KLASA: 410-19/12-01/315
URBROJ: 513-07-21-01/12-2
Zagreb, 6. prosinca 2012.
Predmet: Izlazak iz registra obveznika poreza na dodanu vrijednost
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 22/12) propisano je da od 1. siječnja 2013. godine prig zap upis u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost iznosi 230.000,00 kuna, pa porezni obveznici koji ispunjavaju propisane uvjete mogu podnijeti zahtjev za brisanje iz registra poreza na dodanu vrijednost od 1. siječnja 2013. godine. Obzirom na navedeno postavlja se pitanje obveze obračunavanja poreza na dodanu vrijednost kod izlaska iz registra obveznika poreza na dodanu vrijednost odnosno trebaju li porezni obveznici obračunavati porez na dodanu vrijednost na dugotrajnu imovinu te na zalihe obzirom da i dalje nastavljaju sa obavljanjem djelatnosti.
U vezi navedenog odgovaramo u nastavku.
Člankom 10. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost propisano je da se od 1. siječnja 2013. odredbe članka 22. stavka 1. Zakona primjenjuju i na porezne obveznike koji su upisani u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost temeljem godišnje vrijednosti isporuka dobara ili obavljenih usluga koje su nakon odbitka vrijednosti isporuka iz članka 11. i 11.a Zakona bile veće od 85.000,00 kuna, a u 2012. godini nisu ostvarili navedene isporuke vrijednosti veće od 230.000,00 kuna (bez poreza na dodanu vrijednost). Iznimno, takvi porezni obveznici obvezni su do 15. siječnja 2013. podnijeti zahtjev za brisanje iz registra obveznika poreza na dodanu vrijednost nadležnoj ispostavi Porezne uprave ili u tome roku pisanim putem zatražiti da se na njih primjenjuju odredbe članka 22. stavka 2. Zakona.
Nadalje porezni obveznici koji u 2012. godini nisu ostvarili isporuke iz stavka 1. ovoga članka veće od 230.000,00 kuna ostaju i dalje porezni obveznici ako su bili upisani u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost na vlastiti zahtjev za što im je Porezna uprava izdala rješenje koje ih obvezuje 5 kalendarskih godina.
Odredbom članka 20. stavka 5. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine od broja 47/95 do 22/12, u daljnjem tekstu: Zakon) i članka 142. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine od broja 149/09 do 64/12, u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisano je ako se glede nekog gospodarskog dobra unutar roka od pet godina od kalendarske godine početka uporabe promijene uvjeti koji su u toj godini bili mjerodavni za odbitak pretporeza, tada se za razdoblje nakon promjene obavlja ispravak pretporeza. Kada se radi o nekretninama, tada se uzima razdoblje od deset godina.
Gospodarskim dobrima smatraju se ona dobra koja prema računovodstvenim propisima spadaju u dugotrajnu imovinu poduzeća. Ispravak pretporeza provodi se za razdoblje nakon promjene uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza.
Člankom 143. stavkom 7. Pravilnika propisano je da se iznos ispravka pretporeza utvrđuje kako slijedi:
vrijeme korištenja gospodarskog dobra
prije promjene uvjeta mjerodavnih
za odbitak pretporeza
pretporez - (minus) pretporez x ---------------------------------
razdoblje ispravka pretporeza
Odredbama članka 144. stavka 1., 2. i 4. Pravilnika propisano je da se promjenom uvjeta mjerodavnih za oporezivanje prema članku 20. stavku 5. Zakona razumijeva promjena uvjeta koji su bili mjerodavni za odbitak pretporeza na početku korištenja gospodarskog dobra, a naknadna promjena tih uvjeta dovodi do većeg ili manjeg odbitka pretporeza u odnosu na početno stanje.
Prijelaz na oporezivanje prema članku 22. Zakona kao i prestanak obavljanja oporezivih isporuka i početak obavljanja isporuka oslobođenih poreza bez prava na odbitak pretporeza iz članka 11. i 11.a Zakona te prestanak obavljanja oslobođenih isporuka iz članka 11. i 11.a Zakona i početak obavljanja oporezivih isporuka smatraju se promjenom uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza.
Ako poduzetnik koji je bio redovno oporezivan (stalni porezni obveznik) prelazi na oporezivanje prema članku 22. Zakona, mora za sva gospodarska dobra provesti ispravak pretporeza, ako za njih nije isteklo razdoblje ispravka pretporeza prema članku 142. i 143. ovoga Pravilnika.
Člankom 155. stavkom 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost propisano je da je poduzetnik, osim poduzetnika iz članka 6. stavka 1. točke 3. Zakona, čija godišnja vrijednost isporuka dobara i obavljenih usluga (oporezive i izvozne isporuke) nije veća od 85.000,00 kuna odnosno od 1. siječnja 2013. godine 230.000,00 kuna oslobođen plaćanja poreza prema članku 22. Zakona i nije porezni obveznik.
Stavkom 2. toga članka propisano je da pri prijelazu s redovnog oporezivanja na posebni postupak oporezivanja prema stavku 1. ovoga članka i obrnuto, kao i pri prijelazu s obavljanja oporezivih isporuka dobara i usluga na obavljanje isporuka dobara i usluga oslobođenih poreza i obrnuto, za porez na dodanu vrijednost na izlazne isporuke te odbitak pretporeza mjerodavan je način oporezivanja kalendarske godine odnosno obračunskog razdoblja u kojoj je isporuka obavljena.
Nadalje stavkom 4. toga članka pri prijelazu s redovnog oporezivanja na način iz stavka 1. ovoga članka isporuke koje poduzetnik naplati nakon prijelaza oporezuju se kako slijedi:
1. ako je poduzetnik prije prijelaza obračunavao porez prema izdanim računima (članak 17. stavak 1. Zakona), isporuke koje su obavljene prije prijelaza ne oporezuju se nakon prijelaza,
2. ako je poduzetnik prije prijelaza obračunavao porez prema naplaćenim naknadama (članak 17. stavak 3. Zakona), isporuke obavljene a nenaplaćene prije prijelaza uključuju se u konačni obračun poreza na dodanu vrijednost kao naplaćene.
Stoga porezni obveznik kod prijelaza s redovnog oporezivanja na način propisan člankom 22. Zakona, odnosno pri izlasku iz registra obveznika poreza na dodanu vrijednost, pri čemu i dalje nastavlja s obavljanjem gospodarske djelatnosti treba za dugotrajnu imovinu za koju je koristio pravo odbitka pretporeza provesti ispravak pretporeza na način propisan odredbama članka 143. stavka 7. Pravilnika.
Nadalje prilikom izlaska iz registra obveznika poreza na dodanu vrijednost poduzetnici su obvezni prema članku 115. stavku 3. i 4. Pravilnika podnijeti konačni obračun poreza na dodanu vrijednost.
Prema tome pravne osobe i obrtnici koji su obveznici poreza na dobit obvezni su u konačni obračun poreza na dodanu vrijednost unijeti sve izlazne i sve ulazne račune neovisno o tome hoće li ti računi biti plaćeni.
Poduzetnici koji su obveznici poreza na dohodak obvezni su sukladno članku 155. stavku 4. točki 2. Pravilnika u konačni obračun poreza na dodanu vrijednost unijeti sve izlazne račune na osnovi isporuka obavljenih prije izlaska iz registra obveznika poreza na dodanu vrijednost, odnosno trebaju iskazati obvezu poreza na dodanu vrijednost neovisno o tome jesu li im ti računi plaćeni ili ne te trebaju kao pretporez priznati porez na dodanu vrijednost iskazan u ulaznim računima neovisno o tome jesu li plaćeni ili ne.
U konačni obračun poreza na dodanu vrijednost svi poduzetnici trebaju unijeti i ispravak pretporeza za dugotrajnu imovinu i nekretnine za koje je korišten odbitak pretporeza, međutim na preostale zalihe robe te sirovina i materijala sukladno Zakonu i Pravilniku ne nastaje obveza za obračun i plaćanje poreza na dodanu vrijednost.
Nadalje poduzetnici obveznici poreza na dohodak koji izlaze iz registra obveznika poreza na dodanu vrijednost i prelaze na paušalno oporezivanje dohotka, ali i dalje nastavljaju obavljati gospodarsku djelatnost također su obvezni u konačni obračun poreza na dodanu vrijednost unijeti sve izlazne račune na osnovi isporuka obavljenih prije izlaska iz registra obveznika poreza na dodanu vrijednost, odnosno trebaju iskazati obvezu poreza na dodanu vrijednost neovisno o tome jesu li im ti računi plaćeni ili ne te trebaju kao pretporez priznati porez na dodanu vrijednost iskazan u ulaznim računima neovisno o tome jesu li plaćeni ili ne.
Također obzirom da nastavljaju s obavljanjem gospodarske djelatnost, te nije riječ o trajnom prestanku obavljanja djelatnosti, poduzetnici obveznici poreza na dohodak koji izlaze iz registra obveznika poreza na dodanu vrijednost i prelaze na paušalno oporezivanje dohotka obvezni su provesti ispravak pretporeza za dugotrajnu imovinu i nekretnine na način propisan člankom 143. stavkom 7. Pravilnika te ispravak pretporeza iskazati u konačnom obračunu poreza na dodanu vrijednost. Napominjemo da za preostale zalihe robe te sirovina i materijala sukladno Zakonu i Pravilniku ne nastaje obveza za obračun i plaćanje poreza na dodanu vrijednost.
U slučaju da porezni obveznik ne podnese u roku zahtjev za brisanje iz registra obveznika poreza na dodanu vrijednost napominjemo da je člankom 34. stavkom 8. Pravilnika propisano da poduzetnik koji je po sili zakona postao porezni obveznik, o činjenici da je u prethodnoj kalendarskoj godini ostvario promet manji od iznosa propisanog u članku 22. stavku 1. Zakona i da ne želi i dalje biti porezni obveznik, podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave pisani zahtjev do 15. siječnja tekuće godine. Poduzetnik koji ne podnese zahtjev u propisanom roku, ostaje porezni obveznik na kojeg se primjenjuju odredbe članka 22. stavka 2. Zakona.
Stoga ako porezni obveznik koji je po sili zakona postao obveznik poreza na dodanu vrijednost u propisanom roku ne podnese zahtjev za brisanje iz registra obveznika poreza na dodanu vrijednost jer u 2012. godini nije ostvario promet veći od 230.000,00 kuna, ostati će porezni obveznik na kojeg će se primjenjivati odredbe članka 22. stavka 2. Zakona, odnosno Porezna uprave će o tome donijeti rješenje koje ga obvezuje narednih pet kalendarskih godina.
Također napominjemo da je po podnesenom zahtjevu za brisanje iz registra obveznika poreza na dodanu vrijednost nadležna ispostava Porezne uprave obvezna u što kraćem roku donijeti porezno rješenje o izlasku iz registra obveznika poreza na dodanu vrijednost.
