Porez na dohodak - Utvrđivanje godišnjeg poreza, godišnja porezna prijava
Broj klase:410-01/19-01/1207
Urudžbeni broj:513-07-21-01-19-2
Zagreb, 26.06.2019
Godišnja prijava poreza na dohodak i provedba posebnog postupka utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za 2018. godinu

Na temelju odredbi Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 115/16; dalje u tekstu: Zakon) i Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 115/16 i 106/18) te odredbi Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 10/17 i 128/17; dalje u tekstu: Pravilnik) i Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 10/17 i 128/17; 106/18 i 1/19), u svezi s godišnjom prijavom poreza na dohodak i provedbom posebnog postupka odnosno obračunavanjem godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak dajemo slijedeću uputu:


1. Porezni obveznik i opseg porezne obveze

 

U skladu s člankom 2. Zakona, obveznik poreza na dohodak jest fizička osoba koja ostvaruje dohodak. Ako više fizičkih osoba zajednički ostvaruje dohodak, porezni obveznik je svaka fizička osoba zasebno i to za svoj udio u zajednički ostvarenom dohotku. Porezni obveznik je i nasljednik za sve porezne obveze koje proizlaze iz dohotka što ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti. Nasljednik je istodobno i porezni obveznik za dohodak koji mu pritječe iz naslijeđenih izvora dohotka.

 

Sukladno članku 2. Pravilnika, porezni obveznik - nasljednik ima obvezu u ime i za račun ostavitelja podmiriti dospjele obveze do vrijednosti naslijeđene imovine, može podnijeti njegovu godišnju poreznu prijavu ili pokrenuti poseban postupak utvrđivanja poreza na dohodak i ispuniti druge Zakonom propisane obveze. Ako nasljednik ne podnese poreznu prijavu ostavitelja, koju je ostavitelj sukladno odredbama Zakona bio dužan dostaviti, dohodak ostavitelja utvrđuje Porezna uprava procjenom.

 

 Prema člancima 3. i 4. Zakona, porezni obveznik jest rezident ili nerezident. Rezident jest fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj:

·         ima prebivalište ili uobičajeno boravište,

·         nema prebivalište ni uobičajeno boravište, a zaposlena je u državnoj službi Republike Hrvatske i po toj osnovi prima plaću.

 

Nerezident jest fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj nema ni prebivalište ni uobičajeno boravište,a u Republici Hrvatskoj ostvaruje dohodak koji se oporezuje prema odredbama tuzemnog Zakona.

 

Opseg porezne obveze rezidenta utvrđuje se prema načelu svjetskog dohotka odnosno oporezuje mu se dohodak ostvaren prema svim izvorima dohotka iz članka 5. Zakona (dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala, dohodak od osiguranja i drugi dohodak) u tuzemstvu i u inozemstvu. Opseg porezne obveze nerezidenta jest ograničen i utvrđuje se prema načelu tuzemnog dohotka odnosno oporezuje mu se dohodak ostvaren prema svim izvorima iz članka 5. Zakona (kao i rezidentu) u tuzemstvu.

 

            2. Izvori dohotka i podjela dohotka

 

Dohodak iz članka 5. Zakona utvrđuje se kao:

1. godišnji dohodak ili

2. konačan dohodak.

 

Člankom 12. Zakona, propisano je da se godišnjim dohotkom smatra dohodak koji ima izvor u primicima od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugim primicima koji se ne smatraju konačnim, a konačnim dohotkom dohodak koji ima izvor u primicima od imovine i imovinskih prava, kapitala i osiguranja te drugim primicima koji se smatraju konačnim.

 

Sukladno članku 13. Zakona, godišnjim dohotkom smatra se ukupan dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti te drugi dohodak koji se ne smatra konačnim kojeg porezni obveznik ostvari u poreznom razdoblju i koji se obračunava na temelju godišnje porezne prijave ili u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak.

 

Sukladno članku 55. Zakona, konačnim dohotkom smatra se svaki pojedinačni iznos dohotka od imovine i imovinskih prava, kapitala i osiguranja i drugog dohotka koji se smatra konačnim, a za konačne dohotke ostvarene u poreznom razdoblju porezni obveznici ne mogu podnijeti godišnju poreznu prijavu niti se za te dohotke može provesti poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak.

 

Ako porezni obveznik ostvari konačan dohodak (osim drugog dohotka po osnovi povrata doprinosa i drugog dohotka po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena iz članaka 75. i 76. Zakona), može na vlastiti zahtjev tako ostvaren dohodak utvrđivati u skladu s člancima 30. - 35. Zakona, odnosno na način propisan za samostalnu djelatnost.

 

            3. Razdoblje utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak

                                                                                                       

            Prema članku 7. Zakona, porez na dohodak se utvrđuje za kalendarsku 2018. godinu (porezno razdoblje). Porezno razdoblje može biti i kraće i to ako je u tijeku 2018. godine rezident promijenio status u nerezidenta i obratno te ako je porezni obveznik tijekom godine rođen ili je preminuo.

 

            Sukladno članku 3. Pravilnika, ako porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja promijeni status rezidenta u nerezidenta i obratno, nastaju dva odvojena razdoblja utvrđivanja poreza na dohodak. Za oba razdoblja podnosi se jedna godišnja porezna prijava ili se provodi jedinstveni poseban postupak utvrđivanja poreza na dohodak na način propisan Zakonom i Pravilnikom.​

 

            Sukladno članku 58. Pravilnika, godišnji način obračuna poreza na dohodak primjenjuje se i za kraća porezna razdoblja od kalendarske godine, a prema članku 7. stavku 2. Zakona.

 

            4. Primici prema kojima se ne utvrđuje godišnja obveza poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak (ne unose se u godišnju poreznu prijavu niti se uzimaju u obzir pri utvrđivanju godišnje porezne osnovice u posebnom postupku)

 

            U godišnjem obračunu poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak ne uključuju se podaci o:

 

            a) ostvarenim primicima u 2018. godini koji se u skladu s odredbama članka 8. Zakona i člankom 4. Pravilnika ne smatraju dohotkom,

           

            b) ostvarenim primicima u 2018. godini na koje se u skladu s odredbama članka 9. Zakona i članka 5., 6. i 7. Pravilnika ne plaća porez na dohodak,

 

            c) dohotku od nesamostalnog rada - plaćama i naknadama koje osoblje snaga NATO ostvaruje od NATO-a, kao i podatke o svim drugim vrstama dohotka koje to osoblje ostvaruje izvan Republike Hrvatske, koji se u skladu s odredbama Naputka o provođenju odredbi ugovora o statusu snaga (SOFA) kojim se uređuje plaćanje poreza (Narodne novine, broj 13/96), izuzimaju od oporezivanja u Republici Hrvatskoj, bez obzira na status osoblja NATO-a kao poreznih obveznika (rezidenata ili nerezidenata) prema propisima Republike Hrvatske,

 

            d) dohotku iz članka 10. Zakona kojega su ostvarile fizičke osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju diplomatsko-konzularne dužnosti i koje na tako ostvaren dohodak ne plaćaju porez na dohodak,

           

            e) ostvarenim primicima u 2018. godini koji se u skladu s člankom 22. Zakona ne smatraju primicima od nesamostalnog rada,

 

            f) ostvarenim primicima u skladu s odredbama članka 34. stavka 2. Pravilnika koji se ne smatraju poslovnim primicima, odnosno o darovanjima koje su tijekom 2018. godine primili umjetnici koji umjetničku djelatnost obavljaju samostalno, kao slobodno zanimanje, a oporezuju se na način propisan odredbama članka 30. do 35. Zakona i to do iznosa 20.000,00 kuna godišnje, uz uvjete da za primljene darove nisu dali nikakvu protučinidbu, da su darove u novcu primili doznakom darovatelja na žiro račun, a darove u stvarima i uslugama na temelju ugovora o darovanju ili neke druge pisane isprave s istaknutom tržišnom vrijednosti darovane stvari i/ili usluge te da su isprave o darovanjima (preslike naloga za prijenos, ugovor o darovanju, potvrde primitka darovane stvari ili usluge i slično) priložili uz godišnju poreznu prijavu,

 

            g) ostvarenim primicima u skladu s odredbama članka 59. stavaka 1. i 2. Pravilnika koje je član posade broda u međunarodnoj plovidbi koji je rezident, ostvario za rad na brodu u međunarodnoj plovidbi ako je ispunio, u skladu s Pomorskim zakonikom, uvjet trajanja razdoblja plovidbe 183 dana ili više od 183 dana.

 

            5. Godišnji dohodak i podnošenje godišnje prijave poreza na dohodak za 2018. (članci 48. - 50. Zakona)

 

·         U skladu s člankom 48. Zakona godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi:

 

1. porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 29. Zakona i djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvrđuje i oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti prema člancima 30.- 35. Zakona i/ili

 

2. porezni obveznik - rezident za dohodak od nesamostalnog rada koji, prema posebnom zakonu, ostvari kao član posade broda u međunarodnoj plovidbi.

 

3. porezni obveznik ako je Porezna uprava zatražila da naknadno plati porez na dohodak.

 

            Navedeni porezni obveznici obvezni su u godišnjoj poreznoj prijavi iskazati sve ostvarene oporezive dohotke, osim dohotka kojeg ostvare po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi ako isti sukladno posebnom propisu ne podliježe oporezivanju i dohotka koji Republika Hrvatska sukladno međunarodnim ugovorima izuzima od oporezivanja te dohotka koji se smatra konačnim.

 

            Obveznicima poreza na dohodak koji su obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu, a istu ne podnesu ili ako su podaci iz godišnje porezne prijave netočni ili nepotpuni, porez na dohodak utvrđuje se procjenom.

 

            Prema članku 128. Pomorskog zakonika (Narodne novine, broj 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13, 26/15 i 17/19), članku 48. Zakona i članku 59. Pravilnika godišnju poreznu prijavu obvezno podnose rezidenti članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi koji ostvare dohodak od nesamostalnog rada. Ako je član posade broda u međunarodnoj plovidbi koji je rezident, ispunio, u skladu s posebnim zakonom, uvjet trajanja razdoblja plovidbe 183 dana ili više od 183 dana unutar jednog poreznog razdoblja, primici koje je ostvario za rad na brodu u međunarodnoj plovidbi u tom poreznom razdoblju ne podliježu godišnjem obračunavanju poreza na dohodak. Ako porezni obveznik rezident kao član posade broda u međunarodnoj plovidbi nije ispunio uvjet trajanja razdoblja plovidbe 183 dana ili više od 183 dana u tekućem i u prethodnom poreznom razdoblju (za dane koji u prethodnom obračunu nisu uračunati u 183 dana), primici za rad ostvareni na brodu u međunarodnoj plovidbi u tekućem poreznom razdoblju podliježu godišnjem obračunu poreza na dohodak.

 

·         U skladu s člankom 49. Zakona godišnju poreznu prijavu ne podnosi, porezni obveznik za:

 

1. dohodak od imovine i imovinskih prava iz članaka 56. - 59. Zakona

 

2. dohodak od kapitala iz članaka 64. - 69. Zakona

 

3. dohodak od osiguranja iz članka 72. Zakona

 

4. drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa prema članku 75. Zakona

 

5. drugi dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena prema članku 76. Zakona i

 

6. dohodak koji se u poreznom razdoblju oporezuje u paušalnom iznosu prema članku 82.. Zakona

 

7. porezni obveznici na koje se primjenjuje poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza (porezne obveznike iz članka 51. Zakona.

 

Primjer 1: Porezni obveznik rezident prijavljen je u registar poreznih obveznika po osnovi ostvarivanja dohotka od imovine iznajmljivanjem nekretnine te za tu djelatnost vodi poslovne knjige i dohodak utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnosti, a ujedno ostvaruje i primitke za rad kao pomorac koji je plovio u međunarodnoj plovidbi u 2018. godini 200 dana. Porezni obveznik obvezan je podnijeti godišnju poreznu prijavu za 2018. Pri podnošenju godišnje porezne prijave za 2018. dohodak od samostalne djelatnosti utvrđen na temelju podataka iz poslovnih knjiga (pregledu primitaka i izdataka) upisuje pod točkom 4.3.1.1. u stupac 2, dok primitak za rad koji je ostvario kao pomorac ne upisuje u prijavu budući da isti ne podliježe obračunu poreza na dohodak jer je ispunjen uvjet o broju dana plovidbe, ali je dužan prijavi priložiti obrasce DPOM i EPOM te potvrdu isplatitelja o ukupno isplaćenim primicima u poreznom razdoblju za rad u svojstvu člana posade broda u međunarodnoj plovidbi.

 

Primjer 2:  Porezni obveznik rezident, član posade broda u međunarodnoj plovidbi ostvario je u 2018. po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi u vlasništvu tuzemnog brodara, dohodak od nesamostalnog rada u iznosu od 90.000,00 kn. Ostvareni dohodak od nesamostalnog rada ne podliježe oporezivanju, obzirom da je član posade broda u 2018. imao ukupno 184 dana plovidbe. Porezni obveznik je pored toga u 2018. u tuzemstvu ostvario dohodak od osiguranja u iznosu od 30.000,00 kn, te drugi dohodak u iznosu od 20.000,00 kn. Porezni obveznik obvezan je podnijeti godišnju poreznu prijavu za 2018. U Obrascu DOH iskazuje samo drugi dohodak odnosno u istom ne iskazuje dohodak ostvaren po osnovi rada na brodu obzirom da primici od nesamostalnog rada koje je ostvario po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi ne podliježu oporezivanju jer je ispunjen uvjet o broju dana plovidbe. Dohodak od osiguranja porezni obveznik ne može iskazati u godišnjoj poreznoj prijavi obzirom da se dohodak od osiguranja smatra konačnim dohotkom. Uz poreznu prijavu porezni obveznik obvezan je priložiti Obrazac DPOM, Obrazac EPOM te potvrdu isplatitelja o ukupno isplaćenim primicima u poreznom razdoblju za rad u svojstvu člana posade broda u međunarodnoj plovidbi.

 

Primjer 3:  Porezni obveznik rezident, član posade broda u međunarodnoj plovidbi ostvario je u 2018. po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi u vlasništvu tuzemnog brodara, dohodak od nesamostalnog rada koji ne podliježe oporezivanju, obzirom da je član posade broda u 2018. imao ukupno 210 dana plovidbe. Porezni obveznik je pored toga u 2018. ostvario dohodak od kapitala u iznosu od 40.000,00 kn. Porezni obveznik obvezan je podnijeti godišnju poreznu prijavu za 2018. U Obrascu DOH popunjava pod 1. Opće podatke, navodi priložene isprave pod točkom 7., te potpisuje poreznu prijavu i upisuje nadnevak. Uz poreznu prijavu obvezan je priložiti Obrazac DPOM, Obrazac EPOM te potvrdu isplatitelja o ukupno isplaćenim primicima u poreznom razdoblju za rad u svojstvu člana posade broda u međunarodnoj plovidbi. Dohodak od kapitala porezni obveznik ne može iskazati u godišnjoj poreznoj prijavi obzirom da se isti smatra konačnim dohotkom.

 

            5.1. Rok za podnošenje godišnje porezne prijave - Obrasca DOH

 

            U skladu s člankom 50. Zakona, porezni obveznici koji su obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu, dužni su nakon isteka poreznog razdoblja (kalendarske godine) podnijeti godišnju poreznu prijavu propisanog oblika i sadržaja. Godišnja porezna prijava podnosi se do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu najkasnije do 28. veljače 2019. za 2018. godinu.

 

            Ako porezni obveznik iz opravdanih razloga odnosno razloga za koje nije odgovoran (boravak na liječenju, elementarne nepogode, viša sila) propusti predati poreznu prijavu do 28.2.2019., može podnijeti prijedlog za povrat u prijašnje stanje (članak 94. Općeg poreznog zakona (Narodne novine, broj 115/16 i 106/18)) i to u roku od osam dana od dana kada je prestao razlog koji je uzrokovao propuštanje odnosno od dana kada je doznao za uzrok npr. porezni obveznik se nalazi na bolničkom liječenju od 20.1. do 11.3.2019. godine, radi čega nije podnio godišnju poreznu prijavu do 28.2.2019. godine. Ako je obvezan podnijeti poreznu prijavu, može 19.3.2019. godine podnijeti prijedlog za povrat u prijašnje stanje i istodobno poreznu prijavu.

 

            Međutim, po isteku roka od tri mjeseca od propuštenog roka porezni obveznik više ne može podnijeti prijedlog za povrat u prijašnje stanje (dakle najkasnije do 31.5.2019.), osim ako je propuštanje i toga roka bilo uzrokovano višom silom.

 

            O prijedlogu za povrat u prijašnje stanje nadležna ispostava Porezne uprave odlučuje rješenjem.

 

            U skladu s člankom 48. Zakona i člankom 92. Općeg poreznog zakona, po poreznim prijavama koje su porezni obveznici obvezni podnijeti, ali ih nisu podnijeli u propisanim rokovima, pri čemu nisu postojali opravdani razlozi za propuštanje roka, Porezna uprava utvrđuje godišnji porez na dohodak i prirez porezu na dohodak procjenom te sukladno članku 193. Općeg poreznog zakona, podnosi prijavu za vođenje prekršajnog postupka.

 

            5.2.  Kome se predaje godišnja porezna prijava - Obrazac DOH za 2018. godinu?

 

            Rezident podnosi godišnju poreznu prijavu ispostavi područnog ureda Porezne uprave koja je mjesno nadležna prema mjestu njegovog prebivališta ili uobičajenog boravišta.

           

            Za nerezidente koji podnose godišnju poreznu prijavu nadležna je Ispostava područnog ureda Porezne uprave - Ispostava za nerezidente.

 

            U skladu s člankom 79. Zakona za dohodak ostvaren obavljanjem zajedničke samostalne djelatnosti (u slučaju supoduzetništva) nositelj zajedničke djelatnosti obvezan je po isteku poreznog razdoblja (kalendarske godine) do kraja mjeseca siječnja tekuće za proteklu godinu (do 31. siječnja 2019. za 2018.) ispostavi područnog ureda Porezne uprave nadležnoj prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu podnijeti prijavu o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti. Rješenjem o utvrđenom dohotku iz zajedničke djelatnosti utvrđuju se udjeli u zajedničkom dohotku svakog supoduzetnika u zajedničkoj djelatnosti. Utvrđene udjele u zajedničkom dohotku, svaki od supoduzetnika je obvezan unijeti u svoju godišnju poreznu prijavu, koju predaje mjesno nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema mjestu svog prebivališta ili uobičajenog boravišta.

 

            Porezni obveznici mogu poreznu prijavu osim izravno u ispostavi Porezne uprave predati i elektroničkim putem u okviru sustava ePorezna na način propisan posebnim propisima te tehničkim i ostalim uputama, a istu mogu poslati i poštom pri čemu je uputno poslati preporučenu pošiljku.

 

            U skladu s odredbama članka 75. Općeg poreznog zakona porezni obveznik koji zbog osobnih uvjeta (nepismenost, invaliditet gornjih ekstremiteta, sljepoća ili slabovidnost, nedostatak na tržištu propisanog obrasca) ne može poreznu prijavu podnijeti u pisanom obliku na obrascu, može poreznu prijavu, usmeno izjaviti u zapisnik službenoj osobi poreznog tijela. U tom slučaju poreznu prijavu izjavljuje u ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svojemu prebivalištu ili uobičajenom boravištu.

 

            5.3. Plaćanje godišnjeg poreza na dohodak

 

Za obveznike koji podnose Obrazac DOH, osim obveznika koji ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti, ako nakon utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i umanjenja godišnjeg poreza za, tijekom poreznog razdoblja 2018. godine uplaćene predujmove poreza po svim izvorima godišnjeg dohotka, kao i za inozemni porez koji se prema članku 80. stavku 5. Zakona i članku 87. Pravilnika može uračunati, preostane razlika poreza na dohodak za uplatu, porezni obveznik mora dužni porez, u skladu s odredbama članka 46. stavka 4. Zakona, platiti u roku od petnaest (15) dana od dana dostave rješenja o utvrđenom porezu za 2018. godinu.

           

            Obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti obrta i slobodnih zanimanja, djelatnost poljoprivrede i šumarstva te djelatnosti od koje se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost, koji po godišnjem obračunu utvrde razliku poreza i prireza za uplatu, obvezni su dužni iznos poreza i prireza uplatiti s danom podnošenja godišnje porezne prijave.

 

            5.4. Povrat preplaćenog godišnjeg poreza na dohodak

 

Ako se nakon utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak utvrdi razlika više plaćenog predujma poreza u odnosu na utvrđenu godišnju obvezu, više uplaćeni porez u 2018. godini može se, u skladu s odredbama članka 46. stavka 5. Zakona, vratiti poreznom obvezniku bez posebnog pisanog zahtjeva.

 

Iznimno, poreznim obveznicima koji ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 29. Zakona i poreznim obveznicima koji dohodak utvrđuju na način propisan za samostalne djelatnosti prema članku 30. do 35. Zakona, više plaćeni porez vraća se na njihov zahtjev ili im se uračunava u predujam za iduće razdoblje, do iskorištenja preplaćenog iznosa. Pisani zahtjev za povrat više plaćenog poreza porezni obveznik mora podnijeti uz Obrazac DOH.

 

Povrat više plaćenog poreza na dohodak i prireza će se izvršiti negotovinski i to na račun (tekući, ali i žiroračun) kojega porezni obveznici imaju otvorenog kod banaka i kojega su naveli u godišnjoj poreznoj prijavi pod 1.7. Obrasca DOH odnosno ako nisu dostavili podatak Poreznoj upravi o promjeni broja računa na koji će se povrat poreza izvršiti, povrat poreza će se uplatiti na račun s kojim raspolaže Porezna uprava.

 

Iznimno, sukladno članku 92. stavku 4. Pravilnika povrat više uplaćenog poreza i prireza može se isplatiti u gotovom novcu za porezne obveznike koji nemaju otvoren tekući ili žiro račun kod banke odnosno ako u trenutku izvršenja povrata poreza na dohodak ne ostvaruju primitke za koje postoji obveza isplate na račun, kao što su primjerice sezonski radnici u poljoprivredi. U tom slučaju će im organizacija ovlaštena za obavljanje poslova platnog prometa pri povratu naplatiti i odgovarajući iznos provizije za razliku od povrata koji se izvršavaju negotovinskim načinom odnosno na tekući ili žiroračun, kada se poreznim obveznicima ne naplaćuje provizija.

 

S obzirom da se povrat poreza ne smatra primitkom koji bi bio izuzet od ovrhe u cijelosti, odnosno u određenom iznosu sukladno članku 212. Ovršnog zakona (Narodne novine, br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17), Porezna uprava nije u mogućnosti  povrat poreza isplatiti na poseban („zaštićeni“) račun, već se predmetna isplata može izvršiti samo na redovne račune poreznog obveznika.

 

            Odredbama članka 127. stavka 6. Općeg poreznog zakona propisano je da Porezna uprava neće izvršiti povrat preplaćenog poreza ako je utvrdila da porezni obveznik ima dospjelih, a neplaćenih poreza koje naplaćuje. Člankom 2. stavkom 8. Općeg poreznog zakona propisano je da se odredbe toga Zakona koje su propisane za poreze na odgovarajući način primjenjuju i na druga javna davanja propisana tim Zakonom. Prema tome više plaćeni porez na dohodak i prirez porezu na dohodak za 2018. godinu može se uračunati u obvezu poreza ili vratiti poreznom obvezniku sa ili bez pisanog zahtjeva, samo u slučaju ako porezni obveznik nema evidentiranih nepodmirenih obveza po osnovi poreza i drugih javnih davanja (poreza na dodanu vrijednost, poreza na promet nekretnina, poreza na nasljedstva i darove, poreza na plovila, poreza na cestovna motorna vozila, poreza na automate za zabavne igre, poreza na kuće za odmor, poreza na potrošnju i drugih poreza, članarina turističkim zajednicama, komorskog doprinosa, doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje, spomeničke rente i drugog).

 

            5.5. Koji obrasci se predaju u svezi s obračunom godišnjeg poreza na dohodak?

 

            Za utvrđivanje poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za 2018. godinu, sukladno odredbama članaka 50. i 79. Zakona, članaka 61., 62., 75. i 76. Pravilnika, porezni obveznik predaje nadležnoj ispostavi Porezne uprave sljedeće obrasce, pod uvjetom da se ne primjenjuje poseban postupak iz članka 51. Zakona:

-  Obrazac  DOH - Z - „Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti za 2018. godinu"

- Obrazac DOH - „Prijava poreza na dohodak za 2018. godinu" (u daljnjem tekstu: godišnja porezna prijava).

 

            5.5.1. Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti za 2018. godinu - Obrazac DOH-Z

           

            Obrazac DOH-Z - „Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti za 2018. godinu" podnosi se za dohodak koji je u 2018. godini ostvaren obavljanjem zajedničke djelatnosti obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i to od više osoba, kao supoduzetnika, vlasnika udjela i suvlasnika.

 

            Po isteku poreznog razdoblja (kalendarske godine) nositelj zajedničke djelatnosti obvezan je ispostavi područnog ureda Porezne uprave nadležnoj prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu podnijeti prijavu o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti.

 

            Prijava o dohotku od zajedničke djelatnosti dostavlja se prije godišnjih poreznih prijava svakog supoduzetnika, najkasnije do 31. siječnja 2019. godine za 2018. godinu, a u roku koji im omogućava da svoje godišnje porezne prijave za 2018. godinu na Obrascu DOH podnesu do 28.2.2019. godine i u te prijave uključe pripadajući udio u zajedničkom dohotku.

 

            U prijavu o dohotku od zajedničke djelatnosti - Obrazac DOH-Z, upisuju se, uz podatke o nadležnom Područnom uredu i ispostavi Porezne uprave koja je u sastavu tog Područnog ureda, a koja je nadležna prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta nositelja zajedničke djelatnosti, slijedeći podaci o:

 

            1. nadnevku predaje prijave, nazivu i adresi sjedišta zajedničke djelatnosti (mjestu, ulici i kućnom broju), kao i telefonskom broju na kojem ovlašteni službenik Porezne uprave može od supoduzetnika dobiti sva potrebna objašnjenja i informacije u svezi s Obrascem DOH-Z (podaci pod 1. Obrasca DOH-Z),

           

            2. imenu i prezimenu, mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta, ulici i kućnom broju, te osobnom identifikacijskom broju nositelja zajedničke djelatnosti odnosno nositelja zajedničke imovine i imovinskih prava (podaci pod 2. Obrasca DOH-Z),

 

            3. supoduzetnicima (suvlasnicima) - imenima i prezimenima, osobnom identifikacijskom broju i adresi prebivališta ili uobičajenog boravišta svakog supoduzetnika odnosno suvlasnika (podaci pod 3. Obrasca DOH-Z),

 

            4. iznosu zajedničkog dohotka/gubitka u 2018. godini utvrđenog na temelju poslovnih knjiga za zajedničku djelatnost u skladu s odredbama članaka 30. do 35. Zakona, prije dodatnog umanjenja dohotka prema člancima 44. i 45. Zakona (podatak pod 4. Obrasca DOH-Z),

 

            5. iznosu dodatnog umanjenja zajedničkog dohotka ili uvećanja gubitka za plaće novozaposlenih osoba prema članku 44. stavku 1. Zakona (podatak pod 5. Obrasca DOH-Z),

 

            6. iznosu dodatnog umanjenja zajedničkog dohotka ili uvećanja gubitka za iznos potpore male vrijednosti za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja u sustavu vezanih obrta sukladno Zakonu o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu (Narodne novine, broj 109/07, 152/08 i 14/2014), (podatak pod 6. Obrasca DOH-Z). Korisnik potpore može koristiti državnu potporu u obliku stope umanjenja u postotku, sukladno članku 6. stavcima 3. i 4. Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, pod uvjetom da je korisnik potpore ostvario dohodak od samostalne djelatnosti prije dodatnih umanjenja. Ako je ostvaren gubitak, korisnik državne potpore ne može koristiti dodatno umanjenje iz članka 6. stavaka 3. i 4. toga Zakona.

 

Sukladno članku 51. stavku 5. Pravilnika, a prema članku 18. Zakona kojim je propisano utvrđivanje porezne osnovice, po osnovi dodatnog umanjenja dohotka od samostalne djelatnosti za iznos plaća novozaposlenih osoba, za iznos potpore male vrijednosti za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja u sustavu vezanih obrta prema posebnim propisima te za iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu sukladno Zakonu o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu za iznos izdataka za istraživanje i razvoj iz članka 45. stavka 1. Zakona, može se utvrditi gubitak, odnosno po toj osnovi može se povećati gubitak nastao u tekućem poreznom razdoblju.

 

            7. iznosu dodatnog umanjenja zajedničkog dohotka ili uvećanja gubitka za iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu sukladno Zakonu o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, (podatak pod 7. Obrasca DOH-Z).

 

            8. iznosu dodatnog umanjenja zajedničkog dohotka ili uvećanja gubitka za izdatke istraživanja i razvoja prema članku 45. stavku 1. Zakona (podatak pod 8. Obrasca DOH-Z),

 

            9. iznosu dohotka/gubitka od zajedničke djelatnosti nakon umanjenja prema člancima 44. i 45. Zakona (od točke 5. do točke 8. Obrasca DOH-Z). Podatak se upisuje pod 9. Obrasca DOH-Z.

 

            Ako je u 2018. godini iz zajedničke djelatnosti ostvaren gubitak, u ovaj redak se upisuje iznos ostvarenog gubitka odnosno iznos sa predznakom "minus" (-).

 

            10. raspodjeli ostvarenog zajedničkog dohotka/gubitka u 2018. godini na supoduzetnike (podaci pod 10. Obrasca DOH-Z) i to: ukupan iznos dijela zajedničkog dohotka/gubitka koji pripada svakom supoduzetniku,

 

            10.1. u stupac 1. - redni broj,

 

            10.2. u stupac 2. - osobni identifikacijski broj svakog supoduzetnika/suvlasnika (podatak iz odgovarajućeg rednog broja pod 3. Obrasca DOH-Z),

 

            10.3. u stupac 3. - postotak udjela u zajednički ostvarenom dohotku. Postotak udjela u zajednički ostvarenom dohotku se utvrđuje prema odredbama zaključenog ugovora o supoduzetništvu, a ako takvog ugovora nema dohodak se dijeli na jednake dijelove (članak 79. stavak 1. Zakona),

 

            10.4. u stupac 4. - podatak o iznosu dohotka/gubitka svakog supoduzetnika (suvlasnika) koji mu temeljem utvrđenih kriterija pripada iz zajedničke djelatnosti i zajedničke imovine i imovinskih prava. Iznos dohotka/gubitka svakog supoduzetnika (suvlasnika) dobije se primjenom postotka udjela iz stupca 3. pod 10. na iznos ukupno ostvarenog dohotka/gubitka iskazanog pod 9. Obrasca DOH-Z. Ako je iz zajedničke djelatnosti ostvaren gubitak pojedinačne svote u stupcu 4. iskazuju se s predznakom "minus" (-),

 

            10.5. u stupac 5. - podatak o iznosima koji se pribrajaju ili/i odbijaju od dohotka svakog supoduzetnika/suvlasnika koji je iskazan u stupcu 6. Obrasca DOH-Z. Pripadajući udjeli u zajedničkom dohotku utvrđeni na opisani način mogu se uvećati i umanjiti u skladu s odredbama članka 79. stavka 2. Zakona i članka 75. stavaka 3., 4. i 5. Pravilnika odnosno uvećati onom supoduzetniku/suvlasniku koji je u tijeku 2018. godine primio naknadu za svoj rad u zajedničkoj djelatnosti ili je primio naknadu za vlastito dobro koje je u tijeku godine korišteno za obavljanje zajedničke djelatnosti, a umanjiti za izdatke koje je tijekom godine za zajedničku djelatnost imao supoduzetnik, a ti izdaci nisu umanjili dohodak od zajedničke djelatnosti.

 

            10.6. u stupac 6. - podatak o ukupnom dohotku/gubitku svakog supoduzetnika/suvlasnika koji se dobije zbrajanjem pripadajućeg udjela u zajedničkom dohotku/gubitku iz stupca 4. pod 10. s propisanim uvećanjima i umanjenjima iz stupca 5. pod 10. Obrasca DOH-Z. Dio zajedničkog dohotka/gubitka koji pripada svakom supoduzetniku/suvlasniku, a utvrđen je na opisani način i iskazan u stupcu 6. pod 10., svaki supoduzetnik/suvlasnik iskazuje u svojoj godišnjoj poreznoj prijavi - Obrascu DOH i to u dijelu „SD“ pod 4.3.1.1. stupac 5., uz podatak o osobnom identifikacijskom broju nositelja zajedničke djelatnosti iskazanom pod 2. Obrasca DOH-Z, koji se unosi u dio „SD“ pod 4.3.1.1. stupac 4.

 

            11. U prijavu dohotka od zajedničke djelatnosti - Obrazac DOH-Z, unose se i podaci o olakšicama, oslobođenjima i poticajima (podaci pod 11. Obrasca DOH-Z), ako su u zajedničkoj djelatnosti tijekom 2018. godine korištene olakšice, oslobođenja i poticaji i to po osnovi:

 

            1. obavljanja zajedničke djelatnosti slobodnog zanimanja umjetnika od koje se dohodak utvrđuje na način propisan člancima 30. do 35. Zakona, za koju je iskorištena olakšica iz članka 34. stavka 2. Pravilnika i članka 20. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva (Narodne novine, broj 43/96 i 44/96). Upisuje se ukupan iznos darovanja primljen u svrhe obavljanja te djelatnosti od pravnih i fizičkih osoba do 20.000,00 kuna godišnje (koji se ne smatra poslovnim primitkom), pod uvjetom da se o primljenim iznosima posjeduju vjerodostojne isprave (nalog za prijenos, potvrdu o primitku stvari, prava i usluga i drugo) i prilože uz Obrazac DOH-Z,

 

            2. obavljanja zajedničke djelatnosti slobodnog zanimanja umjetnika od koje se dohodak utvrđuje na način propisan člancima 30. do 35. Zakona, za koju je primitak od te djelatnosti tijekom 2018. godine umanjen za neoporezivi dio u visini 25% ostvarenih primitaka za umjetničko djelo prema članku 53. stavku 3. Pravilnika, u svezi s člankom 34. stavkom 3. Pravilnika i člankom 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva.

           

            Dakle, iskazuje se iznos neoporezivog dijela autorskog honorara za umjetničko djelo, za koji je zajednički dohodak umanjen i tako umanjen iskazan pod 4. Obrasca DOH-Z,

 

            3. porezno priznatih stvarno nastalih izdataka u iznosu 50% po osnovi reprezentacije (članak 33. stavak 1. točka 1. Zakona). Iskazuje se navedeni iznos porezno priznatih izdataka reprezentacije za koji je zajednički dohodak umanjen i tako umanjen iskazan pod 4. Obrasca DOH-Z,

            12. popis priloga uz Obrazac DOH-Z (podaci pod 12. Obrasca DOH-Z). Upisuju se podaci koji se odnose na popis svih priloga uz Obrazac DOH-Z i to:

 

            - ugovora i isprava o zajedničkoj djelatnosti i odnosima između supoduzetnika međusobno i zajedničke djelatnosti i supoduzetnika, ako se oni već ne nalaze u nadležnoj ispostavi Porezne uprave,

            - ugovora i isprava o otuđenju zajedničke djelatnosti ili dijelova zajedničke djelatnosti, ako se djelatnost ne nastavlja,

 

            - pregled poslovnih primitaka i izdataka na Obrascu P-PPI sastavljen za zajedničku djelatnost odnosno izvadak iz poslovnih knjiga s podacima o ukupnim primicima i ukupnim izdacima, pri čemu se posebno iskazuju podaci o iznosu otpisa te reprezentaciji, a i podatak o broju zaposlenih radnika sa stanjem na dan 31. prosinca. Pregled poslovnih primitaka i izdataka na Obrascu P-PPI sastavljen za zajedničku djelatnost predaje se uz Prijavu o dohotku od zajedničke djelatnosti na Obrascu DOH-Z, a ne uz pojedinačne godišnje porezne prijave na Obrascu DOH svakog supoduzetnika,

 

            - preslika popisa dugotrajne imovine,

 

            - isprava na temelju kojih su korištene porezne olakšice (preslici ugovora i preslici naloga o primljenim iznosima, preslici potvrda nadležnih strukovnih udruga i ovlaštenih agencija da se radi o umjetničkom djelu),

 

            - evidenciju o primljenim državnim potporama i poticajima za nabavu dugotrajne imovine i iznosima obračunate amortizacije,

 

            - dokumentaciju o uništenju plovila, dokumentaciju o primljenim bespovratnim sredstvima za uništenje plovila te izračun razlike između ostatka knjigovodstvene vrijednosti uništenog plovila i iznosa primljenih sredstava.

 

            13. Prijavu o dohotku od zajedničke djelatnosti - Obrazac DOH-Z potpisuje nositelj zajedničke djelatnosti, ako je za potpisivanje ovlašten ugovorom ili ispravama o zajedničkoj djelatnosti ili opunomoćenik odnosno porezni savjetnik (članak 17. Općeg poreznog zakona).

 

            Iznosi pod 4. do 11. Obrasca DOH-Z iskazuju se u kunama i lipama.

           

            Zajednički dohodak/gubitak i njegova raspodjela na pojedine supoduzetnike po podnesenoj prijavi o dohotku od zajedničke djelatnosti utvrđuje se rješenjem odnosno privremenim poreznim rješenjem. Rješenje ili privremeno porezno rješenje dostavlja se nositelju zajedničke djelatnosti, koji je obvezan izvijestiti sve supoduzetnike o visini utvrđenog dohotka i njegovoj raspodjeli na svakog pojedinog supoduzetnika.

 

            Rješenje, odnosno privremeno rješenje smatra se rješenjem o porezu, protiv kojeg se može izjaviti žalba u smislu odredbi članka 178. do 181. Općeg poreznog zakona, ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu nositelja zajedničke djelatnosti i to u roku od 30 dana od dana primitka rješenja.

 

            5.5.2. Prijava poreza na dohodak za 2018. godinu - Obrazac DOH

 

            U skladu s člankom 62. stavkom 1. Pravilnika, godišnja porezna prijava poreza na dohodak podnosi se na Obrascu DOH. Ako je porezno razdoblje, u skladu s člankom 7. Zakona, kraće od kalendarske godine, u Obrascu DOH navodi se porezno razdoblje od (dan i mjesec) do (dan i mjesec).

           

            U prijavu poreza na dohodak za 2018. godinu - Obrazac DOH, upisuju se, uz podatke o nadležnom Područnom uredu i ispostavi Porezne uprave koja je u sastavu tog Područnog ureda,slijedeći podaci o:

 

            - pod 1. opći podaci o poreznom obvezniku:

 

            1.1.  ime i prezime i ime roditelja,

 

            1.2. adresa prebivališta ili uobičajenog boravišta (mjesto, ulica i kućni broj). Porezni obveznik upisuje adresu prebivališta ili uobičajenog boravišta koju ima u trenutku sastavljanja i dostavljanja godišnje porezne prijave,

           

            1.2.1. podatak o telefonu,

            1.2.2. podatak o adresi elektroničke pošte,

           

            1.3. osobni identifikacijski broj,

 

            1.4. podatak o prebivalištu/uobičajenom boravištu i boravku na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara - DA/NE (zaokružuje se DA ako je porezni obveznik u poreznom razdoblju imao prebivalište/uobičajeno boravište na tim područjima te je na istim u poreznom razdoblju stvarno i boravio),

           

            Napominjemo da se za 2018. potpomognuta područja utvrđuju sukladno Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 147/14, 123/17 i 118/18) i Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (Narodne novine, broj 132/17), a područje Grada Vukovara Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, br. 86/06, 125/06, 16/07, 95/08, 46/10, 145/10, 37/13, 44/13, 45/13 i 110/15).

 

            1.5. podaci o promjenama prebivališta ili uobičajenog boravišta u tuzemstvu ili inozemstvu tijekom godine, a ako se radi o potpomognutom području I. skupine odnosno području Grada Vukovara na kojima su propisane porezne olakšice i odgovarajuću oznaku tih područja kao P1. Ako je dakle porezni obveznik tijekom 2018. godine mijenjao prebivalište ili uobičajeno boravište, kako u Republici Hrvatskoj, tako i između Republike Hrvatske i inozemstva, popunjava obvezno i podatke o razdoblju, državi, mjestu, ulici i kućnom broju, koji se odnose na te promjene, a i možebitno oznaku za potpomognuta područja na kojima su propisane olakšice odnosno za područje Grada Vukovara na kojima je imao prebivalište i boravio u tijeku poreznog razdoblja,

           

            1.6. podaci o invalidnosti uključujući i podatke o invalidnosti hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata. Podatke o invalidnosti iskazuje porezni obveznik kojem je rješenjem, sukladno članku 14. stavku 7. Zakona, donesenim prema propisima o mirovinskom osiguranju, zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, socijalnoj skrbi, odgoju i obrazovanju te prema drugim posebnim propisima utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje. Upisuju se podaci o razdoblju invalidnosti/tjelesnog oštećenja u tijeku poreznog razdoblja za koje se podnosi godišnja porezna prijava, zaokružuje oznaka invalidnosti u navedenom razdoblju i to kao I za primjenu faktora osobnog odbitka iz članka 14. stavka 4. r.br 12. Zakona odnosno 0,4 osnovnog osobnog odbitka po osnovi invalidnosti ili tjelesnog oštećenja poreznog obveznika ili kao I* za primjenu faktora osobnog odbitka iz članka 14. stavka 4. r.br 13. Zakona odnosno 1,5 osnovnog osobnog odbitka ako je poreznom obvezniku rješenjem, na temelju posebnih propisa, utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje po jednoj osnovi 100 % ili koji radi invalidnosti ili tjelesnog oštećenja ima, temeljem posebnih propisa, pravo na doplatak za pomoć i njegu. Napominjemo da porezni obveznik može po osnovi invalidnosti ili tjelesnog oštećenja pod navedenim propisanim uvjetima u istom razdoblju koristiti ili faktor 0,4 ili faktor 1,5 osnovnog osobnog odbitka za invalidnost. Hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata, uz prethodno navedene podatke, upisuju i postotak invalidnosti u iskazanom razdoblju invalidnosti utvrđen rješenjem. Pod 1.6. obvezno se unose i sve možebitne promjene u svezi invalidnosti u tijeku poreznog razdoblja za koje se podnosi godišnja porezna prijava.

 

Primjer 4:  Invalidnost je od 1. siječnja 2018. godine poreznom obvezniku rezidentu utvrđena rješenjem nadležnog tijela. Ne radi se o 100%-tnoj invalidnosti po jednoj osnovi ili osobi koja zbog te invalidnosti ima, sukladno posebnom propisu i donesenom rješenju, pravo na doplatak za pomoći njegu druge osobe. Međutim, nadležno tijelo rješenjem od 15. srpnja 2018. godine utvrđuje poreznom obvezniku 100%-tnu invalidnost po jednoj osnovi. Porezni obveznik pod 1.6. Obrasca DOH upisuje:

 

1.6. INVALID I HRVATSKI RATNI VOJNI INVALID IZ DOMOVINSKOG RATA (HRVI)

R. br.

Razdoblje invalidnosti

HRVI DA / NE

oznaka invalidnosti (zaokružiti)

postotak invalidnosti (ispunjava HRVI)

1.

    od 01.01.17.

do 15.07.17.

NE

I

I*

 

2.

     od 16.07.17.

do 31.12.17.

NE

I

I*

 

 

Poreznom obvezniku priznaje se dio osobnog odbitka u visini 0,4 osnovnog osobnog odbitka za invalidnost od 1. siječnja 2018. do 30. lipnja 2018. godine. U razdoblju od 1. srpnja 2018. do 31. prosinca 2018. godine poreznom obvezniku priznaje se dio osobnog odbitka u visini 1,5 osnovnog osobnog odbitka za invalidnost. Za mjesec srpanj 2018. godine odnosno od 1. srpnja 2018. godine poreznom obvezniku priznaje se dio osobnog odbitka u visini 1,5 osnovnog osobnog odbitka za invalidnost obzirom da se prava računaju na pune mjesece, u korist poreznog obveznika, pa se i primjenjuje povoljnije pravo.

 

Primjer 5: Hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata invalidnost je od 1. siječnja 1996. godine utvrđena rješenjem nadležnog tijela. Porezni obveznik ima priznati stupanj invalidnosti temeljem istog rješenja 70%. Porezni obveznik ostvaruje temeljem posebnog propisa od 1. siječnja 2018.godine pravo na doplatak za pomoć i njegu. Porezni obveznik pod 1.6. Obrasca DOH upisuje:

 

1.6. INVALID I HRVATSKI RATNI VOJNI INVALID IZ DOMOVINSKOG RATA (HRVI)

R. br.

Razdoblje invalidnosti

HRVI DA / NE

oznaka invalidnosti (zaokružiti)

postotak invalidnosti (ispunjava HRVI)

1.

od 01.01.18.

do 31.12.18.

DA

I

I*

70%

 

Poreznom obvezniku priznaje se dio osobnog odbitka u visini 1,5 osnovnog osobnog odbitka za invalidnost od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2018. godine, obzirom da porezni obveznik s osnove invalidnosti ostvaruje pravo na doplatak za pomoć i njegu.

 

            1.7. podatak o broju računa otvorenog kod banke i naziv banke. Porezni obveznici popunjavaju dio pod 1.7. koji se odnosi na broj tekućeg ili žiroračuna koji je otvoren kod banke i to broj računa prema IBAN konstrukciji računa, radi ostvarivanja prava na povrat poreza i prireza preplaćenog putem predujma u 2018. godini. Nerezidenti upisuju podatke o nerezidentnom računu otvorenom kod banke ovlaštene za poslovanje s inozemstvom,

 

            1.8. podaci o opunomoćeniku ili poreznom savjetniku - ime i prezime ili naziv, mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta odnosno sjedišta, adresa, te osobni identifikacijski broj.

 

            - pod 2. podaci o uzdržavanim članovima uže obitelji:

 

            Upisuju se podaci o uzdržavanim članovima uže obitelji - ime i prezime, srodstvo, osobni identifikacijski broj, podatak o invalidnosti kao I ili I* i razdoblje korištenja osobnog odbitka tijekom godine te podatak o osobnom identifikacijskom broju fizičkih osoba s kojima porezni obveznik dijeli osobni odbitak, a i postotak podjele koji pripada tim fizičkim osobama.

 

            U skladu s člancima 14. stavcima 5. i 6. Zakona uzdržavanom djecom se u smislu stavka 4. toga članka smatraju djeca koju roditelji, posvojitelji, udomitelji i skrbnici uzdržavaju. Djecom se smatraju i djeca nakon završetka redovnog školovanja do prvog zapošljavanja. Uzdržavanim članovima uže obitelji smatraju se bračni drug, roditelji poreznog obveznika, djeca nakon prvog zaposlenja te punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu.

 

            Napominje se da se prema članku 17. stavku 1. Zakona, uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom smatraju se fizičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu Zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos od 15.000,00 kuna na godišnjoj razini izračunan kao šesterostruki iznos osnovice osobnog odbitka.

 

            Iznimno, pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove ne uzimaju se u obzir:

1. primici prema posebnim propisima po osnovi socijalnih potpora

2. doplatak za djecu

3. novčane potpore utvrđene u iznosu koji je zakonom kojim se uređuju rodiljne i roditeljske potpore propisan kao iznos ispod kojeg se ne može isplatiti novčana potpora

4. potpore za novorođenče, odnosno primitak za opremu novorođenog djeteta

5. obiteljske mirovine djece nakon smrti roditelja

6. primici koji po svojoj prirodi predstavljaju samo uzdržavanje od roditelja ili članova uže obitelji

7. darovanja od pravnih i fizičkih osoba za zdravstvene potrebe do visine stvarno nastalih izdataka za tu namjenu, prema članku 8. stavku 1. točki 4. Zakona i/ili

8. naknada troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumjesnim javnim prijevozom i naknada troškova službenog putovanja do propisanih iznosa na koje se sukladno odredbama ovoga Zakona ne plaća porez na dohodak.

 

            - pod 3. podaci o uvećanju osobnog odbitka:

 

            Rezidentima se osnovni osobni odbitak iz članka 14. stavka 3. Zakona (3.800,00 kuna mjesečno, do 45.600,00 kuna na godišnjoj razini za 2018.) može uvećati za dio osobnog odbitka za njihovu možebitnu vlastitu invalidnost ili tjelesno oštećenje i dio osobnog odbitka po osnovi uzdržavanih članova uže obitelji i/ili djece i njihovu možebitnu invalidnost ili tjelesno oštećenje.

 

            Rezidentima se nakon propisanih uvećanja osobnog odbitka za vlastitu invalidnost/tjelesno oštećenje i uzdržavanje članova uže obitelji i djecu te njihovu invalidnost/tjelesno oštećenje, osobni odbitak odnosno neoporezivi dio dohotka može, pod Zakonom i Pravilnikom propisanim uvjetima, dodatno uvećati i za:

 

-          iznose plaćene za obvezno zdravstveno osiguranje ako porezni obveznik nije drukčije osiguran, do visine propisanoga obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje (članak 15. stavak 1. Zakona) - pod 3.1. Obrasca DOH,

-          darovanja dana u tuzemstvu u naravi i u novcu doznačenim na žiroračun, a u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske i vjerske svrhe, udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% primitaka za koje je u tekućoj godini podnesena godišnja porezna prijava i utvrđen godišnji porez na dohodak. Iznimno, osobni odbitak se uvećava za darovanja dana iznad propisane visine, pod uvjetom da su dana prema odlukama nadležnih ministarstava o provedbi i financiranju posebnih programa i akcija, ali ne i za redovnu djelatnost primatelja darovanja. U darovanja se mogu uključiti darovanja proizvođača i trgovaca hrane koji, u cilju sprečavanja uništavanja velikih količina hrane i zaštite okoliša, daruju hranu osobama za socijalne, humanitarne i druge svrhe pomoći te osobama pogođenim elementarnim nepogodama i prirodnim katastrofama, pod uvjetom da su ta darovanja izvršena u skladu s posebnim propisima - (članak 15. stavak 2. i 3. Zakona) - pod 3.2. Obrasca DOH.

 

            Fizička osoba koja je rezident države članice Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora, osim Republike Hrvatske i u Republici Hrvatskoj ostvari dohodak prema članku 13. Zakona, može u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave koristiti i osobni odbitak za vlastitu invalidnost/tjelesno oštećenje i uzdržavanje članova uže obitelji i djecu te njihovu invalidnost/tjelesno oštećenje, pod uvjetom da vjerodostojnim ispravama dokaže da navedeni dohodak ostvaren u Republici Hrvatskoj čini najmanje 90% njenog ukupnog (svjetskog) dohotka ostvarenog u poreznom razdoblju i da je isti izuzet ili oslobođen oporezivanja u državi članici čiji je rezident.

 

            Bitno je naglasiti dakle redoslijed korištenja izdataka te osobnog odbitka. Zakonom je propisan slijedeći redoslijed:

1.     neoporezivi dio dohotka po osnovi osnovnog osobnog odbitka i dijela osobnog odbitka za vlastitu invalidnost i dijela osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i djecu te njihovu invalidnost,

2.     neoporezivi dio dohotka po osnovi plaćenih doprinosa za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu i danih darovanja (neovisno o redoslijedu).

 

            Nerezidentima se osnovni osobni odbitak iz članka 14. stavka 3. Zakona može dodatno uvećati za plaćene doprinose za obvezno zdravstveno osiguranje u tuzemstvu do visine zakonom propisanih obveznih doprinosa (članak 15. stavak 1. Zakona) - pod 3.1. Obrasca DOH i dana darovanja iz članka 15. stavka 2. Zakona - pod 3.2. Obrasca DOH.

 

            -  pod 4. podaci o dohotku i plaćenom predujmu poreza i prireza i to:

 

            - pod 4.1. podaci o dohotku od nesamostalnog rada (podaci o plaći i mirovini) i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza i to:

 

            - pod 4.1.1 podaci o plaći odnosno ostvarenim primicima od nesamostalnog rada iz članka 21. stavka 1. i 3. Zakona u tuzemstvu izvan područja P1 i/ili izvan područja Grada Vukovara. Podaci se popunjavaju u kunama i lipama, prema zbroju podataka iskazanom u Obrascima IP s identifikatorom 1 i/ili 2 i/ili 4 koje su poslodavci odnosno isplatitelji plaće vodili za 2018. godinu te uručili poreznom obvezniku. Obvezno se upisuju podaci o:

-          osobnom identifikacijskom broju poslodavca pravne ili fizičke osobe (stupac 2),

-          ukupnom iznosu primitka (plaće) - stupac 3,

-          iznosi obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti i na temelju individualne kapitalizirane štednje uplaćenih iz plaće tijekom 2018. godine, koji su prema odredbama članka 23. Zakona porezno priznati izdaci odnosno uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitaka ili doprinosi za mirovinska osiguranja ako su sukladno odredbama zakona kojim se uređuju doprinosi za obvezna osiguranja propisani kao doprinosi koji se utvrđuju na osnovicu, a porezni obveznik je sam za sebe obveznik tako utvrđenih doprinosa (stupac 4),

-          dohotku (stupac 5, razlika između primitaka iz stupca 3 i doprinosa iz plaće iz stupca 4),

-          uplaćenom predujmu poreza i prireza na godišnjoj razini (stupac 6).

 

            Pod 4.1.1. podatke o primicima od nesamostalnog rada (plaći) i propisanim izdacima (uplaćenim doprinosima za obvezno osiguranje prema posebnim propisima) te dohotku od nesamostalnog rada,  iskazuju i porezni obveznici rezidenti koji su primitke od nesamostalnog rada ostvarili kao članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi, ako su u poreznom razdoblju za koje podnose poreznu prijavu iz toga dohotka, u skladu s posebnim zakonom, obvezni platiti porez na dohodak po toj osnovi (ako je ukupan broj dana plovidbe manji od 183). U tom slučaju u stupcu 3 iskazuju iznos primitka od nesamostalnog rada koji su po toj osnovi ostvarili u poreznom razdoblju, koji je prethodno umanjen za ukupni iznos pomorskog dodatka iz članka 7. stavka 2. r.br. 24. Pravilnika. Podaci se popunjavaju prema potvrdi poslodavca i prema obrascima DPOM i EPOM. Podatke o ostvarenom dohotku od nesamostalnog rada ne iskazuju članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi koji su rezidenti ako, u skladu s posebnim zakonom, nisu iz toga dohotka u poreznom razdoblju obvezni platiti porez na dohodak.

           

            - pod 4.1.2 podaci o plaći odnosno ostvarenim primicima od nesamostalnog rada iz članka 21. stavka 1. i 3. Zakona u tuzemstvu poreznih obveznika koji imaju prebivalište na potpomognutom području I. skupine i/ili na  području Grada Vukovara.

 

            Način popunjavanja odnosno upisivanja podataka pod 4.1.2. istovjetan je načinu popunjavanja podataka pod 4.1.1.

 

            Podaci se unose prema podacima iz obrazaca IP i to podaci o ostvarenim primicima od nesamostalnog rada (plaći) za vrijeme boravka na područjima jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara

 

            Ako je porezni obveznik u 2018. godini ostvario dohodak od nesamostalnog rada kod više poslodavaca i imao više Obrazaca IP, upisuje potrebne podatke u toliko redova koliko je Obrazaca IP imao (u svaki red zbrojne podatke iz samo jednog Obrasca IP).

 

            Ako je porezni obveznik tijekom 2018. godine s osnove nesamostalnog rada ostvario dohodak kod 6 i više poslodavaca, pa je imao 6 i više Obrazaca IP, propisane podatke upisuje i na posebnom listu koji prilaže prijavi, ali u Obrazac DOH upisuje podatke o ukupno ostvarenom dohotku, uplaćenom porezu i prirezu kod svih poslodavaca prema podacima iz svih Obrazaca IP (upisanim pod 4.1.1. i 4.1.2., kao i na prilogu).

 

            Podaci o plaćama iskazani u Obrascima IP s identifikatorom 3, koje su u 2018. godini, sukladno 25. stavku 6. Zakona, isplaćene po sudskoj presudi, po nagodbi u tijeku sudskog postupka, odnosno po nagodbi sklopljenoj s nadležnim državnim odvjetništvom u postupcima za mirno rješenje spora ili nagodbi sklopljenoj u postupku mirenja u individualnim radnim sporovima prema Zakonu o mirenju za protekla porezna razdoblja pa su se pri obračunu i uplati predujma poreza na dohodak i prireza primjenjivali propisi koji su važili na dan kada je isplata trebala biti obavljena uz primjenu godišnjeg obračuna poreza na dohodak od nesamostalnog rada i prireza porezu na dohodak i uz korištenje podataka dostavljenih od Porezne uprave o iskorištenom iznosu osobnog odbitka na godišnjoj razini, ne unose se u godišnju poreznu prijavu.

 

            - pod 4.1.3 podaci o plaći odnosno ostvarenim primicima od nesamostalnog rada iz članka 21. stavka 1. i 3. Zakona iz inozemstva ili u inozemstvu izvan potpomognutih područja I. skupine i/ili izvan područja Grada Vukovara. Obvezno se upisuju podaci o:

-          podatak o državi iz koje je odnosno u kojoj je ostvarena plaća (državi izvora dohotka) (stupac 2),

-       podatak o iznosu ostvarenog dohotka od nesamostalnog rada (plaće iz inozemstva umanjenoj za uplaćene obvezne doprinose) - (stupac 3),

-          podatak o predujmu poreza i prireza plaćenom u tuzemstvu po osnovi plaće (stupac 4)

-          podatak o porezu plaćenom u inozemstvu po osnovi plaće (stupac 5)

 

            Podaci o iznosu ostvarenog dohotka iz inozemstva i porezu plaćenom u inozemstvu upisuju se prema priloženim potvrdama inozemnih isplatitelja o dohotku ostvarenom u inozemstvu i porezu plaćenom u inozemstvu u 2018. godini, odnosno kraćem razdoblju ostvarivanja dohotka u inozemstvu tijekom 2018. godine i prema vlastitim evidencijama.

 

            Ako međunarodnim sporazumima i ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije propisano drugačije, rezidenti plaćaju u Republici Hrvatskoj porez iz dohotka ostvarenog u inozemstvu, a u ukupnu obvezu godišnjeg poreza uračunava im se porez plaćen u inozemstvu do visine tuzemnog poreza, ako o uplaćenom porezu postoje odgovarajući dokazi koje trebaju priložiti uz godišnju poreznu prijavu.

 

            Republika Hrvatska primjenjuje ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa sljedećim državama: Albanijom, Armenijom, Austrijom, Azerbajdžanom, Belgijom, Bjelorusijom, Bosnom i Hercegovinom, Bugarskom, Crnom Gorom, Češkom, Čileom, Danskom, Estonijom, Finskom, Francuskom, Grčkom, Gruzijom, Indonezijom, Indijom, Iranom, Irskom, Islandom, Italijom, Izraelom, Jordanom, Južnoafričkom Republikom, Kanadom, Katarom, Kinom, Korejom, Kosovom, Kuvajtom, Latvijom, Litvom, Luxemburgom. Mađarskom, Makedonijom, Maltom, Marokom, Mauricijusem, Malezijom, Moldavijom, Nizozemskom, Norveškom, Njemačkom, Omanom, Poljskom, Portugalom, Rumunjskom, Rusijom, San Marinom, Sirijom, Slovačkom, Slovenijom, Srbijom, Španjolskom, Švedskom, Švicarskom, Turkmenistan, Turskom, Ukrajinom i Velikom Britanijom.

 

            Ako s državom u kojoj je rezident ostvario dohodak Republika Hrvatska ne primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, dohodak će se oporezivati na način propisan Zakonom i Pravilnikom, uz uračunavanje u inozemstvu plaćenog poreza u tuzemnu obvezu poreza na način propisan odredbama članka 82. Pravilnika, ako je uz godišnju poreznu prijavu porezni obveznik priložio potvrdu inozemnog poreznog tijela o porezu koji odgovara tuzemnom porezu na dohodak, a plaćen je u 2018. godini u inozemstvu.

 

            Mogućnost oporezivanja odnosno umanjenje poreza za uplaćeni inozemni porez prema metodi uračunavanja utvrđuje nadležna ispostava Porezne uprave na temelju iskazanih podataka o primitku, u skladu s ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i međunarodnim ugovorima.

 

            - pod 4.1.4 podaci o plaći odnosno ostvarenim primicima od nesamostalnog rada iz članka 21. stavka 1. i 3. Zakona iz inozemstva za vrijeme boravka na potpomognutim područjima I. skupine i/ili na području Grada Vukovara.

 

                 Način popunjavanja odnosno upisivanja podataka pod 4.1.4. istovjetan je načinu popunjavanja podataka pod 4.1.3.

                       

            - pod 4.1.5. podaci o mirovini ostvarenoj u tuzemstvu od tuzemnih isplatitelja odnosno ostvarenim primicima od nesamostalnog rada iz članka 21. stavka 2. Zakona. Upisuje se:

 

- osobni identifikacijski broj isplatitelja mirovine - (stupac 2),

- iznos ukupno ostvarene mirovine (stupac 3),

- iznos izdataka po osnovi uplaćenih obveznih doprinosa iz primitka (mirovine) sukladno članku 134. a točki 2. Zakona o doprinosima (Narodne novine, broj 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14 i 115/16)  (stupac 4),

- iznos godišnjeg dohotka (stupac 5, razlika između primitaka iz stupca 3 i uplaćenih obveznih doprinosa iz stupca 4) i

- iznos uplaćenog predujma poreza i prireza na godišnjoj razini (stupac 6).

 

            Podaci se popunjavaju prema obrascima IP i potvrdama isplatitelja odnosno potvrdama koje izdaje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, u kojima je upisan podatak o godišnjem iznosu mirovine, razdoblju ostvarivanja mirovine, korištenom osobnom odbitku, iznosu uplaćenih doprinosa iz mirovine i iznosu uplaćenog predujma poreza i prireza iz mirovine koju je isplaćivao HZMO. Podaci se mogu popuniti i prema obavijesti o mirovini Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za isplaćene mirovine u 2018. godini. Ako je porezni obveznik ostvario i mirovinu od osiguravatelja, podaci o visini te mirovine i uplaćenom predujmu poreza i prireza upisuju se prema podacima iz Obrazaca IP.

 

            Podaci o mirovinama ili razlikama mirovina iskazani u Obrascima IP s identifikatorom 3, koje je u 2018. godini, sukladno članku 25. stavku 2. točki 2. Zakona, isplatio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ili isplatitelj inozemnih mirovina iz sustava socijalnog osiguranja, za protekla porezna razdoblja, pa su se pri obračunu i uplati predujma poreza na dohodak i prireza primjenjivali propisi koji su važili na dan kada je isplata trebala biti obavljena odnosno kada je mirovina prema rješenju dospjela za isplatu, ne unose se u godišnju poreznu prijavu.

 

            - pod 4.1.6. podaci o mirovini ostvarenoj u inozemstvu/iz inozemstva odnosno ostvarenim primicima od nesamostalnog rada (mirovinama) koje su rezidenti ostvarili u inozemstvu, a koje odgovaraju tuzemnim mirovinama sukladno članku 21. stavku 2. Zakona i članku 19. stavku 1. Pravilnika. Obvezno se upisuju podaci o:

-          podatak o državi iz koje je odnosno u kojoj je ostvarena mirovina (državi izvora dohotka) - (stupac 2),

-          podatak o iznosu ostvarenog dohotka od nesamostalnog rada (mirovine iz inozemstva umanjenoj za uplaćene obvezne doprinose iz osnovice) - (stupac 3),

-          podatak o predujmu poreza plaćenom u tuzemstvu po osnovi mirovine (stupac 4)

-          podatak o porezu plaćenom u inozemstvu po osnovi mirovine (stupac 5).

 

Podaci o iznosu ostvarenog dohotka iz inozemstva i porezu plaćenom u inozemstvu upisuju se prema podacima iz rješenja Porezne uprave, priloženim potvrdama inozemnih isplatitelja o dohotku ostvarenom u inozemstvu i porezu plaćenom u inozemstvu u 2018. godini, odnosno kraćem razdoblju ostvarivanja dohotka u inozemstvu tijekom 2018. godine.

 

            - pod 4.1.7. podaci o ukupno ostvarenom dohotku od nesamostalnog rada ostvarenom u tuzemstvu i u inozemstvu/iz inozemstva (pod 4.1.1., 4.1.2., 4.1.5., stupci 5 i pod 4.1.3., 4.1.4. i 4.1.6. stupci 3,) te uplaćenom predujmu poreza i prireza na dohodak u tuzemstvu po osnovi dohotka od nesamostalnog rada ostvarenog u tuzemstvu i u inozemstvu ukupno (pod 4.1.1., 4.1.2. i 4.1.5. stupci 6 i pod 4.1.3., 4.1.4. i 4.1.6. stupci 4) i porezu na dohodak plaćenom u inozemstvu po osnovi dohotka od nesamostalnog rada ostvarenog u/iz inozemstva (pod 4.1.3., 4.1.4. i 4.1.6. stupci 5) Obrasca DOH,

 

            - pod 4.1.8. podatke iskazuju hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata. Upisuju se podaci o ostvarenom dohotku od nesamostalnog rada (plaće odnosno mirovine) na koji se ne plaća porez na dohodak razmjerno stupnju invalidnosti hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata. Iskazuju se podaci o stupnju invalidnosti (stupac 2), iznosu dohotka ili dijela dohotka od nesamostalnog rada na koji se ne plaća porez na dohodak razmjerno stupnju invalidnosti (stupac 3) i udjelu tog dohotka od nesamostalnog rada iz stupca 3 u sveukupnom dohotku pod 5. Obrasca DOH, u postotku. Navedeni udio je osnova za utvrđivanje dijela ukupne godišnje obveze poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak koja se može umanjiti prema članku 42. stavku 1. Zakona. Ako je osoba imala status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata cijelu 2018. godinu u stupac 3 unosi ukupan iznos dohotka od nesamostalnog rada, a ako je taj status imala samo dio godine unosi dio dohotka koji se odnosi na to razdoblje.

 

            Napominjemo da porezni obveznici - hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata, koji su sukladno članku 42. Zakona, koristili olakšicu umanjenja poreza na dohodak od nesamostalnog rada pri obračunu i uplati predujma poreza u tijeku poreznog razdoblja ili tu olakšicu žele iskoristiti putem godišnje porezne prijave u kojoj iskazuju ostvareni dohodak od nesamostalnog rada, obvezno popunjavaju podatke pod 4.1.8. Obrasca DOH.

 

            - pod 4.2.1. podaci o drugom dohotku ostvarenom u tuzemstvu - ostvarenim primicima po osnovi kojih se utvrđuje drugi dohodak prema članku 39. Zakona i to prema izvorima dohotka, izdacima koji se priznaju u Zakonom propisanom postotku od ostvarenih primitaka, izdacima po osnovi uplaćenih doprinosa za obvezna osiguranja iz primitaka po posebnim propisima, ostvarenom dohotku i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza. Popunjavaju se podaci o:

- iznosu ukupnog primitka (stupac 3) ovisno o izvoru drugog dohotka iz stupca 2,

- iznosu propisanog porezno priznatog izdatka (stupac 4) ovisno o izvoru drugog dohotka iz stupca 2,

- iznosu uplaćenih doprinosa za obvezna osiguranja iz primitka prema posebnom propisu, koji se priznaju kao izdatak pri utvrđivanju drugog dohotka (stupac 5),

- iznosu dohotka (stupac 6) i

- uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza (stupac 7).

 

Popunjavaju se podaci prema potvrdama isplatitelja, a ovisno o izvoru drugog dohotka po osnovi:

 

            - pod 4.2.1. r.br. 1. primitaka od djelatnosti članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih odbora, upravnih vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba, članova povjerenstava i odbora koje imaju ta tijela i sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu (članak 39. stavak 3. točka 1. Zakona). Kao izdaci priznaju se uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitka prema posebnom propisu (stupac 5),

 

            - pod 4.2.1. r.br. 2. autorskih naknada isplaćenih prema posebnom zakonu kojim se uređuju autorska i srodna prava (članak 39. stavak 3. točka 2. Zakona). U stupac 4 upisuje se iznos propisanog izdatka za autorska djela u visini 30% (prema potvrdi isplatitelja), a za koji je u tijeku poreznog razdoblja pri obračunu i uplati predujma poreza na dohodak od drugog dohotka i prireza, isplatitelj umanjio ostvareni primitak. Kao izdaci priznaju se uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitka prema posebnom propisu (stupac 5),

 

            - pod 4.2.1. r.br. 3. primitaka nerezidenata za obavljanje umjetničke, artističke, zabavne, športske, književne i likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radiom i televizijom te zabavnim priredbama, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak (članak 39. stavak 3. točka 11. Zakona i članak 52. stavak 12. Pravilnika). Kao izdaci priznaju se: propisani paušalni izdatak u visini 30% od ostvarenih primitaka (prema potvrdi isplatitelja), a za koji je u tijeku poreznog razdoblja pri obračunu i uplati predujma poreza na dohodak od drugog dohotka i prireza, isplatitelj umanjio ostvareni primitak (stupac 4) i uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitka prema posebnom propisu (stupac 5),

 

            - pod 4.2.1. r.br. 4. primitaka od djelatnosti trgovačkih putnika, agenata, akvizitera, sportskih sudaca i delegata i drugih osoba u sportu, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika, konzultanata, sudskih vještaka te drugih sličnih djelatnosti, pod uvjetima da porezni obveznici primitke od tih djelatnosti ne ostvaruju u radnom odnosu s poslodavcem odnosno isplatiteljem primitaka (plaće) iz članka 21. Zakona, u kojem slučaju se smatraju primicima od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada prema članku 20. Zakona ili da se ne radi o primicima po osnovi tih djelatnosti od kojih se utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti prema člancima 30. do 35. Zakona (članak 39. stavak 3. točka 4. Zakona i članak 52. stavak 6. Pravilnika). Kao izdaci priznaju se uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitka prema posebnom propisu (stupac 5),

 

            - pod 4.2.1. r.br. 5. upisuju se ukupno ostvareni oporezivi primici u 2018. godini po navedenim izvorima dohotka i to:

 

  • primici u naravi iz članka 39. stavka 3. točke 5. Zakona - korištenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i druge pogodnosti prema članku 21. stavku 3. Zakona, a koje su davatelji tih primitaka dali fizičkim osobama koje nisu njihovi radnici i osobe koje ostvaruju primitke iz članka 21. Zakona u tijeku 2018. godine,
  • nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja iz članka 39. stavka 3. točke 6. Zakona, koje se u dijelu razlike više isplaćenog iznosa (iznad 1.750,00 kuna mjesečno u 2018. godini), smatraju primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak,
  • stipendije učenika i studenata za redovno školovanje na srednjim, višim i visokim školama i fakultetima iz članka 39. stavka 3. točke 8. Zakona koje se u dijelu razlike više isplaćenog iznosa (iznad ukupno 1.750,00 kuna mjesečno u 2018. godini odnosno iznad 4.000,00 kuna mjesečno u 2018. godini za stipendije koje se dodjeljuju studentima za izvrsna postignuća u znanju i u ocjenama na sveučilištima u tuzemstvu, a koji su za dodjelu stipendija izabrani na javnim natječajima kojima su mogli pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima), smatraju primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak,
  • sportske stipendije koje se prema posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje iz članka 39. stavka 3. točke 9. Zakona i članka 52. stavaka 7. i 8. Pravilnika, koje se u dijelu razlike više isplaćenog iznosa (iznad ukupno 1.750,00 kuna mjesečno u 2018. godini), smatraju primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak,
  • nagrade za športska ostvarenja iz članka propisima iz članka 39. stavka 3. točke 10. Zakona i članka 52. stavka 9. Pravilnika, koje se u dijelu razlike više isplaćenog iznosa (iznad ukupno 20.000,00 kuna mjesečno), smatraju primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak,
  • naknade sportašima amaterima prema posebnim propisima iz članka 39. stavka 3. točke 10. Zakona i članka 52. stavka 11. Pravilnika, koje se u dijelu razlike više isplaćenog iznosa (iznad ukupno 1.750,00 kuna mjesečno), smatraju primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak.

 

            Pri utvrđivanju drugog dohotka od primitaka pod 4.2.1. r.br. 5. kao izdaci priznaju se uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitka prema posebnom propisu,

 

            - pod 4.2.1. r.br. 6. upisuju se ukupno ostvareni oporezivi primici u 2018. godini po primici učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga prema posebnim propisima iz članka 39. stavka 3. točke 7. Zakona, koji se u dijelu razlike više isplaćenog iznosa (pojedinačni ili ukupni primitak umanjen za naknadu za posredovanje iznad 15.000,00 kuna u 2018. godini), smatraju primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak,

           

            - pod 4.2.1. r.br. 7. autorskih naknada od kojih se utvrđuje drugi dohodak za isporučeno umjetničko djelo osobama koje obavljaju umjetničku i kulturnu djelatnost isplaćenih prema posebnom zakonu kojim se uređuju autorska i srodna prava. U stupac 4 upisuje se zbroj iznosa u visini 55% (prema potvrdi isplatitelja) po osnovi propisanog izdatka za autorska djela u visini 30% i iznosa neoporezivog dijela autorske naknade za isporučeno umjetničko djelo u visini 25%, a za koje je u tijeku poreznog razdoblja pri obračunu i uplati predujma poreza na dohodak od drugog dohotka i prireza, isplatitelj umanjio ostvareni primitak. Kao izdaci priznaju se uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitka prema posebnom propisu.

 

            Umjetničko djelo određuje se potvrdom nadležne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije da se radi o umjetničkom djelu. Podatke o strukovnim umjetničkim udrugama i ovlaštenim agencijama daje Ministarstvo kulture. Udruge odnosno ovlaštene agencije za davanje tih potvrda su:

-       Hrvatsko društvo filmskih djelatnika,

-       Hrvatska udruga filmskih snimatelja,

-       Društvo hrvatskih filmskih redatelja,

-       Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika,

-       Hrvatska udruga orkestralnih i komornih umjetnika,

-       Hrvatska glazbena unija,

-       Hrvatsko društvo skladatelja,

-       Društvo hrvatskih književnih prevodilaca,

-       Društvo hrvatskih književnika,

-       Hrvatsko društvo pisaca,

-       Hrvatsko društvo kazališnih kritičara i teatrologa,

-       Hrvatsko društvo filmskih kritičara,

-       Hrvatsko društvo likovnih umjetnika,

-       Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Dubrovnik,

-       Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Istre,

-       Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Rijeka,

-       Hrvatska udruga likovnih umjetnika Split,

-       Hrvatsko akademsko društvo likovnih umjetnika Zadar,

-       Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Međimurja,

-       Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Osijek,

-       Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Varaždin,

-       Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Zagreb,

-       Hrvatsko udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti,

-       Hrvatsko društvo naivnih umjetnika,

-       Hrvatsko dizajnersko društvo,

-       Udruženje hrvatskih arhitekata,

-       Hrvatsko društvo dramskih umjetnika,

-       Udruga plesnih umjetnika Hrvatske,

-       Udruga profesionalnih plesnih umjetnika „Puls“,

-       Hrvatsko društvo profesionalnih baletnih umjetnika,

-       Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika

-       Društvo hrvatskih audiovizualnih prevoditelja,

-       Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade,

-       Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata,

-       Hrvatsko udruženje interdiscipliniranih umjetnika,

-       Savez scenarista i pisaca izvedbenih djela (SPID),

-       Hrvatska udruga producenata i

-       Hrvatsko restauratorsko društvo.

 

            - pod 4.2.1. r.br. 8. primitaka po osnovi profesionalnih djelatnosti novinara, umjetnika i sportaša koji su po osnovi tih djelatnosti osigurani i doprinose za obvezna osiguranja plaćaju po rješenju Porezne uprave, od kojih se u tijeku 2018. godine utvrđivao drugi dohodak. U stupac 4 upisuje se iznos propisanog izdatka u visini 30% iz članka 39. stavka 5. točke 2. Zakona (prema potvrdi isplatitelja), a za koje je u tijeku poreznog razdoblja pri obračunu i uplati predujma poreza na dohodak od drugog dohotka i prireza, isplatitelj umanjio ostvareni primitak. U 30% paušalnih izdataka uključeni su i doprinosi za obvezna osiguranja koji se plaćaju prema rješenju Porezne uprave što znači da se ti doprinosi ne priznaju kao poseban izdatak niti pri obračunu i uplati predujma poreza od drugog dohotka niti u godišnjem obračunu poreza po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi. Primici po osnovi djelatnosti umjetnika mogu se u tijeku poreznog razdoblja umanjiti i za 25% neoporezivog dijela autorske naknade za umjetničko djelo, pa ti porezni obveznici u stupac 4 upisuju zbroj iznosa u visini 55% (prema potvrdi isplatitelja) po osnovi propisanog izdatka za autorska djela u visini 30% i iznosa neoporezivog dijela autorske naknade za isporučeno umjetničko djelo u visini 25%, a za koje je u tijeku poreznog razdoblja pri obračunu i uplati predujma poreza na dohodak od drugog dohotka i prireza, isplatitelj umanjio ostvareni primitak. Pod 4.2.1. r.br. 8. unose se i primici po osnovi sportskih stipendija koje su u 2018. godini ostvarili sportaši osigurani po osnovi djelatnosti sportaša, a koje su isplatitelji, pri obračunu i uplati predujma poreza na dohodak od drugog dohotka, umanjivali za 30% paušalnih izdataka sukladno članku 39. stavku 5. Zakona.

 

Primjer 7: Porezni obveznik obavlja profesionalnu djelatnost sportaša po osnovi koje je osiguran i doprinose za obvezna osiguranja plaća prema rješenju Porezne uprave. Dohodak od navedene djelatnosti utvrđuje na način propisan za drugi dohodak. Drugi dohodak ostvaren u 2018. godini po osnovi obavljanja djelatnosti sportaša upisuje pod 4.2.1. r.br. 8. Međutim, porezni obveznik sportaš ostvario je u 2018. godini i drugi dohodak po osnovi članstva u nadzornom odboru trgovačkog društva te taj dohodak upisuje pod 4.2.1. r.br. 1.

 

Primjer 8: Porezni obveznik obavlja profesionalnu djelatnost novinara po osnovi koje je osiguran i doprinose za obvezna osiguranja plaća prema rješenju Porezne uprave. Dohodak od navedene djelatnosti utvrđuje na način propisan za drugi dohodak. Drugi dohodak ostvaren u 2018. godini po osnovi obavljanja djelatnosti novinara upisuje pod 4.2.1. r.br. 8. (uključivo i primjerice autorske naknade ostvarene po osnovi obavljanja djelatnosti novinara). Međutim, porezni obveznik novinar ostvario je u 2018. godini i drugi dohodak po osnovi autorskih naknada za autorsko djelo koje nije u svezi s obavljanjem djelatnosti novinara, pa taj dohodak upisuje pod 4.2.1. r.br. 2. Ako je porezni obveznik novinar ostvario i drugi dohodak po osnovi autorskog djela koje ima obilježje umjetničkog djela, taj dohodak upisuje pod 4.2.1. r.br. 7.

 

            - pod 4.2.1. r.br. 9. ostalih posebno nenavedenih primitaka od kojih se, sukladno članku 39. stavku 3. točki 11. Zakona, utvrđuje drugi dohodak. Upisuju se podaci o ukupno ostvarenim primicima (prema potvrdama isplatitelja ili samog primatelja) koje fizičkim osobama isplaćuju ili daju pravne i fizičke osobe (obveznici poreza na dobit i obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti) i drugi isplatitelji i davatelji, a nisu primici koji se ne smatraju dohotkom iz članka 8. Zakona, nisu primici na koje se ne plaća porez na dohodak iz članaka 9. i 10. Zakona i ne smatraju se primicima određenim po osnovi nesamostalnog rada iz članka 21. Zakona, samostalne djelatnosti iz članka 29. Zakona, imovine i imovinskih prava iz članka 56. Zakona, kapitala iz članka 64. Zakona i osiguranja iz članka 72. Zakona (stupac 3). Kao izdaci priznaju se uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitka prema posebnom propisu.

 

            - pod 4.2.2. podaci o drugom dohotku ostvarenom u inozemstvu. Popunjavaju se podaci o:

-     podatak o državi iz koje je ostvaren drugi dohodak (državi izvora dohotka) - (stupac 2),

-          podatak o iznosu ostvarenog drugog dohotka iz inozemstva - (stupac 3),

-          podatak o predujmu poreza i prireza plaćenom u tuzemstvu po osnovi drugog dohotka ostvarenog iz inozemstva (stupac 4),

-          podatak o porezu plaćenom u inozemstvu po osnovi drugog dohotka (stupac 5).

 

            Podaci se upisuju prema priloženim potvrdama inozemnih isplatitelja o dohotku ostvarenom u inozemstvu i uplaćenom porezu u inozemstvu u 2018. godini i vlastitim evidencijama.

 

            Mogućnost oporezivanja odnosno oporezivanje primjenom odgovarajuće porezne stope prema metodi uračunavanja utvrđuje nadležna ispostava Porezne uprave na temelju iskazanih podataka o primitku, u skladu s ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i međunarodnim ugovorima.

 

            - pod 4.2.3. podaci o ukupno ostvarenom drugom dohotku u tuzemstvu i iz inozemstva (iskazanom pod 4.2.1. stupac 6 i 4.2.2. stupac 3) te ukupno uplaćenom predujmu poreza na dohodak u tuzemstvu po osnovi ostvarenog drugog dohotka ostvarenog u tuzemstvu i iz inozemstva (pod 4.2.1. stupac 7 i pod 4.2.2. stupac 4.) i porezu na dohodak plaćenom u  inozemstvu po osnovi drugog dohotka ostvarenog u/iz inozemstva (pod 4.2.2. stupac 5.) u 2018. godini.

 

            - pod 4.3. podaci o dohotku od samostalne djelatnosti obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i djelatnosti koja se oporezuje kao samostalna djelatnost i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza  porezu na dohodak - „Dio SD". Porezni obveznici obvezno upisuju svoj osobni identifikacijski broj.

 

            - pod 4.3.1.1. iskazuju se podaci o:

 

  • ostvarenom dohotku/gubitku u tekućoj godini od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i djelatnosti od koje se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost prema člancima 30. do 35. Zakona, prije umanjenja dohotka ili uvećanja gubitka za olakšice iz članka 44. i članka 45. Zakona i to za obveznika pojedinca (stupac 2). Ostvareni gubitak iskazuje se s predznakom "minus" (-),

 

  • umanjenju dohotka ili uvećanju gubitka pojedinca za olakšice iz članka 44. i članka 45. Zakona - olakšice za plaće novozaposlenih osoba, iznos državne potpore male vrijednosti za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja u sustavu vezanih obrta te iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu prema posebnim propisima te izdatke istraživanja i razvoja (stupac 3). U stupac 3 unosi se podatak iskazan pod ukupno 4.3.5. dijela SD Obrasca DOH (umanjenja dohotka pojedinca),

 

            Temeljem Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu (Narodne novine, broj 109/07, 152/08 i 14/14) korisnici državne potpore odnosno fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost te sudjeluju u prometu roba i usluga - obveznici poreza na dohodak, mogu umanjiti dohodak od samostalne djelatnosti za državnu potporu za obrazovanje i izobrazbu radnika te za državnu potporu za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja u sustavu vezanih obrta prema posebnim propisima.

 

            Prema članku 2. stavku 1. točkama c., d., i e. Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, korisnici državne potpore, u smislu toga Zakona, jesu pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost te sudjeluju u prometu roba i usluga. Sukladno tom Zakonu poduzetnicima se smatraju poduzetnici razvrstani sukladno odredbama propisa kojima se uređuje poticanje razvoja malog gospodarstva. Dakle, veličina poduzetnika utvrđuje se u skladu s člankom 3. Zakona o poticanju i razvoja malog gospodarstva (Narodne novine, br. 29/02, 63/05, 53/12, 56/13 i 121/16) koji poduzetnike dijeli na mikro, male i srednje. Uzimajući u obzir Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva te članak 2. stavak 4. Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 137/15 i 115/16) kojim su propisani  uvjeti za prelazak sa oporezivanja porezom na dohodak na oporezivanje porezom na dobit proizlazi kako se obveznici poreza na dohodak ne mogu se smatrati srednjim odnosno velikim poduzetnikom.

 

            U skladu s člankom 3. Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, korisnik državne potpore koji se smatra mikro, malim, srednjim ili velikim poduzetnikom može osnovicu za obračun poreza na dohodak umanjiti do 60% opravdanih troškova u slučaju općeg obrazovanja i izobrazbe radnika te do 25% opravdanih troškova u slučaju posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika. Iznimno od odredbe stavka 1. toga članka korisnik državne potpore koji se smatra mikro, malim i srednjim poduzetnikom može osnovicu za obračun poreza na dohodak umanjiti do 80% opravdanih troškova na način da se smanjenje porezne osnovice iz stavka 1. toga članka uveća za:

1. 20 postotnih bodova ako se smatra mikro ili malim poduzetnikom,

2. 10 postotnih bodova ako se smatra srednjim poduzetnikom.

Poduzetnik iz stavka 1. i 2. toga članka te članka 4. i 5. toga Zakona koji je po drugoj osnovi ostvario potporu za opće obrazovanje i izobrazbu radnika te posebno obrazovanje i izobrazbu radnika, može osnovicu za obračun poreza na dohodak temeljem istih opravdanih troškova umanjiti samo do visine najvišeg intenziteta potpore iz stavka 1. i 2. toga članka. Ukupan iznos smanjenja osnovice za obračun poreza na dohodak od samostalne djelatnosti niti s jedne osnove ne može biti veći od predviđenog stavcima 1. i 2. toga članka te članka 4. istoga Zakona.

 

            Sukladno tome, korisnici državne potpore odnosno obveznici poreza na dohodak koji se smatraju mikro ili malim poduzetnikom mogu, osnovicu poreza na dohodak umanjiti za 80% opravdanih troškova u slučaju općeg obrazovanja i izobrazbe radnika. Kada je riječ o posebnom obrazovanju i izobrazbi radnika porezni obveznici koji se smatraju mikro ili malim poduzetnikom mogu osnovicu poreza na dohodak umanjiti za 45% opravdanih troškova posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika.

 

            Međutim, prilikom utvrđivanja iznosa umanjenja porezne obveze potrebno je u skladu s člankom 3. stavkom 3. Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, utvrditi je li porezni obveznik prethodno po drugoj osnovi ostvario potporu za opće obrazovanje i izobrazbu radnika te posebno obrazovanje i izobrazbu radnika obzirom da se osnovica za obračun poreza na dohodak od samostalne djelatnosti može umanjiti temeljem istih opravdanih troškova samo do visine najvišeg intenziteta potpore iz stavaka 1. i 2. članka 3. Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu.

 

            Prema članku 5. stavku 1. Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, korisnik državne potpore može smanjenje porezne osnovice poreza na dohodak iz članka 3. stavaka 1. i 2. toga Zakona uvećati za 10 postotnih bodova u slučaju općeg obrazovanja i izobrazbe radnika u nepovoljnom položaju te posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika u nepovoljnom položaju. Međutim, obzirom da je člankom 3. stavkom 1. Zakona utvrđeno da se porezna osnovica može maksimalno umanjiti do 80% opravdanih troškova, porezni obveznici koji se smatraju mikro ili malim poduzetnicima neće moći koristiti dodatno umanjenje u slučaju općeg obrazovanja i izobrazbe radnika u nepovoljnom položaju jer bi im tada iznos umanjenja iznosio 90%. Dakle, dodatno umanjenje porezne osnovice u svezi opravdanih troškova općeg obrazovanja i izobrazbe radnika u nepovoljnom položaju mogu koristiti veliki i srednji poduzetnici, odnosno ne mogu koristiti obveznici poreza na dohodak. Dodatno umanjenje porezne osnovice za opravdane troškove posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika u nepovoljnom položaju mogu koristiti mikro, mali, srednji i veliki poduzetnici.

 

            U skladu s člankom 4. Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, korisnik državne potpore koji obavlja djelatnost pomorskog prijevoza može, iznimno od odredbi toga Zakona, osnovicu za obračun poreza na dohodak umanjiti i do 100% opravdanih troškova za obrazovanje i izobrazbu, bez obzira na to odnose li se ti troškovi na opće obrazovanje i izobrazbu ili na posebno obrazovanje i izobrazbu, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: obrazovanje se mora provoditi na brodovima koji su upisani u Hrvatski registar brodova i osoba koja se usavršava ne može biti djelatni već pričuvni član posade. Dakle, za poduzetnike koji obavljaju djelatnost pomorskog prijevoza, porezna osnovica se može umanjiti maksimalno za 100% opravdanih troškova obrazovanja i izobrazbe.

 

            Prema članku 6. Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, poduzetnik u čijim se pogonima ili radionicama izvodi praktična nastava i vježbe naukovanja za zanimanja u sustavu vezanih obrta može osnovicu za obračun poreza na dohodak umanjiti za iznos isplaćenih nagrada učenicima u vrijeme pohađanja praktične nastave i vježbi naukovanja. Poduzetnik iz stavka 1. toga članka koji je po bilo kojoj drugoj osnovi ostvario potporu male vrijednosti može osnovicu za obračun poreza na dohodak od samostalne djelatnosti umanjiti do gornje granice potpore male vrijednosti u skladu s odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednosti uzimajući u obzir i ograničenje iz stavka 5. toga članka. Poduzetnik kod kojega su na praktičnoj nastavi i vježbama naukovanja jedan do tri učenika može poreznu osnovicu ili dohodak od samostalne djelatnosti iz stavka 1. toga članka umanjiti za 5%.

 

            Poduzetnik kod kojeg su na praktičnoj nastavi i vježbama naukovanja više od tri učenika može postotak umanjenja porezne osnovice ili dohotka od samostalne djelatnosti iz stavka 3. toga članka povećati za jedan postotni bod po svakom učeniku, a najviše do 15% porezne osnovice ili dohotka od samostalne djelatnosti. Iznos umanjenja osnovice poreza na dohodak iz stavaka 2. i 3. toga članka ne može biti veći od godišnjeg neoporezivog iznosa nagrada učenicima za vrijeme izvođenja praktične nastave i vježbi naukovanja po svakom učeniku. Neoporezivi iznos nagrada učenicima za vrijeme izvođenja praktične nastave i vježbi naukovanja iz stavka 5. toga članka utvrđuje se sukladno propisima o oporezivanju dohotka.

 

            Ovisno o tome koju djelatnost obavljaju porezni obveznici, pravila o potporama male vrijednosti pretpostavljaju primjenu:

- Uredbe Komisije (EU) br. 1407/2013 od 18. prosinca 2013. (SL L 352/1 od 24.12.2013.), koju primjenjuju porezni obveznici koji obavljaju djelatnosti osim primarne poljoprivredne proizvodnje, ribarstva i akvakulture,

- Uredbe Komisije (EU) br. 1408/2013 od 18. prosinca 2013. (SL L 352/9 od 24.12.2013.) koju primjenjuju porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede,

- Uredbe Komisije (EU) br. 717/2014 od 27. lipnja 2014. (SL L 190/45 od 28.06.2014.) koji primjenjuju porezni obveznici koji obavljaju djelatnost ribarstava i akvakulture.

 

            Gornja granica potpore male vrijednosti, u skladu s odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednost utvrđuje se u bilo kojem razdoblju od tri fiskalne godine pri čemu iznosi na bazi povezanih poduzetnika (pojam „jedan poduzetnik“ u smislu Uredbi Komisije) ne smiju prijeći:

a) 200.000,00 eura za poduzetnike koji djeluju u svim sektorima (uključujući preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda) osim onih koji djeluju u sektoru ribarstva i akvakulture te sektoru primarne poljoprivredne proizvodnje odnosno do 100.000,00 eura za poduzetnike koji obavljaju cestovni prijevoz tereta za najamninu ili naknadu,

b) 30.000,00 eura za poduzetnike koji djeluju u sektoru ribarstva i akvakulture,

c) 15.000,00 eura za poduzetnike koji djeluju u sektoru primarne poljoprivredne proizvodnje.

 

  • zajedničkom dohotku: osobnom identifikacijskom broju nositelja zajedničke djelatnosti (stupac 4) i ostvarenom dohotku/gubitku od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i djelatnosti od koje se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost prema članku 30. do 35. Zakona za obveznika supoduzetnika (stupac 5). U stupac 5 unose se podaci o ukupnom dohotku/gubitku supoduzetnika odnosno iznosu udjela u zajedničkom dohotku/gubitku prema prijavi dohotka od zajedničke djelatnosti (stupac 6 pod 10. Obrasca DOH-Z) odnosno rješenju nadležne ispostave Porezne uprave,
  • gubitku u 2018. godini ostvarenom od samostalne djelatnosti nakon propisanih umanjenja (stupac 6). Ostvareni gubitak iskazuje se s predznakom "minus" (-),
  • dohotku u 2018. godini ostvarenom od samostalne djelatnosti nakon propisanih umanjenja (stupac 7),
  • uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak u 2018. godini (stupac 8).

 

            Podaci se iskazuju prema priloženom izvatku (pregledu) iz poslovnih knjiga na Obrascu P-PPI. Podatke pod 4.3.1.1. ne iskazuju porezni obveznici čiji se dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 21. Zakona paušalno oporezuje na način propisan člankom 82. Zakona,

 

            - pod 4.3.1.2. iskazuju se podaci o ostvarenom dohotku od samostalne djelatnosti u inozemstvu - primitak umanjen za izdatke, državi izvora dohotka, uplaćenom predujmu poreza na dohodak u tuzemstvu i plaćenom porezu u inozemstvu.

            Podaci se unose prema podacima iz vlastitih evidencija i potvrdama inozemnog poreznog tijela. Mogućnost oporezivanja odnosno oporezivanje primjenom odgovarajuće porezne stope prema metodi uračunavanja utvrđuje nadležna ispostava Porezne uprave na temelju iskazanih podataka o dohotku, u skladu s ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i međunarodnim ugovorima.

            - pod 4.3.2. (stupac 7) podatak o iznosu prenesenog gubitka za koji se umanjuje dohodak ostvaren u 2018. godini. Podatak se unosi prema iskazanom podatku pod 4.3.6. stupac 4. dijela SD Obrasca DOH (umanjenje gubitka u tekućoj godini),

 

            - pod 4.3.3. podatak o ukupnom dohotku od samostalne djelatnosti (stupac 7) kao razlika između ostvarenog dohotka u 2018. godini (4.3.1. stupac 7) i umanjenja tog dohotka za preneseni gubitak (4.3.2. stupac 7) te uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak u tuzemstvu odnosno porezu na dohodak u inozemstvu u 2018. godini (stupci 8 i 9.),

 

- pod 4.3.4. podatak o predujmu poreza na dohodak za sljedeće porezno razdoblje. Porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 29. Zakona i koji dohodak utvrđuju na način propisan člancima od 30. - 35. Zakona, mjesečni predujam utvrđuju i plaćaju na temelju podataka u podnesenoj godišnjoj prijavi poreza na dohodak. Tako utvrđeni mjesečni predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnosti porezni obveznici plaćaju za mjesece koji slijede iza mjeseca u kojemu je istekao rok za podnošenje godišnje porezne prijave do podnošenja sljedeće godišnje porezne prijave. Visina predujma se može izmijeniti na temelju zahtjeva poreznog obveznika koji sadrži sve bitne sastojke iz porezne prijave. Obveznik koji počinje obavljati samostalnu djelatnost ne plaća predujmove poreza na dohodak do podnošenja prve godišnje porezne prijave.


             Predujmovi poreza na dohodak plaćaju se mjesečno do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec i to na osnovi podataka iskazanih u godišnjoj poreznoj prijavi za prethodno porezno razdoblje tako da se porezna obveza za koju se utvrđuje predujam dijeli s brojem mjeseci istog razdoblja u kojem se samostalna djelatnost obavljala. Ako porezni obveznik u godišnjoj poreznoj prijavi uz dohodak od samostalne djelatnosti iskaže i dohodak iz ostalih izvora, predujam poreza za iduće razdoblje utvrđuje se samo od porezne obveze proizašle od obavljanja samostalne djelatnosti.

 

Primjer 9: Porezni obveznik s prebivalištem u Zagrebu obavlja samostalnu djelatnost sudskog tumača za koju dohodak utvrđuje ne temelju podataka iz poslovnih knjiga te istovremeno ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada u iznosu od 81.042,37 kuna godišnje. Porezni obveznik je u 2018. godini ostvario dohodak od samostalne djelatnosti u iznosu od 90.000,00 kuna, pri čemu nije plaćao predujmove poreza na dohodak, jer je djelatnost počeo obavljati od 1.1.2018. Uzdržavanih članova nema, što znači da ukupni godišnji osobni odbitak iznosi 45.600,00 kuna, a koji umanjuje sveukupni godišnji dohodak u iznosu od 171.042,37 kuna, pa se na poreznu osnovicu u visini od 125.442,37 kuna primjenjuje stopa od 24 %. Ukupni godišnji porez na dohodak iznosi 30.106,17 kuna, a prirez porezu na dohodak je 5.419,11 kuna (prirez Grada Zagreba iznosi 18%). S obzirom da je ukupna godišnja obveza poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak 35.525,28 kuna, a uplaćeni porez na dohodak i prirez porezu na dohodak iznosi 10.037,28 kuna, razlika poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu po godišnjoj poreznoj prijavi iznosi 25.488,00 kune. Predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak od samostalnih djelatnosti za buduće porezno razdoblje računa se tako da se ukupna godišnja obveza poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak temeljem godišnje porezne prijave, u iznosu 35.525,28 kuna, pomnoži s iznosom udjela dohotka od samostalne djelatnosti u sveukupnom dohotku iskazanom u godišnjoj poreznoj prijavi, koji u ovom primjeru iznosi 52,62%, te podijeli s brojem mjeseci u kojima se samostalna djelatnost obavljala u poreznom razdoblju za koji se podnosi godišnja porezna prijava, odnosno u ovom primjeru s 12. U ovom primjeru predujam poreza na dohodak za 2018. iznosi 1.557,78 kune.

 

- pod 4.3.5. podaci o iznosima za dodatno umanjenje dohotka ili uvećanje gubitka pojedinca od samostalne djelatnosti iz članka 44. i 45. Zakona i to za:

            -  plaće novozaposlenih osoba,

            - državnu potporu male vrijednosti za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja u sustavu vezanih obrta prema posebnim propisima sukladno Zakonu o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu. Korisnik državne potpore može koristiti državnu potporu u obliku stope umanjenja u postotku, sukladno članku 6. stavcima 3. i 4. Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, pod uvjetom da je korisnik državne potpore ostvario dohodak od samostalne djelatnosti prije dodatnih umanjenja. Ako je ostvaren gubitak, korisnik državne potpore ne može koristiti dodatno umanjenje iz članka 6. stavaka 3. i 4. toga Zakona,

 

            - državnu potporu za obrazovanje i izobrazbu sukladno Zakonu o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu,

 

            - izdatke za istraživanje i razvoj

 

            - pod ukupno 4.3.5. ukupni iznos dodatnog umanjenja dohotka ili uvećanja gubitka. Pod 4.3.5. ne iskazuju se umanjenja dohotka od zajedničke djelatnosti iz Obrasca DOH - Z,

 

            - pod 4.3.6. podaci o prenesenom gubitku prema godinama njegovog nastanka (stupci 2 i 3), umanjenju gubitka u tekućoj godini (stupac 4), iznosu gubitka u tekućoj godini (stupac 5) i gubitku za prijenos (stupac 6). Napominjemo da se sukladno članku 38. stavku 1. Zakona, porezni gubitak može utvrditi po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti iz članka 29. Zakona i ostalih djelatnosti od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnosti odnosno na temelju poslovnih knjiga prema člancima 30. do 35. Zakona. Porezni gubitak može se nadoknaditi (odbiti) samo od dohotka po osnovi kojega je i utvrđen (članak 38. stavak 2. Zakona).

 

            - pod 4.3.7. podaci o dohotku od samostalne djelatnosti ostvarenom na potpomognutim područjima I. skupine i području Grada Vukovara za koji su propisane olakšice iz članka 43. Zakona.

 

            Člankom 43. Zakona propisano je da se obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 29. Zakona na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara, utvrđeni porez na dohodak od tih djelatnosti na tim područjima umanjuje za:

 

            1.100% na području Grada Vukovara,

            2. 50% na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu.

 

            Porezna olakšica temeljem obavljanja djelatnosti na potpomognutim područjima i području Grada Vukovara ostvaruje se temeljem članka 43. Zakona, a postupak odobravanja porezne olakšice, koja je potpora male vrijednosti, utvrđen je Pravilnikom o načinu ostvarivanja porezne olakšice za obavljanje djelatnosti na području Grada Vukovara i na potpomognutim područjima (Narodne novine, broj 18/18; dalje u tekstu: PGVPP).

 

            Prema članku 43. stavku 1. Zakona, porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara, a koji zapošljavaju više od više od dva radnika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% radnika ima prebivalište i borave na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, odnosno na području Grada Vukovara, oslobođeni su plaćanja poreza na dohodak od tih djelatnosti.

            Područje Grada Vukovara utvrđeno je Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, br. 86/06, 125/06, 16/07, 95/08, 46/10145/10, 37/13, 44/13, 45/13 i 110/15).

 

            Prema članku 43. stavku 2. Zakona, porezni obveznici  koji obavljaju samostalnu djelatnost na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, a koji zapošljavaju više od dva radnika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% radnika ima prebivalište i borave na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, odnosno na području Grada Vukovara, utvrđeni porez na dohodak od tih djelatnosti na tim područjima umanjuje se za 50%.

 

            Smatra se u skladu s člankom 43. stavkom 4. Zakona da porezni obveznik zapošljava na neodređeno vrijeme radnika ako je radnik proveo u radnom odnosu na neodređeno vrijeme kod poreznog obveznika i imao prebivalište i boravio na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave, odnosno na području Grada Vukovara, najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju.

 

            Napominjemo da se pri podnošenju prijave poreza na dohodak za porezna razdoblja koja počinju teći nakon 1. siječnja 2018. godine, područja I. skupine jedinica lokalne samouprave utvrđuju prema Zakonu o o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti.

 

            Prema članku 43. stavku 3. Zakona, iznos oslobođenja od plaćanja poreza na dohodak iz stavaka 1. i 2. toga članka Zakona utvrđuje se u skladu s odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednosti. Zbog ograničenja određenih posebnim pravilima o potporama male vrijednosti, porezna olakšica se odobrava na način utvrđen prema PGVPP-u.

 

            Ovisno o tome koju djelatnost porezni obveznik obavlja, pravila o potporama male vrijednosti pretpostavljaju primjenu:

-         Uredbe Komisije (EU) br. 1407/2013 od 18. prosinca 2013. (SL L 352/1 od 24.12.2013.), koju primjenjuju porezni obveznici koji obavljaju djelatnosti, osim primarne poljoprivredne proizvodnje, ribarstava i akvakulture

-         Uredbe Komisije (EU) br. 1408/2013 od 18. prosinca 2013. (SL L 352/9 od 24.12.2013.) koju primjenjuju porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede

-         Uredbe Komisije (EU) br. 717/2014 od 27. lipnja 2014. (SL L 190/45 od 28.06.2014.) koju primjenjuju porezni obveznici koji obavljaju djelatnost ribarstava i akvakulture.

 

            Gornja granica potpore male vrijednosti, u skladu s odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednost utvrđuje se u bilo kojem razdoblju od tri fiskalne godine pri čemu iznosi (na bazi povezanih poduzetnika) ne smiju prijeći:

a)    200.000,00 eura za poduzetnike koji djeluju u svim sektorima (uključujući preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda) osim onih koji djeluju u sektoru ribarstva i akvakulture te sektoru primarne poljoprivredne proizvodnje odnosno do 100.000,00 eura za poduzetnike koji obavljaju cestovni prijevoz tereta za najamninu ili naknadu

b)    30.000,00 eura za poduzetnike koji djeluju u sektoru ribarstva i akvakulture

c)     15.000,00 eura za poduzetnike koji djeluju u sektoru primarne poljoprivredne proizvodnje.

 

            Zbog zahtjeva naprijed navedenih Uredbi Komisije, kojima se definiraju različita pravila o potporama male vrijednosti, porezni obveznici koji na području Grada Vukovara ili potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu obavljaju više djelatnosti za koje se primjenjuju različita pravila o potporama male vrijednosti, a namjeravaju koristiti poreznu olakšicu, dužni su, neovisno o sjedištu ili prebivalištu na tom području, osigurati posebno porezno knjigovodstveno praćenje svake djelatnosti za koju se primjenjuju različita pravila o potporama male vrijednosti.

 

            Korisnik potpore koji nema prebivalište ili sjedište na području Grada Vukovara ili na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu, a obavlja djelatnost na tom području, može koristiti poreznu olakšicu temeljem ostvarenog dohotka od obavljanja djelatnosti na tom području, pod uvjetima propisanim člankom 43. Zakona, ukoliko osigura posebno porezno knjigovodstveno praćenje dohotka ostvarenog na tom području, na način utvrđen člankom 4. PGVPP-a.

 

            Porezni obveznici koji namjeravaju koristiti poreznu olakšicu temeljem članka 43. Zakona, dužni su radi utvrđivanja maksimalnog iznosa porezne olakšice odnosno gornje granice potpore male vrijednosti, sukladno članku 8. PGVPP-a, Prijavu za korištenje prava na poreznu olakšicu dostaviti samo Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije najkasnije do kraja veljače 2018. godine.

 

            Korisnici potpora dužni su ministarstvu nadležnom za regionalni razvoj dostaviti sljedeću dokumentaciju:

 

1.   podatke o poreznom obvezniku: tvrtka/naziv, OIB/MBO, adresa sjedišta, datum početka obavljanja djelatnosti, kontakt podaci

2.   popis djelatnosti razvrstanih prema odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednosti iz članka 2. stavka 3. PGVPP-a, koje obveznik poreza na dohodak obavlja na području Grada Vukovara i/ili na području jedinica I. skupine

3.   iznos potpore male vrijednosti za svaku djelatnost za koju su dodijeljene te potpore u tekućoj fiskalnoj godini i u prethodne dvije fiskalne godine te naziv davatelja potpore male vrijednosti

4.   podatke o broju zaposlenih na neodređeno vrijeme, njihovom mjestu prebivališta i boravišta te razdoblju od kada su zaposleni kod korisnika potpore

5.   izjavu korisnika potpore, danu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću, o iznosu primljenih potpora male vrijednosti tijekom tekuće fiskalne godine i tijekom prethodne dvije fiskalne godine od svih davatelja potpora male vrijednosti uzimajući u obzir uvjete propisane za »jednog poduzetnika« i uzimajući u obzir iznos potpore male vrijednosti, koji se za isto porezno razdoblje ostvaruje i iskazuje u godišnjoj poreznoj prijavi, za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja za zanimanja u sustavu vezanih obrta

6.   iznos dohotka utvrđenog temeljem obavljanja djelatnosti na području Grada Vukovara i/ili na području jedinica I. skupine, razvrstanog prema djelatnostima, te utvrđeni iznos porezne olakšice, odnosno potpore male vrijednosti prema članku 6. stavku 1. odnosno članku 6. stavku 2. PGVPP-a

7.   druge vjerodostojne isprave koje smatraju bitnima za dokazivanje opravdanosti primitka potpore.

 

            Sukladno članku 8. stavku 5. PGVPP-a, neovisno o tome koja se djelatnost obavlja, prijava se dostavlja ministarstvu nadležnom za regionalni razvoj na adresu e-pošte: porezne.olaksice@mrrfeu.hr ili iznimno na adresu ministarstva osobno ili putem pošte.

 

            Prijava se podnosi Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, a dostavlja na obrascu „Porezna olakšica za obavljanje djelatnosti na potpomognutim područjima i području Grada Vukovara – Obrazac POOD-PPGV“ koji je uz Izjavu dostupan na internetskim stranicama toga ministarstva.

 

            Po zaprimanju prijave nadležna ministarstva (Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Ministarstvo poljoprivrede) će najkasnije do kraja svibnja tekuće godine putem adrese e-pošte obavijestiti korisnika potpore o stjecanju prava na poreznu olakšicu i o maksimalnom iznosu porezne olakšice koja se može iskoristiti u poreznom razdoblju za koje se traži porezna olakšica.

 

            Istekom roka iz članka 9. stavka 2. PGVPP-a nadležna ministarstva će Poreznoj upravi elektronskim putem dostaviti popis korisnika koji:

  1. ispunjavaju propisane uvjete
  2. ne ispunjavaju propisane uvjete.

 

            Ukoliko korisnici potpore ne dostave Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije potrebnu dokumentaciju iz članka 8. stavka 4. PGVPP-a ili ne usklade iskazane iznose u godišnjoj poreznoj prijavi prema obavijesti nadležnog ministarstva, smatra se da isti ne zadovoljavaju uvjete propisane odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednosti, odnosno da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 43. Zakona o porezu na dohodak te stoga u godišnjoj poreznoj prijavi ne mogu iskazati umanjenje porezne obveze.

 

            Stoga je pri obradi prijava poreza na dohodak potrebno usporediti iznose iskazanog umanjenja porezne obveze prema prijavi poreza na dohodak s gornjom granicom potpore male vrijednosti odnosno maksimalnim iznosima porezne olakšice koju je utvrdilo nadležno ministarstvo i elektronskim putem dostavilo Poreznoj upravi. Ukoliko se utvrdi da je iznos iskazanog umanjenja porezne obveze u prijavi poreza na dohodak veći od onoga kojega je utvrdilo ministarstvo ili ukoliko se utvrdi da porezni obveznik ne zadovoljava uvjete iz članka 43. stavka 1. i/ili 2. i stavka 4. Zakona, porezni obveznik je dužan ispraviti poreznu prijavu.

           

            Dakle, neovisno o ispunjenju uvjeta iz članka 43. stavka 1., 2. i 4. Zakona, porezni obveznik neće moći ostvariti pravo na poreznu olakšicu ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 3. toga članka, odnosno ukoliko ne zadovoljava uvjete vezane uz pravila o potporama male vrijednosti.

 

            Dakle, pod 4.3.7. Obrasca DOH porezni obveznik upisuje:

 

            - iznos dohotka ostvaren na tim područjima umanjen za dodatna umanjenja iz članka 44. i članka 45. Zakona (plaće novozaposlenih osoba, državna potpora sukladno Zakonu o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu) korištena na tim područjima i umanjen za možebitni preneseni gubitak ostvaren na tim područjima u prethodnim poreznim razdobljima (stupac 3). Iskazani ukupni iznos dohotka u stupcu 3 pod 4.3.7. može biti manji ili jednak ukupnom dohotku od samostalne djelatnosti ostvarenom u 2018. godini pod 4.3.3. Obrasca DOH.

 

            - udio ostvarenog dohotka na potpomognutim područjima, odnosno području Grada Vukovara iz stupca 3 u sveukupnom dohotku pod 5. Obrasca DOH, u postotku (stupac 4). Navedeni udio je osnova za utvrđivanje dijela ukupne godišnje obveze poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak koja se može umanjiti prema članku 43. Zakona.

 

Primjer 10: Porezni obveznik obavlja obrtničku djelatnost na potpomognutom području I. skupine i zapošljava cijelu 2018. godinu u radnom odnosu na neodređeno vrijeme 3 radnika koji imaju prebivalište i borave na tom području. Porezni obveznik nije koristio u poreznom razdoblju dodatna umanjenja dohotka iz članaka 44. i 45. Zakona. Porezni obveznik nema iz prethodnih poreznih razdoblja gubitaka za prijenos. Nadalje, porezni obveznik nije u 2018. godini, osim dohotka od samostalne djelatnosti, ostvario dohodak po ostalim izvorima oporezivog dohotka. Ukupno ostvareni dohodak od samostalne djelatnosti u 2018. godini iznosi 95.000,00 kuna i taj podatak porezni obveznik iskazao je pod 4.3.3. stupac 7 dijela SD Obrasca DOH (ukupno dohodak od samostalne djelatnosti). Obzirom da porezni obveznik nije u 2018. godini ostvario dohodak i po ostalim izvorima oporezivog dohotka, taj podatak istovjetan je sveukupno ostvarenom dohotku u poreznom razdoblju iskazanom pod 5. Obrasca DOH. Ukupno uplaćeni predujam poreza na dohodak i prireza od samostalne djelatnosti u 2018. godini iznosi 10.000,00 kuna (pod 4.3.3., stupac 8) i istovjetan je dakle sveukupno uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prirezu pod 5. Obrasca DOH. Porezni obveznik pod 4.3.7. dijela SD Obrasca DOH upisuje:

 

4.3.7. DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI OSTVAREN NA POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA I PODRUČJU GRADA VUKOVARA ZA KOJI SU PROPISANE POREZNE OLAKŠICE

R. br.

POTPOMOGNUTA PODRUČJA I PODRUČJE GRADA VUKOVARA

IZNOS DOHOTKA

UDIO (4.3.7. stup.3./ sveukupni dohodak pod 5.)

u %

1

2

3

4

1.

I. SKUPINA

95.000,00

100%

2.

GRAD VUKOVAR

 

 

           

Izračun udjela (stupac 4. tablice 4.3.7.): izračunava se udio iskazanog dohotka iz stupca 3 iste tablice u sveukupnom dohotku, u postotku:

o    udio pod r.br. 1. stupac 4: (95.000,00 / 95.000,00) * 100 = 100%.

 

            Izračunani udio jest veličina za obračun umanjenja poreza na dohodak po osnovi propisane olakšice za umanjenje porezne obveze u visini 50 % za djelatnost na potpomognutom području I. skupine, pa je izračun slijedeći:

 

- godišnja obveza poreza i prireza – u izračun se uzima sveukupni dohodak u iznosu 95.000,00 kuna, osobni odbitak za poreznog obveznika koji nema uzdržavanih članova: 12 * 3.800,00 = 45.600,00. Obveze prireza nema obzirom da ga općina nije propisala te je ukupna godišnja porezna obveza iznosi 11.856,00 kuna,

 

- umanjenje poreza i prireza od samostalne djelatnosti na potpomognutom području prve skupine [11.856,00 * 100% (postotak iz 4.3.7. stupac 4)] * 50 % (propisani postotak umanjenja poreza) = 5.928,00 kuna.

 

Primjer 11: Porezni obveznik obavlja obrtničku djelatnost na području Grada Vukovara i zapošljava cijelu 2018. godinu u radnom odnosu na neodređeno vrijeme 3 radnika koji imaju prebivalište i borave na tom području. Ostvareni dohodak od samostalne djelatnosti na tom području u 2018. godini jest 80.000,00 kuna. Porezni obveznik obavlja obrtničku djelatnost i na području I. skupine te je dohodak ostvaren na tom području u 2018. godini 20.000,00 kuna. Porezni obveznik nije koristio u poreznom razdoblju dodatna umanjenja dohotka iz članka 44. i 45. Zakona. Porezni obveznik nema iz prethodnih poreznih razdoblja gubitak za prijenos. Nadalje, porezni obveznik nije u 2018. godini, osim dohotka od samostalne djelatnosti, ostvario dohodak po ostalim izvorima oporezivog dohotka. Ukupno ostvareni dohodak od samostalne djelatnosti u 2018. godini iznosi 100.000,00 kuna i taj podatak porezni obveznik iskazuje pod 4.3.3. stupac 7 dijela SD Obrasca DOH (ukupno dohodak od samostalne djelatnosti). Obzirom da porezni obveznik nije u 2018. godini ostvario dohodak i po ostalim izvorima oporezivog dohotka, taj podatak istovjetan je sveukupno ostvarenom dohotku u poreznom razdoblju iskazanom pod 5. Obrasca DOH. Ukupno uplaćeni predujam poreza na dohodak i prireza od samostalne djelatnosti u 2018. godini iznosi 10.000,00 kuna (pod 4.3.3. stupac 8) i istovjetan je dakle sveukupno uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prirezu pod 5. Obrasca DOH. Porezni obveznik pod 4.3.7. dijela SD Obrasca DOH upisuje:

 

4.3.7. DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI OSTVAREN NA POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA I PODRUČJU GRADA VUKOVARA ZA KOJI SU PROPISANE POREZNE OLAKŠICE

R. br.

POTPOMOGNUTA PODRUČJA I PODRUČJE GRADA VUKOVARA

IZNOS DOHOTKA

UDIO (4.2.7. stup.3./ sveukupni dohodak pod 5.)

u postotku

1

2

3

4

1.

I. SKUPINA

20.000,00

20%

2.

GRAD VUKOVAR

80.000,00

 80% 

 

 

Izračun udjela (stupac 4. tablice 4.3.7.): izračunava se udio iskazanog dohotka iz stupca 3 iste tablice u sveukupnom dohotku, u postotku:

o    udio pod r.br. 1 stupac 4: (20.000,00 /100.000,00) * 100 = 20%

o    udio pod r.br. 2 stupac 4: (80.000,00 /100.000,00) * 100 = 80%

 

Izračunani udjeli jesu veličina za obračun umanjenja poreza na dohodak po osnovi propisane olakšice za umanjenje porezne obveze u visini 100% za djelatnost na području Grada Vukovara i 50% na potpomognutom području I. skupine, pa je izračun slijedeći:

 

- godišnja obveza poreza i prireza: u izračun je uzet sveukupni dohodak u iznosu 100.000,00 kuna, osobni odbitak za poreznog obveznika koji nema uzdržavanih članova: 12 *3.800,00 = 45.600,00. Obveze prireza nema obzirom da ga općina nije propisala, te ukupna godišnja porezna obveza iznosi 13.056,00 kuna,

- umanjenje poreza i prireza od samostalne djelatnosti na potpomognutom području:

 

o    I. skupine: [13.056,00 (godišnja obveza poreza i prireza) * 20% (postotak iz 4.3.7. stupac 4)] * 50 (propisani postotak umanjenja poreza) = 1.305,60 kuna,

 

o    Grada Vukovara: [13.056,00 (godišnja obveza poreza i prireza) * 80% (postotak iz 4.3.7. stupac 4)] * 100% (propisani postotak umanjenja poreza) = 10.444,80 kuna,

 

Ukupno umanjenje poreza na potpomognutom području i području Grada Vukovara iznosi 11.750,40 kuna (10.444,80 + 1.305,60).

 

            Ako je tijekom 2018. godine djelatnost obrta i slobodnog zanimanja, djelatnost poljoprivrede i šumarstva u cijelosti prestala ili je prestala u jednom dijelu (likvidacija djelatnosti, otuđenje djelatnosti ili dijela djelatnosti, prestanak djelatnosti, prelazak na paušalno oporezivanje prema odredbama članka 82. Zakona), a stjecatelj djelatnost nije nastavio ili ju nije nastavio u cijelosti, otuđitelju se utvrđuje i dohodak od otuđenja koji uvećava/umanjuje dohodak ostvaren obavljanjem djelatnosti (članak 41. Pravilnika).

 

            Ako je porezni obveznik u 2018. godini po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti prešao s utvrđivanja dobiti na utvrđivanje dohotka obvezan je dohodak ostvaren tom djelatnošću ispraviti u skladu s odredbama članka 42. Pravilnika.

 

            Obveznici pojedinci koji su ostvarili dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 29. Zakona odnosno dohodak koji utvrđuju na način propisan za samostalnu djelatnost sukladno članku 30. do 35. Zakona, iskazuju iznos ostvarenog dohotka odnosno gubitka prema podacima iz poslovnih knjiga, odnosno pregledu poslovnih primitaka i izdataka za 2018. godinu na Obrascu P-PPI. Pregled poslovnih primitaka i izdataka - izvadak iz poslovnih knjiga treba sadržavati sve poslovne primitke i poslovne izdatke grupirane prema načinu na koji su nastali (putem žiro računa, u gotovini ili u naravi) u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2018. godine (ili kraćem razdoblju obavljanja djelatnosti u 2018. godini), s tim da se posebno iskazuju izdaci otpisa (amortizacije), porezno priznati izdaci reprezentacije, a u slučaju otuđenja obrta, djelatnosti slobodnog zanimanja, poljoprivrede i šumarstva ili njihovog dijela, nakon kojeg se djelatnost ne nastavlja ili se ne nastavlja u cijelosti, treba posebno iskazati i sve izdatke koji se kod te poslovne promjene priznaju. Porezni obveznici iskazuju i podatak o broju zaposlenih radnika na dan 31. prosinca.

 

Pregled poslovnih primitaka i izdataka porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 29. Zakona odnosno dohodak utvrđuju na način propisan člancima od 30. do 35. Zakona, podnose na  Obrascu P-PPI, a koji sadrži slijedeće podatke (u ovaj pregled primitaka i izdataka ne unose se podaci o primicima i izdacima iz zajedničke djelatnosti koji su sadržani u Obrascu DOH-Z):

 

- I. opće podatke o poreznom obvezniku (ime i prezime, adresu prebivališta ili uobičajenog boravišta, osobni identifikacijski broj),

 

-  II. podatak o iznosu ostvarenih primitaka i porezu na dodanu vrijednost sadržanom u primicima te posebno podatke o iznosu ukupno ostvarenih primitaka:

– u gotovini,

– putem žiroračuna,

– u naravi,

– u svezi s otuđenjem materijalne i nematerijalne imovine te

- poreznog razdoblja u visini iznosa evidentiranih izdataka nastalih temeljem amortizacije dugotrajne imovine prema članku 31. stavku 7. Zakona.

 

          Ako su podaci o primicima u svezi otuđenja materijalne i nematerijalne imovine te podaci o primicima poreznog razdoblja u visini iznosa evidentiranih izdataka nastalih temeljem amortizacije dugotrajne imovine prema članku 31. stavku 7. Zakona iskazani u primicima putem žiro računa ili primicima ostvarenim u naravi, isti se ne zbrajaju pod ukupne primitke.

 

-  III. podatak o iznosu ostvarenih izdataka i porezu na dodanu vrijednost sadržanom u izdacima te posebno podatke o iznosu ukupno ostvarenih izdataka:
– u gotovini,
– putem žiroračuna,
– u naravi,
– otpisa,
– reprezentacije,
– u svezi s otuđenjem materijalne i nematerijalne imovine te
– koji se porezno ne priznaju prema članku 33. Zakona.

Ako su podaci o izdacima u svezi otpisa, reprezentacije ili u svezi otuđenja materijalne i nematerijalne imovine iskazani u izdacima putem žiro računa ili izdacima u naravi isti se ne zbrajaju pod ukupne izdatke.

- IV. podatak o ukupno ostvarenom dohotku/gubitku.

- V. dodatne podatke o:
– broju zaposlenih sa stanjem na dan 31.12.
– razlici između prometa po žiroračunu i primitaka iskazanih pod II.2. i to:
– pologu utrška koji je iskazan pod II.1. (primicima putem žiro računa),

­– polog utrška iz ranijeg poreznog razdoblja,
– primljenim iznosima kredita,

– primljenim iznosima zajmova,

– primljenim iznosima po osnovi državnih pomoći, poticaja i potpora namijenjenih za nabavu dugotrajne imovine koja podliježe amortizaciji,
-- ostali nenavedeni primici, koji se ne smatraju oporezivim primicima.

Obveznici poreza na dodanu vrijednost popunjavaju pregled primitaka i izdataka u Obrascu P-PPI na jednaki način kao i obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost, a istovremeno nisu obveznici plaćanja poreza na dodanu vrijednost, osim što se u točku II. Primici pod r.br. 6. dodaje podatak o porezu na dodanu vrijednost u primicima, a u točku III. Izdaci pod r.br. 7., podatak o porezu na dodanu vrijednost u izdacima.

 

Porezni obveznici koji su po navedenim osnovama u 2018. godini bili i obveznici poreza na dodanu vrijednost, u iskazu iz poslovnih knjiga ne iskazuju poslovne primitke i poslovne izdatke prema načinu na koji su nastali u istoj godini, već iskazuju samo ukupni iznos poslovnih primitaka i izdataka te posebnim stavkama izdatke otpisa (amortizacije), reprezentacije te možebitno i izdatke vezane uz otuđenje djelatnosti.

           

U pregledu primitaka i izdataka nije potrebno navoditi nadnevke utvrđivanja primitaka i izdataka, jer su svi poslovni događaji kronološkim slijedom knjiženi u propisanim poslovnim knjigama (knjizi prometa, knjizi primitaka i izdataka, knjigama ulaznih i izlaznih računa koje se vode prema propisima o porezu na dodanu vrijednost), a za iste je obveznik dužan imati uredne i vjerodostojne isprave, kako o obavljenim gotovinskim uplatama, isplatama, bezgotovinskim plaćanjima i doznakama, tako i ispravama o nabavi, prodaji, obračunima, zapisnicima i drugom.

 

Porezni obveznici koji po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti stječu stvari i prava čiji je pojedinačni trošak nabave veći od 3.500,00 kuna i vijek trajanja duži od godinu dana iskazuju te stvari i prava u popisu dugotrajne imovine na Obrascu DI koji osim općih podataka o poreznom obvezniku sadrži i podatke o: nazivu stvari ili prava, danu, mjesecu i godini nabave ili ulaganja stvari i/ili prava i broju isprave, nabavnoj vrijednosti ili troškovima proizvodnje stvari ili prava, knjigovodstvenoj vrijednosti stvari ili prava, vijeku trajanja dugotrajne imovine, stopama amortizacije, iznosu amortizacije i knjigovodstvenoj vrijednosti stvari ili prava na kraju kalendarske godine ili mjeseca u slučaju otuđenja ili uništenja, oznaci dugotrajne imovine ovisno o vrsti dugotrajne imovine (AOP oznaku) te datum otuđenja dugotrajne imovine ako je otuđenje izvršeno nakon 1. siječnja  2016. godine.

 

Dakle, podatak koji se ispunjava u Obrascu DI stupcu 10 je AOP oznaka koja ovisno o vrsti dugotrajne imovine može biti:

001 -  GRAĐEVINSKI OBJEKTI,

002 -  BRODOVI VEĆI OD 1000 BRT,

003 -  OSNOVNO STADO,

004 -  NEMATERIJALNA IMOVINA,

005 -  OSOBNI AUTOMOBILI,

006 -  OPREMA,

007 -  VOZILA (OSIM OSOBNIH AUTOMOBILA),

008 -  MEHANIZACIJA,

009 -  RAČUNALA, RAČUNALNA OPREMA I PROGRAMI,

010 -  OPREMA ZA RAČUNALNE MREŽE,

011 -  MOBILNI TELEFONI,

012 -  ALATI, POGONSKI INVENTAR, 

013 -  OSTALA NESPOMENUTA DUGOTRAJNA IMOVINA.

 

Obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost na potpomognutim područjima I. skupine i području Grada Vukovara iskazuju (kao prilog godišnjoj poreznoj prijavi) posebno iznos dohotka/gubitka i iznos korištenih olakšica iz članka 44. i 45. Zakona na tim područjima, ako djelatnost obavljaju na više od jednog područja ili i izvan područja za koja su propisane porezne olakšice u tijeku poreznog razdoblja.

 

Primjer priloga godišnjoj poreznoj prijavi 12:

OIB poreznog obveznika:

Broj zaposlenih radnika koji imaju prebivalište i borave na potpomognutim područjima i području Grada Vukovara na dan 31. prosinca

 

Primici, izdaci, dohodak/gubitak ostvareni na potpomognutim područjima i području Grada Vukovara

 

R. br.

Potpomognuta područja i Grad Vukovar

primici

izdaci

iznos dohotka /gubitka

1

2

3

4

5

1.

Grad Vukovar

 

 

 

2.

Prva skupina

 

 

 

Porezne olakšice korištene na potpomognutim područjima i području Grada Vukovara

R. br.

Porezna olakšica za:

iznos

1

2

3

1.

Plaće novozaposlenih osoba

 

2.

Potporu male vrijednosti za izvođenje praktične nastave i vježbe naukovanja u sustavu vezanih obrta sukladno Zakonu o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu

 

3.

Državnu potporu za obrazovanje i izobrazbu sukladno Zakonu o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu

 

4.

Izdatke istraživanja i razvoja

 

5.

Ukupno porezne olakšice (od r.br. 1. do r.br. 4.)

 

           

Porezni obveznici koji su tijekom 2018. godine ostvarili dohodak od samostalne djelatnosti slobodnog zanimanja obavljanjem kulturne i umjetničke djelatnosti prema članku 29. stavku 2. točki 4. Zakona (koji se utvrđuje u skladu s člankom 30. do 35. Zakona), u pregledu primitaka i izdataka ne iskazuju ostvarene primitke s naslova darovanja do 20.000,00 kuna godišnje u skladu s člankom 34. stavkom 2. Pravilnika. Osim toga, ovi porezni obveznici mogu, u skladu s člankom 53. stavkom 2. Pravilnika, poslovne primitke umanjiti za 25% od ostvarenog iznosa umjetničkog autorskog honorara, temeljem potvrde nadležne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije, s podacima o autorskim djelima za koje imaju navedeno pravo, kao i visini iznosa ostvarenih primitaka za ta djela od kojih se može kao neoporezivo odbiti 25%. Navedene preslike potvrda obvezno se prilažu godišnjoj poreznoj prijavi.

 

Ako je obveznik koji podnosi godišnju poreznu prijavu za 2018. godinu u toj godini ostvario dohodak/gubitak od samostalne djelatnosti i kao pojedinac i kao supoduzetnik, treba iskazati oba iznosa dohotka/gubitka posebno, te njihov zbroj u stupcu 7 pod 4.3.1. Obrasca DOH, a u stupcima 8. i 9 uplaćeni iznos predujma poreza i prireza.

 

Podatke pod 4.3. odnosno dio SD Obrasca DOH popunjavaju svi porezni obveznici koji su u 2018. godini ostvarili dohodak od samostalne djelatnosti kojeg su utvrđivali sukladno člancima 28. do 35. Zakona na temelju propisanih poslovnih knjiga.

 

pod 4.3.8. iskazuju se podaci o obračunu doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti koje popunjava obveznik doprinosa te obveznik obračunavanja i obveznik plaćanja doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti koji od te djelatnosti utvrđuje dohodak iz članka 183. stavka 1. Zakona o doprinosima pri čemu se pod:

-       r.br. 1. razdoblje obavljanja samostalne djelatnosti - upisuju podaci o razdoblju u kojem je obveznik doprinosa obavljao samostalnu djelatnost,

-       r.br. 2. razdoblje obavljanje druge djelatnosti - upisuju podaci o razdoblju u kojem je obveznik doprinosa samostalnu djelatnost obavljao istodobno uz osiguranje po osnovi radnog odnosa ili po bilo kojoj od osnova obveznih osiguranja,

-       r.br. 3. broj mjeseci obavljanja samostalne djelatnosti - računa svaki puni mjesec u kojemu je obveznik doprinosa obavljao samostalnu djelatnost uvećan za posljednji mjesec, bez obzira na broj dana obavljanja samostalne djelatnosti u tom mjesecu te bez umanjenja za mjesece u kojima je djelatnost privremeno obustavljena i mjesece u kojima je korišteno pravo na privremenu nesposobnost za rad,

-       r.br. 4. broj mjeseci obavljanja druge djelatnosti - računa svaki puni mjesec druge djelatnosti uvećan za posljednji mjesec, bez obzira na broj dana obavljanja druge djelatnosti u tom mjesecu te bez umanjenja za mjesece u kojima je djelatnost privremeno obustavljena i mjesece u kojima je korišteno pravo na privremenu nesposobnost za rad,

-       r.br. 5. iznos dohotka - dohodak ostvaren u poreznom razdoblju - razlika između poslovnih primitaka i izdataka, prije umanjenja dohotka za preneseni gubitak i ostalih umanjenja dohotka, prema Zakonu i posebnim propisima,

-       r.br. 6. iznos dohotka od druge djelatnosti - upisuje iznos dohotka razmjeran broju mjeseci obavljanja druge djelatnosti u odnosu na broj mjeseci obavljanja samostalne djelatnosti,

-       r.br. 7. iznos najviše osnovice za mjesece obavljanja druge djelatnosti - upisuje dio propisane najviše godišnje osnovice za obveznika doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti od koje utvrđuje dohodak za godinu za koju se obveza utvrđuje razmjeran broju mjeseci obavljanja druge djelatnosti. Najviša godišnja osnovica za obveznika po osnovi obavljanja druge djelatnosti od koje utvrđuje dohodak za 2018. godinu iznosi 65.894,20 kuna.

-       r.br. 8. iznos osnovice za obračun doprinosa - upisuje se iznos dohotka od druge djelatnosti (r.br. 6.) ako je jednak ili manji od iznosa najviše osnovice za mjesece obavljanja druge djelatnosti (r.br. 7.), a ako je veći upisuje se iznos najviše osnovice za mjesece obavljanje druge djelatnosti (r.br. 7.),

-       r.br. 9. iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti - upisuje umnožak iznosa osnovice za obračun doprinosa (r.br. 8.) i stope za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti propisane člankom 13. Zakona o doprinosima (za 2018. godinu 10% ili 7,5% ako je osiguranik obveznik mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje),

-       r.br. 10. iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje – upisuje umnožak iznosa osnovice za obračun doprinosa (r.br. 8.) i stope za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje propisane člankom 17. Zakona o doprinosima (za 2018. godinu 2,5%),

-       r.br. 11. iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje – upisuje umnožak iznosa osnovice za obračun doprinosa (r.br. 8.) i stope za obračun doprinosa za zdravstveno osiguranje propisane člankom 14. Zakona o doprinosima (za 2018. godinu 7,5%).

 

     Godišnja obveza doprinosa obvezniku doprinosa po osnovi druge djelatnosti dospijeva na naplatu s danom podnošenja godišnje prijave poreza na dohodak.

 

Primjer 13: Osiguranik je obavljao djelatnost obrta u razdoblju od 01.01.2018. do 31.12.2018. U istom razdoblju bio je u radnom odnosu i obvezno osiguran po toj osnovi. Dohodak od obavljanja samostalne djelatnosti utvrđen temeljem poslovnih knjiga iznosi 85.000,00 kn, što je iskazano u stupcu 2 pod 4.3.1.1. Obrasca DOH. Obveznik je osiguranik II stupa.

 

U navedenom primjeru razdoblje obavljanja djelatnosti je od 01.01.2018. do 31.12.2018. odnosno cijela kalendarska godina. Kako je kroz čitavo navedeno razdoblje obveznik bio i u radnom odnosu i po toj osnovi obvezno osiguran, razdoblje druge djelatnosti je od 01.01.2018. do 31.12.2018., te se obveza doprinosa utvrđuje na slijedeći način:

 


4.3.8. OBRAČUN DOPRINOSA PO OSNOVI OBAVLJANJA DRUGE DJELATNOSTI

1. RAZDOBLJE OBAVLJANJA SAMOSTALNE DJELATNOSTI

2. RAZDOBLJE OBAVLJANJA DRUGE DJELATNOSTI

Od

01.01.2018.

Do

31.12.2018.

Od

01.01.2018.

Do

31.12.2018.

Od

 

Do

 

Od

 

Do

 

Od

 

Do

 

Od

 

Do

 

Od

 

Do

 

Od

 

Do

 

Od

 

Do

 

Od

 

Do

 

3.

BROJ MJESECI OBAVLJANJA SAMOSTALNE DJELATNOSTI[1]

12

4.

BROJ MJESECI OBAVLJANJA DRUGE DJELATNOSTI[2]

12

5.

IZNOS DOHOTKA[3]  (ZBROJ STUPCA 2. i 5. POD 4.3.1.)

85.000,00

6.

IZNOS DOHOTKA OD DRUGE DJELATNOSTI  (r.br. 4. / r.br. 3. * r.br. 5.)

85.000,00

7.

IZNOS NAJVIŠE OSNOVICE ZA MJESECE OBAVLJANJA DRUGE DJELATNOSTI[4]

60.364,20

8.

IZNOS OSNOVICE ZA OBRAČUN DOPRINOSA[5]

60.364,20

9.

IZNOS DOPRINOSA ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU GENERACIJSKE SOLIDARNOSTI  (r.br. 8. * propisana stopa iz članka 13. Zakona o doprinosima)

4.527,32

10.

IZNOS DOPRINOSA ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU INDIVIDUALNE KAPITALIZIRANE ŠTEDNJE (r.br. 8. * propisana stopa iz članka 17. Zakona o doprinosima)

1.509,11

11.

IZNOS DOPRINOSA ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE (r.br. 8. * propisana stopa iz članka 14. Zakona o doprinosima)

4.527,32

 

Primjer 14: Osiguranik je obavljao samostalnu djelatnost obrta u razdoblju od 13.04.2018. do 29.06.2018., te od 01.08.2018. do 17.10.2018., a u radnom odnosu je bio od 05.06.2018. do 26.08.2018. te od 07.10.2018. do 31.12.2018. temeljem kojeg je bio osiguran. Dohodak od obavljanja samostalne djelatnosti utvrđen temeljem poslovnih knjiga iznosi 30.000,00 kn što je iskazano u stupcu 2 pod 4.3.1.1. Obrasca DOH. Obveznik je osiguranik II stupa.

 

U navedenom primjeru razdoblje obavljanja djelatnosti je od 13.04.2018. do 29.06.2018., te od 01.08.2018. do 17.10.2018. Razdoblja druge djelatnosti su: od 05.06.2018. do 29.06.2018., od 01.08.2018. do 26.08.2018., 07.10.2018. do 17.10.2018. te se obveza doprinosa utvrđuje na slijedeći način:

 


4.2.8. OBRAČUN DOPRINOSA PO OSNOVI OBAVLJANJA DRUGE DJELATNOSTI

1. RAZDOBLJE OBAVLJANJA SAMOSTALNE DJELATNOSTI

2. RAZDOBLJE OBAVLJANJA DRUGE DJELATNOSTI

Od

13.04.2018.

Do

29.06.2018.

Od

05.06.2018.

Do

29.06.2018.

Od

01.08.2018.

Do

17.10.2018.

Od

01.08.2018.

Do

26.08.2018.

Od

 

Do

 

Od

07.10.2018.

Do

17.10.2018.

Od

 

Do

 

Od

 

Do

 

Od

 

Do

 

Od

 

Do

 

3.

BROJ MJESECI OBAVLJANJA SAMOSTALNE DJELATNOSTI[6]

5

4.

BROJ MJESECI OBAVLJANJA DRUGE DJELATNOSTI[7]

3

5.

IZNOS DOHOTKA[8]  (ZBROJ STUPCA 2. i 5. POD 4.3.1.)

30.000,00

6.

IZNOS DOHOTKA OD DRUGE DJELATNOSTI  (r.br. 4. / r.br. 3. * r.br. 5.)

18.000,00

7.

IZNOS NAJVIŠE OSNOVICE ZA MJESECE OBAVLJANJA DRUGE DJELATNOSTI[9]

15.091,05

8.

IZNOS OSNOVICE ZA OBRAČUN DOPRINOSA[10]

15.091,05

9.

IZNOS DOPRINOSA ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU GENERACIJSKE SOLIDARNOSTI  (r.br. 8. * propisana stopa iz članka 13. Zakona o doprinosima)

1.131,83

10.

IZNOS DOPRINOSA ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU INDIVIDUALNE KAPITALIZIRANE ŠTEDNJE (r.br. 8. * propisana stopa iz članka 17. Zakona o doprinosima)

377,28

11.

IZNOS DOPRINOSA ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE (r.br. 8. * propisana stopa iz članka 14. Zakona o doprinosima)

1.131,83

 

            - pod 5. podatke o ukupnom iznosu dohotka po svim izvorima godišnjeg dohotka koje je porezni obveznik ostvario u tuzemstvu i inozemstvu i iskazao pod 4.1.7., 4.2.3. i 4.3.3. te iznosu uplaćenog predujma poreza na dohodak i prireza u tuzemstvu i u inozemstvu. Iznos inozemnog poreza koji se može uračunati u tuzemnu obvezu poreza na dohodak za 2018. godinu izračunat će Porezna uprava i odbiti od ukupne godišnje obveze poreza.

 

            - pod 6. podatke o olakšicama, oslobođenjima i poticajima. Porezni obveznici koji su u tijeku 2018. godine koristili ili u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave za 2018. godinu koriste propisane olakšice, oslobođenja i poticaje, obvezni su popuniti podatke pod 6. Obrasca DOH. Upisuju se podaci o iznosima propisanih i iskorištenih olakšica i oslobođenja i to:

 

            - pod 6. r.br.1. podatak o neoporezivim primicima umjetnika odnosno o darovanjima do iznosa 20.000,00 kuna godišnje koje su dobili umjetnici koji obavljaju samostalnu djelatnost slobodnog zanimanja iz članka 29. stavka 2. točke 4. Zakona (od koje se dohodak utvrđuje u skladu s člankom 28. do 35. Zakona), a prema članku 34. stavku 2. Pravilnika,

 

            - pod 6. r.br.2. podatak o neoporezivom dijelu umjetničkog autorskog honorara (25% od ostvarenih primitaka, prema članku 53. stavku 3. Pravilnika). Podatak će iskazati porezni obveznici koji obavljaju umjetničku djelatnost iz članka 29. stavka 2. točke 4. Zakona (za koju se dohodak utvrđuje u skladu s člancima 28. do 35. Zakona), a podatak će iskazati i porezni obveznici koji od umjetničke djelatnosti dohodak utvrđuju na način propisan za drugi dohodak,

 

            - pod 6. r.br.3. podatak o porezno priznatim izdacima reprezentacije. Podatak iskazuju samo oni porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti, a odnosi se na iznos porezno priznatih izdataka reprezentacije u visini 50% od stvarno nastalih prema članku 33. stavku 1. točki 1. Zakona,

 

            - pod 6. r.br.4. podatak o priznatom predujmu poreza za umirovljenike i osobe koje borave na potpomognutom području prve skupine). Podatak iskazuju umirovljenici i porezni obveznici koji su tijekom 2018. godine imali prebivalište i boravili i na potpomognutom području I. skupine i na području Grada Vukovara za koje su prema članku 24. stavku 5. Zakona propisane olakšice.

 

            - pod 6. r.br.5. podatak o umanjenju poreza na dohodak i prireza za olakšicu iz članka 42. stavka 1. Zakona hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata. Umanjenje poreza iz primitaka po osnovi nesamostalnog rada (plaće i mirovine) koje ostvaruju te osobe i to za postotak njihovog invaliditeta, uzima se u obzir prilikom utvrđivanja predujma poreza i prireza tijekom poreznog razdoblja (kalendarske godine). Podatak pod 6.5. odnosi se na iznos poreza i prireza na dohodak za koji je godišnja porezna obveza umanjena odnosno porez i prirez manje uplaćeni.

            - pod 6. r.br.6. podatak o umanjenju poreza na dohodak i prireza za olakšice iz članka 43. Zakona na potpomognutim područjima i području Grada Vukovara. Podatak iskazuju samo oni porezni obveznici koji na potpomognutim područjima i području Grada Vukovara obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 28. Zakona, a koriste olakšicu koja se odnosi na umanjenje poreza na dohodak za 100% ili 50% (članak 43. Zakona). Iskazuju iznos za koji su umanjili iznos godišnje porezne obveze. Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost u općinama i gradovima koja su tijekom poreznog razdoblja stekli status potpomognutog područja, mogu umanjenje poreza na dohodak i prireza za propisani postotak, a i ostale olakšice, koristiti za razmjerni broj mjeseci 2018. godine,

 

            - pod 7. popis priloženih isprava - Isprave koje se obvezno prilažu propisane su člankom 63. Pravilnika, a ovise o izvoru dohotka kojega je porezni obveznik ostvario u 2018. godini i iskazao u godišnjoj poreznoj prijavi, kao i o njegovom statusu (rezident ili nerezident) i s tim u svezi osobnim odbitkom kojeg je koristio u 2018. godini ili koji želi iskoristiti u godišnjem obračunu po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi za 2018. godinu.

 

            Godišnjoj poreznoj prijavi - Obrascu DOH treba osobito priložiti slijedeće isprave:

 

            1. za dohodak od nesamostalnog rada koji je u poreznom razdoblju ostvario član posade broda u međunarodnoj plovidbi koji je rezident, Potvrdu o danima u međunarodnoj plovidbi – Obrazac DPOM, Evidenciju o primicima od nesamostalnog rada - Obrazac EPOM, potvrdu isplatitelja iz članka 32. Pravilnika, potvrdu o ukupno isplaćenim primicima u poreznom razdoblju za rad u svojstvu člana posade broda u međunarodnoj plovidbi koji nije u vlasništvu tuzemne osobe,

 

            2. za dohodak od samostalne djelatnosti obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i dohodak koji se utvrđuje kao dohodak od samostalne djelatnosti:

 

             2.1. izvadak iz poslovnih knjiga s podacima o ukupnim primicima i ukupnim izdacima na Obrascu P-PPI, pri čemu se posebno iskazuju podaci o iznosu otpisa, porezno priznatim izdacima reprezentacije, a i podatak o broju zaposlenih sa stanjem na dan 31. prosinca, sve ako izvadak nije priložen uz prijavu o zajedničkom dohotku,

            2.2.  popis dugotrajne imovine, ako nije priložen uz prijavu o zajedničkom dohotku,

            2.3. ugovore i isprave o otuđenju radnje, poduzeća ili njihovih dijelova, za poreznog obveznika pojedinca,

            2.4. isprave o udjelu u zajedničkom dohotku, ako se već ne nalaze u nadležnoj ispostavi Porezne uprave,

            2.5. evidenciju o primljenim državnim potporama i poticajima za nabavu dugotrajne imovine i iznosima obračunate amortizacije,

2.6. porezni obveznici koji su primili bespovratna novčana sredstva isplaćena iz fondova Europske unije i državnog proračuna Republike Hrvatske za provedbu mjere trajne obustave ribolovne aktivnosti uz uništenje plovila, dostavljaju dokumentaciju o uništenju plovila, dokumentaciju o primljenim bespovratnim sredstvima za uništenje plovila te izračun razlike između ostatka knjigovodstvene vrijednosti uništenog plovila i iznosa primljenih sredstava,

 

            3. za dohodak koji su fizičke osobe ostvarile obavljanjem umjetničke i kulturne djelatnosti koja se oporezuje kao djelatnost slobodnog zanimanja, preslike naloga ili ugovora o primljenim iznosima u novcu ili u drugim dobrima koja se prema odredbama članka 20. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva i članka 34. stavka 2. Pravilnika ne oporezuju, temeljem kojih su korištene porezne olakšice,

 

            4. za neoporezivi dio primitka za isporučeno umjetničko djelo od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost iz članaka 30. do 35. Zakona (članak 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva i članak 53. stavku 3. Pravilnika), preslike potvrde nadležne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije o umjetničkom djelu, temeljem koje su u 2018. godini korištene porezne olakšice,

 

            6. za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi danih darovanja prema članku 15. stavku 2. i članku 16. stavku 2. Zakona, preslike naloga o doznaci u novcu i ugovora o danim darovanjima u drugim dobrima i uslugama,

 

            7. za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje plaćenih u tuzemstvu prema članku 15. stavku 1. i članku 16. stavku 2. Zakona, preslike naloga o uplati doprinosa,

 

            8. za inozemni dohodak rezidenata dokaz o ostvarenom dohotku i plaćenom porezu u inozemstvu te isprave iz kojih je vidljiv datum isplate primitka,

           

            Ako bračni ili izvanbračni drug, životni i neformalno životni partner, djeca i drugi uzdržavani članovi uže obitelji rezidenta imaju prebivalište ili uobičajeno boravište u inozemstvu, tada se uvjeti za korištenje osobnog odbitka moraju dokazati potvrdama mjerodavnih tijela u inozemstvu. Ove potvrde moraju sadržavati sljedeće:

 

            1. osobne podatke o bračnom ili izvanbračnom drugu, životnom i neformalnom životnom partneru, djeci i uzdržavanim članovima uže obitelji, uz naznaku stupnja srodstva,

            2. podatke o primicima uzdržavanih osoba iz prethodne točke 1. na osnovi kojih se može utvrditi mogu li se smatrati uzdržavanima,

            3. rješenja o možebitnoj invalidnosti članova uže obitelji,

 

            - pod 8. napomene poreznog obveznika, opunomoćenika, poreznog savjetnika. Upisuju se možebitne napomene koje su bitne za utvrđivanje porezne obveze, a nisu kao podatak iskazane ni na jednom od predviđenih rednih brojeva.

 

            Porezni obveznik (opunomoćenik ili porezni savjetnik) dužan je godišnju poreznu prijavu potpisati (članak 17. Općeg poreznog zakona) čime jamči za istinitost i vjerodostojnost iskazanih podataka, te upisati nadnevak njenog podnošenja.

 

            Napominje se kako je Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodaka (NN 1/19) brisan Obrazac UPO te isti više nije sastavni dio godišnje porezne prijave. Obzirom da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 106/18) izmijenjen način utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak te se novi način godišnjeg obračuna u skladu s prijelaznim i završnim odredbama Zakona o porezu na dohodak primjenjuje pri utvrđivanju godišnjeg poreza na dohodak za 2018. godinu i nadalje. Obrazac UPO propisan  Pravilnikom o porezu na dohodak (NN 10/17, 128/17 i 106/18) se više ne primjenjuje niti pri podnošenju godišnje porezne prijave za 2018. u 2019.

 

            Porezna uprava će po obavljenom obračunu, izdati rješenje o porezu odnosno privremeno porezno rješenje, osim obveznicima koji su ostvarili dohodak koji utvrđuju prema člancima 30. - 35. Zakona koji sami obračunavaju godišnju poreznu obvezu te možebitnu razliku za uplatu uplaćuju s danom podnošenja godišnje porezne prijave.

                                                                                              

            6. Godišnji dohodak i primjena posebnog postupka utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak za 2018. (članci 51. - 54. Zakona)

 

            U skladu s člankom 51. Zakona, godišnjim dohotkom na kojeg se primjenjuje poseban postupak smatra se ukupan dohodak od nesamostalnog rada i drugi dohodak koji se ne smatra konačnim ostvaren u poreznom razdoblju te se poseban postupak primjenjuje na:

 

- porezne obveznike koji u poreznom razdoblju ostvare dohodak od nesamostalnog rada (osim na porezne obveznike iz članka 48. stavka 1. točke 2. Zakona)

 

- porezne obveznike koji u poreznom razdoblju ostvare drugi dohodak koji se ne smatra konačnim i to neovisno o tome ostvaruju li porezni obveznici pravo na povrat preplaćenog poreza i prireza porezu na dohodak ili imaju obvezu za uplatu razlike poreza i prireza porezu na dohodak.

 

            Posebnim postupkom utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak smatra se postupak utvrđivanja ukupnog godišnjeg dohotka i ukupnog godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak kojeg provodi Porezna uprava po službenoj dužnosti, osim u slučajevima iz članka 52​. Zakona.

 

Porezna uprava temeljem prikupljenih podataka u tijeku poreznog razdoblja, izvršiti će godišnji obračun i poreznim obveznicima dostaviti privremeno porezno rješenje s utvrđenim porezom za uplatu ili za povrat.

 

Slijedom navedenoga, porezni obveznici na koje se primjenjuje poseban postupak ne podnose godišnju poreznu prijavu do 28.2.2019. godine već tu obvezu preuzima Porezna uprava odnosno Porezna uprava će za te porezne obveznike, na temelju podataka kojima raspolaže, donijeti privremeno porezno rješenje kojim će utvrditi razliku poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu ili povrat.

Sukladno članku 52. Zakona poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak ne primjenjuje se na:


1. porezne obveznike koji sukladno odredbama članka 48. Zakona obvezno podnose godišnju poreznu prijavu


2. porezne obveznike koji su u poreznom razdoblju ostvarili samo dohodak iz članka 49. Zakona i/ili


3. porezne obveznike za koje Porezna uprava ne raspolaže podacima o njihovu ostvarenom dohotku u poreznom razdoblju, odnosno porezne obveznike koji su u poreznom razdoblju ostvarili oporezivi dohodak o kojem poslodavac, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik, ako mu je ovim Zakonom propisana obveza izvješćivanja, nije izvijestio Poreznu upravu u propisanom roku na propisanom izvješću.

 

Primjer 16: Porezni obveznik je tijekom 2018. obavljao samostalnu djelatnost obrta te je u 2018. osim dohotka od samostalne djelatnosti ostvario i dohodak od kapitala po osnovi kamata na štednju te drugi dohodak. U konkretnom primjeru neće se primijeniti poseban postupak već porezni obveznik ima sukladno članku 48. Zakona obvezu podnošenja godišnje porezne prijave do 28.02.2019. obzirom da je ostvario dohodak od samostalne djelatnosti u kojoj će uz ostvareni dohodak od samostalne djelatnosti iskazati i drugi dohodak. Dohodak od kapitala po osnovi kamata na štednju porezni obveznik ne može iskazati u godišnjoj poreznoj prijavi obzirom da se isti smatra konačnim dohotkom.

 

Primjer 17: Porezni obveznik ostvario je u 2018. dohodak od imovine od zakupa poslovnog prostora kojeg utvrđuje na temelju poslovnih knjiga odnosno na način propisan za samostalne djelatnosti. Porezni obveznik je u 2018. osim dohotka od imovine kojeg utvrđuje na temelju poslovnih knjiga ostvario i dohodak od nesamostalnog rada (plaću) i drugi dohodak. U konkretnom slučaju na poreznog obveznika se neće primijeniti poseban postupak obzirom da porezni obveznik ima obvezu podnošenja godišnje porezne prijave u kojoj je obvezan iskazati i dohodak od nesamostalnog rada (plaću) i drugi dohodak.

 

Primjer 18: Porezni obveznik ostvario je u 2018. samo dohodak od imovine po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te je po osnovi tako ostvarenog dohotka tijekom 2018. godine plaćao paušalni porez na dohodak i prirez porezu na dohodak temeljem rješenja Porezne uprave. U konkretnom primjeru se neće primijeniti poseban postupak obzirom da se sukladno članku 52. Zakona na porezne obveznike koji su ostvarili samo konačne dohotke iz članka 49. Zakona ne primjenjuje poseban postupak. Isto tako, porezni obveznik po osnovi tako ostvarenog dohotka ne podnosi niti godišnju poreznu prijavu sukladno članku 49. Zakona.

 

Primjer 19: Porezni obveznik (rezident) ostvario je u tijeku 2018. samo dohodak od imovine po osnovi otuđenja posebnih vrsta imovine (otpada) kojeg ne utvrđuje na temelju poslovnih knjiga odnosno na način propisan za samostalne djelatnosti, a po osnovi kojeg je isplatitelj primitka tijekom 2018., obračunao, obustavio i uplatio porez na dohodak i prirez porezu na dohodak te podnio Poreznoj upravi u propisanom roku propisano izvješće. U konkretnom slučaju na poreznog obveznika se neće primijeniti poseban postupak obzirom da je porezni obveznik ostvario samo konačan dohodak niti porezni obveznik može po osnovi tako ostvarenog dohotka podnijeti godišnju poreznu prijavu. 

 

Primjer 20: Porezni obveznik (rezident) ostvario je u 2018. dohodak od kapitala po osnovi kamata na štednju u tuzemstvu i dohodak od nesamostalnog rada - mirovinu iz inozemstva iz zemlje s kojom Republika Hrvatska ima sklopljen i u primjeni međunarodni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, a u skladu s kojim se mirovina izuzima od oporezivanja u Republici Hrvatskoj (primjerice mirovina iz Savezne Republike Njemačke) obzirom da je pravo oporezivanja mirovine dano isključivo državi izvora dohotka. U konkretnom slučaju na poreznog obveznika se neće primijeniti poseban postupak niti porezni obveznik ima obvezu podnošenja godišnje porezne prijave.

 

Primjer 21: Porezni obveznik je tijekom 2018. ostvario u tuzemstvu dohodak od nesamostalnog rada (plaću), a o kojem je isplatitelj primitka (poslodavac) pravovremeno dostavio Poreznoj upravi propisano izvješće (Obrazac JOPPD). Uz ostvareni dohodak od nesamostalnog rada porezni obveznik ostvario je i drugi dohodak po osnovi kojeg je u tijeku poreznog razdoblja plaćen predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak te je o istom dostavljeno propisano izvješće. Na poreznog obveznika primijenit će se poseban postupak i to neovisno o tome ostvaruje li porezni obveznik razliku poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu ili za povrat odnosno Porezna uprava će na temelju podataka kojima raspolaže o ostvarenom godišnjem dohotku poreznog obveznika u 2018. (plaći i drugom dohotku), utvrditi u posebnom postupku razliku za uplatu ili povrat poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te o istom donijeti privremeno porezno rješenje (osim u slučaju da razlike za uplatu ili povrat nema ili ako je ista nerazmjerna troškovima utvrđivanja i naplate poreza).

 

Primjer 22: Porezni obveznik je tijekom 2018. ostvario dohodak od nesamostalnog rada (plaću) kod dva poslodavca, a o kojem su isplatitelji primitka (poslodavci) pravovremeno dostavili Poreznoj upravi propisano izvješće (Obrazac JOPPD). Porezni obveznik uzdržava u tijeku 2018. člana uže obitelji, ali podatke o uzdržavanom članu uže obitelji porezni obveznik nije upisao u poreznu karticu - Obrazac PK. Na poreznog obveznika će se po osnovi tako ostvarenog dohotka primijenit poseban postupak i to neovisno ostvaruje li porezni obveznik razliku poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu ili za povrat. Međutim, obzirom da Porezna uprava ne raspolaže podatkom o uzdržavanom članu uže obitelji, ako porezni obveznik želi iskoristi pravo na dio osobnog odbitka po osnovi uzdržavanog člana, može do 28.2.2019. podnijeti Obrazac ZPP-DOH u kojem će iskazati podatke o uzdržavanom članu uže obitelji. Porezna uprava će na temelju podataka kojima raspolaže o ostvarenom dohotku poreznog obveznika u 2018. (dohotku od nesamostalnog rada - plaći od oba poslodavca) te na temelju podataka koje je porezni obveznik iskazao u Obrascu ZPP-DOH, utvrditi u posebnom postupku razliku poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu ili za povrat te o istom donijeti privremeno porezno rješenje.

 

Primjer 23: Porezni obveznik (nerezident) ostvario je u 2018. u tuzemstvu dohodak od nesamostalnog rada (plaću) i drugi dohodak, po osnovi kojih su obračunani, obustavljeni i uplaćeni predujmovi poreza na dohodak. Poslodavac poreznog obveznika raspolaže Obrascem PK temeljem kojeg porezni obveznik - nerezident ima pravo na osnovni osobni odbitak u tijeku poreznog razdoblja. Porezni obveznik je rezident države članice Europske unije (koja nije Republika Hrvatska) i dohodak ostvaren u Republici Hrvatskoj (plaća i drugi dohodak) čine 90% ukupnog (svjetskog) dohotka poreznog obveznika ostvarenog u poreznom razdoblju (pri čemu je dohodak ostvaren u tuzemstvu izuzet ili oslobođen oporezivanja u državi članici čiji je porezni obveznik rezident). Obzirom da Porezna uprava ne raspolaže podatkom o uzdržavanom članu uže obitelji, zbog korištenja prava na dio osobnog odbitka po toj osnovi, porezni obveznik, ukoliko želi iskoristiti to pravo, može do 28.2.2019. podnijeti Obrazac ZPP-DOH u kojem će iskazati podatke o uzdržavanom članu uže obitelji te priložiti vjerodostojne isprave kojima se to pravo dokazuje. Isto tako Obrascu ZPP-DOH priložiti će i vjerodostojne isprave kojima dokazuje postotak dohotka ostvarenog u Republici Hrvatskoj u odnosu na njegov ukupni svjetski dohodak. Porezna uprava će na temelju podataka kojima raspolaže o ostvarenom dohotku poreznog obveznika u 2019. (dohotku od nesamostalnog rada - plaći i drugom dohotku), te na temelju podataka koje je porezni obveznik iskazao u Obrascu ZPP-DOH, utvrditi u posebnom postupku razliku preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za povrat te o istom donijeti privremeno porezno rješenje.

 

Primjer 24: Uzdržavani član poreznog obveznika ostvario je u tijeku 2018. primitke iznad 15.000,00 kuna (osim onih za koje je propisano da ne ulaze u izračun tog praga), a uzdržavatelj je koristio dio osobnog odbitka za uzdržavanog člana u tijeku poreznog razdoblja (2018.) i umanjivao svoju poreznu osnovicu po osnovi plaće. Porezni obveznik (uzdržavatelj) nema obvezu podnošenja Obrasca DOH. Poseban postupak primijenit će se kako za uzdržavatelja tako i za uzdržavanog člana.

 

Primjer 25: Porezni obveznik ostvario je u 2018. dohodak od imovine od zakupa poslovnog prostora kojeg ne utvrđuje na temelju poslovnih knjiga odnosno na način propisan za samostalne djelatnosti već je porez po osnovi tako ostvarenog dohotka tijekom 2018. plaćao prema rješenju Porezne uprave. Porezni obveznik je u 2018. osim dohotka od imovine ostvario i dohodak od nesamostalnog rada (plaću) i drugi dohodak. Porezni obveznik ne ostvaruje pravo na dodatne porezne olakšice. U konkretnom slučaju na poreznog obveznika će se primijeniti poseban postupak po osnovi ostvarenog dohotka od nesamostalnog rada i drugog dohotka odnosno porezni obveznik nema obvezu podnošenja godišnje porezne prijave, a niti Obrasca ZPP-DOH obzirom da ne ostvaruje pravo na dodatne porezne olakšice. Porezna uprava će na temelju podataka kojima raspolaže o ostvarenom godišnjem dohotku poreznog obveznika u 2018. (plaći i drugom dohotku), utvrditi u posebnom postupku razliku za uplatu ili povrat poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te o istom donijeti privremeno porezno rješenje, osim u slučaju da razlike nema ili ako je ista nerazmjerna troškovima utvrđivanja i naplate poreza. Pri provođenju posebnog postupka u obzir se neće uzeti dohodak od imovine obzirom da se isti smatra konačnim dohotkom.

 

Primjer 26: Porezni obveznik ostvario je u 2018. dohodak od imovine po osnovi najma stambenog prostora kojeg ne utvrđuje na temelju poslovnih knjiga odnosno na način propisan za samostalne djelatnosti već je porez na dohodak po osnovi najma tijekom 2018. plaćao prema rješenju Porezne uprave. Porezni obveznik je u 2018. ostvario i dohodak od nesamostalnog rada (plaću). Porezni obveznik je tijekom 2018. uzdržavao dijete, međutim podatak o tome nije upisao na poreznu karticu - Obrazac PK. U konkretnom slučaju na poreznog obveznika će se primijeniti poseban postupak odnosno porezni obveznik nema obvezu podnošenja godišnje porezne prijave, međutim ako želi iskoristiti pravo na uvećani osobni odbitak, mora do 28.02.2019. podnijeti Obrazac ZPP-DOH. u kojem će iskazati podatke o uzdržavanom djetetu. Porezna uprava će na temelju podataka kojima raspolaže o ostvarenom drugom dohotku poreznog obveznika u 2018. i podataka koje je porezni obveznik sam iskazao na Obrascu ZPP-DOH, utvrditi u posebnom postupku razliku preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te o istom donijeti privremeno porezno rješenje. U slučaju da porezni obveznik ne dostavi u propisanom roku Obrazac ZPP-DOH, poseban postupak primijeniti će se bez priznavanja prava na dio osobnog odbitka za uzdržavano dijete, obzirom da tim podatkom Porezna uprava ne raspolaže.

 

Primjer 27: Porezni obveznik ostvario je u tijeku 2018. dohodak od nesamostalnog rada iz inozemstva po osnovi kojeg tijekom 2018. nije plaćao predujmove poreza na dohodak u tuzemstvu (Republici Hrvatskoj) obzirom da je u skladu s Zakonom porez po osnovi tako ostvarenog dohotka porez plaćao u inozemstvu. Porezni obveznik je do 31.01.2019. podnio Obrazac INO-DOH u kojem je iskazao podatke o ostvarenom dohotku i uplaćenom porezu u inozemstvu uz koji je priložio i potvrdu inozemnog poreznog tijela o uplaćenom porezu u inozemstvu. U konkretnom primjeru, na poreznog obveznika će se primijeniti poseban postupak u kojem će se uzeti u obzir podaci iz Obrasca INO-DOH.

 

Primjer 28: Porezni obveznik je u tijeku 2018. ostvario drugi dohodak u tuzemstvu i dohodak od nesamostalnog rada iz inozemstva po osnovi kojeg je tijekom 2018. plaćao porez u inozemstvu te predujmove poreza na dohodak u tuzemstvu (Republici Hrvatskoj) obzirom da nije iskoristio mogućnost propisanu Zakonom odnosno nije izvijestio Poreznu upravu o obustavi plaćanja poreza u tuzemstvu iako je porez plaćao u inozemstvu. Porezni obveznik nije do 31.01.2019. podnio Obrazac INO-DOH. U konkretnom primjeru, na poreznog obveznika će se primijeniti poseban postupak pri čemu će se uzeti podaci sa kojima Porezna uprava raspolaže. Ako porezni obveznik želi da mu se porez plaćen u inozemstvu uračuna u tuzemnu obvezu poreza na dohodak, može do 28.02.2019. podnijeti Obrazac ZPP-DOH, u kojem će iskazati podatke o uplaćenom inozemnom porezu te uz isti priložiti potvrdu inozemnog poreznog tijela. U slučaju da do tog roka porezni obveznik ne raspolaže dokazima o uplaćenom porezu, a želi iskoristiti pravo na uračunavanje inozemnog poreza može radi ostvarivanja navedenog prava do 28.02.2019. izvijestiti Poreznu upravu na Obrascu ZPP-DOH (u dijelu pod VI.2. NAPOMENE) te dostaviti potvrdu inozemnog poreznog tijela najkasnije do 30. studenog 2019.

 

            6.1. Koji obrasci se predaju u svezi s obračunom godišnjeg poreza na dohodak u posebnom postupku?

 

            Sukladno članku 53. Zakona, porezni obveznici na koje se primjenjuje poseban postupak, ako žele iskoristiti prava propisana Zakonom mogu podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave:

 

-  obrazac za priznavanjem prava u posebnom postupku - Obrazac ZPP-DOH te istom priložiti vjerodostojne isprave u kojem slučaju će se pri primijeni posebnog postupka uzeti u obzir podaci navedeni u obrascu.

 

            U skladu s člankom 65. Pravilnika, porezni obveznici na Obrascu ZPP-DOH ne iskazuju podatke koje su već prethodno iskazali na propisanom izvješću i u propisanom roku iz članka 81. stavka 4. Zakona.

 

 

            6.1.1. Podnošenje Zahtjeva za priznavanjem prava u posebnom postupku - Obrazac ZPP-DOH

 

            U skladu s člankom 65. Pravilnika, porezni obveznici iz članka 51. Zakona, a za koje Porezna uprava ne raspolaže podacima bitnim za utvrđivanje prava na umanjenje dohotka, mogu podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema prebivalištu odnosno uobičajenom boravištu obrazac za priznavanjem prava u posebnom postupku na Obrascu ZPP-DOH ako žele iskoristiti prava propisana Zakonom. Obrazac ZPP-DOH podnosi se radi priznavanja poreznih olakšica za:

 

1.     dio osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu,

2.     dio osobnog odbitka za utvrđenu invalidnost (vlastitu i/ili uzdržavanih članova uže obitelji i/ili djece),

3.     umanjenje poreza na dohodak od nesamostalnog rada po osnovi prebivališta i boravka na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u potpomognuta područja  I. skupine po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu i području Grada Vukovara, a za koje podaci nisu upisani na poreznoj kartici, te

4.     dio osobnog odbitka za plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu ili dana darovanja.

 

            Obrazac ZPP-DOH mogu u istom roku podnijeti i oni porezni obveznici:

 

-       koji žele dio osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu preraspodijeliti u skladu s člankom 17. stavkom 5. Zakona,

-       porezni obveznici - nasljednici koji podnose godišnju poreznu prijavu u ime umrle osobe i

-       porezni obveznici koji su platili porez na dohodak u inozemstvu te žele da im se uračuna u tuzemnu poreznu obvezu.

 

            Na porezne obveznike koji su ostvarili dohodak u ili iz inozemstva, u posebnom postupku iz članka 51. Zakona, uzet će se u obzir podaci iz izvješća propisanog člankom 81. stavkom 4. Zakona. Ako porezni obveznici do roka propisanog za dostavu izvješća iz članka 81. stavka 4. Zakona ili do roka za podnošenje obrasca za priznavanjem prava u posebnom postupku iz opravdanih razloga ne raspolažu dokazima o uplaćenom porezu u inozemstvu, a žele da im se uplaćeni porez u inozemstvu uračuna u tuzemnu obvezu poreza na dohodak, dužni su o tome izvijestiti Poreznu upravu u podnesenom obrascu za priznavanjem prava u posebnom postupku do 28. veljače 2019.

 

            U tom slučaju, porezni obveznik dužan je dostaviti potvrdu inozemnog poreznog tijela ili za to ovlaštene osobe o uplaćenom porezu u inozemstvu, a najkasnije do 30. studenog tekuće godine za prethodnu godinu. Navedeno se primjenjuje i na porezne obveznike koji, sukladno odredbama Zakona, nisu bili obvezni plaćati predujam poreza na dohodak u tuzemstvu tijekom poreznog razdoblja budući da su po osnovi primitka ostvarenog u ili iz inozemstva u tijeku poreznog razdoblja predujam poreza na dohodak iz tog primitka plaćali u inozemstvu.

 

Nerezident koji u Republici Hrvatskoj nema prebivalište odnosno uobičajeno boravište podnosi Obrazac ZPP-DOH ispostavi koja je mjesno nadležna prema sjedištu isplatitelja primitaka odnosno pretežitog isplatitelja primitka.

 

            6.1.2. Rok za podnošenje Zahtjeva za priznavanjem prava u posebnom postupku - Obrasca ZPP - DOH za 2018. godinu

 

            U skladu s člankom 53. Zakona, porezni obveznici na koje se primjenjuje poseban postupak, ako žele iskoristiti prava propisana Zakonom, a za koje Porezna uprava ne raspolaže podacima bitnim za utvrđivanje prava na umanjenje dohotka te podacima o uvećanju osobnog odbitka za plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu ili dana darovanja, mogu do 28. veljače 2019. za 2018. godinu podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave obrazac za priznavanjem prava u posebnom postupku - Obrazac ZPP-DOH te istom priložiti vjerodostojne isprave.

 

            Postupanje poreznih obveznika u slučaju propuštanja roka za podnošenjem Zahtjeva za priznavanjem prava u posebnom postupku istovjetno je postupanju poreznih obveznika u slučaju propuštanja roka za podnošenja godišnje porezne prijave iz točke 5.1. ove Upute.

 

            6.1.3. Postupanje poreznih obveznika pri podnošenju Zahtjeva za priznavanjem prava u posebnom postupku - Obrasca ZPP - DOH za 2018. godinu?

 

            Sukladno članku 65. Pravilnika, porezni obveznici iz članka 51. Zakona, a za koje Porezna uprava ne raspolaže podacima bitnim za utvrđivanje prava na umanjenje dohotka (porezni obveznici koji na poreznoj kartici nemaju upisane podatke o uzdržavanim članovima uže obitelji i/ili djeci, stupnju i vrsti utvrđene invalidnosti i/ili prebivalištu na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u potpomognuta područja I. skupne prema posebnom propisu i području Grada Vukovara i/ili podatke o uvećanju osobnog odbitka za plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu ili dana darovanja), mogu u roku iz članka 53. stavak 1. Zakona podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema prebivalištu odnosno uobičajenom boravištu poreznog obveznika obrazac za priznavanjem prava u posebnom postupku na Obrascu ZPP-DOH ako žele iskoristiti prava propisana Zakonom te istom priložiti vjerodostojne isprave, u kojem slučaju će se na te porezne obveznike primijeniti poseban postupak uzimajući u obzir podatke navedene u obrascu. Porezni obveznici na Obrascu ZPP-DOH iz članka 53. stavka 1. Zakona ne iskazuju podatke koje su već prethodno iskazali na propisanom izvješću i u propisanom roku iz članka 81. stavaka 4. Zakona.

 

            Način podnošenja Zahtjeva za priznavanjem prava u posebnom postupku - Obrasca ZPP DOH istovjetan je načinu podnošenja godišnje porezne prijave pod točkom 5.2. ove upute.

 

              6.1.4. Popunjavanje Zahtjeva za priznavanjem prava u posebnom postupku Obrasca ZPP - DOH

            U „Zahtjev za priznavanjem prava u posebnom postupku“ - Obrazac ZPP-DOH, upisuju se, uz podatke o nadležnom Područnom uredu i ispostavi Porezne uprave koja je u sastavu tog Područnog ureda, a koja je nadležna prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta podnositelja zahtjeva i podatke o poreznom obvezniku podnositelju zahtjeva (pod I. i II.), podaci temeljem kojih porezni obveznik može ostvariti određena prava odnosno olakšice u posebnom postupku i to:

 

- pod III. Podaci temeljem kojih se poreznom obvezniku priznaju prava na porezne olakšice u posebnom postupku:

 

III.1. podatak o prebivalištu i boravku na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih  u I. skupinu potpomognutih područja prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i području grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju grada Vukovara - DA/NE (zaokružuje se DA ako je porezni obveznik u poreznom razdoblju imao prebivalište/uobičajeno boravište na tim područjima te je na istim u poreznom razdoblju stvarno i boravio) te podaci o promjenama prebivališta ili uobičajenog boravišta u tuzemstvu ili inozemstvu tijekom godine, a ako se radi o potpomognutom području I. skupine odnosno području Grada Vukovara  na kojima su propisane porezne olakšice i odgovarajuću oznaku tih područja kao P1.

 

Ako je dakle porezni obveznik tijekom 2018. godine mijenjao prebivalište ili uobičajeno boravište, kako u Republici Hrvatskoj, tako i između Republike Hrvatske i inozemstva, popunjava obvezno i podatke o razdoblju, državi, mjestu, ulici i kućnom broju, koji se odnose na te promjene, a i možebitno oznaku za potpomognuta područja na kojima su propisane olakšice odnosno za područje Grada Vukovara na kojima je imao prebivalište i boravio u tijeku poreznog razdoblja,

           

III.2. podaci o invalidnosti/tjelesnom oštećenju uključujući i podatke o invalidnosti hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata. Podatke o invalidnosti iskazuje porezni obveznik kojem je rješenjem, sukladno članku 14. stavku 7. Zakona, donesenim prema propisima o mirovinskom osiguranju, zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, socijalnoj skrbi, odgoju i obrazovanju te prema drugim posebnim propisima utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje. Upisuju se podaci o razdoblju invalidnosti/tjelesnog oštećenja, zaokružuje oznaka invalidnosti u navedenom razdoblju i to kao I za primjenu faktora osobnog odbitka iz članka 14. stavka 4. r.br 12. Zakona odnosno 0,4 osnovnog osobnog odbitka po osnovi invalidnosti ili tjelesnog oštećenja poreznog obveznika ili kao I* za primjenu faktora osobnog odbitka iz članka 14. stavka 2. točke 13. Zakona odnosno 1,5 osnovnog osobnog odbitka ako je poreznom obvezniku rješenjem, na temelju posebnih propisa, utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje po jednoj osnovi 100%, ili koji radi invalidnosti ili tjelesnog oštećenja ima, temeljem posebnih propisa, pravo na doplatak za pomoć i njegu odnosno pravo na osobnu invalidninu. Napominjemo da porezni obveznik može po osnovi invalidnosti ili tjelesnog oštećenja pod navedenim propisanim uvjetima u istom razdoblju koristiti ili faktor 0,4 ili faktor 1,5 osnovnog osobnog odbitka za invalidnost. Hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata, uz prethodno navedene podatke, upisuju i postotak invalidnosti u iskazanom razdoblju invalidnosti utvrđen rješenjem. Obvezno se unose i sve možebitne promjene u svezi invalidnosti u tijeku 2018.,

 

III.3. podaci o uzdržavanim članovima uže obitelji - ime i prezime, srodstvo, osobni identifikacijski broj, podatak o invalidnosti kao I ili I* i razdoblje korištenja osobnog odbitka tijekom godine te podatak o osobnom identifikacijskom broju fizičkih osoba s kojima porezni obveznik dijeli osobni odbitak, a i postotak podjele koji pripada tim fizičkim osobama,

 

III.4. podatak o iznosu plaćenih doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje ako porezni obveznik nije drukčije osiguran, do visine propisanoga obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje (članak 15. Zakona) i/ili podatak o darovanju danom u tuzemstvu u naravi i u novcu doznačenim na žiroračun, a u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske i vjerske svrhe, udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% primitaka za koje je u tekućoj godini utvrđen godišnji porez na dohodak odnosno do visine 2% primitaka ostvarenih u godini u kojoj je izvršeno darovanje. Iznimno, osobni odbitak se uvećava za darovanja dana iznad propisane visine, pod uvjetom da su dana prema odlukama nadležnih ministarstava o provedbi i financiranju posebnih programa i akcija, ali ne i za redovnu djelatnost primatelja darovanja (članak 15. stavak 3. Zakona).

 

- pod IV. Podaci za pokretanje posebnog postupka utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak u ime i za račun ostavitelja:

 

IV.1. podaci o poreznom obvezniku/ostavitelju i to: ime i prezime, osobni identifikacijski broj - OIB te datum smrti,

 

IV.2. podaci o nasljednicima prema pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju i to: ime i prezime, osobni identifikacijski broj - OIB, podatak o IBAN broju računa nasljednika te udjelu u naslijeđenom dijelu,

 

- pod V. Podaci o porezu plaćenom u inozemstvu:

 

V.1. podaci o dohotku kojeg su tijekom 2018. godine ostvarili rezidenti u inozemstvu odnosno iz inozemstva i to od nesamostalnog rada i drugog dohotka po osnovi kojih je plaćen porez u inozemstvu pod uvjetom da dohodak ostvaren u ili iz inozemstva po osnovi kojeg je plaćen porez u inozemstvu nije izuzet od primjene posebnog postupka. Navode se podaci o izvoru dohotka, državi u ili iz koje je ostvaren, iznosu dohotka ostvarenog u 2018. u stranoj valuti i u kunama te podatak o porezu koji je plaćen u inozemstvu u istoj godini u stranoj valuti i u kunama preračunatim po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan primitka, a iznimno ako se dan primitka tijekom poreznog razdoblja ne može točno utvrditi, preračunava se na srednji tečaj važećim na dan 31.12.2018. odnosno ako je oporezivi primitak ostvaren u razdoblju kraćem od kalendarske godine, na posljednji dan u mjesecu u kojem završava to kraće razdoblje, a koji odgovara tuzemnom porezu na dohodak.

 

- pod VI. Prilozi i napomene

 

Kako bi porezni obveznici ostvarili pravo na porezne olakšice u posebnom postupku, odnosno pravo na korištenje uvećanog osobnog odbitka, uz zahtjev za priznavanjem prava na porezne olakšice na Obrascu ZPP-DOH, podnose i vjerodostojne isprave ovisno koje pravo dokazuju, a koje navode pod VI. Prilozi i napomene, primjerice:

 

-       za korištenje umanjenja poreza na dohodak od nesamostalnog rada po osnovi prebivališta i boravka na potpomognutim područjima, o čemu podaci nisu upisani na Obrascu PK ili je došlo do izmjene istih, podnose se vjerodostojne isprave kojima se dokazuje prebivalište i boravak na tim područjima,

-       za priznavanje vlastite invalidnosti/tjelesnog oštećenja, podnosi se rješenje o invalidnosti doneseno u skladu s posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, socijalnoj skrbi, odgoju i obrazovanju te drugim posebnim propisima prema kojim je utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje odnosno vjerodostojne isprave nadležnih tijela (kao što je nalaz i mišljenje tijela koji utvrđuje tjelesno oštećenje vještačenjem),

-       za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi uzdržavanog člana, izvaci i potvrde iz matice rođenih, vjenčanih i umrlih, izvaci i potvrde iz registra životnog partnerstva, pravomoćne sudske odluke, potvrda o usvojenju djeteta i skrbništvu, rješenje suda o plaćanju alimentacije za bivšeg bračnog ili izvanbračnog druga, odnosno životnog ili neformalno životnog partnera, potvrda nadležnog tijela za zapošljavanje, rješenje o utvrđenom invaliditetu, potvrda o školovanju na školama i fakultetima, potvrda o prebivalištu ili uobičajenom boravištu i slične isprave javnih tijela,

-       za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje plaćenih u tuzemstvu, podnose se preslike naloga o uplati doprinosa,

-       za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi danih darovanja, podnose se preslike naloga o doznaci u novcu i ugovora o danim darovanjima u drugim dobrima i uslugama ili potvrda.

 

                     Međutim, obzirom da Porezna uprava od 2017. ima uvid u e-matice ističemo kako nije       uz godišnju poreznu prijavu obvezno prilagati izvatke i potvrde iz matice rođenih, vjenčanih i            umrlih odnosno izvatke iz registra životnog partnerstva, osim na poziv Porezne uprave         odnosno u slučajevima kada ista uvidom u e-matice neće moći utvrditi podatke za uzdržavane   članove iskazane u poreznoj prijavi.

 

 

Ø  Priznavanje porezne olakšice u godišnjem obračunu u slučaju kada nije podnesen Obrazac ZPP-DOH, a podaci nisu upisani na poreznoj kartici:

 

U svezi mogućnosti priznavanja poreznih olakšica u godišnjem obračunu poreznim obveznicima, a koje na poreznoj kartici nisu evidentirane niti je u propisanom roku podnesen Obrazac ZPP-DOH za priznavanje istih, a kojima poslodavac istu priznavao u tijeku poreznog razdoblja, izdano je mišljenje Središnjeg ureda Porezne uprave KLASA:410-01/18-01/750 URBROJ:513-07-21-01/18-2 od 08.08.2018.g. Ako Porezna uprava nema podataka na Obrascu PK (npr. mjestu boravka i mjestu prebivališta poreznog obveznika kako bi mu se priznalo pravo na npr. umanjenje obračunatog predujma poreza na dohodak ako ima prebivalište i boravi na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara ili o raspodjeli osobnog odbitka za uzdržavane članove s drugim poreznim obveznikom), a porezni obveznik ili porezni obveznici suuzdržavatelji, nisu dostavili nove podatke putem obrasca ZPP-DOH niti priložili vjerodostojne isprave, Porezna uprava im ne može priznati poreznu olakšicu u godišnjem obračunu. Osnova za izmjenu privremenog poreznog rješenje ne može biti u slučaju propuštanja roka za podnošenje obrasca ZPP-DOH osim ako porezni obveznik opravda odnosno učini vjerojatnim razlog propuštanja roka za podnošenje obrasca ZPP-DOH i ako prijedlog za povrat u prijašnje stanje podnese u roku od osam dana kada je prestao razlog za propuštanje roka.

 

 

 

            6.2. Rok dostavljanja privremenog poreznog rješenja i rok za prigovor

 

Porezna uprava će primjenjujući poseban postupak na temelju evidencija i podataka kojima raspolaže te podataka iz Obrasca ZPP-DOH koje je dostavio porezni obveznik, utvrditi poreznom obvezniku godišnji dohodak ostvaren u 2018. godini te razliku poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu ili za povrat, o čemu će izdati privremeno porezno rješenje, koje će dostaviti poreznom obvezniku prema adresi njegova prebivališta ili uobičajenog boravišta iz službenih evidencija kojima raspolaže i to najkasnije do 30. lipnja 2019. Dostavom privremenog poreznog rješenja na navedenu adresu smatra se da je izvršena osobna dostava.

 

            Sukladno članku 54. stavku 3. Zakona, protiv privremenog poreznog rješenja donesenog na temelju izračuna godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak od strane Porezne uprave porezni obveznik može podnijeti prigovor najkasnije do 31. srpnja 2019., ako smatra da su podaci iz privremenog poreznog rješenja nepotpuni ili netočni.

 

            Iznimno, porezni obveznici koji privremeno porezno rješenje zaprime nakon navedenog roka mogu podnijeti prigovor u roku od 30 dana od dana primitka privremenog poreznog rješenja. Izjavljeni prigovor odgađa izvršenje privremenog poreznog rješenja do donošenja rješenja po prigovoru.

 

O prigovoru odlučuje prvostupanjsko porezno tijelo rješenjem u roku od 30 dana od dana zaprimanja prigovora. Prvostupanjsko porezno tijelo može o podnijetom prigovoru postupiti na dva načina:

• nakon izvršene provjere podataka iskazanih u privremenom poreznom rješenju utvrditi da postoji osnova za izmjenu privremenog poreznog rješenja u skladu s navodima iz prigovora te donijeti porezno rješenje protiv kojeg nije dopuštena žalba, a porezna obveza utvrđena poreznim rješenjem smatrat će se konačno utvrđenom poreznom obvezom ili

nakon izvršene provjere podataka iskazanih u privremenom poreznom rješenju utvrditi da navodi iz prigovora nisu osnovani te donijeti porezno rješenje kojim se odbija prigovor, a na koje se može izjaviti žalba u roku 30 dana od dana dostave rješenja. Izjavljena žalba ne odgađa izvršenje poreznog rješenja.

 

            Sukladno odredbi članka 54. stavka 6. Zakona osnova za izmjenu privremenog poreznog rješenja ne može biti propuštanje roka za podnošenje obrasca za priznavanjem prava u posebnom postupku ili obrasca za pokretanje posebnog postupka, osim u slučaju opravdanih razloga sukladno odredbama zakona kojim je uređen opći porezni postupak odnosno sukladno odredbama Općeg poreznog zakona. Izjavljeni prigovor odgađa izvršenje privremenog poreznog rješenja do donošenja rješenja po prigovoru.

 

            U slučaju provedbe posebnog postupka kojim je utvrđeno da razlike godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu ili povrat nema ili da bi troškovi utvrđivanja i naplate poreza ili povrata poreza bili nerazmjerni naplaćenom porezu na dohodak i prirezu porezu na dohodak, Porezna uprava neće poreznim obveznicima dostavljati privremeno porezno rješenje.

 

            Sukladno članku 65. stavku 3. Pravilnika, porezni obveznici koji u roku propisanom člankom 54. stavkom 2. ne zaprime privremeno porezno rješenje (do 30. lipnja 2019.), a nisu u skladu s člankom 52.​ stavkom 1. Zakona izuzeti od primjene posebnog postupka, mogu do propisanog roka za podnošenje prigovora iz članka 54. stavka 3. Zakona (31. srpnja 2019.), podnijeti zahtjev za izdavanjem privremenog poreznog rješenja u kojem će navesti podatke temeljem kojih smatraju da se na njih trebao primijeniti poseban postupak. Sukladno odredbi članka 54. stavka 6. Zakona osnova za podnošenje prigovora ne može biti propuštanje roka za podnošenje obrasca za priznavanjem prava u posebnom postupku ili obrasca za pokretanje posebnog postupka, osim u slučaju opravdanih razloga sukladno odredbama zakona kojim je uređen opći porezni postupak. Zahtjev se podnosi u slobodnoj formi uz podnošenje vjerodostojnih isprava ukoliko je potrebno dokazivanje sadržaja zahtjeva.

 

            6.3. Plaćanje godišnjeg poreza na dohodak

 

Ako porezni obveznici ne podnesu prigovor, ili ga podnesu izvan roka, obveza utvrđena privremenim poreznim rješenjem smatra se konačno utvrđenom poreznom obvezom te će Porezna uprava zadužiti porezne obveznike za utvrđenu razliku poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu ili će im izvršiti povrat ako ispunjavaju uvjete za povrat preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sukladno Zakonu o porezu na dohodak i Općem poreznom zakonu. U tom slučaju porezni obveznik je obvezan dužnu razliku uplatiti u roku 15. dana od isteka roka za prigovor iz članka 54. stavka 3. Zakona (do 15. kolovoza 2019.).

 

            Ako prvostupanjsko porezno tijelo po podnesenom prigovoru, a nakon izvršene provjere podataka iskazanih u privremenom poreznom rješenju utvrdi da:

 

-  postoji osnova za izmjenu privremenog poreznog rješenja u skladu s navodima iz prigovora, donosi porezno rješenje protiv kojeg nije dopuštena žalba, a porezna obveza utvrđena poreznim rješenjem smatra se konačno utvrđenom poreznom obvezom i porezni obveznik je obvezan izvršiti uplatu poreza u roku od 15 dana od dana dostave rješenja,

 

- navodi iz prigovora nisu osnovani, donosi porezno rješenje kojim se odbija prigovor te se protiv takvog rješenja može izjaviti žalba u roku 30 dana od dana dostave rješenja. Izjavljena žalba ne odgađa izvršenje poreznog rješenja, a porezni obveznik kojem je na taj način izvršeno zaduženje poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak obvezan je dužnu razliku uplatiti u roku od 15 dana od dana osobne dostave u smislu Zakona.

           

            6.4. Povrat preplaćenog godišnjeg poreza na dohodak

 

Ako se nakon utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak utvrdi razlika više plaćenog predujma poreza u odnosu na utvrđenu godišnju obvezu, više uplaćeni porez u 2018. godini može se, u skladu s odredbama članka 46. stavka 5. Zakona, vratiti poreznom obvezniku bez posebnog pisanog zahtjeva.

 

Povrat više plaćenog poreza na dohodak i prireza će se izvršiti negotovinski i to na račun (tekući, ali i žiroračun) kojega porezni obveznici imaju otvorenog kod banaka ili ako podnose Obrazac ZPP-DOH pa su broj računa naveli u Obrascu ZPP-DOH pod napomenu (ukoliko su promijenili broj računa) na račun koji je naveden na obrascu ZPP-DOH odnosno ako nisu dostavili podatak Poreznoj upravi o promjeni broja računa na koji će se povrat poreza izvršiti, povrat poreza će se uplatiti na račun s kojim raspolaže Porezna uprava.

 

Iznimno, sukladno članku 90. stavku 4. Pravilnika povrat više uplaćenog poreza i prireza može se isplatiti u gotovom novcu za porezne obveznike koji nemaju otvoren tekući ili žiro račun kod banke odnosno ako u trenutku izvršenja povrata poreza na dohodak ne ostvaruju primitke za koje postoji obveza isplate na račun, kao što su sezonski radnici u poljoprivredi. U tom slučaju će im organizacija ovlaštena za obavljanje poslova platnog prometa pri povratu naplatiti i odgovarajući iznos provizije za razliku od povrata koji se izvršavaju negotovinskim načinom odnosno na tekući ili žiroračun, kada se poreznim obveznicima ne naplaćuje provizija.

 

S obzirom da se povrat poreza ne smatra primitkom koji bi bio izuzet od ovrhe u cijelosti, odnosno u određenom iznosu sukladno članku 212. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17), Porezna uprava nije u mogućnosti  povrat poreza isplatiti na poseban („zaštićeni“) račun, već se predmetna isplata može izvršiti samo na redovne račune poreznog obveznika.

 

            Odredbama članka 127. stavka 6. Općeg poreznog zakona propisano je da Porezna uprava neće izvršiti povrat preplaćenog poreza ako je utvrdila da porezni obveznik ima dospjelih, a neplaćenih poreza koje naplaćuje. Člankom 2. stavkom 8. Općeg poreznog zakona propisano je da se odredbe toga Zakona koje su propisane za poreze na odgovarajući način primjenjuju i na druga javna davanja propisana tim Zakonom. Prema tome više plaćeni porez na dohodak i prirez porezu na dohodak za 2018. godinu može se uračunati u obvezu ili vratiti poreznom obvezniku sa ili bez pisanog zahtjeva, samo u slučaju ako porezni obveznik nema evidentiranih nepodmirenih obveza po osnovi poreza i drugih javnih davanja (poreza na dodanu vrijednost, poreza na promet nekretnina, poreza na nasljedstva i darove, poreza na plovila, poreza na cestovna motorna vozila, poreza na automate za zabavne igre, poreza na kuće za odmor, poreza na potrošnju i drugih poreza, članarina turističkim zajednicama, komorskog doprinosa, doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje, doprinosa za zapošljavanje, spomeničke rente i drugog).

           

            7. Utvrđivanje godišnje porezne osnovice

 

            Utvrđivanju godišnjeg poreza na dohodak i prireza podliježe ukupan godišnji dohodak (od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugog dohotka), kojeg je rezident ostvario u tuzemstvu i inozemstvu, a nerezident u tuzemstvu u razdoblju od 1.1. do 31.12.2018. godine, a kojeg je bio obvezan iskazati u godišnjoj poreznoj prijavi - Obrascu DOH za 2018. godinu, odnosno na kojeg se primjenjuje poseban postupak iz članka 51. Zakona.

 

Sukladno članku 13. i članku 46. stavku 1. Zakona te članku 58. stavku 2. Pravilnika, porez na dohodak za koji se podnosi godišnja porezna prijava obračunava se godišnje. Godišnji način obračuna poreza na dohodak primjenjuje se i za kraća porezna razdoblja, a prema članku 7. stavku 2. Zakona.

 

Godišnja osnovica poreza na dohodak utvrđuje se od ukupnog iznosa dohotka prema svim izvorima godišnjeg dohotka iz članka 13. Zakona i to:

dohodak od nesamostalnog rada (plaće i mirovine)

+ dohodak od samostalne djelatnosti obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, slobodnog zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i djelatnosti i imovine od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost prema članku 30. do 35. Zakona umanjen za:

-         plaće novozaposlenih osoba prema članku 44. Zakona

-         državnu potporu male vrijednosti za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja u sustavu vezanih obrta prema posebnim propisima te državna potpora za obrazovanje i izobrazbu sukladno Zakonu o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu

-         izdaci za istraživanje i razvoj prema članku 45. stavku 1. Zakona

-         preneseni gubici od samostalnih djelatnosti iz članka 29. Zakona i djelatnosti od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnosti prema članku 30. do 35. Zakona iz 2013., 2014., 2015., 2016. i 2017. godine po rješenju Porezne uprave po članku 38. Zakona

+ drugi dohodak

= ukupni dohodak

- osobni odbitak iz članka 14. - 16. Zakona

= porezna osnovica

 

            Dakle, u osnovicu poreza na dohodak ne uključuje se konačan dohodak odnosno:

- dohodak od imovine i imovinskih prava,

- dohodak od kapitala,

- dohodak od osiguranja,

- drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa,

- drugi dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena te

- dohodak koji se u poreznom razdoblju oporezuje u paušalnom iznosu.

 

Sukladno članku 19. Zakona na utvrđeni iznos porezne osnovice za 2018. primjenjuju se porezne stope od 24% i 36% i to na godišnju poreznu osnovicu do visine 210.000,00 kuna, stopa od 24% i stopa od 36 % na iznos porezne osnovice koji prelazi iznos 210.000,00 kuna. Godišnja porezna osnovica za primjenu stope od 24% uvećava se za ostvareni iznos drugog dohotka iz članka 39. Zakona uz uvjet da iznos tako ostvarenog dohotka godišnje ne prelazi peterostruki iznos osnovice osobnog odbitka.

 

            Obračunati iznos godišnjeg poreza čini osnovicu za obračun prireza porezu na dohodak i to kod rezidenata s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u općinama i gradovima koji su propisali tu obvezu, te primjenom propisanih odnosno prosječnih stopa prireza.

 

Odredbama članka 46. Zakona koje se u skladu s prijelaznim i završnim odredbama Zakona primjenjuju pri utvrđivanju godišnjeg poreza na dohodak za 2018. godinu propisano je da se:

o    godišnji porez na dohodak utvrđuje se prema poreznoj osnovici iz članka 18. toga Zakona te se tako utvrđen godišnji porez umanjuje za 50% razmjernog dijela porezne obveze koja se odnosi na mirovinu ili za 50% razmjernog dijela porezne obveze koja se odnosi na ostali dohodak od nesamostalnog rada ako porezni obveznik ima prebivalište i boravi na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i/ili na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara te da se

o    od utvrđenog i umanjenog godišnjeg poreza na dohodak, sukladno stavku 1. toga članka, odbijaju iznosi plaćenog predujma poreza po svim iskazanim dohocima prema članku 13. Zakona te se utvrđuje razlika za uplatu ili povrat poreza. Razlika poreza i prireza koja može biti:

·         pozitivna, odnosno razlika poreza i prireza koju porezni obveznik mora platiti u rokovima navedenima pod točkama 5.3. i 6.3. ove upute

·         negativna, odnosno iznos preplaćenog poreza i prireza koji se vraća poreznim obveznicima ili se im se uračunava u buduću obvezu poreza ako porezni obveznik nema evidentiranih nepodmirenih obveza po osnovi poreza i drugih javnih davanja.

 

Porez plaćen u inozemstvu može se ograničeno uračunavati na način propisan odredbama članka 81. Zakona i 84. Pravilnika.

 

Primjer 29.

Porezni obveznik koji ima prebivalište i boravi na području Grada Vukovara ostvario je u 2018. dohodak od nesamostalnog rada (mirovinu) iz inozemstva u iznosu od 120.000,00 kn po osnovi koje je uplaćen porez u tuzemstvu u iznosu 8.928,00 kn te drugi dohodak u tuzemstvu u iznosu 5.000,00 kn po osnovi kojeg je plaćen porez u iznosu 1.200,00 kn. Porezni obveznik ne ostvaruje pravo na uvećani osobni odbitak.

1.  UTVRĐIVANJE GODIŠNJE POREZNE OSNOVICE

 

1.1. SVEUKUPNI GODIŠNJI DOHODAK  (pod 5.)

125.000,00

1.2. UKUPNI GODIŠNJI OSOBNI ODBITAK

45.600,00

1.3. GODIŠNJA POREZNA OSNOVICA (1.1. - 1.2.)  

79.400,00

2. UTVRĐIVANJE GODIŠNJEG POREZA I PRIREZA

2.1. GODIŠNJA POREZNA OSNOVICA  (pod 1.3.)   

79.400,00

2.2. DIO POREZNE OSNOVICE DO 210.000,00 kn ZA PRIMJENU STOPE 24%             

79.400,00

2.3. UVEĆANJE POREZNE OSNOVICE IZ 2.2. ZA IZNOS  DO 12.500,00 kuna

 

2.4. DIO POREZNE OSNOVICE ZA PRIMJENU STOPE 36% (2.1. - 2.2. - 2.3.)

 

2.5. GODIŠNJI POREZ PO STOPI 24% ((2.2. + 2.3.) * 24%)  

19.056,00

2.6. GODIŠNJI POREZ PO STOPI 36% (2.4. * 36%)

 

2.7. UKUPNI GODIŠNJI POREZ (2.5. +  2.6.)             

19.056,00

2.8. GODIŠNJI PRIREZ (2.7. x stopa prireza)             

 

2.9. GODIŠNJA OBVEZA POREZA I PRIREZA (2.7. + 2.8.)    

19.056,00

2.7. UTVRĐIVANJE RAZLIKE POREZA I PRIREZA

 

2.7.1. UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA PODRUČJU GRADA VUKOVARA           

 

2.7.2. UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA POTPOMOGNUTOM PODRUČJU PRVE SKUPINE  

 

2.7..3. UKUPNO UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI (2.7.1.+ 2.7.2.)    

 

2.7.4. UMANJENJE ZA OLAKŠICU HRVI      

 

2.7.5. UMANJENJE IZ ČL. 46. ST. 1. ZAKONA          

9.146,88

2.7.6. GODIŠNJA OBVEZA POREZA I PRIREZA (2.9. - 2.7.3. - 2.7.4. - 2.7.5.)  

9.909,12

2.7.7. UPLAĆENI PREDUJAM POREZA I PRIREZA U TUZEMSTVU (pod 5.)    

10.128,00

2.7.8. UKUPNO UPLAĆENI POREZ U INOZEMSTVU (pod 5.)               

 

2.7.9. UPLAĆENI POREZ U INOZEMSTVU KOJI SE MOŽE ODBITI  ( ≤ 2.7.6. i ≤ 2.7.9.)                

 

2.7.10. UKUPNO UPLAĆENI POREZ I PRIREZ (2.7.7.+ 2.7.9.)

10.128,00

2.7.11. RAZLIKA POREZA I PRIREZA ZA UPLATU (2.7.6. - 2.7.10.)    

0,00

2.7.12. RAZLIKA POREZA I PRIREZA ZA POVRAT (2.7.10. -  2.7.6.)  

218,88

 

Obrazloženje:

Poreznom obvezniku se u godišnjem obračunu ukupna porezna obveza pod 2.9. umanjuje za 50% razmjernog dijela porezne obveze koja se odnosi na mirovinu (pod 2.7.5.). Udio dohotka od mirovine u ukupnom dohotku je 96% (120.000,00/125.000,00). Radi izračuna umanjenja iz čl. 46. st. 1. Zakona (pod 2.7.5.) dobiveni postotak potrebno je pomnožiti sa ukupno obračunatom poreznom obvezom 19.056,00*96%=18.293,76 te umanjiti za 50% (18.293,76x50%=9.146,88). Od ukupne porezne obveze oduzimamo utvrđeni iznos umanjenja te uplaćeni predujam poreza na dohodak (19.056,00 - 9.146,88 – 10.128,00), nakon čega porezni obveznik u godišnjem obračunu ostvaruje pravo na  povrat poreza u iznosu od 218.88 kuna.

 

Primjer 30.

Porezni obveznik koji ima prebivalište i boravi na području Grada Vukovara ostvario je u 2018. dohodak od nesamostalnog rada (plaću) za vrijeme prebivališta i boravka na području grada Vukovara u iznosu od 120.000,00 kn po osnovi koje je uplaćen porez u tuzemstvu u iznosu 17.856,00 kn obzirom da porezni obveznik nije koristio poreznu olakšicu u tijeku poreznog razdoblja odnosno umanjenje predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada po osnovi prebivališta na području Grada Vukovara. Pored dohotka od nesamostalnog rada, porezni obveznik ostvario je i drugi dohodak u tuzemstvu u iznosu 5.000,00 kn po osnovi kojeg je plaćen porez u iznosu 1.200,00 kn. Porezni obveznik ne ostvaruje pravo na uvećani osobni odbitak, a radi priznavanja porezne olakšice po osnovi prebivališta i boravka na području Grada Vukovara, porezni obveznik podnio je Obrazac ZPP-DOH te istom priložio vjerodostojne isprave kojima se dokazuje prebivalište i boravak na tim područjima.

 

1.  UTVRĐIVANJE GODIŠNJE POREZNE OSNOVICE

 

1.1. SVEUKUPNI GODIŠNJI DOHODAK  (pod 5.)

125.000,00

1.2. UKUPNI GODIŠNJI OSOBNI ODBITAK

45.600,00

1.3. GODIŠNJA POREZNA OSNOVICA  (1.1. - 1.2.) 

79.400,00

2. UTVRĐIVANJE GODIŠNJEG POREZA I PRIREZA

2.1. GODIŠNJA POREZNA OSNOVICA  (1.3.)           

79.400,00

2.2. DIO POREZNE OSNOVICE DO 210.000,00 kn ZA PRIMJENU STOPE 24%             

79.400,00

2.3.  UVEĆANJE POREZNE OSNOVICE IZ 2.2. ZA IZNOS  DO 12.500, 00       

 

2.4. DIO POREZNE OSNOVICE ZA PRIMJENU STOPE  36%  (2.1. -2.2. - 2.3.)                                         

 

2.5. GODIŠNJI POREZ PO STOPI 24% ((2.2. + 2.3.) * 24%)  

19.056,00

2.6. GODIŠNJI POREZ PO STOPI 36% (2.4. * 36%)

 

2.7. UKUPNI GODIŠNJI POREZ (2.5. +  2.6.)             

19.056,00

2.8. GODIŠNJI PRIREZ (2.7.  * stopa prireza)            

 

2.9. GODIŠNJA OBVEZA POREZA I PRIREZA (2.7. + 2.8.)    

19.056,00

2.7. UTVRĐIVANJE RAZLIKE POREZA I PRIREZA

 

2.7.1. UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA PODRUČJU GRADA VUKOVARA           

 

2.7.2. UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA POTPOMOGNUTOM PODRUČJU PRVE SKUPINE  

 

2.7..3. UKUPNO UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI (2.7.1.+ 2.7.2.)    

 

2.7.4. UMANJENJE ZA OLAKŠICU HRVI      

 

2.7.5. UMANJENJE IZ ČL. 46. ST. 1. ZAKONA          

9.146,88

2.7.6. GODIŠNJA OBVEZA POREZA I PRIREZA (2.9. - 2.7.3. - 2.7.4. - 2.7.5.)  

9.909,12

2.7.7. UPLAĆENI PREDUJAM POREZA I PRIREZA U TUZEMSTVU (pod 5.)    

19.056,00

2.7.8. UKUPNO UPLAĆENI POREZ U INOZEMSTVU (pod 5.)               

 

2.7.9. UPLAĆENI POREZ U INOZEMSTVU KOJI SE MOŽE ODBITI ( ≤ 2.7.6. i ≤ 2.7.9.)

 

2.7.10. UKUPNO UPLAĆENI POREZ I PRIREZ (2.7.7.+ 2.7.9.)

19.056,00

2.7.11. RAZLIKA POREZA I PRIREZA ZA UPLATU (2.7.6. - 2.7.10.)    

0,00

2.7.12. RAZLIKA POREZA I PRIREZA ZA POVRAT (2.7.10. -  2.7.6.)  

9.146,88

 

Obrazloženje:

Obzirom da je porezni obveznik naknadno putem Obrasca ZPP - DOH zatražio priznavanje porezne olakšice po osnovi prebivališta i boravka na području Grada Vukovara poreznom obvezniku se ukupna porezna obveza u godišnjem obračunu umanjuje za 50% razmjernog dijela porezne obveze po osnovi prebivališta i boravka na području Grada Vukovara.

 

Dakle, udio dohotka od plaće za vrijeme boravka na području Grada Vukovara u ukupnom dohotku je 96% (120.000,00/125.000,00). Radi izračuna umanjenja iz čl. 46. st. 1. Zakona (pod 2.7.5.) dobiveni postotak je potrebno pomnožiti sa ukupno obračunatom poreznom obvezom 19.056,00*96%=18.293,76 te umanjiti za 50% (18.293,76x50%=9.146,88). Od ukupne porezne obveze oduzimamo utvrđeni iznos umanjenja te uplaćeni predujam poreza na dohodak (19.056,00 - 9.146,88 – 19.056,00), nakon čega porezni obveznik u godišnjem obračunu ostvaruje pravo na  povrat poreza u iznosu 9.146,88 kuna.

 

Primjer 31.

Porezni obveznik koji ima prebivalište i boravi na području Grada Zagreba ostvario je u 2018. dohodak od nesamostalnog rada (mirovinu) u tuzemstvu u iznosu od 66.000,00 kn po osnovi koje je uplaćen porez u tuzemstvu u iznosu 2.888,64 kn te drugi dohodak u tuzemstvu u iznosu 204.300,00 kn po osnovi kojeg je plaćen porez u iznosu 57.857,76 kn. Porezni obveznik ne ostvaruje pravo na uvećani osobni odbitak.

 

1.  UTVRĐIVANJE GODIŠNJE POREZNE OSNOVICE

 

1.1. SVEUKUPNI GODIŠNJI DOHODAK  (pod 5.)

270.300,00

1.2. UKUPNI GODIŠNJI OSOBNI ODBITAK

45.600,00

1.3. GODIŠNJA POREZNA OSNOVICA  (1.1. - 1.2.) 

224.700,00

2. UTVRĐIVANJE GODIŠNJEG POREZA I PRIREZA

2.1. GODIŠNJA POREZNA OSNOVICA  (1.3.)           

224.700,00

2.2. DIO POREZNE OSNOVICE DO 210.000,00 kn ZA PRIMJENU STOPE 24%             

210.000,00

2.3.  UVEĆANJE POREZNE OSNOVICE IZ 2.2. ZA IZNOS  DO 12.500, 00       

 

2.4. DIO POREZNE OSNOVICE ZA PRIMJENU STOPE  36%  (2.1. -2.2. - 2.3.)                                        

14.700,00

2.5. GODIŠNJI POREZ PO STOPI 24% ((2.2. + 2.3.) * 24%)  

50.400,00

2.6. GODIŠNJI POREZ PO STOPI 36% (2.4. * 36%)

    5.292,00

2.7. UKUPNI GODIŠNJI POREZ (2.5. +  2.6.)             

55.692,00

2.8. GODIŠNJI PRIREZ (2.7.  * stopa prireza)            

10.024,56

2.9. GODIŠNJA OBVEZA POREZA I PRIREZA (2.7. + 2.8.)    

65.716,56

2.7. UTVRĐIVANJE RAZLIKE POREZA I PRIREZA

 

2.7.1. UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA PODRUČJU GRADA VUKOVARA           

 

2.7.2. UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA POTPOMOGNUTOM PODRUČJU PRVE SKUPINE  

 

2.7..3. UKUPNO UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI (2.7.1.+ 2.7.2.)    

 

2.7.4. UMANJENJE ZA OLAKŠICU HRVI      

 

2.7.5. UMANJENJE IZ ČL. 46. ST. 1. ZAKONA          

8.023,11

2.7.6. GODIŠNJA OBVEZA POREZA I PRIREZA (2.9. - 2.7.3. - 2.7.4. - 2.7.5.)  

57.693,45

2.7.7. UPLAĆENI PREDUJAM POREZA I PRIREZA U TUZEMSTVU (pod 5.)    

60.746,40

2.7.8. UKUPNO UPLAĆENI POREZ U INOZEMSTVU (pod 5.)               

 

2.7.9. UPLAĆENI POREZ U INOZEMSTVU KOJI SE MOŽE ODBITI  ( ≤ 2.7.6. i ≤ 2.7.9.)                

 

2.7.10. UKUPNO UPLAĆENI POREZ I PRIREZ (2.7.7.+ 2.7.9.)

60.746,40

2.7.11. RAZLIKA POREZA I PRIREZA ZA UPLATU (2.7.6. - 2.7.10.)    

0,00

2.7.12. RAZLIKA POREZA I PRIREZA ZA POVRAT (2.7.10. -  2.7.6.)  

3.052,95

 

Obrazloženje:

Poreznom obvezniku se u godišnjem obračunu ukupna porezna obveza iz 2.9. umanjuje za 50% razmjernog dijela porezne obveze koji se odnosi na mirovinu. Udio dohotka od mirovine u ukupnom dohotku je 24,42% (66.000,00/270.300,00). Radi izračuna umanjenja iz članka 46. st. 1. Zakona (pod 2.7.5) dobiveni postotak je potrebno pomnožiti sa ukupno obračunatom poreznom obvezom 65.716,56X24,42% = 16.047,98 te umanjiti za 50% (18.293,76*50%=8.023,99). Od ukupne porezne obveze oduzimamo utvrđeni iznos umanjenja te uplaćeni predujam poreza na dohodak (65.716,56 – 8.023,99 – 60.746,40), nakon čega porezni obveznik u godišnjem obračunu ostvaruje pravo na  povrat poreza u iznosu od 3.052,95 kuna.

 

Primjer 32.

Porezni obveznik koji ima prebivalište i boravi na području Grada Vukovara ostvario je u 2018. dohodak od nesamostalnog rada (plaću) iz inozemstva (SAD) u iznosu od 80.000,00 kn po osnovi kojeg porezni obveznik nije platio predujam poreza u tuzemstvu jer je po osnovi tog dohotka uplatio porez u inozemstvu u iznosu 5.500,00 kn te drugi dohodak u tuzemstvu u iznosu 20.000,00 kn po osnovi kojeg je plaćen porez u tuzemstvu u iznosu 4.800,00 kn. Porezni obveznik ne ostvaruje pravo na uvećani osobni odbitak.

1.  UTVRĐIVANJE GODIŠNJE POREZNE OSNOVICE

 

1.1. SVEUKUPNI GODIŠNJI DOHODAK  (pod 5.)

100.000,00

1.2. UKUPNI GODIŠNJI OSOBNI ODBITAK

45.600,00

1.3. GODIŠNJA POREZNA OSNOVICA  (1.1. - 1.2.) 

54.400,00

2. UTVRĐIVANJE GODIŠNJEG POREZA I PRIREZA

2.1. GODIŠNJA POREZNA OSNOVICA  (1.3.)           

54.400,00

2.2. DIO POREZNE OSNOVICE DO 210.000,00 kn ZA PRIMJENU STOPE 24%             

54.400,00

2.3.  UVEĆANJE POREZNE OSNOVICE IZ 2.2. ZA IZNOS  DO 12.500, 00       

 

2.4. DIO POREZNE OSNOVICE ZA PRIMJENU STOPE  36%  (2.1. -2.2. - 2.3.)                                         

 

2.5. GODIŠNJI POREZ PO STOPI 24% ((2.2. + 2.3.) * 24%)  

13.056,00

2.6. GODIŠNJI POREZ PO STOPI 36% (2.4. * 36%)

 

2.7. UKUPNI GODIŠNJI POREZ (2.5. +  2.6.)             

13.056,00

2.8. GODIŠNJI PRIREZ (2.7.  * stopa prireza)            

0,00

2.9. GODIŠNJA OBVEZA POREZA I PRIREZA (2.7. + 2.8.)    

13.056,00

2.10. PROSJEČNA POREZNA STOPA  {2.9. - [2.9. * udio dohotka od mirovine u ukupnom dohotku ) + (2..9 * udio dohotka od nesamostalnog rada na P1 u ukupnom dohotku)] *0,5}/ sveukupni dohodak  *100 

7,83%

2.7. UTVRĐIVANJE RAZLIKE POREZA I PRIREZA

 

2.7.1. UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA PODRUČJU GRADA VUKOVARA           

 

2.7.2. UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA POTPOMOGNUTOM PODRUČJU PRVE SKUPINE  

 

2.7..3. UKUPNO UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI (2.7.1.+ 2.7.2.)    

 

2.7.4. UMANJENJE ZA OLAKŠICU HRVI      

 

2.7.5. UMANJENJE IZ ČL. 46. ST. 1. ZAKONA          

5.222,40

2.7.6. GODIŠNJA OBVEZA POREZA I PRIREZA (2.9. - 2.7.3. - 2.7.4. - 2.7.5.)  

7.833,60

2.7.7. UPLAĆENI PREDUJAM POREZA I PRIREZA U TUZEMSTVU (pod 5.)    

4.800,00

2.7.8. UKUPNO UPLAĆENI POREZ U INOZEMSTVU (pod 5.)               

5.500,00

2.7.9. UPLAĆENI POREZ U INOZEMSTVU KOJI SE MOŽE ODBITI  ( ≤ 2.7.6. i ≤ 2.7.9.)                

 

2.7.10. UKUPNO UPLAĆENI POREZ I PRIREZ (2.7.7.+ 2.7.9.)

10.300,00

2.7.11. RAZLIKA POREZA I PRIREZA ZA UPLATU (2.7.6. - 2.7.10.)    

0,00

2.7.12. RAZLIKA POREZA I PRIREZA ZA POVRAT (2.7.10. -  2.7.6.)  

2.466,40

 

Obrazloženje:

Poreznom obvezniku se u godišnjem obračunu ukupna porezna obveza iz 2.9. umanjuje za 50% razmjernog dijela porezne obveze koji se odnosi na plaću za vrijeme boravka na području Grada Vukovara. Udio dohotka od plaće u ukupnom dohotku je 24,42% (80.000,00/100.000,00). Radi izračuna umanjenja iz članka 46. st. 1. Zakona (pod 2.7.5) dobiveni postotak je potrebno pomnožiti sa ukupno obračunatom poreznom obvezom 13.056,00X80%=10.444,80 te umanjiti za 50% (10.444,80*50%=5.222,40). Od ukupne porezne obveze oduzimamo utvrđeni iznos umanjenja te uplaćeni predujam poreza na dohodak (13.056,00 – 5.222,40 – 10.300,00), nakon čega porezni obveznik ostvaruje pravo na povrat poreza u iznosu 2.466,40 kuna.

 

Uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu u tuzemni porez obavlja se na sljedeći način:

Člankom 87. stavkom 1. Pravilnika propisano je da se iznos do kojeg se inozemni porez može uračunati u tuzemni utvrđuje na sljedeći način:

1. iz razmjera iznosa ukupno obračunanog tuzemnog godišnjeg poreza na dohodak, koji je umanjen sukladno članku 46. stavku 1. Zakona i iznosa ukupno u godišnjoj poreznoj prijavi iskazanog godišnjeg dohotka (prije dodatnog umanjenja dohotka od samostalne djelatnosti za plaće novozaposlenih osoba, za iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te za iznos potpore male vrijednosti za izvođenje praktične nastave i vježbe naukovanja u sustavu vezanih obrta prema posebnim propisima, za iznos izdataka za istraživanje i razvoj te za preneseni gubitak) i prije umanjenja za osobni odbitak, utvrđuje se prosječna porezna stopa:

 

PS (prosječna stopa) = ukupno obračunan tuzemni godišnji porez na dohodak (umanjen za 50% razmjernog dijela porezne obveze koji se odnosi na plaću ostvarenu iz inozemstva za vrijeme boravka na području grada Vukovara)/ukupni godišnji dohodak (prije umanjenja za osobni odbitak)

PS = [13.056,00 - (13.056,00*80,00%)*0,5] / 100.000,00 = 7,83 %

 

Dakle, kako bi dobili prosječnu poreznu stopu ukupnu godišnju obvezu poreza iz polja 2.9. umanjenu za 50% razmjernog djela poreza koji se odnosi na dohodak od nesamostalnog rada podijelili smo sa ukupno ostvarenim dohotkom iz polja 5.

 

2. primjenom prosječne porezne stope na iznos inozemnog dohotka dobiva se najviši iznos do kojega se može uračunati inozemni porez. Ako je u inozemstvu plaćen manji iznos poreza od najvišeg mogućeg za uračunavanje, uračunava se stvarno plaćeni porez:

 

Max. iznos do kojega se može uračunati inozemni porez = 80.000,00 (inozemni dohodak) * 7,83 % = 6.264,00 kuna.

 

Dakle, uračunati se može ukupno uplaćen porez u SAD-u po osnovi plaće u iznosu od 5.500,00 kuna.

 

 

Primjer 33.

Porezni obveznik koji ima prebivalište i boravi na području Grada Vukovara ostvario je u 2019. dohodak od nesamostalnog rada (plaću) u tuzemstvu u iznosu od 85.222,79 kn po osnovi kojeg je  plaćen predujam poreza u tuzemstvu 4.754,74 kn (obveza nakon umanjenja utvrđenog predujma poreza na dohodak za 50%). Porezni obveznik je u tijeku godine koristio samo osnovni osobni odbitak, ali je do 28. veljače 2019. podnio je Obrazac ZPP-DOH radi ostvarivanja prava na poreznu olakšicu za dvoje uzdržavane djece.

 

1. UTVRĐIVANJE GODIŠNJE POREZNE OSNOVICE

 

1.1. SVEUKUPNI GODIŠNJI DOHODAK  (pod 5.)

85.222,00

1.2. UKUPNI GODIŠNJI OSOBNI ODBITAK

85.222,00

1.3. GODIŠNJA POREZNA OSNOVICA  (1.1. - 1.2.) 

0,00

2. UTVRĐIVANJE GODIŠNJEG POREZA I PRIREZA

2.1. GODIŠNJA POREZNA OSNOVICA  (1.3.)           

0,00

2.2. DIO POREZNE OSNOVICE DO 210.000,00 kn ZA PRIMJENU STOPE 24%             

0,00

2.3.  UVEĆANJE POREZNE OSNOVICE IZ 2.2. ZA IZNOS  DO 12.500, 00       

0,00

2.4. DIO POREZNE OSNOVICE ZA PRIMJENU STOPE  36%  (2.1. -2.2. - 2.3.)                                         

0,00

2.5. GODIŠNJI POREZ PO STOPI 24% ((2.2. + 2.3.) * 24%)  

0,00

2.6. GODIŠNJI POREZ PO STOPI 36% (2.4. * 36%)

0,00

2.7. UKUPNI GODIŠNJI POREZ (2.5. +  2.6.)             

0,00

2.8. GODIŠNJI PRIREZ (2.7.  * stopa prireza)            

0,00

2.9. GODIŠNJA OBVEZA POREZA I PRIREZA (2.7. + 2.8.)    

0,00

2.10. PROSJEČNA POREZNA STOPA  {2.9. - [2.9. * udio dohotka od mirovine u ukupnom dohotku ) + (2..9 * udio dohotka od nesamostalnog rada na P1 u ukupnom dohotku)] *0,5}/ sveukupni dohodak  *100 

 

2.7. UTVRĐIVANJE RAZLIKE POREZA I PRIREZA

 

2.7.1. UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA PODRUČJU GRADA VUKOVARA           

0,00

2.7.2. UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA POTPOMOGNUTOM PODRUČJU PRVE SKUPINE  

0,00

2.7..3. UKUPNO UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI (2.7.1.+ 2.7.2.)    

0,00

2.7.4. UMANJENJE ZA OLAKŠICU HRVI      

0,00

2.7.5. UMANJENJE IZ ČL. 46. ST. 1. ZAKONA          

0,00

2.7.6. GODIŠNJA OBVEZA POREZA I PRIREZA (2.9. - 2.7.3. - 2.7.4. - 2.7.5.)  

0,00

2.7.7. UPLAĆENI PREDUJAM POREZA I PRIREZA U TUZEMSTVU (pod 5.)    

4.754,74

2.7.8. UKUPNO UPLAĆENI POREZ U INOZEMSTVU (pod 5.)               

0,00

2.7.9. UPLAĆENI POREZ U INOZEMSTVU KOJI SE MOŽE ODBITI  ( ≤ 2.7.6. i ≤ 2.7.9.)                

0,00

2.7.10. UKUPNO UPLAĆENI POREZ I PRIREZ (2.7.7.+ 2.7.9.)

4.754,74

2.7.11. RAZLIKA POREZA I PRIREZA ZA UPLATU (2.7.6. - 2.7.10.)    

0,00

2.7.12. RAZLIKA POREZA I PRIREZA ZA POVRAT (2.7.10. -  2.7.6.)  

4.754,74

Obrazloženje:

Uzimajući u obzir podatke iz Obrasca ZPP-DOH, u posebnom postupku utvrđeno je da je poreznom obvezniku osobni odbitak veći od ostvarenog dohotka (osnovni osobni odbitak i osobni odbitak za uzdržavanu djecu iznosi 96.600,00 kn) te da je isti u godišnjem obračunu na nuli te mu se vraća samo stvarno uplaćen porez na dohodak u iznosu od 4.754,74 kn.

 

Primjer 34.

Porezni obveznik koji ima prebivalište i boravi na području Grada Vukovara ostvario je u 2018. dohodak od nesamostalnog rada (plaću) u tuzemstvu u iznosu od 93.412,60 kn po osnovi kojeg u tijeku godine nije plaćen predujam poreza u tuzemstvu obzirom da je poslodavac pri obračunu plaće uzimao u obzir osobni odbitak za dvoje uzdržavane djece upisane na Obrascu PK. Međutim, u posebnom postupku utvrđeno je da su djeca za koju je porezni obveznik koristio uvećani osobni odbitak ostvarila primitke iznad propisanog iznosa do kojeg se fizička osoba može smatrati uzdržavanim članom (iznad 15.000,00 kn).

 

1.  UTVRĐIVANJE GODIŠNJE POREZNE OSNOVICE

 

1.1. SVEUKUPNI GODIŠNJI DOHODAK  (pod 5.)

93.412,60

1.2. UKUPNI GODIŠNJI OSOBNI ODBITAK

45.600,00

1.3. GODIŠNJA POREZNA OSNOVICA  (1.1. - 1.2.) 

47.812,60

2. UTVRĐIVANJE GODIŠNJEG POREZA I PRIREZA

2.1. GODIŠNJA POREZNA OSNOVICA  (1.3.)           

47.812,60

2.2. DIO POREZNE OSNOVICE DO 210.000,00 kn ZA PRIMJENU STOPE 24%             

0,00

2.3.  UVEĆANJE POREZNE OSNOVICE IZ 2.2. ZA IZNOS  DO 12.500, 00       

0,00

2.4. DIO POREZNE OSNOVICE ZA PRIMJENU STOPE  36%  (2.1. -2.2. - 2.3.)

0,00

2.5. GODIŠNJI POREZ PO STOPI 24% ((2.2. + 2.3.) * 24%)  

11.475,02

2.6. GODIŠNJI POREZ PO STOPI 36% (2.4. * 36%)

0,00

2.7. UKUPNI GODIŠNJI POREZ (2.5. +  2.6.)             

0,00

2.8. GODIŠNJI PRIREZ (2.7.  * stopa prireza)            

0,00

2.9. GODIŠNJA OBVEZA POREZA I PRIREZA (2.7. + 2.8.)    

11.475,02

2.7. UTVRĐIVANJE RAZLIKE POREZA I PRIREZA

 

2.7.1. UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA PODRUČJU GRADA VUKOVARA           

0,00

2.7.2. UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA POTPOMOGNUTOM PODRUČJU PRVE SKUPINE  

0,00

2.7..3. UKUPNO UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI (2.7.1.+ 2.7.2.)    

0,00

2.7.4. UMANJENJE ZA OLAKŠICU HRVI      

0,00

2.7.5. UMANJENJE IZ ČL. 46. ST. 1. ZAKONA          

5.737,51

2.7.6. GODIŠNJA OBVEZA POREZA I PRIREZA (2.9. - 2.7.3. - 2.7.4. - 2.7.5.)  

0,00

2.7.7. UPLAĆENI PREDUJAM POREZA I PRIREZA U TUZEMSTVU (pod 5.)    

0,00

2.7.8. UKUPNO UPLAĆENI POREZ U INOZEMSTVU (pod 5.)               

0,00

2.7.9. UPLAĆENI POREZ U INOZEMSTVU KOJI SE MOŽE ODBITI  ( ≤ 9.6.8. i ≤ 2.9.)   

0,00

2.7.10. UKUPNO UPLAĆENI POREZ I PRIREZ (2.7.7.+ 2.7.9.)

0,00

2.7.11. RAZLIKA POREZA I PRIREZA ZA UPLATU (2.7.6. - 2.7.10.)    

5.737,51

2.7.12. RAZLIKA POREZA I PRIREZA ZA POVRAT (2.7.10. -  2.7.6.)  

0,00

 

Obrazloženje:

U godišnjem obračunu utvrđeno je da porezni obveznik ne ostvaruje pravo na uvećani osobni odbitak po osnovi uzdržavane djece, te mu ukupna obveza poreza na dohodak po osnovi ostvarenog dohotka od nesamostalnog rada iznosi od 11.475,02 kn. Kako isti ostvaruje pravo na olakšicu po osnovi prebivališta i boravaka na području Grada Vukovara poreznom obvezniku se ukupna porezna obveza umanjuje za 50% (pod 2.7.5.) odnosno za 5.737,51 kn nakon čega porezni obveznik mora uplatiti razliku poreza na dohodak u iznosu od 5.737,51 kunu.

 

Primjer 35.

Porezni obveznik koji ima prebivalište i boravi na području Zagreba (prireza 18%). Njegov poslodavac je u stečaju od listopada 2018.g. Nije redovito isplaćivao plaću već je svaki mjesec obračunavao doprinose, porez i prirez na neisplaćenu plaću (JOPPD B 6.2 0041). Po isplati neto plaće obvezniku, u JOPPD obrascu je prikazana naknadna isplata plaće (JOPPD B 6.2 0051). Nastali dug je prijavljen u stečajnoj masi. U posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg dohotka poreznom obvezniku je utvrđen ukupan dohodak od nesamostalnog rada (plaća) u tuzemstvu u 2018.g. u iznosu od 183.873,22 kn, te utvrđuje pravo na povrat u iznosu 215,87 kn s obzirom na ukupni dohodak.

 

1. UTVRĐIVANJE GODIŠNJE POREZNE OSNOVICE

 

1.1. SVEUKUPNI GODIŠNJI DOHODAK  (pod 5.)

183.873,22

1.2. UKUPNI GODIŠNJI OSOBNI ODBITAK

45.600,00

1.3. GODIŠNJA POREZNA OSNOVICA  (1.1. - 1.2.) 

138.273,22

2. UTVRĐIVANJE GODIŠNJEG POREZA I PRIREZA

2.1. GODIŠNJA POREZNA OSNOVICA (1.3.)            

138.273,22

2.2. DIO POREZNE OSNOVICE DO 210.000,00 kn ZA PRIMJENU STOPE 24%             

138.273,22

 

2.3.  UVEĆANJE POREZNE OSNOVICE IZ 2.2. ZA IZNOS  DO 12.500, 00       

 

2.4. DIO POREZNE OSNOVICE ZA PRIMJENU STOPE  36%  (2.1. - 2.2. - 2.3.)                                        

 

2.5. GODIŠNJI POREZ PO STOPI 24% ((2.2. + 2.3.) * 24%)  

33.185,57

2.6. GODIŠNJI POREZ PO STOPI 36% (2.4. * 36%)

 

2.7. UKUPNI GODIŠNJI POREZ (2.5. +  2.6.)             

33.185,57

2.8. GODIŠNJI PRIREZ (2.7.  * stopa prireza)            

5.973,40

2.9. GODIŠNJA OBVEZA POREZA I PRIREZA (2.7. + 2.8.)    

39.158,97

2.10. PROSJEČNA POREZNA STOPA  {2.9. - [(2.9. * udio dohotka od mirovine u ukupnom dohotku ) + (2.9 * udio dohotka od nesamostalnog rada na P1 u ukupnom dohotku)] *0,5}/ sveukupni dohodak  *100 

21,29672

2.7. UTVRĐIVANJE RAZLIKE POREZA I PRIREZA

 

2.7.1. UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA PODRUČJU GRADA VUKOVARA           

 

2.7.2. UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA POTPOMOGNUTOM PODRUČJU PRVE SKUPINE  

 

2.7.3. UKUPNO UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI (9.6.1.+ 9.6.2.)    

 

2.7.4. UMANJENJE ZA OLAKŠICU HRVI      

 

2.7.5. UMANJENJE IZ ČL. 46. ST. 1. ZAKONA          

 

2.7.6. GODIŠNJA OBVEZA POREZA I PRIREZA (2.9. - 2.7.3. - 2.7.4. - 2.7.5.)  

39.158,97

2.7.7. UPLAĆENI PREDUJAM POREZA I PRIREZA U TUZEMSTVU (pod 5.)    

39.374,84

2.7.8. UKUPNO UPLAĆENI POREZ U INOZEMSTVU (pod 5.)               

 

2.7.9. UPLAĆENI POREZ U INOZEMSTVU KOJI SE MOŽE ODBITI  ( ≤ 2.7.6. i ≤ 2.7.9.)                

 

2.7.10. UKUPNO UPLAĆENI POREZ I PRIREZ 2.7.7 + 2.7.9.)               

39.374,84

2.7.11. RAZLIKA POREZA I PRIREZA ZA UPLATU (9.6.6. - 9.6.14.)    

 

2.7.12. RAZLIKA POREZA I PRIREZA ZA POVRAT (9.6.14. -  9.6.6.)  

215,87

 

Obrazloženje:

Poreznom obvezniku u posebnom postupku se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada (plaća) temeljem podataka iz obrazaca JOPPD u iznosu obračunatog dohotka od nesamostalnog rada (plaće) za razdoblje bez obzira da li je pripadajuća neto plaća isplaćena ili ne. Naime, poslodavac je dužan i kod neisplate plaće od 01.01.2017. zadužiti i platiti obvezu poreza i prireza, kao i pri redovnoj isplati plaće. Također je dužan prilikom isplate neisplaćene plaće za prethodna razdoblja, do 31.12.2016. obračunati i uplatiti porez i prirez. Obračunati porez i prirez na dohodak priznaje se kao uplaćeni predujam poreza i prireza u tuzemstvu te utvrđuje obveza uplate tj. pravo na povrat iako nije bilo isplate neto plaće.

 

Napomena:

Ako porezni obveznik iz gornjeg primjera zatraži Potvrdu o visini dohotka, a budući da se u njoj prikazuju podaci o ukupno ostvarenom tj. isplaćenom dohotku u razdoblju, ona neće biti istovjetna podacima iz privremenog poreznog rješenja. Naime, navedeni dokumenti ne prikazuju identične podatke jer se u privremenom poreznom rješenju utvrđuje obračunati dohodak u razdoblju (2018.g.), a u potvrdi o visini dohotka isplaćeni dohodak u razdoblju (2018.g.). U Potvrdi o visini dohotka poreznog obveznika kojemu poslodavac u 2018. nije isplaćivao neto plaće za sve mjesece u godini, prikazuje se iznos isplaćenih neto plaća u tom razdoblju.

 

 

 

Primjer 36.

Porezni obveznik koji ima prebivalište i boravi na području Grada Zagreba ostvario je u 2018. dohodak od nesamostalnog rada, za svih 12 mjeseci, u tuzemstvu u iznosu od 121.374,72 kn po osnovi koje je uplaćen porez u tuzemstvu u iznosu 23.611,75 kn, dohodak od nesamostalnog rada (mirovinu), za svih 12 mjeseci, u tuzemstvu u iznosu od 86.978,76 kn po osnovi koje je uplaćen porez u tuzemstvu u iznosu 9.958,57 kn. Na Obrascu PK je do 28.02.2018.g. upisana oznaka osobnog odbitka umirovljenika B, a od 01.03.2018.g.nadalje oznaka osobnog odbitka radnika A, te je upisano uzdržavano dijete D1 do 28.02.2018.g. Poslodavac je pri obračunu plaće uzimao u obzir osobni odbitak za jedno uzdržavano dijete upisano na Obrascu PK. Međutim, u posebnom postupku utvrđeno je da je dijete za koju je porezni obveznik koristio uvećani osobni odbitak ostvarilo primitke iznad propisanog iznosa do kojeg se fizička osoba može smatrati uzdržavanim članom (iznad 15.000,00 kn).

 

 

1. UTVRĐIVANJE GODIŠNJE POREZNE OSNOVICE

 

1.1. SVEUKUPNI GODIŠNJI DOHODAK  (pod 5.)

208.353,48

1.2. UKUPNI GODIŠNJI OSOBNI ODBITAK

45.600,00

1.3. GODIŠNJA POREZNA OSNOVICA  (1.1. - 1.2.) 

162.753,48

2. UTVRĐIVANJE GODIŠNJEG POREZA I PRIREZA

2.1. GODIŠNJA POREZNA OSNOVICA (1.3.)            

162.753,48

2.2. DIO POREZNE OSNOVICE DO 210.000,00 kn ZA PRIMJENU STOPE 24%             

162.753,48

 

2.3.  UVEĆANJE POREZNE OSNOVICE IZ 2.2. ZA IZNOS  DO 12.500, 00       

 

2.4. DIO POREZNE OSNOVICE ZA PRIMJENU STOPE  36%  (2.1. - 2.2. - 2.3.)                                        

 

2.5. GODIŠNJI POREZ PO STOPI 24% ((2.2. + 2.3.) * 24%)  

39.060,84

2.6. GODIŠNJI POREZ PO STOPI 36% (2.4. * 36%)

 

2.7. UKUPNI GODIŠNJI POREZ (2.5. +  2.6.)             

39.060,84

2.8. GODIŠNJI PRIREZ (2.7.  * stopa prireza)            

7.030,95

2.9. GODIŠNJA OBVEZA POREZA I PRIREZA (2.7. + 2.8.)    

46.091,79

2.7. UTVRĐIVANJE RAZLIKE POREZA I PRIREZA

 

2.7.1. UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA PODRUČJU GRADA VUKOVARA           

 

2.7.2. UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA POTPOMOGNUTOM PODRUČJU PRVE SKUPINE  

 

2.7.3. UKUPNO UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI (9.6.1.+ 9.6.2.)    

 

2.7.4. UMANJENJE ZA OLAKŠICU HRVI      

 

2.7.5. UMANJENJE IZ ČL. 46. ST. 1. ZAKONA          

9.621,66

2.7.6. GODIŠNJA OBVEZA POREZA I PRIREZA (2.9. - 2.7.3. - 2.7.4. - 2.7.5.)  

36.471,11

2.7.7. UPLAĆENI PREDUJAM POREZA I PRIREZA U TUZEMSTVU (pod 5.)    

33.570,32

2.7.8. UKUPNO UPLAĆENI POREZ U INOZEMSTVU (pod 5.)               

 

2.7.9. UPLAĆENI POREZ U INOZEMSTVU KOJI SE MOŽE ODBITI  ( ≤ 2.7.6. i ≤ 2.7.9.)                

 

2.7.10. UKUPNO UPLAĆENI POREZ I PRIREZ 2.7.7 + 2.7.9.)               

33.570,32

2.7.11. RAZLIKA POREZA I PRIREZA ZA UPLATU (9.6.6. - 9.6.14.)    

2.899,81

2.7.12. RAZLIKA POREZA I PRIREZA ZA POVRAT (9.6.14. -  9.6.6.)  

 

 

Obrazloženje:

U godišnjem obračunu utvrđeno je da porezni obveznik ne ostvaruje pravo na uvećani osobni odbitak po osnovi uzdržavanog djeteta te mu se ne priznaje pravo na uvećani osobni odbitak. U godišnjem obračunu mu se ukupna porezna obveza iz 2.9. umanjuje za 50% razmjernog dijela porezne obveze koji se odnosi na mirovinu. Udio dohotka od mirovine u ukupnom dohotku je 41,78% (86.978,76 /208.353,48). Radi izračuna umanjenja iz članka 46. st. 1. Zakona (pod 2.7.5) dobiveni postotak je potrebno pomnožiti sa ukupno obračunatom poreznom obvezom 46.091,79X41,75 % = 19.243,32 te umanjiti za 50% (19.243,32*50%=9.621,66). Od ukupne porezne obveze oduzimamo utvrđeni iznos umanjenja te uplaćeni predujam poreza na dohodak (46.091,79 – 9.621,66 – 33.570,32), nakon čega porezni obveznik u godišnjem obračunu ima obvezu poreza i prireza za uplatu u iznosu od 3.052,95 kuna.

 

Primjer 37.

Porezni obveznik koji ima prebivalište i boravi na području Grada Zagreba ostvario je u 2018. dohodak od nesamostalnog rada (mirovinu) u tuzemstvu u iznosu od 58.083,16 kn po osnovi koje je uplaćen porez u tuzemstvu u iznosu 1.766,66 kn, drugi dohodak u iznosu od 95.768,45 kn po osnovi koje je uplaćen porez u tuzemstvu u iznosu 27.121,62 kn. Porezni obveznik ne ostvaruje pravo na uvećani osobni odbitak.

 

 

1.  UTVRĐIVANJE GODIŠNJE POREZNE OSNOVICE

 

1.1. SVEUKUPNI GODIŠNJI DOHODAK  (pod 5.)

153.851,63

1.2. UKUPNI GODIŠNJI OSOBNI ODBITAK

45.600,00

1.3. GODIŠNJA POREZNA OSNOVICA (1.1. - 1.2.)  

108.251,63

2. UTVRĐIVANJE GODIŠNJEG POREZA I PRIREZA

2.1. GODIŠNJA POREZNA OSNOVICA  (pod 1.3.)   

108.251,63

2.2. DIO POREZNE OSNOVICE DO 210.000,00 kn ZA PRIMJENU STOPE 24%             

108.251,63

2.3. UVEĆANJE POREZNE OSNOVICE IZ 2.2. ZA IZNOS  DO 12.500,00 kuna

 

2.4. DIO POREZNE OSNOVICE ZA PRIMJENU STOPE 36% (2.1. - 2.2. - 2.3.)

 

2.5. GODIŠNJI POREZ PO STOPI 24% ((2.2. + 2.3.) * 24%)  

25.980,39

2.6. GODIŠNJI POREZ PO STOPI 36% (2.4. * 36%)

 

2.7. UKUPNI GODIŠNJI POREZ (2.5. +  2.6.)             

25.980,39

2.8. GODIŠNJI PRIREZ (2.7. x stopa prireza)             

4.676,47

2.9. GODIŠNJA OBVEZA POREZA I PRIREZA (2.7. + 2.8.)    

30.656,86

2.7. UTVRĐIVANJE RAZLIKE POREZA I PRIREZA

 

2.7.1. UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA PODRUČJU GRADA VUKOVARA           

 

2.7.2. UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA POTPOMOGNUTOM PODRUČJU PRVE SKUPINE  

 

2.7..3. UKUPNO UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI (2.7.1.+ 2.7.2.)    

 

2.7.4. UMANJENJE ZA OLAKŠICU HRVI      

 

2.7.5. UMANJENJE IZ ČL. 46. ST. 1. ZAKONA          

5.786,48

2.7.6. GODIŠNJA OBVEZA POREZA I PRIREZA (2.9. - 2.7.3. - 2.7.4. - 2.7.5.)  

24.870,38

2.7.7. UPLAĆENI PREDUJAM POREZA I PRIREZA U TUZEMSTVU (pod 5.)    

28.888,28

2.7.8. UKUPNO UPLAĆENI POREZ U INOZEMSTVU (pod 5.)               

 

2.7.9. UPLAĆENI POREZ U INOZEMSTVU KOJI SE MOŽE ODBITI  ( ≤ 2.7.6. i ≤ 2.7.9.)                

 

2.7.10. UKUPNO UPLAĆENI POREZ I PRIREZ (2.7.7.+ 2.7.9.)

28.888,28

2.7.11. RAZLIKA POREZA I PRIREZA ZA UPLATU (2.7.6. - 2.7.10.)    

0,00

2.7.12. RAZLIKA POREZA I PRIREZA ZA POVRAT (2.7.10. -  2.7.6.)  

4.017,90

 

Obrazloženje:

Poreznom obvezniku se u godišnjem obračunu ukupna porezna obveza pod 2.9. umanjuje za 50% razmjernog dijela porezne obveze koja se odnosi na mirovinu (pod 2.7.5.). Udio dohotka od mirovine u ukupnom dohotku je 37,75% (58.083,16/153.851,63). Radi izračuna umanjenja iz čl. 46. st. 1. Zakona (pod 2.7.5.) dobiveni postotak potrebno je pomnožiti sa ukupno obračunatom poreznom obvezom 30.656,86*37,75%=11.572,96 te umanjiti za 50% (11.572,96x50%=5.786,48). Od ukupne porezne obveze oduzimamo utvrđeni iznos umanjenja te uplaćeni predujam poreza na dohodak (30.656,86 - 5.786,48– 28.888,28), nakon čega porezni obveznik u godišnjem obračunu ostvaruje pravo na  povrat poreza u iznosu od 4.017,90 kuna.

 



[1] računa se svaki puni mjesecu kojemu je djelatnost obavljana uvećan za posljednji mjesec, bez obzira na broj dana obavljanja  djelatnosti u tom mjesecu te bez umanjenja za mjesece u kojima je djelatnost privremeno obustavljena i mjesece u kojima je korišteno pravo na privremenu nesposobnost za rad

[2] računa se svaki puni mjesec druge djelatnosti uvećan za posljednji mjesec, bez obzira na broj dana obavljanja druge djelatnosti u tom mjesecu te bez umanjenja za mjesece u kojima je djelatnost privremeno obustavljena i mjesece u kojima je korišteno pravo na privremenu nesposobnost za rad

[3] iznos dohotka -  dohodak ostvaren u poreznom razdoblju – razlika između poslovnih primitaka i izdataka, prije umanjenja dohotka za preneseni gubitak i ostalih umanjenja dohotka, prema Zakonu i posebnim propisima (zbroj stupca 2 pod 4.3.1., u slučaju zajedničke djelatnosti i zbroj stupca 5 pod 4.3.1.

[4] r.br. 4. / 12 * iznos propisane godišnje osnovice za obveznika doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti za godinu za koju se obveza utvrđuje

[5] ako je r.br. 6. ≤  r.br. 7. onda r.br. 6., ako je r.br. 6. > r.br. 7. onda r.br. 7.

[6] računa se svaki puni mjesecu kojemu je djelatnost obavljana uvećan za posljednji mjesec, bez obzira na broj dana obavljanja  djelatnosti u tom mjesecu te bez umanjenja za mjesece u kojima je djelatnost privremeno obustavljena i mjesece u kojima je korišteno pravo na privremenu nesposobnost za rad

[7] računa se svaki puni mjesec druge djelatnosti uvećan za posljednji mjesec, bez obzira na broj dana obavljanja druge djelatnosti u tom mjesecu te bez umanjenja za mjesece u kojima je djelatnost privremeno obustavljena i mjesece u kojima je korišteno pravo na privremenu nesposobnost za rad

[8] iznos dohotka -  dohodak ostvaren u poreznom razdoblju - razlika između poslovnih primitaka i izdataka, prije umanjenja dohotka za preneseni gubitak i ostalih umanjenja dohotka, prema Zakonu i posebnim propisima (zbroj stupca 2 pod 4.3.1., u slučaju zajedničke djelatnosti i zbroj stupca 5 pod 4.3.1.

[9] r.br. 4./12 * iznos propisane godišnje osnovice za obveznika doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti za godinu za koju se obveza utvrđuje

[10] ako je r.br. 6. ≤  r.br. 7. onda r.br. 6., ako je r.br. 6. > r.br. 7. onda r.br. 7.​

Povratak na prethodnu stranicu