Porez na dohodak - Ostalo
Broj klase:410-01/20-01/2515
Urudžbeni broj:513-07-21-01-21-5
Zagreb, 18.02.2021
Porezni tretman isplate naknade štete temeljem pravomoćne sudske presude ili nagodbe

Iz dostavljenog upita utvrđeno je da je tužiteljica odlukom Skupštine društva tuženika imenovana članom uprave, direktoricom društva te je poslove obavljala sve do opoziva njezinog imenovanja. Tuženik i tužiteljica su temeljem sklopljenog Ugovora o pravima i obvezama članice uprave direktorice i Ugovora o radu kao i dodatkom toga Ugovora ugovorili da se u slučaju jednostranog raskida ugovora od strane društva, društvo (tuženik) obvezuje isplatiti članici uprave – direktorici (tužiteljici) po osnovi naknade štete iznos od 6 bruto godišnjih primitaka u roku od 15 dana od dana jednostranog raskida Ugovora.


Sukladno članku 8. stavku 2. točki 2.5. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20 i 138/20 – dalje u tekstu Zakon) dohotkom se ne smatraju odštete ukoliko nisu u svezi s gospodarskom djelatnošću. Primici iz članka 8. stavka 2. Zakona smatraju se oporezivim ukoliko su u svezi s ostvarivanjem dohotka iz članka 5. stavka 2. Zakona. Propisano je da se primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) smatraju svi primici koji se radniku u novcu ili u naravi isplaćuju u svezi sa sadašnjim radom, prijašnjim radom po osnovi prijašnjeg radnog odnosa bez obzira na sadašnji status te osobe – umirovljenik ili neki drugi status, i to ako je riječ o plaći za rad koji je obavljen za vrijeme radnog odnosa i možebitne druge isplate na koje je radnik imao pravo u vrijeme toga radnog odnosa, neovisno o tome kada je u toj godini prestao radni odnos, odnosno raskinut ugovor o radu ili budućem radu po osnovi sadašnjeg radnog odnosa.

Člankom 22. stavkom 1. Zakona o doprinosima (Narodne novine, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14, 115/16 i 106/18) propisano je da se osnovicom za obračun doprinosa za osiguranika po osnovi radnog odnosa smatraju i iznosi ostalih primitaka od nesamostalnog rada, oporezivih porezom na dohodak, a stavkom 3. istog članka propisano je da se ostalim primicima smatraju osobito:

1. primici po osnovi naknada, potpora, nagrada, darova, dnevnica, terenskog dodatka, pomorskog dodatka i otpremnine isplaćeni iznad neoporezivih iznosa, sukladno propisima o porezu na dohodak,
2. primici po osnovi prekida radnog odnosa,
3. premije osiguranja što ih poslodavac na teret svojih sredstava a u korist radnika plaća za životno osiguranje s obilježjem štednje te za dopunsko i privatno zdravstveno osiguranje, dobrovoljno mirovinsko osiguranje ili a osiguranje imovine radnika,
4. ostali primici što ih poslodavac isplaćuje ili daje radniku za obavljeni rad sukladno ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu a ti se primici ne odnose na naknadu za rad u određenom mjesecu, kao što su: dodatna plaća (izvan redovitih mjesečnih plaća), bonus za postignute rezultate i ostali slični primici od nesamostalnog rada.

Odredbom članka 25. stavka 1. Zakona o doprinosima propisano je da se doprinosi prema ostalim primicima obračunavaju zajedno s obračunom tih primitaka i dospijevaju na naplatu istodobno s isplatom ostalih primitaka i to prema propisima važećima za razdoblje osiguranja na koje se obveza odnosi sukladno članku 238. stavku 1. Zakona o doprinosima.

Člankom 220. stavkom 2. Zakona o doprinosima propisano je da se osnovica prema kojoj su obračunani doprinosi, koja nije neposredno vezana uz razdoblje u kojem je osiguranik proveo u osiguranju, smatra osnovicom za godinu u kojoj su doprinosi obračunani prema toj osnovici i plaćeni. Iznimno od ove odredbe, osnovica prema kojoj su obračunani doprinosi i koja nije neposredno vezana uz razdoblje koje je osiguranik proveo u osiguranju, a utvrđena je prema ostalim primicima iz članka 22. Zakona o doprinosima, osobi kojoj je prije trenutka isplate prestao status u osiguranju temeljem kojega je izvršena isplata, smatra se osnovicom zadnje godine koju je osiguranik proveo u tom osiguranju sukladno članku 220. stavku 3. Zakona o doprinosima.

Kako se naknada štete temeljem sudske presude ili sudske nagodbe smatra ostalim primicima uz plaću te se ne može vezati uz niti jedno razdoblje u osiguranju (danu, mjesecu ili godini) primjenjuju se odredbe članka 220. stavka 2. Zakona o doprinosima odnosno članka 220. stavka 3. Zakona o doprinosima ovisno o statusu osiguranika kod tog poslodavca u trenutku isplate.

Dakle, kada je pravomoćnom sudskom presudom tuženiku naloženo tužitelju platiti određeni novčani iznos zbog raskida ugovora o radu riječ je o isplati koja je u svezi s gospodarskom djelatnošću te se taj novčani primitak smatra primitkom od nesamostalnog rada, prema članku 21. stavku 1. točki 1. podtočki a. Zakona odnosno ostalim primitkom uz plaću sukladno članku 22. stavku 3. Zakona o doprinosima prema kojima se pri isplati naknade štete utvrđuju doprinosi za obvezna osiguranja sukladno navedenim odredbama ovisno o statusu osiguranika kod tog poslodavca u trenutku isplate.



Povratak na prethodnu stranicu