​Zaprimili smo upit poreznog obveznika u svezi isplate otpremnine djelatnici kod odlaska u mirovinu na „zaštićeni“ račun te u nastavku dajemo odgovor.

Člankom  9. stavkom 1. točkom 9. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20; dalje u tekstu: Zakon) propisano je da se porez na dohodak ne plaća na primitke radnika i fizičkih osoba iz članka 21. Zakona po osnovi naknada, potpora i nagrada koje im isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće, do propisanih iznosa, te primitke bivših radnika i nasljednika bivših radnika po osnovi naknada, potpora i nagrada koje isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće, a koje su dospjele na isplatu za vrijeme trajanja radnog odnosa ili je pravo na isplatu nastalo za vrijeme trajanja radnog odnosa do propisanih iznosa.

Sukladno članku 7. stavku 2. točki 14. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 10/17, 128/17, 106/18 i 1/19; dalje u tekstu: Pravilnik) maksimalni iznos otpremnine koji poslodavac ili isplatitelj plaće može neoporezivo isplatiti radniku prilikom odlaska u mirovinu je 8.000,00 kn. Napominjemo kako navedena odredba nije zapreka da se ugovori odnosno propiše i viši iznos otpremnine koji bi pripadao radniku kod odlaska u mirovinu, no u tom slučaju će se iznos iznad 8.000,00 kn smatrati oporezivim primitkom po osnovi nesamostalnog rada (plaćom). 

Prema članku 92. Pravilnika, poslodavac odnosno isplatitelj plaće može otpremninu prilikom odlaska u mirovinu, osim na tekući račun ili žiroračun, radniku isplatiti i u gotovini, ali do propisanog neoporezivog iznosa od 8.000,00 kn. Ako se otpremnina isplaćuje u iznosu iznad propisanog neoporezivog iznosa, iznos koji podliježe obvezi poreza i doprinosa (iznos iznad 8.000,00 kn) poslodavac treba isplatiti na radnikov tekući račun.

Sukladno članku 172. Ovršnog zakona (Narodne novine, br. 112/12, 93/14, 73/17, 131/20; Odluka USRH 55/16), otpremnina prilikom odlaska radnika u mirovinu nije izuzeta od ovrhe te se ne može u cijelosti isplatiti na poseban tzv. „zaštićeni“ račun. Također, ističemo da je za pitanja u svezi izuzimanja odnosno ograničenja od ovrhe na novčanim sredstvima propisanima odredbama Ovršnog zakona nadležno Ministarstvo pravosuđa i uprave te je stoga sva pitanja u svezi provođenja ovrhe sukladno navedenom zakonu potrebno uputiti Ministarstvu pravosuđa i uprave.