Porez na dobit - Utvrđivanje godišnjeg poreza, godišnja porezna prijava
Broj klase:410-01/18-01/312
Urudžbeni broj:513-07-21-01/18-1
Zagreb, 23.04.2018
Prijava poreza na dobit - uputa
​U skladu s odredbama članka 35. Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 50/16 i 115/16; u daljnjem tekstu: Zakon) i članka 46. Pravilnika o porezu na dobit (Narodne novine, broj 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12, 160/13, 12/14, 157/14, 137/15, 1/17 i 2/18; u daljnjem tekstu: Pravilnik), porezni obveznik poreza na dobit dužan je za razdoblje za koje se utvrđuje porez podnijeti prijavu poreza na dobit.  U nastavku donosimo uputu o sastavljanju i podnošenju porezne prijave obveznika poreza na dobit i obračunavanju poreza na dobit po godišnjem obračunu.
 
 Od 2017. godine obveznici poreza na dobit mogu poreznu osnovicu utvrditi na dva načina:
 
1. polazeći od računovodstvene dobiti iz članka 5. stavka 1. Zakona kao razlike prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit koja se uvećava ili umanjuje prema odredbama Zakona. Za tako utvrđenu poreznu osnovicu podnosi se Prijava poreza na dobit na Obrascu PD, čiji je sadržaj propisan u članku 47. Pravilnika ili
 
2. polazeći od računovodstvene dobiti iz članka 5. stavka 1. Zakona kao razlike prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit koja se u prvom koraku korigira prema članku 5. stavku 8. Zakona odnosno svodi na novčano načelo, a u drugom koraku se dodatno uvećava i umanjuje prema odredbama Zakona. Za tako utvrđenu poreznu osnovicu podnosi se Prijava poreza na dobit na Obrascu PD-NN čiji je sadržaj propisan u članku 47.c Pravilnika.
 
 Osim propisanih korekcija iz članka 5. stavka 8. Zakona, odredbe Zakona na istovjetan način primjenjuju svi porezni obveznici, neovisno o izabranom načinu utvrđivanja osnovice poreza na dobit. Stoga će se u nastavku pojasniti postupak sastavljanja prijava poreza na dobit Obrazac PD ili Obrazac PD-NN, te će se za obveznike poreza na dobit koji poreznu osnovicu utvrđuju prema novčanom načelu posebno pojasniti odredbe koje primjenjuju samo obveznici koji poreznu osnovicu utvrđuju prema novčanom načelu.
 
I. Propisi na temelju kojih se sastavlja porezna prijava:
 
Uz Zakon i Pravilnik, pri obračunu poreza na dobit i sastavljanju porezne prijave, primjenjuju se, između ostalog, i sljedeći propisi:
 
- Zakon o računovodstvu (Narodne novine, br. 78/15, 134/15 i 120/16)
- Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (Narodne novine, broj 95/16)
- Zakon o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 115/16)
- Pravilnik o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 10/17 i 128/17)
- Opći porezni zakon (Narodne novine, broj 115/16)
- Zakon o doprinosima (Narodne novine, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14 i 115/16)
- Odluka o objavi kamatne stope na zajmove između povezanih osoba (Narodne novine, broj 123/16)
- Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 147/14 i 123/17)
Pravilnik o načinu ostvarivanja porezne olakšice od obavljanja djelatnosti na području Grada Vukovara i na potpomognutim područjima (Narodne novine, broj 18/18)
- Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (Narodne novine, broj 158/13)
- Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, br. 86/06, 125/06, 16/07, 95/08, 46/10, 145/10, 37/13, 44/13, 45/13 i 110/15)
- Zakon o poticanju ulaganja (Narodne novine, br. 138/06 i 61/11)
- Uredba o poticanju ulaganja (Narodne novine, broj 64/07)
- Zakon o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja (Narodne novine, br. 111/12 i 28/13)
- Zakon o poticanju ulaganja (Narodne novine, br. 102/15 i 25/18)
- Uredba o poticanju ulaganja (Narodne novine, broj 31/16)
- Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, br. 123/03, 105/04, 174/04, 46/07, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15 i 131/17)
- Pravilnik o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte (Narodne novine, broj 116/07)
- Zakon o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu (Narodne novine, br. 109/07, 152/08 i 14/14)
- Uredba Komisije (EU) br. 1407/2013 od 18. prosinca 2013. (SL L 352/1 od 24.12.2013.)
- Uredba Komisije (EU) br. 1408/2013 od 18. prosinca 2013. (SL L 352/9 od 24.12.2013.)
- Uredba Komisije (EU) br. 717/2014 od 27. lipnja 2014. (SL L 190/45 od 28.06.2014.)
- Pomorski zakonik (Narodne novine, br. 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13 i 26/15)
- Pravilnik o postupku i načinu korištenja prava na porez po tonaži broda (Narodne novine, br. 90/13 i 87/15)
- Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, br. 73/13, 148/13, 143/14 i 115/16)
- Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, br. 79/13, 85/13 – ispravak, 160/13, 35/14, 157/14, 130/15, 1/17, 41/17 i 128/17)
- Zakon o trgovačkim društvima (Narodne novine, br. 152/11 – pročišćeni tekst, 111/12, 68/13 i 110/15)
- Zakon o radu (Narodne novine, br. 93/14 i 127/17)
- Zakon o kreditnim institucijama (Narodne novine, br. 159/13, 19/15 i 102/15)
- Stečajni zakon (Narodne novine, br. 71/15 i 104/17)
- Zakon o arbitraži (Narodne novine, broj 88/01)
- Zakon o mirenju (Narodne novine, broj 18/11)
 
Popis država iz članka 31. stavka 10. Zakona, prema kojemu su isplatitelji naknada za usluge rezidentima iz država s Popisa (porezna utočišta) dužne obračunati i uplatiti obvezu poreza po odbitku po stopi od 20% dostupan je na internetskoj stranici Porezne uprave www.porezna-uprava.hr (veza:
http://www.porezna-uprava.hr/hr_propisi/_layouts/in2.vuk.sp.propisi.intranet/propisi.aspx#id=pro22).
 
Osim navedenih propisa, u pojedinim slučajevima pri sastavljanju porezne prijave primjenjuju se i drugi propisi kojima su uređeni doprinosi, te posebni propisi kojima je uređeno poslovanje pojedinih poreznih obveznika (poslovanje banaka, osiguravajućih društava, investicijskih fondova, ustanova, udruga i drugih neprofitnih organizacija, djelatnosti rudarske i drugih eksploatacija mineralnih sirovina i slično).
 
Člankom 33. stavkom 1. Zakona propisano je da se porezna osnovica utvrđuje na temelju podataka evidentiranih u poslovnim knjigama koje se vode u skladu s propisima o računovodstvu i financijskim izvješćima koja se sastavljaju na temelju tih propisa (bilanca, račun dobiti i gubitka), ako Zakon ne određuje drukčije. Temeljem navedene odredbe, a sukladno članku 17. Zakona o računovodstvu, porezni obveznici dužni su sastavljati i prezentirati godišnje financijske izvještaje primjenom Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja - HSFI (mikro, mali, srednji ili nerazvrstani poduzetnici utvrđeni prema članku 5. Zakona o računovodstvu) ili Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja MSFI odnosno Međunarodnih računovodstvenih standarda MRS (veliki poduzetnici i subjekti javnog interesa utvrđeni prema članku 5. i članku 3. točke 1. Zakona o računovodstvu). Ovisno društvo, odnosno društvo kći koje je obveznik primjene Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja, a čije matično društvo sastavlja i prezentira konsolidirane financijske izvještaje primjenom Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja, može odlučiti da svoje godišnje financijske izvještaje sastavlja i prezentira primjenom Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja.
 
II. Porezni obveznici
 
1. Obveznici poreza na dobit su:
- trgovačka društva i druge pravne osobe, rezidenti Republike Hrvatske koji gospodarsku djelatnost obavljaju samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti, prihoda ili drugih gospodarskih procjenjivih koristi,
- tuzemne poslovne jedinice inozemnih poduzetnika (nerezidenti)
- fizičke osobe koje su izjavile da će plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak,
- fizičke osobe koje ispunjavanju uvjete iz članka 2. stavka 4. Zakona odnosno fizičke osobe koje su obveznici poreza na dobit „po sili zakona“,
- poduzetnici koji nisu posebno navedeni niti su obveznici poreza na dohodak prema odredbama Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o porezu na dohodak, a čija se dobit ne oporezuje drugdje,
- društva u stečaju ili stečajna masa koja je upisana u sudski registar,
- ustanove (obrazovne, odgojne, zdravstvene, socijalne, kulturne, umjetničke, znanstvene i druge) kojima osnivači nisu država ili jedinice područne (regionalne) samouprave,
- ostali porezni obveznici koji su ispunili propisane uvjete, kao što su državne ustanove, ustanove jedinica područne (regionalne) samouprave, ustanove jedinica lokalne samouprave, državni zavodi, vjerske zajednice, političke stranke, sindikati, komore, udruge, umjetničke udruge, dobrovoljna vatrogasna društva, zajednice tehničke kulture, turističke zajednice, sportski klubovi, sportska društva i savezi, zaklade i fundacije, kojima je obveza plaćanja poreza na dobit utvrđena temeljem članka 2. stavka 7. Zakona.
 
2. Fizička osoba obveznik poreza na dobit
 
Fizička osoba iz članka 2. stavka 3. Zakona, koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti odnosno drugu samostalnu djelatnost može biti obveznik poreza na dobit, ako izjavi da će plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak i/ili „po sili zakona", uz ispunjenje propisanih uvjeta u članku 2. stavku 4. Zakona.
 
 Fizička osoba postaje obveznik poreza na dobit sukladno članku 2. stavku 4. Zakona:
1. ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvarila ukupni primitak veći od 3.000.000,00 kuna, ili
2. ako ispunjava dva od slijedeća tri uvjeta:
- u prethodnom poreznom razdoblju ostvarila je dohodak veći od 400.000,00 kuna,
- ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 2.000.000,00 kuna,
- u prethodnom poreznom razdoblju prosječno zapošljava više od 15 radnika.
 
 Prema navedenome, npr. fizička osoba koja je tijekom 2017. godine ostvarila ukupni primitak veći od 3.000.000,00 kuna, ili koja je ispunila dva od tri kriterija, a koji su: vrijednost dugotrajne imovine veća od 2.000.000,00 kuna; u prethodnom poreznom razdoblju prosječno zapošljava više od 15 radnika; u prethodnom poreznom razdoblju ostvarila je dohodak veći od 400.000,00 kuna; o tome pisano izvješćuje nadležnu ispostavu Porezne uprave do kraja tekuće godine (2017.) u kojoj su ispunjeni propisani uvjeti, a najkasnije petnaest (15) dana po isteku poreznog razdoblja odnosno kalendarske godine odnosno do 15. siječnja 2018. Na isti način postupa i nositelj zajedničke samostalne djelatnosti.
 
 Pri promjeni načina oporezivanja fizičkim osobama se ne izdaje rješenje, međutim dužnost je poreznih obveznika prijaviti ispunjenje uvjeta iz članka 2. stavka 4. Zakona. Stoga, ukoliko fizička osoba, porezni obveznik, ne postupi prema članku 3. stavku 2. Pravilnika, odnosno ne prijavi ispunjenje uvjeta iz članka 2. stavka 4. Zakona, Porezna uprava može na temelju raspoloživih podataka o poslovanju poreznog obveznika, u skladu s Općim poreznim zakonom, rješenjem utvrditi obvezu plaćanja poreza na dobit pri čemu žalba ne odgađa izvršenje.
U porezne obveznike fizičke osobe, uz obrtnike, spadaju i druge fizičke osobe koje utvrđuju dohodak od samostalnih djelatnosti, na temelju poslovnih knjiga prema članku 28. Zakona o porezu na dohodak.
 
 Iznimno, fizičke osobe koje su obveznici poreza na dohodak isključivo od imovine i imovinskih prava, nisu obveznici poreza na dobit "po sili zakona", odnosno zbog ispunjenja uvjeta, iako dohodak utvrđuju na način propisan u člancima 29. do 35. Zakona o porezu na dohodak, odnosno vode poslovne knjige kao obrtnici i s njima izjednačene osobe.
 
 Fizičke osobe koje su na vlastiti zahtjev ili zbog ispunjenja uvjeta promijenile način oporezivanja, mogu, ukoliko ispunjavaju uvjete iz članka 29. stavka 5. Zakona, odnosno uvjete prema kojima mogu ponovno postati obveznici poreza na dohodak, ako žele plaćati porez na dohodak umjesto poreza na dobit, o tome dostaviti pisanu izjavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave do kraja godine, a najkasnije petnaest (15) dana po isteku poreznog razdoblja, dakle, do 15. siječnja.
 
 Promjenu načina oporezivanja moguće je utvrditi nakon proteka roka od tri godine, a taj rok u opravdanim slučajevima može biti kraći. Opravdanim slučajevima, prema članku 29. stavku 5. Zakona, osobito se smatraju cjelovita promjena djelatnosti koju obavlja porezni obveznik te značajno izmijenjeni uvjeti (više od 50%), zbog kojih je porezni obveznik promijenio način oporezivanja.
 
 Fizičke osobe kojima je donijeto rješenje o promjeni načina oporezivanja, a koje ih obvezuje na rok od pet godina, mogu zatražiti promjenu načina oporezivanja ukoliko ispunjavaju uvjete iz članka 29. stavka 5. Zakona, a to su protek roka od tri godine ili ako se utvrde naprijed navedeni opravdani slučajevi. Međutim, zbog prethodno donesenog rješenja istima će nadležne ispostave Porezne uprave, iznimno donijeti novo rješenje, odnosno ukinuti prethodno donijeto rješenje.
 
Središnji ured Porezne uprave donio je Uputu o postupanju pri promjeni metode utvrđivanja porezne osnovice – prijelaz s obveznika poreza na dohodak na porez na dobit KLASA: 410-10/05-01/72, URBROJ: 513-07-21-01/05-1 od 15. prosinca 2005. godine.
 
Fizička osoba obveznik poreza na dohodak koja izvršava promjenu načina oporezivanja i postaje obveznikom poreza na dobit, može, ovisno o propisanim uvjetima, osnovicu poreza na dobit utvrđivati prema članku 5. stavku 1. ili prema članku 5. stavku 7. Zakona.
 
2.1. Postupak pri prijelazu s poreza na dohodak na porez na dobit
 
Fizička osoba koja želi plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak, o tome dostavlja pisanu izjavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave do kraja tekuće godine za iduću kalendarsku godinu, a najkasnije do 15. siječnja.
 
 Uz pisano izvješće porezni obveznik treba navesti zbog kojeg od ispunjenih uvjeta ili više njih, postaje obveznik poreza na dobit, te navesti vrijednost ispunjenog uvjeta (visinu primitka, dohotka, vrijednost dugotrajne imovine ili broj zaposlenih). Na temelju prijavljenih podataka o ispunjenim uvjetima nadležna ispostava porezne uprave će utvrditi obvezu plaćanja poreza na dobit pri čemu se ne izdaje rješenje. Obveza plaćanja poreza na dobit i vođenja poslovnih knjiga prema propisima o računovodstvu, poduzetnike obvezuje sljedeće tri godine. U opravdanim slučajevima i na temelju pisanog zahtjeva poreznog obveznika taj rok može biti i kraći prema članku 29. stavak 5. Zakona. 
 
2.2. Postupak prijelaza na utvrđivanje porezne osnovice prema novčanom načelu
 
 Porezni obveznik, fizička ili pravna osoba, koji u prethodnom poreznom razdoblju nije ostvario prihode veće od 3.000.000,00 kuna može sukladno članku 5. stavku 7. Zakona, poreznu osnovicu utvrditi prema novčanom načelu. Porezni obveznik koji je i obveznik poreza na dodanu vrijednost može izabrati način utvrđivanja osnovice poreza na dobit prema novčanom načelu ako za porez na dodanu vrijednost primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama, sukladno posebnom propisu o porezu na dodanu vrijednost. Porezni obveznik koji je izabrao način utvrđivanja porezne osnovice prema novčanom načelu mora zadržati isti način utvrđivanja porezne osnovice najmanje tri porezna razdoblja ako zadovoljava propisane uvjete.
 
 Porezni obveznik koji namjerava promijeniti način utvrđivanja porezne osnovice podnosi Poreznoj upravi, najkasnije 15 dana nakon početka poreznoga razdoblja, izjavu o promjeni načina utvrđivanja porezne osnovice. Postupak utvrđivanja porezne osnovice prema novčanom načelu opisan je uputom Središnjeg ureda KLASA: 410-01/17-01/83, URBROJ: 513-07-21-01/17-1 od 23. siječnja 2017. U istoj uputi je poreznim obveznicima ostavljena mogućnost da preispitaju izabrani način utvrđivanja porezne osnovice prema novčanom načelu, te je poreznim obveznicima tijekom 2017. godine do podnošenja prijave poreza na dobit ili dohodak za 2016. godinu omogućeno povlačenje zahtjeva. Stoga se i nadalje poreznim obveznicima koji još nisu predali prvu prijavu poreza na dobit prema novčanom načelu ostavlja mogućnost da preispitaju izabrani način utvrđivanja porezne osnovice prema novčanom načelu. U tom slučaju, ukoliko porezni obveznik dostavi izjavu o odustajanju od utvrđivanja porezne osnovice prema novčanom načelu, odobrit će mu se promjena načina utvrđivanja porezne osnovice.
 
 Utvrđivanje porezne osnovice prema novčanom načelu na određeni je način izjednačeno s postupkom utvrđivanja dohotka od samostalne djelatnosti. Prema članku 30. stavku 1. Zakona o porezu na dohodak, dohodak je razlika između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdoblju. Stoga, obveznik poreza na dobit koji mijenja postupak utvrđivanja osnovice poreza na dobit na način da prelazi na utvrđivanje porezne osnovice prema novčanom načelu, odnosno prema članku 5. stavku 7. Zakona, treba na kraju prvog poreznog razdoblja izvršiti dodatnu korekciju osnovice poreza na dobit na isti način kako to izvršava obveznik poreza na dobit koji je postao obveznikom poreza na dohodak (primjenjuje načelo blagajne). Za obveznika poreza na dobit, prelazak na novčano načelo za potrebe utvrđivanja godišnje porezne obveze izjednačen je s prelaskom obveznika poreza na dobit na porez na dohodak. Međutim, porezni obveznik ne mijenja način vođenja poslovnih knjiga, te i dalje poslovne knjige vodi prema članku 33. stavku 1. Zakona u skladu s propisima o računovodstvu.
 
 Prema članku 16. stavku 4. Zakona, na kraju prvog poreznog razdoblja u kojemu je porezni obveznik izabrao način utvrđivanja porezne osnovice prema članku 5. stavku 7. Zakona, porezni obveznik je dužan utvrđenu dobit uvećati i umanjiti uz primjenu suprotnog predznaka pozicija iz članka 16. stavka 2. Zakona te uvećati za obveze prema zaposlenima, vodeći se načelom izbjegavanja dvostrukog oporezivanja i načelom izbjegavanja dvostrukog umanjenja porezne osnovice.
 
 Prema navedenom, na kraju prvoga poreznog razdoblja za koje se utvrđuje osnovica poreza na dobit, utvrđena dobit uvećava se (+) i umanjuje se (-) za, u nastavku navedene pozicije iz bilance (suprotan predznak prema članku 41. stavku 2. Pravilnika):
 
+ obveze prema dobavljačima za robu i usluge
+ obveze za primljene predujmove od kupaca za robu i usluge
+ obveze za obračunane a neisplaćene plaće (uključivo i poreze i doprinose na plaću i iz plaće)
+ pasivna vremenska razgraničenja
+ dugoročna rezerviranja
+ obveze za porez na promet i istovrsne poreze
 
- vrijednost zatečenih zaliha
- dane predujmove za robu i usluge
- potraživanja od kupaca za robu i usluge
- potraživanja od kupaca za prodane predmete dugotrajne imovine iz Popisa dugotrajne imovine
- aktivna vremenska razgraničenja
- zahtjeve za povrat poreza na promet i istovrsnih poreza
 
 Navedene stavke identične su stavkama koje se prema članku 42. Pravilnika o porezu na dohodak uključuju u primitke ili izdatke u slučaju prelaska utvrđivanja poreza na dobit na utvrđivanje poreza na dohodak, odnosno na načelo blagajne.
 
 Porezni obveznik koji mijenja način utvrđivanja porezne osnovice prema novčanom načelu te postaje obveznikom koji utvrđuje poreznu osnovicu prema članku 5. stavku 1. Zakona, dužan je na kraju prvog poreznog razdoblja u kojemu utvrđuje poreznu osnovicu prema članku 5. stavku 1. Zakona, istu uvećati i umanjiti na način propisan člankom 41. stavkom 2. i stavkom 4. Pravilnika o porezu na dobit (navedeno će se moguće primijeniti u poreznim razdobljima nakon 2017. godine, obzirom da je 2017. godina prva godina primjene novčanog načela). Postupak povećanja i umanjenja porezne osnovice izjednačen je postupku kada obveznik poreza na dohodak postaje obveznik poreza na dobit.
 
 Ukoliko je obveznik poreza na dohodak postao obveznikom poreza na dobit i istovremeno promijenio način utvrđivanja porezne osnovice prema članku 5. stavku 7. Zakona te utvrđuje poreznu osnovicu prema novčanom načelu na kraju prvog poreznog razdoblja ne uvećava i ne umanjuje poreznu osnovicu poreza na dobit prema članku 16. stavku 2. i stavku 4. Zakona, osim stavkama koje su realizirane tijekom poreznog razdoblja te su se stekli uvjeti za uključivanje istih u poreznu osnovicu (kada su prihodi ili rashodi realizirani) odnosno polazeći od primitaka i izdataka. Kod ovih poreznih obveznika način utvrđivanja porezne osnovice prije dodatnih uvećanja i umanjenja je i dalje usporediv (novčano načelo = načelo blagajne), samo je porezni obveznik prelaskom na novčano načelo promijenio način vođenja poslovnih knjiga, te poslovne knjige vodi prema računovodstvenim propisima i prema članku 33. stavku 1. Zakona.
 
 Izabrani način utvrđivanja porezne osnovice porezni obveznik je dužan zadržati najmanje tri godine sukladno članku 5. stavku 13. Zakona. Prema članku 11. b stavku 7. Pravilnika porezni obveznik koji više ne ispunjava uvjete za utvrđivanje porezne osnovice prema novčanom načelu ili namjerava promijeniti način oporezivanja porezne osnovice prema članku 5. stavku 1., dužan je najkasnije 15 dana nakon isteka toga poreznog razdoblja obavijestiti Poreznu upravu o promjeni načina utvrđivanja porezne osnovice.
 
 Prema članku 41. stavku 4. Pravilnika, porezni obveznik koji mijenja način utvrđivanja porezne osnovice prema novčanom načelu odnosno prema članku 5. stavku 7. Zakona i postaje obveznikom koji utvrđuje poreznu osnovicu prema stavku 1. istog članka Zakona, dužan je na kraju prvog poreznog razdoblja u kojemu utvrđuje poreznu osnovicu prema članku 5. stavku 1. Zakona, istu uvećati i umanjiti na odgovarajući način prema stavkama i predznaku iz stavka 2. toga članka. Dakle, porezni obveznik sada izvršava korekcije porezne osnovice koje iskazuje samo u prijavi poreza na dobit, kao porezni obveznik koji je izvršio promjenu načina oporezivanja prijelazom s poreza na dohodak na porez na dobit.
 
 Napominjemo da obveznik poreza na dobit poreznu osnovicu prema novčanom načelu utvrđuje samo za vrijeme redovitog poslovanja jer je člankom 11.b stavkom 8. Pravilnika propisano ukoliko je nad poreznim obveznikom koji utvrđuje poreznu osnovicu prema novčanom načelu pokrenut stečajni postupak ili postupak likvidacije ili porezni obveznik nestaje bez postupka likvidacije ili prestaje obavljati poduzetničku djelatnost, porezni obveznik je dužan u prijavi poreza na dobit za porezno razdoblje prije nastanka navedene promjene ili prije prestanka obavljanja djelatnosti, iskazati poreznu osnovicu prema članku 5. stavku 1. Zakona, korekcijom porezne osnovice odnosno uvećanjem i umanjenjem porezne osnovice prema stavkama i predznaku iz članka 41. stavka 2. ovoga Pravilnika. U tom slučaju prijava poreza na dobit podnosi se na obrascu PD.
 
3. Ostali porezni obveznici
 
U članku 2. stavcima 5. i 6. Zakona, navedene su iznimke pravnih osoba koje nisu obveznici poreza na dobit. To su tijela državne uprave i lokalne i područne samouprave te drugi proračunski korisnici i neprofitne organizacije. Međutim, te osobe mogu biti obveznici poreza na dobit ukoliko obavljaju određenu gospodarsku djelatnost čije bi neoporezivanje dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu. Stoga su iste dužne, sukladno članku 2. stavku 7. Zakona, u roku od 8 dana od dana početka obavljanja te djelatnosti upisati se u registar poreznih obveznika kojeg vodi Porezna uprava radi utvrđivanja obveze plaćanja poreza na dobit po osnovi obavljanja određene gospodarske djelatnosti, od 1. siječnja 2015. bez donošenja rješenja.
 
  U postupku utvrđivanja obavljanja gospodarske djelatnosti osobama koje načelno nisu obveznici poreza na dobit, a čije bi neoporezivanje dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu potrebno je utvrditi obavlja li se ta djelatnost samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti ili drugih gospodarstveno procjenjivih koristi. Neovisno o tome ima li određena osoba u svojim aktima o osnivanju za cilj ostvarivanje dobiti ili samo prihoda radi financiranja svoje djelatnosti, a prihode stječe razmjenom dobara i usluga na tržištu, smatra se da ona obavlja djelatnost na način i uz uvjete po kojima tu djelatnost obavljaju i poduzetnici koji su osnovani radi stjecanja dobiti.
 
 Ako osobe iz članka 2. stavka 5. i 6. Zakona ne prijave početak obavljanja gospodarske djelatnosti, nadležna ispostava Porezne uprave, iznimno će rješenjem, utvrditi obvezu plaćanja poreza na dobit za tu djelatnost u slučajevima kada utvrdi da bi neoporezivanje te djelatnosti dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu.
 
U svezi postupka utvrđivanja porezne obveze osobama iz članka 2. stavka 7. Zakona, Središnji ured Porezne uprave izdao je uputu KLASA: 410-01/15-01/1590, URBROJ: 513-07-21-01/15-1 od 20. listopada 2015.
 
Nadalje, u članku 2. stavku 1. Pravilnika propisano je da u slučaju kada određena neprofitna organizacija ima status pravne osobe, a nije navedena u članku 2. stavku 6. Zakona, kao što su neki savezi koji nisu športski ili neke stambene zadruge, za prosudbu o tome je li takva pravna osoba porezni obveznik, bitno je utvrditi obavlja li djelatnost radi stjecanja dobiti. Obavlja li takva osoba djelatnost radi stjecanja dobiti, treba utvrditi na temelju akata o osnivanju i poslovanju, te na temelju podataka o djelatnosti koju stvarno obavlja, rezultatu poslovanja i postupanju s ostvarenim rezultatom. To znači da u slučaju u kojemu pravna osoba ne obavlja djelatnost samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti, dohotka ili prihoda ili drugih gospodarskih procjenjivih koristi, a nije navedena kao iznimka u članku 2. stavku 6. Zakona, ne mora nužno biti obveznik poreza na dobit.
 
 
III. Porezna razdoblja
 
1. Porezna razdoblja
 
Porezno razdoblje za utvrđivanje poreza na dobit je kalendarska godina, osim ako Porezna uprava nije na zahtjev poreznog obveznika odobrila da se poslovna i kalendarska godina razlikuju. Pri tome porezno razdoblje ne smije prelaziti razdoblje od 12 mjeseci. Izabrano porezno razdoblje porezni obveznik ne može mijenjati tri godine.
 
Razdoblje utvrđivanja poreza na dobit može biti i dio poslovne godine i to u sljedećim slučajevima:
- ako je poduzetnik registriran tijekom poslovne godine
- ako je poduzetnik premještao sjedište ili upravljanje poslovima iz inozemstva u tuzemstvo ili iz tuzemstva u inozemstvo
- ako je tijekom poslovne godine otvoren postupak stečaja ili likvidacije
- ako je tijekom godine okončan postupak stečaja ili likvidacije
- ako je tijekom godine došlo do statusnih promjena – spajanja, pripajanja ili podjele društva (razdvajanje i odvajanje).
 
2. Promjena poreznog razdoblja
 
Ako je porezni obveznik dobio rješenje nadležne ispostave Porezne uprave kojim mu je odobreno obračunsko razdoblje različito od kalendarske godine, obvezan je podnijeti poreznu prijavu u skladu s rješenjem.
 
Porezni obveznik kojem je promijenjeno porezno razdoblje, obvezan je za razdoblje od 1. siječnja do dana koji prethodi danu novog poreznog razdoblja, sastaviti poreznu prijavu i podnijeti je u roku od četiri mjeseca po isteku razdoblja.
 
Na primjer, ako je novo porezno razdoblje od 1. travnja 2018. godine, trebalo je sastaviti poreznu prijavu (sa svim propisanim prilozima za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2018. godine) i dostaviti je nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu obveznika do kraja srpnja 2018. godine.
 
3. Statusne promjene
 
U skladu s odredbom članka 19. stavka 5. Zakona porezni obveznici koji se spajaju, pripajaju ili dijele dostavljaju Poreznoj upravi financijska izvješća i poreznu prijavu s nadnevkom koji prethodi nadnevku spajanja, pripajanja ili podjele.
 
Kod statusnih promjena, spajanja, pripajanja i podjele, porezno razdoblje je ono koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do dana spajanja, pripajanja i podjele, odnosno od 1. siječnja do dana koji prethodi danu upisa spajanja, pripajanja i podjele u trgovački registar.
3.1. Spajanje trgovačkih društava
 
Spajanje trgovačkih društava je postupak u kojemu se dva ili više trgovačkih društava spoje u novo društvo te se bez provođenja postupka likvidacije spojena društva brišu iz sudskog registra, a društvo proisteklo iz spajanja upisuje se kao novo društvo.
 
Porezni obveznik koji je prestao s radom zbog spajanja dostavlja nadležnoj ispostavi Porezne uprave financijska izvješća i poreznu prijavu s nadnevkom koji prethodi nadnevku upisa spajanja u trgovački registar i rješenje trgovačkog suda o upisu spajanja.
 
Spojena društva brišu se iz registra poreznih obveznika u informacijskom sustavu Porezne uprave, a upisuje se društvo nastalo spajanjem. Za društvo nastalo spajanjem, porezno razdoblje je od dana spajanja do kraja godine u kojoj je došlo do spajanja.
 
Prava i obveze spojenih poreznih obveznika iz porezno - pravnog odnosa preuzima pravni slijednik odnosno društvo nastalo spajanjem.
 
3.2. Pripajanje društva
 
Pripajanje društva je postupak po kojemu se jedno ili više trgovačkih društava pripaja drugom trgovačkom društvu bez postupka likvidacije društva (ili društava koja se pripajaju), prijenosom cijele neto imovine (imovina i obveze) na društvo kojemu se pripaja(ju), a društvo kojemu se pripaja(ju) ima status društva preuzimatelja.
 
Porezni obveznik koji je prestao s radom zbog pripajanja dostavlja nadležnoj ispostavi Porezne uprave financijska izvješća i poreznu prijavu s nadnevkom koji prethodi nadnevku upisa pripajanja u trgovački registar i rješenje trgovačkog suda o upisu pripajanja.
 
Međutim, društvo kojemu se pripaja ili pripajaju druga društva nema obveze sastaviti prijavu poreza na dobit s nadnevkom koji prethodi nadnevku upisa pripajanja u trgovački registar. Razlog je u tome što društvo kojemu se pripajaju (preuzimatelj), ne prekida poslovno i porezno razdoblje, nego nastavlja djelatnost s imovinom društava koja su mu se pripojila.
 
Preuzimanje imovine znači i računovodstveno preuzimanje bilančnih stavaka (što u poreznoj evidenciji znači preuzimanje salda, a ne prometa), po bilanci pripajanja.
 
Društva koja se pripajaju brišu se iz registra poreznih obveznika u informacijskom sustavu Porezne uprave, a društvo preuzimatelj ostaje evidentiran u registru poreznih obveznika u informacijskom sustavu Porezne uprave pod svojim OIB-om i matičnim brojem.
 
Prava i obveze pripojenih poreznih obveznika iz porezno - pravnog odnosa preuzima pravni slijednik odnosno društvo preuzimatelj.
 
3.3. Podjela društva
 
Podjela je transakcija koja obuhvaća razdvajanje i odvajanje.
 
Pri razdvajanju društvo nestaje, bez postupka likvidacije, prijenosom cjelokupne imovine i obveza na dva ili više novoosnovanih ili postojećih društava u skladu s propisima koji uređuju to područje. U slučaju razdvajanja, porezno razdoblje je razdoblje koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do dana razdvajanja.
 
Ako pri postupku razdvajanja postoje društva preuzimatelji, za njih se porezno razdoblje ne mijenja. Takva društva, uz poreznu prijavu za cijelo razdoblje u kojemu se dogodila statusna promjena, dostavljaju nadležnoj ispostavi Porezne uprave upis promjene u trgovački registar i rješenje trgovačkog suda o upisu promjene, te bilance dijela društva koji se pripojio.
 
U slučaju razdvajanja s osnivanjem, porezno razdoblje za novo društvo je razdoblje koje se nastavlja od dana odvajanja s osnivanjem.
 
Pri odvajanju, društvo prenosi jednu ili više djelatnosti na jedno ili više društava koja se osnivaju ili na jedno ili više postojećih društava, u skladu s propisima koji uređuju to područje. Prijenosom djelatnosti se smatra prijenos cjelokupne imovine i obveza koje se pripisuju dijelu društva koje organizacijski čini zasebno poslovanje.
 
U slučajevima odvajanja društvo koje ostaje i društvo kojemu se prenosi dio djelatnosti toga društva, nastavljaju obavljati djelatnost kao postojeća društva, s jednim dijelom djelatnosti manje, odnosno jednim dijelom djelatnosti više. Takva društva, uz poreznu prijavu za cijelo razdoblje u kojemu se dogodilo odvajanje, dostavljaju nadležnoj ispostavi Porezne uprave upis promjene u trgovački registar i rješenje trgovačkog suda o upisu podjele, te bilance dijela djelatnosti koji se odvojio.
 
Prava i obveze podijeljenih poreznih obveznika iz porezno - pravnog odnosa preuzima pravni slijednik.
 
IV. Podnošenje porezne prijave
 
1. Rok i mjesto podnošenja porezne prijave
 
Rok za podnošenje prijave poreza na dobit je četiri mjeseca nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez na dobit (do 30. travnja ako je radni dan odnosno prvi sljedeći radni dan ako je 30. travanj neradni dan), osim za porezne obveznike kojima je Porezna uprava donijela rješenje po kojemu porezno razdoblje nije kalendarska godina.
 
U skladu s člankom 35. stavkom 3. Zakona i člankom 46. stavkom 3. Pravilnika, porezni obveznici koji su prema računovodstvenim propisima razvrstani u velike i srednje poduzetnike te svi obveznici poreza na dodanu vrijednost, u skladu s člankom 74. stavkom 6. Općeg poreznog zakona obvezno podnose prijavu poreza na dobit elektroničkim putem u okviru sustava ePorezna na način propisan posebnim propisima, te tehničkim i ostalim uputama. Ostali porezni obveznici mogu poreznu prijavu predati neposredno u ispostavi Porezne uprave ili poslati poštom (uputno je poslati preporučenu pošiljku) ili dostaviti putem elektroničkih usluga Porezne uprave – sustava ePorezna.
 
Prema članku 5. Zakona o računovodstvu:
- srednji poduzetnik je onaj koji nije ni mikro ni mali poduzetnik i koji ne prelazi granične pokazatelje u dva od sljedeća tri uvjeta: ukupna aktiva 150 milijuna kuna; prihod 300 milijuna kuna; prosječan broj radnika 250,
- veliki poduzetnik je onaj koji prelazi granične pokazatelje u najmanje dva od tri uvjeta koji su propisani za srednje poduzetnike; te banke, štedne banke, stambene štedionice, institucije za elektronički novac, društva za osiguranje, društva za reosiguranje, leasing-društva, društva za upravljanje UCITS fondovima, društva za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima, UCITS fondovi, alternativni investicijski fondovi, mirovinska društva koja upravljaju obveznim mirovinskim fondovima, mirovinska društva koja upravljaju dobrovoljnim mirovinskim fondovima, dobrovoljni mirovinski fondovi, obvezni mirovinski fondovi te mirovinska osiguravajuća društva, društva za dokup mirovine, faktoring-društva, investicijska društva, burze, operateri MTP-a, središnja klirinška depozitarna društva, operateri središnjeg registra, operateri sustava poravnanja i/ili namire i operateri Fonda za zaštitu ulagatelja.
 
Porezni obveznici dostavljaju poreznu prijavu u jednom primjerku u nadležnu ispostavu Porezne uprave prema svom sjedištu.
 
2. Poreznu prijavu ne podnose
 
Porezni obveznici registrirani u trgovačkom registru koji nakon registracije nisu obavljali poduzetničku djelatnost, te nemaju evidentiranog prometa na žiro-računu, niti evidentiranih poslovnih promjena u poslovnim knjigama (osim prometa pri uplati ili unosu temeljnog kapitala), nisu obvezni dostaviti prijavu poreza na dobit U nadležnu ispostavu Porezne uprave prema svom sjedištu dostavljaju samo izjavu da od datuma registracije nisu obavljali poduzetničku djelatnost.
 
Oni porezni obveznici koji nisu obavljali poduzetničku djelatnost tijekom poreznog razdoblja, ali su je obavljali u prethodnim poreznim razdobljima obvezno dostavljaju prijavu poreza na dobit.
 
3. Prilozi uz poreznu prijavu
 
Uz poreznu prijavu prilažu se:
- financijska izvješća: bilanca te račun dobiti i gubitka (samo ako nisu dostavljeni u propisanim rokovima FINA-e)
- izjava o načinu korištenja više plaćenog poreza, ako je predujmovima plaćeno više poreza nego što je obračunano u poreznoj prijavi
- fizičke osobe koje su postali obveznici poreza na dobit od npr. 1. siječnja 2017. godine, početnu bilancu na dan 1. siječnja 2017. godine
- pregled neiskorištenih prava na prijenos gubitka, prema godinama nastanka gubitka
- dokumentacija propisana člankom 12. Pravilnika ukoliko se u poreznom razdoblju iskazuje umanjenje porezne osnovice temeljem prihoda od dividendi i udjela u dobiti
- u slučaju statusnih promjena bilancu, račun dobiti i gubitka s danom koji prethodi nadnevku nastanka statusne promjene, rješenje o upisu statusne promjene u trgovački registar, te ugovor o statusnoj promjeni (na koji način je provedena i na koji način se preuzima imovina)
- poduzetnici koji obavljaju poduzetničku djelatnost u inozemstvu i na poreznoj prijavi su iskazali uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu dostavljaju dokaze o porezu plaćenom u inozemstvu i obračune koji su dostavljeni inozemnim poreznim vlastima
- pregled podataka o sredstvu odnosno imovini iz članka 22. stavka 11. Pravilnika
- tuzemni isplatitelji koji su plaćali naknade inozemnim osobama, koje nisu fizičke osobe, a koje se oporezuju porezom po odbitku, dostavljaju preglede svih isplaćenih naknada s podacima o nazivu inozemnog primatelja, datumu i iznosu isplate i uplaćenom porezu kao i primijenjenoj stopi poreza po odbitku, istodobno s predajom prijave poreza na dobit,
- podatke o ukupnom broju osoba kojima je izvršen otpis, ukupnom broju izvršenih otpisa i ukupnom iznosu otpisa izvršenih primjenom članka 9. stavaka 5., 6. i 7. Zakona
- posebnu evidenciju o iznosima porezno priznatih rashoda amortizacije dugotrajne imovine utvrđene na način propisan člankom 12. Zakona i člankom 22. Pravilnika te iznose vrijednosnog usklađenja, od početka korištenja određene dugotrajne imovine
- korisnici olakšica, oslobođenja, povlastica i poticaja dostavljaju obračune za iznose korištenih olakšica, oslobođenja, povlastica i poticaja
- porezni obveznici koji koriste pravo na državnu potporu za obrazovanje i izobrazbu prilažu evidenciju odnosno pregled opravdanih troškova obrazovanja i izobrazbe i izračun državne potpore za obrazovanje i izobrazbu. Porezni obveznik koji utvrđuje poreznu osnovicu prema novčanom načelu u izračun opravdanih troškova uključuje samo plaćane troškove odnosno one za koje se priznaje izdatak
- porezni obveznici koji koriste pravo na državnu potporu za istraživačko-razvojne projekte sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a prema odredbi članka 4. stavka 2. Pravilnika o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte za svaki projekt prilažu presliku Obrasca 1, potvrdu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Obrazac 2, te izračun državne potpore za istraživačko-razvojne projekte. Porezni obveznik koji utvrđuje poreznu osnovicu prema novčanom načelu u izračun državne potpore uključuje samo plaćane troškove odnosno one za koje se priznaje izdatak
- porezni obveznici koji koriste olakšice prema Zakonu o poticaju ulaganja (Narodne novine broj 138/06 i 61/11), uz potvrdu nadležnog ministarstva o statusu nositelja poticajnih mjera, prilažu i godišnja izvješća o korištenju poticajnih mjera sukladno članku 13. stavcima 5. i 6. navedenog Zakona o poticanju ulaganja
- porezni obveznici koji koriste olakšice prema Zakonu o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja (Narodne novine, broj 111/12 i 28/13), uz potvrdu nadležnog ministarstva o statusu nositelja poticajnih mjera, prilažu i godišnje pisano izvješće sukladno članku 17. stavcima 4. i 5. navedenoga Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja
- porezni obveznici koji koriste olakšice prema Zakonu o poticaju ulaganja (Narodne novine br. 102/15 i 25/18), uz potvrdu nadležnog ministarstva o statusu nositelja poticajnih mjera, prilažu i godišnja izvješća o korištenju poticajnih mjera sukladno članku 17. stavcima 4. i 5. toga Zakona
pregled otpisa izvršenih sukladno članku 14. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, broj 115/16) po pojedinom plasmanu i korisniku kredita
- Izvješće o poslovnim događajima s povezanim osobama – Obrazac PD-IPO, ukoliko su tijekom poreznog razdoblja u poslovnim knjigama poreznog obveznika evidentirani poslovni događaji s povezanim osobama
-     bruto bilanca i druga dokumentacija po posebnom zahtjevu Porezne uprave 
 Člankom 46. stavkom 5. Pravilnika propisano je da se bilanca i račun dobiti i gubitka koji su dostavljeni u propisanim rokovima Financijskoj agenciji (FINA) radi statističkih i drugih potreba prema posebnim propisima, smatraju dostavljenima uz prijavu poreza na dobit sukladno članku 35. stavku 6. Zakona i stavcima 2. i 4. navedenoga članka Pravilnika. Porezna uprava može zatražiti dostavu bilance i računa dobiti i gubitka uz prijavu poreza na dobit neovisno o tome što su isti dostavljeni i Financijskoj agenciji.
 
Porezni obveznici koji dostavljaju prijavu poreza na dobit prije predaje bilance i računa dobiti i gubitka Financijskoj agenciji, uz poreznu prijavu trebaju dostaviti bilancu te račun dobiti i gubitka. Podaci dostavljeni Financijskoj agenciji i u slučaju dostavljanja Poreznoj upravi trebaju biti istovjetni i potpuni.
 
Bilanca i račun dobiti i gubitka sastavljaju se na obrascima predviđenim Pravilnikom o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja ili na obrascima propisanim sukladno posebnim propisima Hrvatske narodne banke ili Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, ovisno o djelatnosti koju porezni obveznik obavlja.
 
4. Usklađivanje podataka
 
Porezni obveznici prije predaje prijave poreza na dobit moraju imati, s nadležnom ispostavom Porezne uprave, usklađene evidencije o svim uplaćenim porezima kao što su porez na dodanu vrijednost, porez na dohodak, porez na dobit te drugi porezi i doprinosi.
 
U nadležnoj ispostavi Porezne uprave mora se napraviti kontrola knjiženja na kartici poreznog obveznika, unijeti (preuzeti) sve propisane obrasce i ispraviti sve eventualne pogreške. Porezni obveznici korisnici sustava e-Porezna navedeno usklađivanje evidencija mogu izvršiti putem tog sustava u grani „PKK“ (porezno knjigovodstvena kartica).
 
5. Zaprimanje i obrada prijave poreza na dobit
 
Kada porezni obveznik predaje prijavu neposredno u ispostavi Porezne uprave, fizički će je zaprimiti službenik i u nazočnosti poreznog obveznika pregledat će formalnu ispravnost prijave, što znači da će provjeriti jesu li uz prijavu poreza na dobit dostavljeni svi prilozi i jesu li popunjeni podaci u poreznoj prijavi i prilozima.
 
U Obrascu PD ili PD-NN moraju biti upisani podaci o poreznom obvezniku, ime osoba odgovornih za sastavljanje prijave, a to može biti: porezni obveznik, opunomoćenik ili ovlašteni porezni savjetnik, zatim porezno razdoblje, nadležna ispostava Porezne uprave, datum i potpis poreznog obveznika / opunomoćenika / ovlaštenog poreznog savjetnika, datum i potpis osobe – službenika u Ispostavi Porezne uprave koji je prijavu primio.
 
V. Popunjavanje Obrasca PD i Obrasca PD-NN
 
1. Opći podaci
 
 Prijava poreza na dobit podnosi se na Obrascu PD, čiji je sadržaj propisan u članku 47. Pravilnika ili na obrascu PD-NN čiji je sadržaj propisan u članku 47. c. Pravilnika.
 
Na Obrascu PD i Obrascu PD-NN treba, uz financijske podatke za utvrđivanje porezne obveze, popuniti i podatke o poreznom obvezniku:
- naziv ili ime i prezime
- osobni identifikacijski broj
- adresa
- broj računa
- djelatnost
- broj zaposlenih na osnovi stvarnih sati rada (cijeli broj)
- ime osoba odgovornih za sastavljanje prijave (poreznog obveznika, ili opunomoćenika ili ovlaštenog poreznog savjetnika)
- datum i potpis poreznog obveznika / opunomoćenika / ovlaštenog poreznog savjetnika.
 
 
2. Podaci za utvrđivanje porezne obveze
 
I. DOBIT – GUBITAK
 
Redni broj 1: Ukupni prihodi
 
Na ovom rednom broju iskazuje se podatak o visini ukupnog prihoda iz računa dobiti i gubitka za porezno razdoblje.
 
Prema članku 9. stavku 1. Pravilnika prihodima razdoblja za koje se utvrđuje porez (porezno razdoblje) smatraju se bruto povećanja gospodarstvenih koristi za isporučena dobra, obavljene usluge i po drugim osnovama u obliku priljeva ili povećanja imovine ili smanjenja obveza što ima za posljedicu povećanje kapitala do kraja toga razdoblja, a koji su iskazani u računu dobiti i gubitka.
 
Povećanjem kapitala smatraju se i sva izravna povećanja dobiti i svih oblika kapitala osim revalorizacijskih pričuva. S revalorizacijskim pričuvama izjednačavaju se i odgovarajuće pričuve za vrijednosna usklađenja financijske imovine, utvrđene po posebnim propisima.
 
Redni broj 2: Ukupni rashodi
 
Na ovom rednom broju iskazuje se podatak o visini ukupnih rashoda iz računa dobiti i gubitka za porezno razdoblje.
 
Rashodima razdoblja za koje se utvrđuje porez (porezno razdoblje), u skladu s odredbom članka 11. stavka 1. Pravilnika, smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti, a koji su iskazani u računu dobiti i gubitka.
 
Redni broj 3: Dobit
 
Na ovom rednom broju iskazuje se podatak o visini dobiti iz računa dobiti i gubitka za razdoblje za koje se podnosi porezna prijava, kao razlika između rednog broja 1 i rednog broja 2, pri čemu redni broj 1 mora biti veći od rednog broja 2 (redni broj 1 – redni broj 2).
 
Redni broj 4: Gubitak
 
Na ovom rednom broju iskazuje se podatak o visini gubitka iz Računa dobiti i gubitka za razdoblje za koje se podnosi porezna prijava kao razlika između rednog broja 1 i rednog broja 2, pri čemu je redni broj 2 veći od rednog broja 1 (redni broj 2 – redni broj 1).
 
 Podaci iskazani na rednim brojevima 1 do 4 Obrasca PD i obrasca PD-NN sastavljaju se na isti način primjenom računovodstvenih standarda. Obveznici poreza na dobit koji poreznu osnovicu utvrđuju prema novčanom načelu obveznici su primjene Zakona o računovodstvu te time i računovodstvenih standarda, a zbog propisanog uvjeta o ostvarenoj visini prihoda (do 3.000.000,00 kn) uglavnom je riječ o obveznicima primjene Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja.
 
 
II. SVOĐENJE DOBITI/GUBITKA NA POREZNU OSNOVICU PREMA NOVČANOM NAČELU (Obrazac PD-NN)
 
 Obrazac PD-NN, za razliku od Obrasca PD, sadrži dio kojim se razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, a prije dodatnih uvećanja i umanjena propisanih Zakonom, korigira (uveća ili umanji) za ukupne nenovčane transakcije i nerealizirane dobitke/gubitke te određene novčane transakcije i realizirane dobitke/gubitke nastale u poreznom razdoblju za koje se podnosi godišnja porezna prijava.
 
 Uvjeti i postupak utvrđivanja porezne osnovice prema novčanom načelu propisani su člankom 5. stavcima 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 13., člankom 6. stavkom 5., člankom 7. stavkom 10. i člankom 16. Zakona, te člankom 11.b, člankom 41. i člankom 37.c Pravilnika, dok sve druge odredbe Zakona i Pravilnika porezni obveznik koji podnosi Obrazac PD-NN primjenjuje kao i porezni obveznik koji podnosi Obrazac PD.
 
 Porezni obveznik koji utvrđuje poreznu osnovicu prema novčanom načelu samo u prijavi poreza na dobit na rednim brojevima od 5. do 30. Obrasca PD-NN iskazuje korekcije dobiti ili gubitka prije obračuna poreza na dobit odnosno iznosa iskaznih na rednim brojevima 1. do 4. Obrasca PD-NN (ili Obrasca PD prethodnih poreznih razdoblja) i to za ukupne nenovčane transakcije i nerealizirane dobitke/gubitke te određene novčane transakcije i realizirane dobitke/gubitke. Pojednostavljeno, korekcije su potrebe kako bi se obveza poreza na dobit kod obveznika koji poreznu osnovicu utvrđuje prema novčanom načelu utvrdila uzimajući u obzir samo realizirane prihode (primitke) ili rashode (izdatke), te se stoga isključuju sva vrijednosna usklađenja, rezerviranja, nerealizirani dobitci ili gubitci koji su rezultat primjene računovodstvenih propisa. Riječ je o postupku svođenja dobiti ili gubitka na novčano načelo, koje je usporedivo s načelom blagajne koje primjenjuje obveznik poreza na dohodak pri utvrđivanju dohotka od samostalne djelatnosti. Prema članku 31. stavku 1. Zakona o porezu na dohodak primici po osnovi samostalnih djelatnosti su sva dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i drugo) koja su poreznom obvezniku u okviru njegove samostalne djelatnosti pritekla u poreznom razdoblju. Prema članku 32. stavku 1. Zakona o porezu na dohodak izdaci po osnovi samostalnih djelatnosti su svi odljevi dobara poreznog obveznika tijekom poreznog razdoblja radi stjecanja, osiguranja i očuvanja poslovnih primitaka. U poslovne izdatke poreznih obveznika koji obavljaju samostalne djelatnosti ulaze oni izdaci koji su izravno vezani za obavljanje djelatnosti.
 
 Zbog navedenoga se korekcije na rednim brojevima 5. do 29. Obrasca PD-NN ne odnose na nabavu dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine za koju se troškovi priznaju putem amortizacije, a ne u trenutku nastanka izdatka odnosno plaćanja. Obveznik poreza na dohodak po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti troškove amortizacije utvrđuje prema članku 12. Zakona o porezu na dobit (odstupa od načela blagajne).
 
 Dakle, korigiraju se prihodi iskazani na rednom broju 1. i rashodi iskazani na rednom broju 2. Obrasca PD-NN, a koji su utvrđeni prema računovodstvenim propisima, kako bi se u poreznu osnovicu uključili samo realizirani prihodi (primici) i rashodi (izdaci) koji su moguće nastali i u tekućem ili u prethodnim poreznim razdobljima. Pored toga, utvrđuju se i oporezivi primici po osnovi smanjenja potraživanja (naplaćeno potraživanje, primitak) ili porezno priznati izdaci temeljem smanjenja obveza (plaćen izdatak) za koje se prema računovodstvenim standardima nisu stekli uvjeti za iskazivanje prihoda ili rashoda, te stoga nisu iskazani na rednom broju 1. kao prihodi ili rashodi iskazani na rednom broju 2 Obrasca PD-NN, ali će se sukladno računovodstvenim standardima pojaviti u nekom budućem poreznom razdoblju (sučeljavanje prihoda s rashodima).
 
 Zbog navedenoga, za provođenje postupka svođenja računovodstvene dobiti ili gubitka na poreznu osnovicu prema novčanom načelu potrebno je stalno voditi se temeljnim načelima urednog knjigovodstva, načelom izbjegavanja dvostrukog oporezivanja i načelom izbjegavanja dvostrukog umanjenja porezne osnovice.
 
II.1. Povećanje dobiti / smanjenje gubitka prema novčanom načelu (Obrazac PD-NN)
 
Redni broj 5 Obrasca PD-NN: Rashodi (gubici) od vrijednosnih usklađenja dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine
 
 Na ovom rednom broju upisuje se iznos rashoda (gubici) od vrijednosnih usklađenja dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine. Iznos se upisuje ukoliko je porezni obveznik iste iskazao u rashodima (sadržano na rednom broju 2). Porezni obveznik koji poreznu osnovicu utvrđuje prema novčanom načelu obveznik je primjene računovodstvenih standarda te stoga u određenim slučajevima iskazuje i vrijednosna usklađenja dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine.
 
 Na ovom rednom broju se neće iskazati samo iznos vrijednosnih usklađenja dugotrajne materijalne i nematerijalne iz članka 12. stavka 22. Zakona nastalo u poreznom razdoblju (ako se ne iskazuje trošak amortizacije).
Redni broj 6 Obrasca PD-NN: Rashodi (gubici) od vrijednosnih usklađenja financijske imovine
 
 Porezni obveznik na ovom rednom broju iskazuje ukupne iznose rashoda (gubitka) od vrijednosnih usklađenja financijske imovine, koja su nastala u poreznom razdoblju. Iznos se upisuje ukoliko je porezni obveznik iskazao i rashod (gubitka) od vrijednosnih usklađenja financijske imovine u na rednom broju 2 Obrasca PD-NN.
 
 Porezni obveznik koji utvrđuje poreznu osnovicu prema novčanom načelu primjenjuje odredbe članka 10. stavka 1., članka 9. i članka 33. Pravilnika koje se odnose na utvrđivanje porezno priznatog rashoda temeljem otpisa potraživanja financijske imovine. Ukoliko se u istom poreznom razdoblju, u kojemu je nastalo određeno potraživanje, izvrši i porezno priznati otpis financijske imovine taj iznos se neće iskazati na ovom rednom broju. Iznimno, porezni obveznik na ovaj redni broj neće upisati iznos porezno priznatog otpisa financijske imovine koji je nastao u istom poreznom razdoblju.
 
Redni broj 7 Obrasca PD-NN: Rashodi vrijednosnog usklađenja potraživanja od kupaca za isporučena dobra i obavljene usluge
 
 Na ovom rednom broju porezni obveznik iskazuje ukupan iznos rashoda vrijednosnog usklađenja potraživanja od kupaca za isporučena dobra i obavljene usluge. Porezni obveznik upisuje ukupan iznos rashoda od vrijednosnog usklađenja potraživanja od kupaca za isporučena dobra i obavljene usluge koja su nastala u poreznom razdoblju i koja su uključena u rashode na rednom broju 2 Obrasca PD-NN neovisno o tome ispunjavaju li uvjete za priznavanje rashoda iz članka 9. Zakona. Porezni obveznik koji poreznu osnovicu utvrđuje prema novčanom načelu, primjenjuje računovodstvene propise vezane za vrijednosno usklađenje potraživanja od kupca za isporučena dobra i obavljene usluge, ali u slučaju utvrđivanja porezne osnovice prema novčanom načelu, isto isključuje iz porezne osnovice.
 
  Porezni obveznik koji utvrđuje poreznu osnovicu prema novčanom načelu isključuje iz porezne osnovice nenaplaćene (nerealizirane) prihode po osnovi potraživanja za isporučena dobra i obavljene usluge (umanjenje na rednom broju 23 Obrasca PD-NN), ali i za sve rashode koji su u poreznom razdoblju nastali temeljem usklađenja vrijednosti potraživanja od kupaca za isporučena dobra i obavljene usluge, te ih iskazuje na ovom rednom broju.
 
 Međutim, porezni obveznik je dužan sukladno članku 5. stavku 10. Zakona nakon proteka roka za naplatu potraživanja ista uključiti u poreznu osnovici iako ih ne naplati (ne nastane primitak), ukoliko ne pokrene određenu radnju iz članka 9. stavka 3. Zakona. U tom slučaju smatra se kao da je potraživanje naplaćeno i postaje oporezivi prihod (primitak) te se naknadno uključuje u poreznu osnovicu iskazivanjem uvećanja, kao realiziran prihod (primitak). Iznimno se naknadno ne uključuju u poreznu osnovicu otpisi potraživanja koji se smatraju porezno priznatim prema članku 9. Zakona i članku 33. Pravilnika.
 
Redni broj 8 Obrasca PD-NN: Rashodi od rezerviranja
 
 Na ovom rednom broju porezni obveznik iskazuje ukupni iznos rashoda od rezerviranja koja su nastala u poreznom razdoblju, a koje su iskazane u rashodima na rednom broju 2.
 
Redni broj 9 Obrasca PD-NN: Rashodi od nerealiziranih tečajnih razlika
 
 Na ovom rednom broju porezni obveznik iskazuje ukupni iznos rashoda od nerealiziranih tečajnih razlika koje su nastale u poreznom razdoblju, a koja su iskazana u rashodima na rednom broju 2.
 
Redni broj 10 Obrasca PD-NN: Rashodi od ostalih nenovčanih transakcija
 
 Na ovom rednom broju porezni obveznik iskazuje ukupne iznose rashoda od ostalih nenovčanih transakcija nastalih u poreznom razdoblju koja su iskazana u rashodima na rednom broju 2.
 
 
Redni broj 11 Obrasca PD-NN: Smanjenje potraživanja od poslovnih aktivnosti
 
 Na ovom rednom broju porezni obveznik iskazuje iznos ukupnog smanjenja potraživanja od poslovnih aktivnosti (bez učinka kamata i bez učinka obveze PDV-a) koja su nastala tijekom poreznog razdoblja, odnosno ukupan iznos naplaćenih (realiziranih prihoda, primitaka) potraživanja iskazanih u prihodima koja su nastala u poreznom razdoblju.
 
 Potraživanja koja je porezni obveznik po osnovi navedenih aktivnosti iskazao u prihodima na rednom broju 1 Obrasca PD-NN, u prvom koraku su isključena iz porezne osnovice umanjenjem iskaznom na rednom broju 23 PD-NN (povećanje potraživanja), a ona koja su se realizirala (iznos smanjenja potraživanja) uključuju se u poreznu osnovicu na ovom rednom broju kao realiziran prihod (primitak).
 
 Obzirom da novčano načelo slijedi načelo blagajne (kod obrtnika obveznika poreza na dohodak) prihodi se uključuju u poreznu osnovicu po realizaciji (kao primitak), zbog čega se na ovom rednom broju iskazuju i drugi ostvareni primitci u poreznom razdoblju po osnovi navedenih aktivnosti za koje se nisu stekli uvjeti priznavanja u prihode primjenom računovodstvenih standarda te nisu iskazani na rednom broju 1 u poreznom razdoblju. Ukoliko se u drugom poreznom razdoblju steknu uvjeti iskazivanja smanjenja potraživanja po osnovi navedenih aktivnosti tada se za iste neće iskazati uvećanje na ovom rednom broju radi izbjegavanja dvostrukog oporezivanja.
 
Redni broj 12 Obrasca PD-NN: Smanjenje kratkotrajnih potraživanja po osnovi kamata priznatih u prihode (od svih aktivnosti)
 
 Na ovom rednom broju porezni obveznik iskazuje iznos ukupnog smanjenja kratkotrajnih potraživanja po osnovi kamata priznatih u prihode (od svih aktivnosti) koja su nastala tijekom poreznog razdoblja. Porezni obveznik na ovom rednom broju iskazuje ukupan iznos smanjena potraživanja od kamata (od svih aktivnosti), odnosno ukupan iznos naplaćenih (realiziranih prihoda, primitaka) po osnovi kamata u poreznom razdoblju.
 
 Potraživanja koja je porezni obveznik po osnovi navedenih potraživanja iskazao u prihodima na rednom broju 1 Obrasca PD-NN, u prvom koraku su u ukupnom iznosu isključena iz porezne osnovice umanjenjem iskaznom na rednom broju 24 Obrasca PD-NN (povećanje potraživanja), a ona koja su se realizirala (iznos smanjenja potraživanja) uključuju se u poreznu osnovicu na ovom rednom broju kao realiziran prihod (primitak).
 
Redni broj 13 Obrasca PD-NN: Smanjenje vrijednosti zaliha
 
 Porezni obveznik na ovom rednom broju iskazuje iznos smanjenja zaliha pri prodaji ako je za iste iskazan rashod na rednom broju 2. sukladno računovodstvenim standardima.
 
 Poreznom obvezniku koji poreznu osnovicu utvrđuje prema novčanom načelu troškovi odnosno rashodi zaliha priznaju se prilikom smanjenja obveza za iste, dakle u trenutku nastanka izdatka, što može biti prije ili nakon što se po osnovi zaliha, sukladno računovodstvenim propisima, iskazuju rashodi na rednom broju 2.
 
 Na ovim rednom broju porezni obveznik iskazuje i ukupni iznos smanjenja vrijednosti zaliha, koja su nastala u poreznom razdoblju (članka 10. stavka 1. Zakona).
 
 Poreznom obvezniku koji utvrđuje poreznu osnovicu prema novčanom načelu, povećanje obveza za zalihe, povećanje zaliha ili smanjenja zaliha su neutralni za poreznu osnovicu te se stoga i iskazuju korekcije na Obrascu PD-NN. Ukoliko u poreznom razdoblju dođe do smanjenja zaliha te se sukladno računovodstvenim standardima iskazuju rashodi na rednom broju 2 (sučeljavanje prihoda i rashoda), za isti iznos na ovom rednom broju iskazuje se uvećanje porezne osnovice.
 
 Na ovom rednom broju porezni obveznik neće iskazati samo iznos rashoda po osnovi smanjenja vrijednosti zaliha koji se smatra porezno priznatim manjkom prema članku 7. stavku 1. točki 5. Zakona.
 
Redni broj 14 Obrasca PD-NN: Povećanje kratkoročnih obveza od poslovnih aktivnosti
 
 Na ovim rednom broju porezni obveznik iskazuje ukupne iznose povećanja kratkoročnih obveza od poslovnih aktivnosti (bez učinka kamata i bez učinka prava na odbitak pretporeza) koja su nastala tijekom poreznog razdoblja. Porezni obveznik na ovom rednom iskazuje ukupne iznose povećanja kratkoročnih obveza od navedenih aktivnosti nastalih u poreznom razdoblju neovisno o nastanku rashoda po osnovi navedenih aktivnosti sukladno računovodstvenim standardima (ako se isključuju iz oporezivanja).
 
 Stoga porezni obveznik na ovom rednom broju iskazuje iznos povećanja kratkoročnih obveza od navedenih aktivnosti za koje su iskazani rashodi na rednom broju 2 Obrasca PD-NN, ali i iznos povećanja obveza od navedenih aktivnosti za koje se nisu stekli uvjeti iskazivanja rashoda (sučeljavanje prihoda i rashoda), npr. za zalihe za koje je iskazano umanjenje na rednom broju 25 zbog povećanja zaliha.
 
  Povećanje kratkoročnih obveza od poslovnih aktivnosti (bez učinka kamata i bez učinka prava na odbitak pretporeza) za koje je iskazan rashod na rednom broju 2 Obrasca PD-NN u prvom koraku su u ukupnom iznosu isključena iz porezne osnovice uvećanjem iskaznom na ovom rednom broju, a po realizaciji (izdatak) uključit će se u poreznu osnovicu na rednom broju 26 Obrasca PD-NN.
 
Redni broj 15 Obrasca PD-NN: Povećanje kratkoročnih obveza po osnovi kamata priznatih u rashode
 
 Na ovom rednom broju porezni obveznik iskazuje ukupne iznose povećanja kratkoročnih obveza po osnovi kamata priznatih u rashode (od svih aktivnosti) ukupno nastale tijekom poreznog razdoblja. Porezni obveznik na ovom rednom broju iskazuje ukupne iznose rashoda koji su po osnovi povećanja kratkoročnih obveza od navedenih aktivnosti nastali u poreznom razdoblju, a koji su iskazani na rednom broju 2 Obrasca PD-NN.
 
 Povećanje kratkoročnih obveza po osnovi kamata priznatih u rashode za koje je iskazan rashod na rednom broju 2 Obrasca PD-NN u prvom koraku su u ukupnom iznosu isključena iz porezne osnovice uvećanjem iskaznom na ovom rednom broju, a po realizaciji (izdatak) uključit će se u poreznu osnovicu na rednom broju 27 Obrasca PD-NN.
 
Redni broj 16 Obrasca PD-NN: Uvećanja prema članku 11.b stavcima 3., 4. i 5. Pravilnika
 
 Na ovom rednom broju porezni obveznik iskazuje ukupne iznose uvećanja prema članku 11.b stavcima 3., 4. i 5. Pravilnika (obuhvaća isključene stavke iz prethodnih poreznih razdoblja koje se uvećanjem porezne osnovice uključuju u poreznom razdoblju).
 
Prema članku 11 b. stavku 3. Pravilnika, porezni obveznik koji utvrđuje poreznu osnovicu prema novčanom načelu dužan je poreznu osnovicu uvećati ili umanjiti za određene nenovčane transakcije i nerealizirane dobitke/gubitke te određene novčane transakcije i realizirane dobitke/gubitke koji su u prethodnim poreznim razdobljima bili isključeni (uvećanjem i umanjenjem) iz porezne osnovice temeljem članka 5. stavka 8. Zakona, ali su se stekli uvjeti uključivanja u poreznu osnovicu prema stavku 10. istog članka Zakona u poreznom razdoblju za koje se podnosi godišnja porezna prijava. Naime, prema članku 5. stavku 10. Zakona, nakon proteka roka za naplatu određenih stavki iz stavka 8. toga članka ili po realizaciji stavki koje su dodatno umanjile ili uvećale poreznu osnovicu iz ovoga članka, iste se uključuju u poreznu osnovicu na način propisan Zakonom, vodeći se načelom izbjegavanja dvostrukog oporezivanja i načelom izbjegavanja dvostrukog umanjenja porezne osnovice. Stoga na ovom rednom broju porezni obveznik upisuje, primjerice, iznose prihoda koje je u prethodnim poreznim razdobljima isključio iz porezne osnovice jer nisu bili naplaćeni, a koji su se u poreznom razdoblju realizirali (ostvaren, realiziran primitak u poreznom razdoblju) ili je za naplatu istih nastupila zastara, a porezni obveznik nije postupio pažnjom dobrog gospodarstvenika prema članku 9. stavku 1. Zakona.

 Na ovom rednom broju porezni obveznik će iskazati prihode koje je u prethodnom poreznom razdoblju ili razdobljima, temeljem članka 5. stavka 8. Zakona, isključio iz porezne osnovice, dakle koji nisu iskazani na rednom broju 1 Obrasca PD-NN u razdoblju za koje se podnosi porezna prijava, ili su bili iskazani i isključeni u prethodnim poreznim razdobljima.

 Prema članku 11. stavku 4. Pravilnika, ukoliko je obveznik poreza na dobit promijenio način utvrđivanja porezne osnovice, te utvrđuje poreznu osnovicu prema novčanom načelu dužan je nakon proteka roka za naplatu ili po realizaciji određenih stavki kojima je uvećana ili umanjena porezna osnovica prema članku 16. stavku 4. Zakona, iste uključiti u poreznu osnovicu na način propisan Zakonom i Pravilnikom. Stoga će na ovom rednom broju porezni obveznik iskazati realizirane, naplaćene prihode (primitke), a za koje je potraživanje nastalo u prethodnim poreznim razdobljima te do prelaska na novčano načelo nisu bila naplaćena i druge stavke kojima je umanjena porezna osnovica iskazana na rednom broju 49 Obrasca PD-NN. Na rednom broju 49 Obrasca PD-NN iskazuju se ukupni iznosi umanjenja, a na ovom rednom broju dio koji je realiziran u poreznom razdoblju.

 Prema članku 11. stavku 5. Pravilnika, ukoliko je obveznik poreza na dohodak postao obveznikom poreza na dobit i istovremeno promijenio način utvrđivanja porezne osnovice prema članku 5. stavku 7. Zakona, dužan je nakon proteka roka za naplatu ili po realizaciji određenih stavki iz početne bilance koje su navedene u članku 41. stavku 2. Pravilnika, iste uključiti u poreznu osnovicu na način propisan Zakonom i Pravilnikom. Riječ je o primicima koje je porezni obveznik ostvario u poreznom razdoblju i koja potječu iz razdoblja dok je bio obveznik poreza na dohodak, a za koje su se stekli uvjeti uključivanja u poreznu osnovicu.

Redni broj 17 Obrasca PD-NN: Ostale korekcije koje povećavaju dobit

 Na ovom rednom broju porezni obveznik iskazat će iznose ostalih korekcija koje povećavaju dobit, a koja nisu iskazana na drugim brojevima (stavkama) koje uvećavaju dobit ili smanjuju gubitak, kako ne bi došlo do neoporezivanja određenih realiziranih prihoda (primitaka).

 Za provođenje navedenog postupka potrebno je stalno voditi se temeljnim načelima urednog knjigovodstva, načelom izbjegavanja dvostrukog oporezivanja i načelom izbjegavanja dvostrukog umanjenja porezne osnovice.

Redni broj 18 Obrasca PD-NN: Ukupna povećanja dobitka/smanjenja gubitka prema novčanom načelu

 Na ovom rednom broju iskazuje se iznos ukupnih povećanja dobitka/gubitka za nenovčane transakcije i nerealizirane dobitke/gubitke te određene novčane transakcije i realizirane dobitke/gubitke (zbroj iznosa iskazanih od rednog broja 5 do 17).

II.2. Smanjenje dobiti / povećanje gubitka prema novčanom načelu (obrazac PD-NN)

Redni broj 19 Obrasca PD-NN: Prihodi (dobici) od vrijednosnih usklađenja financijske imovine

 Porezni obveznik na ovom rednom broju iskazuje ukupne iznose prihoda od vrijednosnih usklađenja financijske imovine, koja su nastala u poreznom razdoblju. Iznos se upisuje ukoliko je porezni obveznik iskazao vrijednosna usklađenja financijske imovine u prihodima u poreznom razdoblju (ukoliko je sadržano na rednom broju 1 Obrasca PD-NN).

Redni broj 20 Obrasca PD-NN: Prihodi od rezerviranja

 Na ovom rednom broju porezni obveznik iskazuje ukupni iznos prihoda od rezerviranja koja su nastala u poreznom razdoblju. Iznos se upisuje ukoliko je porezni obveznik iskazao prihode od rezerviranja u poreznom razdoblju na rednom broju 1 Obrasca PD-NN.

Redni broj 21 Obrasca PD-NN: Prihodi od nerealiziranih tečajnih razlika

 Na ovom rednom broju porezni obveznik iskazuje ukupni iznos prihoda od nerealiziranih tečajnih razlika. Iznos se upisuje ukoliko je porezni obveznik iskazao prihode od nerealiziranih tečajnih razlika u poreznom razdoblju na rednom broju 1 Obrasca PD-NN.

Redni broj 22. Obrasca PD-NN: Prihodi od ostalih nenovčanih transakcija

 Na ovom rednom broju porezni obveznik iskazuje ukupne iznose prihoda od ostalih nenovčanih transakcija nastalih u poreznom razdoblju. Iznos se upisuje ukoliko je porezni obveznik iskazao prihode od ostalih nenovčanih transakcija u poreznom razdoblju na rednom broju 1 Obrasca PD-NN.

Redni broj 23 Obrasca PD-NN: Povećanje potraživanja od poslovnih aktivnosti

 Na ovom rednom broju porezni obveznik iskazuje ukupno povećanje potraživanja od poslovnih aktivnosti (bez učinka kamata i bez učinka obveze PDV-a) koja su nastala tijekom poreznog razdoblja.  Porezni obveznik na ovim rednom broju iskazuje ukupne iznose povećanja potraživanja od navedenih aktivnosti koja su nastala u poreznom razdoblju i koja su iskazana u prihodima na rednim broju 1 Obrasca PD-NN.

 Potraživanja koja je porezni obveznik po osnovi navedenih aktivnosti iskazao u prihodima na rednom broju 1 Obrasca PD-NN, u prvom koraku su isključena iz porezne osnovice umanjenjem iskazanim na ovom rednom broju. Novčano načelo slijedi načelo blagajne kod obrtnika obveznika poreza na dohodak, te se prihodi uključuju u poreznu osnovicu po realizaciji (primitak).

 Naplaćena potraživanja za koja su se stekli uvjeti uključivanja u poreznu osnovicu iskazat će se uvećanjem na rednom broju 11 Obrasca PD-NN.

Redni broj 24 Obrasca PD-NN: Povećanja kratkotrajnih potraživanja po osnovi kamata priznatih u prihode

 Na ovom rednom broju porezni obveznik iskazat će iznos povećanja kratkotrajnih potraživanja po osnovi kamata priznatih u prihodima (od svih aktivnosti), koja su nastala tijekom poreznog razdoblja.

 Porezni obveznik na ovim rednom broju iskazuje ukupne iznose potraživanja od kamata koja su nastala u poreznom razdoblju i koja su iskazana u prihodima na rednom broju 1 Obrasca PD-NN.

 Potraživanja koja je porezni obveznik po osnovi navedenih aktivnosti iskazao u prihodima na rednom broju 1 Obrasca PD-NN, u prvom koraku su isključena iz porezne osnovice umanjenjem iskaznom na ovom rednom broju. Naplaćena potraživanja od kamata za koja su se stekli uvjeti uključivanja u poreznu osnovicu iskazat će se na rednom broju 12 Obrasca PD-NN.

Redni broj 25 Obrasca PD-NN: Povećanje vrijednosti zaliha

 Na ovom rednom broju porezni obveznik iskazuje iznos povećanja vrijednosti zaliha koja su nastala u poreznom razdoblju, odnosno iskazuje iznos povećanja zaliha za koje je iskazano povećanje kratkoročnih obveza na rednom broju 14 Obrasca PD-NN.

 Poreznom obvezniku koji utvrđuje poreznu osnovicu prema novčanom načelu, povećanje obveza za zalihe, povećanje zaliha ili smanjenja zaliha su neutralni na poreznu osnovicu i iskazuju se u Obrascu PD-NN neovisno o stečenim uvjetima za priznavanje rashoda sukladno računovodstvenim standardima.

 Poreznom obvezniku koji poreznu osnovicu utvrđuje prema novčanom načelu, troškovi odnosno rashodi nabavne vrijednosti zaliha priznaju se prilikom smanjenja obveza za iste, dakle, u trenutku nastanka izdatka, što može biti prije ili nakon što se po osnovi zaliha sukladno računovodstvenim propisima iskazuju rashodi na rednom broju 2 Obrasca PD-NN. Na ovom rednom broju iskazuje se umanjenje za iznos povećanja zaliha, isti iznos je uključen i u povećanje na rednom broju 14 Obrasca PD-NN.

Redni broj 26 Obrasca PD-NN: Smanjenje kratkoročnih obveza od poslovnih aktivnosti

 Na ovom rednom broju porezni obveznik iskazuje ukupno smanjenja kratkoročnih obveza od poslovnih aktivnosti (bez učinka kamata i bez učinka prava na odbitak pretporeza), koja su nastala tijekom poreznog razdoblja. Porezni obveznik na ovom rednom broju iskazuje ukupne iznose smanjenja kratkoročnih obveza od navedenih aktivnosti nastalih u poreznom razdoblju neovisno o nastanku rashoda po osnovi navedenih aktivnosti sukladno računovodstvenim standardima, ako su se stekli uvjeti za uključivanje u poreznu osnovicu kao izdataka (realizirani).

 Porezni obveznik na ovom rednom broju iskazuje ukupan iznos smanjenja odnosno iznose realiziranih (plaćenih obveza, izdataka) od navedenih aktivnosti nastalih u poreznom razdoblju. Novčano načelo slijedi načelo blagajne kod obrtnika obveznika poreza na dohodak te uključuje sve nastale izdatke. Stoga porezni obveznik na ovom rednom broju iskazuje smanjenja kratkoročnih obveza od navedenih aktivnosti neovisno o priznavanju rashoda po osnovi navedenih aktivnosti (sučeljavanje prihoda i rashoda), npr. za smanjenje obveza za zalihe i slično.

 Rashode koje je porezni obveznik po osnovi obveza od navedenih aktivnosti iskazao na rednom broju 2 Obrasca PD-NN, u prvom koraku su isključeni iz porezne osnovice uvećanjem iskaznom na rednom broju 14 Obrasca PD-NN, a oni koji su realizirani, na ovom rednom broju se uključuju u poreznu osnovicu kao realizirani rashod (izdatak), jer je došlo do realizacije (do izdatka).

Redni broj 27 Obrasca PD-NN: Smanjenje kratkoročnih obveza po osnovi kamata priznatih u rashode

 Na ovom rednom broju porezni obveznik iskazuje ukupno smanjenje kratkoročnih obveza po osnovi kamata priznatih u rashode (od svih aktivnosti) koja su ukupno nastala tijekom poreznog razdoblja. Porezni obveznik na ovom rednom broju iskazuje ukupan iznos smanjenja kratkoročnih obveza po osnovi kamata, odnosno ukupan iznos realiziranih plaćenih obveza (izdataka) od navedenih aktivnosti. Obveze koje je porezni obveznik po osnovi navedenih aktivnosti iskazao u rashodima na rednom broju 2 Obrasca PD-NN, u prvom koraku su isključena iz porezne osnovice uvećanjem iskaznom na rednom broju 15 Obrasca PD-NN, a ona koja su realizirana, na ovom rednom broju se uključuju u poreznu osnovicu kao realizirani rashod (izdatak), jer je došlo do realizacije (Novčano načelo slijedi načelo blagajne kod obrtnika obveznika poreza na dohodak).
 
Redni broj 28 Obrasca PD-NN: Umanjenje prema članku 11.b stavcima 3., 4. i 5. Pravilnika

 Na ovom rednom broju porezni obveznik iskazuje ukupne iznose umanjenja prema članku 11.b stavcima 3., 4. i 5. Pravilnika (obuhvaća isključene stavke iz prethodnih poreznih razdoblja koje se umanjenjem porezne osnovice uključuju u poreznom razdoblju).

 Prema članku 11 b. stavku 3. porezni obveznik koji utvrđuje poreznu osnovicu prema novčanom načelu, dužan je istu uvećati ili umanjiti za određene nenovčane transakcije i nerealizirane dobitke/gubitke te određene novčane transakcije i realizirane dobitke/gubitke koji su u prethodnim poreznim razdobljima bili isključeni (uvećanjem i umanjenjem) iz porezne osnovice temeljem članka 5. stavka 8. Zakona, ali su se stekli uvjeti uključivanja u poreznu osnovicu prema stavku 10. članka Zakona u poreznom razdoblju za koje se podnosi godišnja porezna prijava. Naime, prema članku 5. stavku 10. Zakona, nakon proteka roka za naplatu određenih stavki iz stavka 8. toga članka ili po realizaciji stavki koje su dodatno umanjile ili uvećale poreznu osnovicu iz istoga članka Zakona, iste se uključuju u poreznu osnovicu na način propisan Zakonom, vodeći se načelom izbjegavanja dvostrukog oporezivanja i načelom izbjegavanja dvostrukog umanjenja porezne osnovice. Stoga na ovom rednom broju porezni obveznik upisuje primjerice iznose rashoda koje je u prethodnim poreznim razdobljima isključio iz porezne osnovice jer nisu plaćeni, a koji su se u poreznom razdoblju realizirali (ostvareni izdatak u poreznom razdoblju).

 Prema članku 11.b stavku 4. Pravilnika, ukoliko je obveznik poreza na dobit promijenio način utvrđivanja porezne osnovice, te utvrđuje poreznu osnovicu prema novčanom načelu dužan je nakon proteka roka za naplatu ili po realizaciji određenih stavki kojima je uvećana ili umanjena porezna osnovica prema članku 16. stavku 4. Zakona, iste uključiti u poreznu osnovicu na način propisan Zakonom i Pravilnikom. Stoga će na ovom rednom broju porezni obveznik iskazati realizirane plaćene rashode (izdatke) za koje je obveza nastala u prethodnim poreznim razdobljima, a do prelaska na novčano načelo nisu bili plaćeni te druge stavke kojim je uvećana porezna osnovica iskazana na rednom broju 45 Obrasca PD-NN. Na rednom broju 45 Obrasca PD-NN iskazuju se ukupni iznosi iz prethodnog razdoblja, a na ovom rednom broju dio koji je realiziran u poreznom razdoblju.

 Prema članku 11. stavku 5. Pravilnika ukoliko je obveznik poreza na dohodak postao obveznikom poreza na dobit i istovremeno promijenio način utvrđivanja porezne osnovice prema članku 5. stavku 7. Zakona dužan je nakon proteka roka za naplatu ili po realizaciji određenih stavki iz početne bilance koje su navedene u članku 41. stavku 2. Pravilnika uključiti u poreznu osnovicu na način propisan Zakonom i Pravilnikom. Riječ je o izdacima koje je porezni obveznik ostvario u poreznom razdoblju i koja potječu iz razdoblja dok je bio obveznik poreza na dohodak.

Redni broj 29 Obrasca PD-NN: Ostale korekcije koje smanjuju dobit

 Na ovom rednom broju porezni obveznik iskazuje iznose ostalih korekcija koji smanjuju dobit, a koji nisu iskazani na drugim brojevima (stavkama) koji smanjuju dobit ili povećavaju gubitak, kako ne bi došlo do dvostrukog oporezivanja određenih prihoda ili nepriznavanja rashoda (izdataka).

 Pri umanjenju dobiti potrebno je voditi se temeljnim načelima urednog knjigovodstva, načelom izbjegavanja dvostrukog oporezivanja i načelom izbjegavanja dvostrukog umanjenja porezne osnovice.

Redni broj 30 Obrasca PD-NN: Ukupna smanjenja dobiti / povećanja gubitka prema novčanom načelu

 Na ovom rednom broju iskazuje se iznos ukupnih umanjenja dobiti / povećanja gubitka za nenovčane transakcije i nerealizirane dobitke/gubitke te određene novčane transakcije i realizirane dobitke/gubitke (zbroj iznosa iskazanih od rednog broja 19 do 29 Obrasca PD-NN).
 
 Porezni obveznik koji utvrđuje osnovicu poreza na dobit po novčanom načelu na rednim brojevima 31 do 51 (osim rednog broja 16, 28, 44 i 49) primjenjuje na odgovarajući način sve odredbe Zakona i Pravilnika kao i obveznik koji uvećanja i umanjenja porezne osnovice iskazuje na Obrascu PD na rednim brojevima 5 do 31 (osim što su uvećanja za vrijednosna usklađenja i rezerviranja već iskazana na pozicijama od rednog broja 5 do 29 obrasca PD-NN). Međutim, treba obratiti pažnju da se kod iskazivanja uvećanja i umanjenja osnovice poreza na dobit po novčanom načelu polazi od realiziranih prihoda i rashoda (naplaćenih primitaka i plaćenih izdataka), a ne od prihoda i rashoda utvrđenih prema računovodstvenim standardima.


II. (Obrazac PD) ili III. (Obrazac PD-NN) POVEĆANJE DOBITI / SMANJENJE GUBITKA


Redni broj 5 (PD) ili redni broj 31 (PD-NN): Amortizacija (članak 12. stavci 13., 16., 17., 18. i 19. Zakona)

Na ovome rednom broju upisuje se iznos amortizacije iznad svote propisane u članku 12. stavku 13. Zakona, a koji je utvrđen na način propisan i u članku 22. stavku 3. Pravilnika.

To je amortizacija obračunana za osobne automobile i druga sredstva osobnog prijevoza, kojima je trošak nabave iznad 400.000,00 kuna po jednom sredstvu. Porezna osnovica povećava se za iznos porezno nepriznate amortizacije u poreznom razdoblju u kojemu se imovina amortizira.
 
To znači da se od svote ukupno obračunane amortizacije takve imovine, porezna osnovica uvećava za svotu obračunanu na vrijednost iznad 400.000,00 kuna s pripadajućim porezom na dodanu vrijednost.
Na ovom rednom broju upisuje se i iznos amortizacije dugotrajne imovine odnosno troškova najma, te svih pripadajućih troškova iz članka 12. stavaka 16. - 19. Zakona i članka 22. stavaka 7. - 11. Pravilnika za koje se povećava porezna osnovica.

Ako porezni obveznik koji je registriran za djelatnost iznajmljivanja i prijevoza plovilima i zrakoplovima, odnosno za djelatnost iznajmljivanja apartmana i kuća za odmor tijekom poreznog razdoblja:
 
1. po osnovi korištenja plovila i zrakoplova nije ostvario prihod najmanje u visini 7% nabavne vrijednosti takve imovine
2. po osnovi korištenja apartmana i kuće za odmor nije ostvario prihod najmanje u visini 5% nabavne vrijednosti takve imovine
3. po osnovi korištenja navedene imovine na temelju poslovnog najma nije ostvario prihod najmanje u visini troškova najma

tada se porezna osnovica povećava za troškove amortizacije odnosno troškove najma, te za sve pripadajuće troškove.

 Napominjemo da se prema članku 22. stavku 9. Pravilnika, iznimno prihodi po osnovi korištenja navedene imovine mogu utvrditi razmjerno broju mjeseci korištenja imovine, ako je tijekom poreznog razdoblja ista nabavljena odnosno otuđena.
 
 Porezni obveznik koji u dugotrajnoj imovini ima evidentirana plovila, zrakoplove, apartmane i kuće za odmor obvezan je sastaviti pregled podataka za pojedino sredstvo odnosno imovinu koji osobito sadrži: vrsta sredstva odnosno imovine, nabavna vrijednost, ostvareni prihod po osnovi korištenja sredstva tijekom poreznog razdoblja, iznos amortizacije, te pripadajući troškovi koji su nastali u svezi s korištenjem sredstva odnosno imovine u poreznom razdoblju prema vrsti troška. Pregled podataka o sredstvu odnosno imovini obvezno se prilaže uz prijavu poreza na dobit.

Primjer:

Porezni obveznik sa sjedištem u Zagrebu koji obavlja djelatnost ostale trgovine na veliko i djelatnost iznajmljivanja, u dugotrajnoj imovini ima evidentiran apartman nabavne vrijednosti 1.000.000,00 kuna na obali mora na području Zadarske županije, a koji služi za iznajmljivanje turistima. Tijekom 2017. godine ostvario je prihod temeljem korištenja apartmana u iznosu od 20.000,00 kuna, dok pripadajući troškovi temeljem korištenja apartmana tijekom 2017. godine iznose 4.000,00 kuna

U primjeru, porezni obveznik nije dosegao propisanu razinu prihoda temeljem korištenja apartmana u iznosu od 50.000,00 kuna, stoga je obvezan uvećati poreznu osnovicu za 50.000,00 kuna troškova amortizacije (i porezni obveznik koji utvrđuje osnovicu prema novčanom načelu) i za pripadajuće troškove nastale temeljem korištenja apartmana (iznimno, porezni obveznik koji poreznu osnovicu utvrđuje prema novčanom načelu uzima u obzir samo plaćene troškove) koji su nastali tijekom 2017. godine u iznosu od 4.000,00 kuna, odnosno uvećati poreznu osnovicu za ukupan iznos od 54.000,00 kuna.
 
PREGLED PODATAKA O SREDSTVU ODNOSNO IMOVINI ZA 2017. godinu
Vrsta sredstva odnosno imovine
apartman
Nabavna vrijednost
1.000.000,00
Ostvareni prihod
20.000,00
Godišnja amortizacija – 5%
50.000,00
Pripadajući troškovi u svezi korištenja imovine
4.000,00
Povećanje porezne osnovice
za nepriznate troškove amortizacije
za nepriznate troškove održavanja
54.000,00
50.000,00
4.000,00
 
Redni broj 6 (PD) ili redni broj 32 (PD-NN): 50% troškova reprezentacije

Na ovom rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1. točci 3. Zakona i u članku 23. Pravilnika, a odnosi se na 50% porezno nepriznatih rashoda za reprezentaciju.
 
To su troškovi učinjeni za ugošćenje i darivanje poslovnih partnera, za odmor, šport, rekreaciju i razonodu, za zakup automobila, plovila, zrakoplova i kuća za odmor i to u visini troškova nastalih iz poslovnih odnosa s poslovnim partnerima. Poslovnim partnerima smatraju se osobe s kojima postoji poslovni odnos ili se očekuje da će se takav odnos uspostaviti.
 
Troškovima reprezentacije s pripadajućim porezom na dodanu vrijednost smatraju se i darovi sa ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda, sukladno članku 7. stavku 1. točci 3. Zakona, koji su dani poslovnom partneru ili njegovu (njegovom) opunomoćeniku ili nekoj drugoj osobi, ako za to ne postoji pravna obveza ili neka druga povezanost s uslugom primatelja.

Iznimno, ne smatraju se reprezentacijom, prema članku 7. stavku 6. Zakona, proizvodi i roba iz asortimana poreznog obveznika prilagođenih za te svrhe s oznakom „nije za prodaju“, te drugi reklamni predmeti s nazivom tvrtke, proizvoda i drugog oblika reklame (čaše, pepeljare, stolnjaci, podmetači, olovke, rokovnici, upaljači, privjesci i slično) dani za uporabu u prodajnom prostoru kupca, a ako se daju potrošačima, ne smatraju se reprezentacijom ako je njihova pojedinačna vrijednost bez PDV-a do 160,00 budući da se takvi predmeti smatraju troškom promidžbe.

 Vezano za razgraničavanje troškova reprezentacije od troškova promidžbe upućujemo na mišljenje Središnjeg ureda, Porezne uprave, Klasa: 410-01/13-01/911, Ur.broj: 513-07-21-01/13-02 od 20. veljače 2013.

 Kod obveznika koji poreznu osnovicu utvrđuju prema novčanom načelu na ovome rednom broju iskazuje se 50% troška reprezentacije koji je plaćen, odnosno na bilo koji način realiziran.

Redni broj 7 (PD) ili redni broj 33 (PD-NN): Iznos nepriznatih troškova za osobni prijevoz (članak 7. stavak 1. točka 4. Zakona)

Na ovom rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1. točci 4. Zakona i članku 25. Pravilnika, prema kojemu se porezna osnovica povećava za 50% (za porezna razdoblja prije 1.1.2018. porezna osnovica povećava se za 30%) troškova sredstava za osobni prijevoz, osim troškova osiguranja, kamata povezanih s nabavom imovine (sredstava), te plaćenog poreza na cestovna motorna vozila i plovila kao i naknada i pristojba koje se obvezno prema posebnim propisima plaćaju pri registraciji sredstva za osobni prijevoz, nastalih u svezi s vlastitim ili unajmljenim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz (osobni automobil, plovilo, helikopter, zrakoplov i slično), poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se na osnovi korištenja sredstava za osobni prijevoz ne utvrđuje plaća.

U navedene troškove spadaju troškovi s pripadajućim porezom na dodanu vrijednost, prema statusu pojedinog sredstva:

1. za sredstva u vlasništvu poreznog obveznika troškovi goriva i ulja, održavanja i popravaka, registracije, amortizacije i drugi, osim troškova osiguranja, poreza na cestovna motorna vozila i plovila i kamata, te naknade i pristojbe koje se obvezno prema posebnim propisima plaćaju pri registraciji sredstva za osobni prijevoz,
2. za rent – a – car usluge zaračunana naknada uvećana za troškove goriva,
3. za vozila u najmu trošak naknade po ugovoru, trošak goriva i održavanja te svi drugi troškovi koje po ugovoru o najmu snosi korisnik najma, a kod financijskog najma trošak amortizacije.

Iznimke:

1.Troškovi upotrebe sredstava za osobni prijevoz

Prema članku 25. stavku 2. Pravilnika, sredstvima za osobni prijevoz ne smatraju se osobni automobili i druga sredstva za osobni prijevoz koja se izravno koriste u obavljanju određenih djelatnosti kao što su: autoškole, taksi - službe, djelatnosti iznajmljivanja sredstava prijevoza, pomoć na cesti i na vodi, djelatnosti izvođenja i/ili održavanja plinskih, vodovodnih i drugih instalacija, hitnih intervencija i druge slične djelatnosti ako sredstva za osobni prijevoz služe isključivo za takvu djelatnost.

Prema navedenoj odredbi, troškovi nastali u svezi uporabe osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz ne povećavaju poreznu osnovicu za 30% troškova učinjenih uporabom sredstva za osobni prijevoz ako služe za obavljanje navedenih djelatnosti.

2. Troškovi osobnih automobila – plaća

U članku 7. stavku 1. točci 4. Zakona i članku 25. stavku 1. Pravilnika, propisano je da se porezna osnovica povećava za 50% troškova (za porezna razdoblja prije 1.1.2018. porezna osnovica povećava se za 30% troškova), osim troškova osiguranja, kamata i plaćenog poreza na cestovna motorna vozila i poreza na plovila, kao i naknada i pristojba koje se obvezno prema posebnim propisima plaćaju pri registraciji sredstva za osobni prijevoz, nastalih u svezi s vlastitim ili unajmljenim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz (osobni automobil, plovilo, helikopter, zrakoplov i slično) poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se na osnovi korištenja sredstava za osobni prijevoz ne utvrđuje plaća.

Prema tome, ako se na temelju korištenja motornog vozila odnosno sredstva za osobni prijevoz obračunava plaća nekoj osobi, u tom se razdoblju ne uvećava osnovica poreza na dobit za 50% (za porezna razdoblja prije 1.1.2018. porezna osnovica povećava se za 30%) troškova korištenja tog motornog vozila odnosno sredstva za osobni prijevoz.

 Vezano uz priznavanje troškova korištenja sredstava za osobni prijevoz upućujemo na mišljenje Središnjeg ureda Porezne uprave, Klasa: 410-01/10-01/224, Ur.broj: 513-07-21-01/10-2 od 8. ožujka 2010. 

 Kod obveznika koji poreznu osnovicu utvrđuju prema novčanom načelu na ovom rednom broju iskazuje se 50% (za porezna razdoblja prije 1.1.2018. iskazuje se 30%) nepriznatih troškova za osobni prijevoz polazeći od iznosa navedenih troškova koji su plaćeni, odnosno na bilo koji način realizirani.

Redni broj 8 (PD) ili redni broj 34 (PD-NN): Manjkovi na imovini iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske gospodarske komore, odnosno Hrvatske obrtničke komore (članak 7. stavak 1. točka 5. Zakona)

Na ovome rednom broju upisuje se iznos manjkova na imovini iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske gospodarske komore, odnosno Hrvatske obrtničke komore, u smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost, po kojoj osnovi se ne plaća porez na dohodak ako je odluku da se ne tereti odgovorna osoba donio upravni odbor, nadzorni odbor ili skupština trgovačkog društva, a zbog nepostojanja objektivne mogućnosti utvrđivanja osobne odgovornosti radnika, člana društva ili druge fizičke osobe sukladno članku 7. stavku 1. točki 5. Zakona, te članku 26. Pravilnika.

Redni broj 9 (PD) ili redni broj 35 (PD-NN): Rashodi utvrđeni u postupku nadzora (članak 7. Zakona)

Na ovome rednom broju upisat će se iznos rashoda utvrđenih u postupku nadzora s pripadajućim porezom na dodanu vrijednost, porezom na dohodak, prirezom porezu na dohodak, te obveznim doprinosima za koje se utvrdilo da su nastali u svezi skrivenih isplata dobiti, te izuzimanja dioničara, članova društva i fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje se plaća porez na dobit, te s njima povezanim osobama.

 Kod obveznika koji poreznu osnovicu utvrđuju prema novčanom načelu na ovom rednom broju iskazuju se rashodi utvrđeni u postupku nadzora koji su plaćeni, odnosno na bilo koji način realizirani.
 
Redni broj 10 (PD) ili redni broj 36 (PD-NN): Troškovi prisilne naplate poreza ili drugih davanja

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1. točci 6. Zakona i u članku 27. Pravilnika.

U članku 27. Pravilnika propisano je da u troškove prisilne naplate poreza ili drugih davanja za koje se povećava porezna osnovica ne spadaju porezi i druga davanja koja su predmetom prisilne naplate, nego troškovi nastali u svezi s prisilnom naplatom, kao što su troškovi čuvanja, pristojbe i slični troškovi postupka prisilne naplate.

 Kod obveznika koji poreznu osnovicu utvrđuju prema novčanom načelu na ovom rednom broju iskazuju se troškovi prisilne naplate poreza ili drugih davanja koji su plaćeni, odnosno na bilo koji način realizirani.

Redni broj 11 (PD) ili redni broj 37 (PD-NN): Troškovi kazni za prekršaje i prijestupe

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1. točci 7. Zakona i u članku 28. Pravilnika.

U članku 28. Pravilnika propisano je da u troškove kazni za koje se povećava porezna osnovica spadaju sve kazne koje izriču mjerodavna upravna i sudska tijela poreznom obvezniku. Dakle, troškovi kazni nisu porezno priznati rashod.

 Kod obveznika koji poreznu osnovicu utvrđuju prema novčanom načelu na ovom rednom broju iskazuju se troškovi kazni za prekršaje i prijestupe koji su plaćeni, odnosno na bilo koji način realizirani.

Redni broj 12 (PD) ili redni broj 38 (PD-NN): Zatezne kamate između povezanih osoba

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1. točci 8. Zakona i u članku 29. Pravilnika.
 
Porezna osnovica povećava se za rashode zateznih kamata koje su proistekle iz odnosa osoba povezanih u smislu članka 13. stavka 2. Zakona. Porezna osnovica povećava se neovisno je li kamate zaračunala povezana osoba rezident ili nerezident. Dakle, zatezne kamate koje obračunavaju povezane osobe nisu porezno priznati rashod. Zatezne kamate između nepovezanih osoba jesu porezno priznati rashod.

Ako su zatezne kamate zaračunane po osnovi duga, na koje se plaća porez po odbitku, porezna osnovica povećava se za svotu umanjenu za plaćeni porez po odbitku.

Kod obveznika koji poreznu osnovicu utvrđuju prema novčanom načelu na ovom rednom broju iskazuju se troškovi zateznih kamata između povezanih osoba koji su plaćeni, odnosno na bilo koji način realizirani.

Redni broj 13 (PD) ili redni broj 39 (PD-NN): Povlastice i drugi oblici imovinske koristi (članak 7. stavak 1. točka 9. i stavak 2. Zakona)

Na ovome rednom broju upisat će se iznos povećanja porezne osnovice za rashode nastalih po osnovu danih povlastica i drugih oblika imovinske koristi fizičkim ili pravnim osobama da nastane, odnosno ne nastane određeni događaj, odnosno da se određena radnja obavi, primjerice, bolje ili brže nego inače ili da se propusti obaviti. U navedene rashode uključuju se i pripadajući porez na dodanu vrijednost, porez na dohodak, prirez porezu na dohodak, te obvezni doprinosi.

Kod obveznika koji poreznu osnovicu utvrđuju prema novčanom načelu na ovom rednom broju iskazuju se rashodi koji su plaćeni, odnosno na bilo koji način realizirani.

Redni broj 14 (PD) ili redni broj 40 (PD-NN): Rashodi darovanja iznad dopuštenih iznosa

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1. točci 10. Zakona i u članku 30. Pravilnika.
 
U članku 30. Pravilnika propisano je da se porezna osnovica povećava za darovanja iznad svote propisane člankom 7. stavkom 7. Zakona odnosno za darovanja u naravi ili novcu učinjena u tuzemstvu koja su veća od 2% prihoda ostvarenog u prethodnoj godini, za kulturne, znanstvene, odgojno – obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe udrugama i drugim osobama koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima. Iznimno, svota može biti i veća od 2% prihoda prethodne godine ako je dana prema odlukama nadležnih ministarstava o provedbi financiranja posebnih programa i akcija.
 
Odlukama mjerodavnih ministarstava o provedbi financiranja posebnih programa i akcija smatraju se pojedini projekti ministarstava kao i suglasnost ministarstva pojedinim projektima koje poduzimaju zakonom predviđeni primatelji darovanja. To znači da će za priznavanje darovanja u svoti većoj od 2% prihoda prethodne godine trebati osigurati suglasnost mjerodavnog ministarstva, ako se ne radi o akciji koju provodi samo ministarstvo.

Nadalje, u darovanja iz članka 7. stavka 7. Zakona mogu se uključiti i darovanja poreznih obveznika proizvođača i trgovaca hrane koji, u cilju sprečavanja uništavanja velikih količina hrane i zaštite okoliša, daruju hranu osobama navedenim u članku 7. stavku 7. Zakona za socijalne, humanitarne i druge svrhe pomoći, te osobama pogođenim elementarnim nepogodama i prirodnim katastrofama, pod uvjetom da su ta darovanja izvršena u skladu s posebnim propisima koji su u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede i uz posebne evidencije kako bi se nedvojbeno moglo utvrditi da je darovanje hrane izvršeno za navedene svrhe. Smatra se da su ispunjeni uvjeti iz članka 7. stavka 7. Zakona u smislu provedbe posebnih programa i akcija, ukoliko je darovanje hrane izvršeno u skladu posebnim propisima ministarstva poljoprivrede. Dakle, u slučaju darivanja hrane iz navedenih razloga i navedene svrhe, ono može biti i iznad 2% prihoda, ukoliko je izvršeno prema propisima Ministarstva poljoprivrede. Posebnim propisom Ministarstva poljoprivrede smatra se Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinima doniranja hrane i hrane za životinje (Narodne novine, broj 119/15), a koji, između ostaloga, propisuje obvezu vođenja posebne evidencije.
 
 Nadalje, odredbom članka 7. stavka 8. Zakona propisano je da u darovanja iz stavka 7. istoga članka spada i plaćanje troškova za zdravstvene potrebe fizičkih osoba (operativne zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala) rješavanje kojih nije plaćeno osnovnim, dopunskim, dodatnim i privatnim zdravstvenim osiguranjem niti na teret sredstava fizičke osobe, a pod uvjetom da je darovanje odnosno plaćanje troškova obavljeno na žiroračun primatelja dara ili zdravstvene ustanove te na temelju vjerodostojnih isprava.

U darovanja ne spadaju sponzorstva pod kojima se razumijeva davanje koje zauzvrat ima promidžbu tvrtke, proizvoda ili znaka sponzora ili darovatelja, jer se u tom slučaju, u pravilu, radi o troškovima promidžbe.

U Zakonu su navedene osobe koje se mogu donirati za određene propisane namjene, a navedeno je da mogu donirati i druge osobe koje djelatnost obavljaju u skladu s posebnim propisima. U Pravilniku je navedeno da se pod drugim osobama, iz članka 7. stavka 7. Zakona koje djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima i koje se može darivati za propisane namjene i u propisanim iznosima, smatraju i tijela državne, lokalne i područne (regionalne) samouprave. To znači da se porezno priznaje donacija za projekte koje financira lokalna samouprava u području športa, obrazovanja i drugih djelatnosti. Donacije inozemnim primateljima nisu porezno priznati rashod.
 
Troškovi darovanja porezno se priznaju i poreznom obvezniku koji iskazuje gubitak.

Porezni obveznici koji nemaju podatak o prihodu prethodne godine (prva godina poslovanja) ne mogu imati porezno priznate donacije.

Redni broj 15 (PD) ili redni broj 41 (PD-NN): Kamate na zajmove dioničara i članova društva koje nisu porezno priznati rashod

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 8. Zakona i u članku 32. Pravilnika.
 
U kamate koje nisu porezno priznati rashod spadaju i kamate na zajmove koji su primljeni od dioničara odnosno člana društva koji drži najmanje 25% dionica ili udjela u kapitalu ili glasačkih prava u poreznom obvezniku, ako bilo kada u poreznom razdoblju ti zajmovi premaše četverostruku svotu udjela toga dioničara odnosno člana društva u kapitalu ili glasačkom pravu, utvrđenu u odnosu na svotu i razdoblje trajanja zajmova u poreznom razdoblju, osim kamate po kreditima od financijskih organizacija.

Zajmovima dioničara odnosno člana društva smatraju se i zajmovi trećih osoba za koje jamči dioničar odnosno član društva.

U članku 32. Pravilnika propisano je da se kamatama iz članka 8. Zakona za koje se povećava porezna osnovica smatraju kamate na svotu zajma koji premašuje četverostruku svotu udjela dioničara odnosno člana društva u kapitalu ili glasačkom pravu, a koji drži najmanje 25% dionica ili udjela u kapitalu ili glasačkom pravu u društvu.

Za izračun udjela člana društva u kapitalu uzima se stanje kapitala (upisanog i umanjenog za neuplaćeni dio, neupisanog, pričuva i zadržane dobiti), na zadnji dan u mjesecu u kojemu se zajam počeo koristiti.
 
Udio udjela člana društva i stanje kapitala utvrđuje se svaki zadnji dan u mjesecu za razdoblje korištenja zajma. Ako se odnos udjela člana društva u kapitalu promjeni tijekom korištenja zajma, za porezno se priznavanje odnosno nepriznavanje obračunane kamate računa razdoblje u kojemu je odnos udjela i kapitala promijenjen.

U navedene kamate ne spadaju kamate na kredite koji se primaju od dioničara odnosno člana društva koji je banka ili druga financijska organizacija, ali spadaju kamate financijske organizacije koja je osnovna radi financiranja grupe povezanih osoba odnosno osobe koja ne nudi kredite ili zajmove na financijskom tržištu.

Ako se na kamate plaća porez na dohodak od kapitala, za kamate se ne povećava osnovica poreza na dobit. Isto tako se za kamate ne povećava porezna osnovica ako ih zaračunava tuzemni obveznik poreza na dobit.

Prema mišljenju Središnjeg ureda Porezne uprave, Klasa: 410-01/06-01/388, Ur.broj: 513-07-21-01/03-2 od 19. travnja 2006. godine, porezno se ne priznaju kamate na svotu koja premašuje četverostruku svotu udjela dioničara odnosno člana društva u kapitalu ili glasačkom pravu, a koji drži najmanje 25% dionica ili udjela u kapitalu ili glasačkom pravu u društvu. Dakle, porezno se ne priznaju kamate na zajam iznad propisanog limita, te za iste treba povećati poreznu osnovicu.

Kod obveznika koji poreznu osnovicu utvrđuju prema novčanom načelu na ovom rednom broju iskazuju se troškovi za kamate na zajmove dioničara i članova društva koji su plaćeni, odnosno smatraju se realiziranim na bilo koji način.

Redni broj 16 (PD) ili redni broj 42 (PD-NN): Kamate između povezanih osoba

Na ovom rednom broju iskazuje se svota kamata koje nisu porezno priznate, a utvrđene su na način propisan u članku 14. stavku 3. Zakona i članku 37. Pravilnika.
 
U navedenim člancima propisano je da se pri utvrđivanju prihoda od kamata na dane zajmove kod povezanih osoba obračunava kamata najmanje do visine kamatne stope koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba u trenutku odobrenja zajma. Pri utvrđivanju rashoda od kamata na primljene zajmove kod povezanih osoba, priznaju se obračunane kamate najviše do visine kamatne stope koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba u trenutku odobrenja zajma.
 
Kamatnu stopu određuje i objavljuje ministar financija, prije početka poreznog razdoblja u kojem će se koristiti, vodeći pritom računa da se radi o kamatnoj stopi koja se ostvaruje u usporedivim okolnostima ili koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba.

Sukladno odredbi članka 37. stavka 1. Pravilnika, kamatna stopa iz članka 14. stavka 3. Zakona utvrđuje se kao aritmetička sredina prosječnih kamatnih stopa na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, a koje je Hrvatska narodna banka objavila u tekućoj kalendarskoj godini. Prosječnu kamatnu stopu na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, Hrvatska narodna banka izračunava, prema posebnim propisima, kao vagani prosjek stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima u kunama bez valutne klauzule, u kunama s valutnom klauzulom uz euro i u eurima, za referentno razdoblje od šest mjeseci. Prosječnu kamatnu stopu na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima Hrvatska narodna banka objavljuje u Narodnim novinama.
 
Sukladno Odluci o objavi kamatne stope na zajmove između povezanih osoba (Narodne novine, broj 123/16) kamatna stopa na zajmove između povezanih osoba iz članka 14. stavka 3. Zakona o porezu na dobit za 2017. godinu utvrđena je u iznosu od 4,97%.

Iznimno, porezni obveznik može kamatu između povezanih osoba utvrđivati prema uvjetima i na način propisan člankom 13. Zakona pod uvjetom da taj način primjenjuje na sve ugovore (transferne cijene).

Navedena odredba o priznavanju kamate na dane zajmove između povezanih osoba, primjenjuje se u slučajevima zaračunavanja kamata u poslovima između tuzemne poslovne jedinice inozemnog poduzetnika (nerezidenta) i društva osnivača ili između tuzemnoga ovisnog društva i inozemnoga matičnog društva ili tuzemnoga matičnog društva i inozemnoga ovisnog društva.
 
Nadalje, navedene odredbe o priznavanju kamata na dane zajmove između povezanih osoba, sukladno članku 14. Zakona i članku 37. Pravilnika, odnose se i na povezane osobe koje su rezidenti ako jedna od povezanih osoba ima povlašteni porezni status, odnosno plaća porez na dobit po stopama koje su niže od propisane stope ili je oslobođena od plaćanja poreza na dobit, ili ima u poreznom razdoblju pravo na prijenos poreznog gubitka iz prethodnih poreznih razdoblja.
 
Ako se na kamate plaća porez po odbitku, porezna osnovica povećava se za svote umanjene za plaćeni porez po odbitku.

Kod obveznika koji poreznu osnovicu utvrđuju prema novčanom načelu na ovom rednom broju iskazuju se rashodi kamata između povezanih osoba koje su plaćene, odnosno smatraju se realiziranim na bilo koji način.

Redni broj 17 (PD): Rashodi od nerealiziranih gubitaka

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1. točci 1. Zakona i u članku 21. Pravilnika.
 
Porezna osnovica se povećava za rashode od vrijednosnih usklađenja dionica i udjela (nerealizirani gubici), ako su bili iskazani u rashodima.

Rashodima od vrijednosnih usklađenja smatraju se nerealizirani gubici koji se porezno ne priznaju. Nerealiziranim gubitkom smatra se usklađenje vrijednosti ispod troška stjecanja.

Ako je porezni obveznik u računu dobiti i gubitka iskazao rashode od usklađenja financijske imovine (vrijednosnih papira), treba povećati poreznu osnovicu za isti iznos jer se porezno priznaju samo realizirani gubici.

Vrijednosno usklađenje troška stjecanja smatra se realiziranim gubitkom po okončanju stečajnog postupka. Porezno se priznaju samo realizirani gubici. Gubici od vrijednosnog usklađenja vlastitih dionica porezno se ne priznaju.

Redni broj 18 (PD) ili redni broj 43 (PD-NN): Amortizacija iznad stopa propisanih u članku 12. stavcima 5. i 6. Zakona i članku 22. Pravilnika

Na ovaj redni broj upisuje se podatak o iznosu amortizacije iznad stopa propisanih u članku 12. stavcima 5. i 6. Zakona, utvrđen na način propisan i u članku 22. stavcima 1. i 2. Pravilnika. To znači da se na ovom rednom broju iskazuje amortizacija dugotrajne imovine koja se obračunava po stopama iznad propisanih i po drugim metodama otpisa.

Na ovom rednom broju upisat će se i iznos iskazanog gubitka od vrijednosnog usklađenja dugotrajne imovine iz članka 12. Zakona i članka 22. Pravilnika, koji je veći od iznosa porezno priznatog iznosa utvrđenoga prema stavku 12. članka 22. Pravilnika, osim u slučaju nastanka izvanrednog oštećenja na temelju vjerodostojne dokumentacije. Naime, poreznom obvezniku, razlika između iznosa utvrđenog vrijednosnog usklađenja dugotrajne imovine i iznosa utvrđenog primjenom propisanih amortizacijskih stopa iz stavka 5. Zakona nije porezno priznati rashod te se za tu razliku povećava porezna osnovica.
 
 Porezni obveznik koji u poslovnim knjigama iskazuje vrijednosno usklađenje dugotrajne imovine uz prijavu poreza na dobit dostavlja posebnu evidenciju o iznosima porezno priznatih rashoda amortizacije dugotrajne imovine utvrđene na način propisan člankom 12. Zakona i člankom 22. Pravilnika te iznose vrijednosnog usklađenja, od početka korištenja određene dugotrajne imovine, dakle počevši od troška nabavne vrijednosti imovine.

Ako porezni obveznik za svoje potrebe otpisuje dugotrajnu imovinu po metodama i stopama različitim od propisanih, a ukupno utvrđeni iznos amortizacije za porezno razdoblje je manji od iznosa koji bi se dobio primjenom propisanih odredbi Zakona i Pravilnika, tako utvrđeni iznos predstavlja rashod amortizacije i u svrhe oporezivanja.

Redni broj 19 (PD) ili redni broj 44 (PD-NN): Svota povećanja porezne osnovice koja proistječe iz promjene metode utvrđivanja porezne osnovice

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 16. Zakona i u članku 41. Pravilnika.

U članku 41. Pravilnika propisan je postupak pri prijelazu obveznika poreza na dohodak na porez na dobit, koji treba obaviti pri sastavljanju prve prijave poreza na dobit. Obveznik poreza na dohodak koji postaje obveznikom poreza na dobit dužan je na dan 1. siječnja kalendarske godine za koju utvrđuje porez na dobit sastaviti početnu bilancu i nastaviti voditi poslovne knjige prema Zakonu o računovodstvu.

Na kraju prvoga poreznog razdoblja za koje utvrđuje osnovicu poreza na dobit, utvrđena dobit uvećava se (+) i umanjuje se (-) za u nastavku navedene pozicije iz početne bilance.

Na ovom rednom broju iskazuju se stavke koje su bile uključene u poreznu osnovicu poreza na dohodak:

+ vrijednost zatečenih zaliha
+ dane predujmove za robu i usluge
+ potraživanja od kupaca za robu i usluge
+ potraživanja od kupaca za prodane predmete dugotrajne imovine iz Popisa dugotrajne imovine
+ aktivna vremenska razgraničenja
+ zahtjeve za povrat poreza na promet i istovrsnih poreza.

Dani predujmovi za robu i usluge, te potraživanja od kupaca za robu i usluge iskazuju se bez poreza na dodanu vrijednost.

Napominjemo da je Središnji ured Porezne uprave donio Uputu o postupanju pri promjeni metode utvrđivanja porezne osnovice – prijelaz s obveznika poreza na dohodak na porez na dobit, KLASA: 410-10/05-01/72, URBROJ: 513-07-21-01/05-1 od 15. prosinca 2005. godine.

 Prema članku 16. stavku 4. Zakona, na kraju prvog poreznog razdoblja u kojemu je porezni obveznik izabrao način utvrđivanja porezne osnovice prema članku 5. stavku 7. Zakona, porezni obveznik je dužan utvrđenu dobit uvećati i umanjiti uz primjenu suprotnog predznaka pozicija iz stavka 2. toga članka te uvećati za obveze prema zaposlenima, vodeći se načelom izbjegavanja dvostrukog oporezivanja i načelom izbjegavanja dvostrukog umanjenja porezne osnovice.

  Na rednom broju 44 Obrasca PD-NN porezni obveznik iskazuje uvećanje porezne osnovice prema članku 16. stavku 4. Zakona za:

+ obveze prema dobavljačima za robu i usluge
+ obveze za primljene predujmove od kupaca za robu i usluge
+ obveze za obračunane a neisplaćene plaće (uključivo i poreze i doprinose na plaću i iz plaće)
+ pasivna vremenska razgraničenja
+ dugoročna rezerviranja
+ obveze za porez na promet i istovrsne poreze.
 
 Navedeni iznosi odnose se na poslovne događaje iz prethodnih poreznih razdoblja (2016. godina ili prije), jer su u prethodnim poreznim razdobljima kao rashodi umanjili osnovicu poreza na dobit, a porezni obveznik te rashode nije realizirao (platio odnosno nije nastao izdatak). Ukoliko se nešto od navedenih stavki realiziralo tijekom 2017. godine ti iznosi će biti iskazani u umanjenju porezne osnovice na rednom broju 28 Obrasca PD-NN.

Fizička osoba obveznik poreza na dohodaka koja izvršava promjenu načina oporezivanja i postaje obveznikom poreza na dobit, može ovisno o propisanim uvjetima, osnovicu poreza na dobit utvrđivati prema članku 5. stavku 1. ili prema članku 5. stavku 7. Zakona. Ukoliko je obveznik poreza na dohodak postao obveznikom poreza na dobit i istovremeno promijenio način utvrđivanja porezne osnovice prema članku 5. stavku 7. Zakona te utvrđuje poreznu osnovicu prema novčanom načelu na kraju prvog poreznog razdoblja ne uvećava i ne umanjuje poreznu osnovicu poreza na dobit prema članku 16. stavku 2. i stavku 4. Zakona, osim stavkama koje su realizirane tijekom poreznog razdoblja te su se stekli uvjeti za uključivanje istih u poreznu osnovicu. Naime, kod poreznog obveznika fizičke osobe suštinski nije došlo do promjene u načinu izračuna porezne osnovice (primjenjivan je princip primitaka i izdataka i nastavljena je primjena principa primitaka i izdataka).

Redni broj 20 (PD): Svota vrijednosnog usklađenja i otpisa potraživanja koja nije porezno priznati rashod

Na ovom rednom broju upisuje se podatak o iznosu vrijednosnog usklađenja, utvrđen na način propisan u članku 9. Zakona i u članku 33. Pravilnika.

Vrijednosna usklađenja po osnovi ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca za isporučena dobra i obavljene usluge, priznaju se kao rashod ako je od dospijeća potraživanja do kraja poreznog razdoblja proteklo više od 60 dana, a ista nisu naplaćena do petnaestog dana prije dana podnošenja porezne prijave.

Svote vrijednosnih usklađenja potraživanja od kupaca iskazane u prethodnim poreznim razdobljima kao porezno priznati rashod uključuju se u prihode, ako do trenutka nastupa zastare prava na naplatu nije postupljeno s pažnjom dobrog gospodarstvenika odnosno ako nisu obavljene sve radnje za osiguranje naplate duga, te ako potraživanje nije u poslovnim knjigama evidentirano kao prihod.

Smatra se da su obavljene radnje za osiguranje naplate duga pažnjom dobrog gospodarstvenika ako su potraživanja utužena prije zastare ili se zbog njih vodi ovršni postupak, ako su prijavljena u stečajnom postupku nad dužnikom ili ako je postignuta nagodba s dužnikom, obveznikom poreza na dobit koji nije povezana osoba, prema posebnom propisu u slučaju stečaja (Stečajni zakon), arbitraže (Zakon o arbitraži) ili mirenja (Zakon o mirenju).
 
 Rok za podnošenje tužbe nije propisan, što znači da se priznaje tužba podnesena do dana podnošenja porezne prijave, odnosno do roka zastare ako je taj rok prije dana podnošenja porezne prijave.
Porezno priznatim rashodom otpisa sukladno članku 9. stavku 9. Zakona smatra se otpis potraživanja utvrđen prema Zakonu o stečaju potrošača, te obuhvaća sudsku i izvansudsku nagodbu.
 
Slijedom članka 9. stavku 8. Zakona, porezno priznati rashod je otpis potraživanja iskazanih u prihodima od nepovezane osobe ako porezni obveznik dokaže da troškovi pokretanja određenih postupaka radi osiguranje naplate duga pažnjom dobrog gospodarstvenika, premašuju iznos potraživanja. Porezno priznati rashod je otpis potraživanja iskazanih u prihodima od nepovezane osobe ako porezni obveznik dokaže da je pažnjom dobrog gospodarstvenika pokrenuo određene radnje s ciljem naplate potraživanja pri čemu je utvrdio konačnu nemogućnost naplate otpisanog iznosa potraživanja. U tim slučajevima sukladno članku 33. stavku 2. Pravilnika, porezni obveznik je dužan osigurati evidenciju o tome koje je radnje poduzeo radi naplate potraživanja, podatak o troškovima koje izazivaju daljnji postupci naplate te dokaze na temelju kojih je utvrdio nemogućnost naplate. Uputno je poreznim obveznicima u tim slučajevima koristiti dokaze iz članak 18. Ovršnog zakona (Narodne novine, br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17) koji propisuje obvezu davanja podataka o dužniku i obuhvaća Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Ministarstvo unutarnjih poslova, Središnje klirinško depozitarno društvo, lučku kapetaniju, tijelo nadležno za katastarsku evidenciju, poslodavce ili isplatitelje stalnoga novčanog primanja te drugo tijelo ili osobu koja vodi odgovarajući upisnik ili očevidnik o pravima koja čine imovinu, te račune i ponude vezane uz sudske i ovršne troškove.

Nadalje, porezno priznatim rashodom smatraju se otpisi „male vrijednosti“ iz članka 9. stavka 4. Zakona za koje nije potrebno pokrenuti radnje za naplatu potraživanja ako je riječ o otpisu:
 
a) potraživanja od nepovezanih osoba, koja su zastarjela i koja u svakom pojedinom poreznom razdoblju ne prelaze 5.000,00 kuna po pojedinom dužniku koji je obveznik poreza na dobit. Iznos od 5.000,00 kuna godišnje primjenjuje se na sva zastarjela potraživanja dakle i ona koja su zastarjela prije 1. siječnja 2017. godine, uz propisane uvjete i u slučaju kada pojedinačno zastarjelo potraživanje (pojedini račun ili druga isprava koja ima značenje računa) ne glasi na iznos veći od 5.000,00 kuna. Ako su potraživanja zastarjela na temelju više računa koji glase na manji iznos od 5.000,00 kuna po pojedinom dužniku, porezno se priznaje otpis ukupno najviše do 5.000,00 kuna. Porezno se ne priznaje djelomični otpis po računima koji su pojedinačno veći od te svote. U takvom slučaju porezno se priznaje otpis samo ako su ispunjeni propisani uvjeti iz članka 9. stavka 3. Zakona.

b) zastarjelih potraživanja do 200,00 kuna od nepovezanih fizičkih osoba čiji dug nije nastao po osnovi obavljanja djelatnosti obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, ako ukupno utvrđeno potraživanje po pojedinoj osobi na zadnji dan poreznog razdoblja ne prelazi taj iznos. Riječ je otpisima zastarjelih potraživanja od građana čiji ukupni dug na zadnji dan poreznog razdoblja nije iznosio više od 200,00 kuna.

Posebni slučajevi otpisa za koje se ne povećava porezna osnovica:

a) Otpisi kreditnih institucija

Iznimno od naprijed navedenoga, kreditne institucije mogu uz poštivanje određenih kriterija kao porezno priznati rashod utvrditi iznos otpisa potraživanja temeljem kamata iskazanih u prihodima bez pokretanja radnji koje se smatraju pažnjom dobrog gospodarstvenika i dio kredita (plasmana) sukladno članku 9. stavcima 5., 6 i 7. Zakona. Kao porezno priznati rashod porezni obveznik će utvrditi iznose otpisa potraživanja od nepovezane:

1. fizičke osobe, u skladu s kriterijima i postupcima kreditne institucije, po osnovi odobrenih stambenih kredita te dospjele kamate iskazane u prihodima do trenutka otpisa, ako je utvrđeno da je otpis proveden s ciljem olakšanja otplate kredita korisnicima kojima iznos mjesečne otplatne rate ugrožava osnovne životne potrebe, odnosno kako bi se spriječilo provođenje ovrhe od strane kreditne institucije nad jedinom stambenom nekretninom u kojoj korisnik kredita ima prijavljeno prebivalište i u kojoj trajno boravi
2. fizičke osobe i iz drugih ekonomskih, odnosno gospodarskih i socijalno opravdanih razloga, u skladu s kriterijima i postupcima kreditne institucije, pod uvjetom da ih primjeni na isti način na sve korisnike stambenih kredita
3. pravne osobe poduzetnika ili fizičke osobe koje je poduzetnik, odnosno obveznik plaćanja poreza na dobit ili dohotka po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti, u skladu s kriterijima i postupcima kreditne institucije, po osnovi odobrenih poduzetničkih kredita te dospjele kamate iskazane u prihodima do trenutka otpisa, ako je utvrđeno da obveze po odobrenim kreditima značajno ugrožavaju razvoj investicijskih projekata ili značajno ugrožavaju nastavak poduzetničke aktivnosti odnosno dovode do prestanka obavljanja djelatnosti.

Porezni obveznici koji su ujedno i kreditne institucije i koji namjeravaju izvršiti otpise prema članku 9. stavcima 5., 6. i 7. Zakona dužni su usvojiti, u skladu sa svojom kreditnom politikom, i kriterije i postupke za primjenu navedenih članaka. Porezno priznati rashod otpisa potraživanja od socijalno ugroženih građana korisnika stambenih kredita ili poduzetnika u teškoćama utvrditi će se prema članku 33. stavku 5. Pravilnika u kojemu je navedeno kako kreditna institucija donosi odnosno usvaja kriterije i postupke za primjenu članka 9. stavaka 5., 6. i 7. Zakona, ukoliko isti nisu sadržani u usvojenoj kreditnoj politici u svezi restrukturiranja plasmana ili obnavljanja plasmana, a prema kojima se provode:

1. otpisi potraživanja, u skladu s člankom 9. stavkom 5. Zakona, radi ublažavanja socijalnih rizika kod korisnika stambenih kredita, odnosno stoga što otplatne rate kredita ugrožavaju osnovne životne potrebe korisnika kredita ili stoga što se otpisom sprečava provođenje ovrhe nad jedinom stambenom nekretninom korisnika kredita,
2. otpisi potraživanja, u skladu s člankom 9. stavkom 6. Zakona, od svih korisnika stambenih kredita iz određenih gospodarskih i socijalnih razloga,
3. otpisi potraživanja, u skladu s člankom 9. stavkom 7. Zakona, iz razloga što obveze prema kreditnoj instituciji značajno ugrožavaju razvoj investicijskih projekata ili bitno ugrožavaju nastavak poslovanja poduzetnika.
 
Porezno priznati rashod otpisa potraživanja utvrditi će se ukoliko je iznos otpisa utvrđen u skladu s kriterijima i uvjetima koje donosi svaki porezni obveznik koji je kreditna institucija.

b) predstečajana nagodba

Prema članku 85. stavku 4. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Narodne novine, broj 108/12, 144/12, 81/13 i 112/13), a ukoliko postupci nisu bili dovršeni prije i članku 62. Stečajnog zakona vrijednosna usklađenja po osnovi ispravka vrijednosti potraživanja utvrđuju se kao porezno priznati rashod u iznosu otpisa potraživanja prema nagodbi odobrenoj u skladu s tim Zakonima.

Slijedom navedenoga, iznos otpisanog potraživanja u postupku predstečajne nagodbe je porezno priznati rashod.

c) otpisi kreditnih institucija tijekom 2017. – jednokratna mjera

Pored navedenoga, kreditne institucije su mogle tijekom 2017. godine primijeniti odredbu članka 14. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, broj 115/16) kojom je propisana jednokratna mjera koja se mogla primijeniti samo tijekom 2017. godine, i riječ je o iznimci u odnosu na članak 9. Zakona.
 
Stoga će se samo tijekom 2017. godine kreditnim institucijama, sukladno članku 14. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, kao konačno porezno priznati rashod bez pokretanja radnji za naplatu potraživanja pažnjom dobrog gospodarstvenika, utvrditi otpis potraživanja kreditnog plasman za glavnicu i kamate ali pod uvjetima:
 
- kreditni plasmani su razvrstani temeljem Odluke o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija u djelomično nadoknadive i potpuno nenadoknadive plasmane (skupina B i C) do 31. prosinca 2015.
- vrijednost je umanjena do 31. prosinca 2015. (rashod, rezervacije)
- otpis je konačan prema Zakonu o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 35/05, 41/08, 125/11 – Zakon o rokovima ispunjenja novčanih obveza i 78/15)
- otpis je izvršen nepovezanoj osobi
- bez postavljenih uvjeta u svezi jednake primjene.
Porezni obveznik je dužan uz prijavu poreza na dobit za 2017. dostaviti evidencije otpisa po pojedinom plasmanu i korisniku.

Redni broj 21 (PD): Svota vrijednosnog usklađenja zaliha koja nije porezno priznati rashod

Na ovom rednom broju iskazuje se svota vrijednosnog usklađenja zaliha koja nije porezno priznati rashod prema odredbama članka 10. Zakona i članka 34. Pravilnika.

Prema članku 10. Zakona rashodi smanjenja vrijednosti zaliha i financijske imovine priznaju se u razdoblju u kojemu je imovina prodana ili na drugi način uporabljena. Rashodi zaliha po osnovi manjkova zaliha priznaju se u visini utvrđenoj odlukom Hrvatske gospodarske komore odnosno Hrvatske obrtničke komore u smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost.

U članku 34. Pravilnika propisano je da se rashodima po osnovi vrijednosnog usklađenja zaliha iz članka 10. Zakona smatraju gubici od vrijednosnog usklađenja zaliha u poreznom razdoblju u kojemu su zalihe utrošene, prodane, na drugi način otuđene ili uništene. To znači da se porezno priznaju samo realizirani gubici od smanjenja vrijednosti zaliha.

Redni broj 22 (PD): Svota vrijednosnog usklađenja financijske imovine koja nije porezno priznata

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos povećanja porezne osnovice utvrđen na način propisan u članku 10. Zakona i u članku 35. Pravilnika.

 Prema članku 10. Zakona rashodi smanjenja vrijednosti zaliha i financijske imovine priznaju se u razdoblju u kojemu je imovina prodana ili na drugi način uporabljena. U slučaju sklapanja nagodbe, odnosno otpisa potraživanja prema članku 9. stavcima 5., 6. i 7. Zakona, obzirom da se u konkretnom slučaju radi o financijskoj imovini u pojavnom obliku plasmana odnosno kredita te u slučaju iz članka 85. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi i članka 62. Stečajnog zakona iznos otpisa financijske imovine je porezno priznati rashod.
 
U slučaju kada porezni obveznik u skladu s uvjetima i postupcima iz članka 9. Zakona utvrdi gubitak odnosno rashod s osnova otpisa nenaplativih kredita, zajmova i druge financijske imovine uz poštivanje posebnih propisa, osim u slučaju dionica, udjela i druge financijske imovine kojom se stječu vlasnička prava smatra se da su ispunjeni uvjeti za porezno priznavanje rashoda s osnove smanjenja vrijednosti financijske imovine iz članaka 10. stavka 1. Zakona.

U članku 35. Pravilnika propisano je da se nerealizirani dobici ili gubici od vrijednosnog usklađenja financijske imovine isključuju iz porezne osnovice u skladu s odredbom članka 6. stavkom 1. točkom 2. i članka 7. stavkom 1. točkom 1. Zakona, osim u slučaju iz članka 13. stavka 3. Pravilnika.
 
Ako se nerealizirani gubici iskazuju u računu dobiti i gubitka, tada se za njihov iznos povećava porezna osnovica.

Porezni obveznik dužan je voditi analitičku evidenciju svoje financijske imovine po vrsti ulaganja i njihovoj početnoj vrijednosti, te po svim realiziranim i nerealiziranim promjenama. Nije dopušteno kompenziranje povećanja i smanjenja za različite vrste ulaganja.

Redni broj 23 (PD): Svota troškova rezerviranja koja se porezno ne priznaje

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 11. Zakona i u članku 36. Pravilnika.
 
Porezna osnovica povećava se za rashode rezerviranja iznad svote propisane člankom 11. Zakona kojim je propisano koja se rezerviranja porezno priznaju i koji uvjeti moraju biti ispunjeni.

Priznaju se kao rashod rezerviranja za rizike i troškove na temelju zakona ili drugog propisa i rezerviranja koja su uvjetovana ugovorima (rezerviranja za otpremnine, rezerviranja za troškove obnavljanja prirodnih bogatstava, rezerviranja za troškove u jamstvenim rokovima i rezerviranja za troškove po započetim sudskim sporovima).

Rezerviranja za otpremnine sukladno članku 36. stavku 5. Pravilnika, priznaju se prema utvrđenom planu za slijedeće porezno razdoblje, što znači da se kao porezno priznati rashod ne mogu rezervirati sredstva za nekoliko budućih poreznih razdoblja nego samo za slijedeće, npr. u 2017. samo za planirane otpremnine u 2018. godini.

Rezerviranja za troškove u jamstvenim rokovima jesu rezerviranja za troškove otklanjanja nedostataka u jamstvenim rokovima u visini utvrđenoj na temelju ugovora i prijašnjih iskustvenih spoznaja u svakoj od djelatnosti, ako ne postoji pravni temelj da se takvi izdaci naplate od treće osobe. Rezerviranja po toj osnovi ukidaju se u poreznom razdoblju u kojem istječu jamstveni rokovi.

Pod prijašnjim iskustvenim spoznajama razumijevaju se, uz iskustva poreznog obveznika i iskustva drugih u sličnim djelatnostima i sličnim uvjetima. Ako nema iskustvenih spoznaja tada se rashodi rezerviranja utvrđuju na temelju pretpostavljenih budućih troškova, ovisno o vrijednosti i rokovima danih jamstava.

Rezerviranjima za troškove po započetim sudskim sporovima, prema članku 11. stavku 2. Zakona, smatraju se rezerviranja za pokrenute sudske sporove protiv poreznog obveznika do petnaestog dana prije dana podnošenja porezne prijave, u visini utužene svote uvećane za pripadajuće troškove spora, osim kamata na utuženu svotu. Na odgovarajući način u rashode poreznog razdoblja priznaju se i rezerviranja po započetim, zakonski utvrđenim arbitražnim postupcima i postupcima mirenja. Rezerviranja po toj osnovi ukidaju se u poreznom razdoblju u kojem je donesena pravomoćna presuda, pravorijek arbitražnog izbranog suda ili nagodba u postupku mirenja.

Porezna osnovica se povećava za rashode rezerviranja za godišnje odmore ako tijekom poreznog razdoblja nije postupljeno sukladno članku 11. stavcima 6. i 7. Zakona.

Redni broj 24 (PD): Svota povećanja porezne osnovice za sve druge rashode koji nisu izravno u svezi s ostvarivanjem dobiti

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1. točci 13. Zakona i u članku 31. Pravilnika.

U članku 31. Pravilnika propisano je da se porezna osnovica povećava za sve druge rashode iz članka 7. stavka 1. točke 13. Zakona koji nisu izravno u svezi s ostvarivanjem dobiti i druge svote povećanja koje nisu bile uključene u poreznu osnovicu u prethodnim poreznim razdobljima.
 
To je opća odredba koja uvjetuje priznavanje rashoda nastalih u svezi s obavljanjem djelatnosti, odnosno rashoda potrebnih za ostvarivanje prihoda kao i porezno nepriznavanje rashoda za koje ne postoje vjerodostojne isprave.

Porezni obveznik koji utvrđuje poreznu osnovicu prema novčanom načelu ove podatke iskazuje na rednom broju 45 Obrasca PD-NN.

Redni broj 25 (PD) ili redni broj 45 (PD-NN): Povećanje dobiti za ostale prihode

 Na ovom rednom broju iskazuju se:
- povećanja dobiti ili smanjenja gubitka za prihode koji nisu iskazani u računovodstvenoj dobiti, a uključuju se u poreznu osnovicu
- dobit ostvarena od poslovnih jedinica u inozemstvu
- povećanja porezne osnovice od revalorizacijske pričuve koja se koristi kao kapital
- povećanje porezne osnovice prema članku 17. stavcima 5., 6., 7. i 8. Zakona.

 Na ovom rednom broju iskazat će se i povećanje porezne osnovice za iznos utvrđen člankom 6. stavkom 8. Zakona i člankom 12.a stavcima 9. i 10. Pravilnika o porezu na dobit, u slučaju kada nije izvršen ispravak prijave poreza na dobit prema članku 12.a stavku 3. Pravilnika ili prema članku 76. Općeg poreznog zakona (Narodne novine, broj 115/16) (najkasnije u roku od tri godine od isteka roka za podnošenje prijave), dakle u slučaju kada se ospori pravo na reinvestiranu dobit te se stoga povećava porezna osnovica.

Porezna olakšica za reinvestiranu dobit primjenjivala se od prijave poreza na dobit za 2012. godinu do prijave poreza na dobit za 2016. obzirom da je ukinuta tijekom 2016. godine Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, broj 115/16). Međutim, sukladno članku 15. stavku 3. toga Zakona, porezni obveznici koji su izvršili umanjenje porezne osnovice temeljem članka 6. stavka 1. točke 6. Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14 i 50/16), nakon stupanja na snagu toga Zakona primjenjuju odredbe članka 6. stavaka 5., 6., 7., 8., 9. i 10. i članka 31. stavka 11. Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14 i 50/16)

Sukladno stavku 5. članka 6. Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14 i 50/16) reinvestiranom dobiti smatra se ostvarena dobit poreznog razdoblja iskorištena za povećanje temeljnog kapitala sukladno posebnim propisima, koja je jednaka iznosu izvršenih investicija u dugotrajnu imovinu s ciljem očuvanja postojećih radnih mjesta i za koju se rashodi u cijelosti utvrđuju kao porezno priznati u skladu s odredbama Zakona. Nadalje, člankom 6. stavkom 7. toga Zakona, propisano je kako je porezni obveznik, koji je izvršio reinvestiranje dobiti, dužan zadržati broj radnika utvrđenih na početku poreznog razdoblja za koje se iskazuje umanjenje porezne osnovice temeljem reinvestirane dobiti i to najmanje dvije godine nakon proteka toga razdoblja.

Sukladno članku 12.a stavku 9. točki 2. Pravilnika o porezu na dobit (Narodne novine, br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12, 160/13, 12/14, 157/14 i 137/15) umanjenje porezne osnovice za reinvestiranu dobit neće se priznati ako porezni obveznik naknadno:
- smanji temeljni kapital koji je povećan reinvestiranom dobiti i izvrši isplate članovima društva i/ili ako se smanjenje temeljnog kapitala izvrši radi povećanja ili smanjenja drugih stavki kapitala i rezervi koje u budućim poreznim razdobljima omogućavaju isplatu dobiti, ili
- smanji broj radnika s kojima ima sklopljene pravovaljane ugovore o radu na određeno i neodređeno vrijeme sukladno posebnim propisima kojima se uređuju radni odnosi, a prije isteka roka iz članka 6. stavka 7. Zakona o porezu na dobit.

Nakon što porezni obveznik u jednom poreznom razdoblju iskoristi pravo na umanjenje osnovice poreza na dobit temeljem reinvestirane dobiti, potrebno je pratiti stanje temeljnog kapitala i broja radnih mjesta. Stanje temeljnog kapitala potrebno je pratiti u svim poreznim razdobljima, a broj radnih mjesta u godini reinvestiranja i dvije godine nakon (npr. reinvestiranje 2016. – pratiti i 2017. i 2018.), obzirom da se ova porezna olakšica odobravala uvjetno, a promjene mogu rezultirati obvezom plaćanja poreza na dobit, poreza po odbitku ili poreza na dohodak.

Uzimajući u obzir da su porezni obveznici mogli koristiti poreznu olakšicu za reinvestiranu dobit u prijavi poreza na dobit do 2016. godine, kod onih poreznih obveznika koji su koristili navedenu poreznu olakšicu za 2015. godinu potrebno je provjeriti broj radnika u 2016. i 2017. godini, a kod poreznih obveznika koji su koristili istu u prijavi poreza na dobit za 2016. godinu potrebno je provjeriti broj radnika u 2017. i 2018. godini. Navedeno je potrebno obaviti radi utvrđivanja ispunjenja uvjeta zadržavanja broja radnika propisanih Zakonom i Pravilnikom o porezu na dobit. Ukoliko porezni obveznik nije ispunio uvjet zadržavanja broja radnika, na ovom rednom broju iskazuje povećanje dobiti/smanjenje gubitka za nepriznatu korištenu poreznu olakšicu za reinvestiranu dobit.

Također, poreznom obvezniku koji je reinvestirao dobit i povećao temeljni kapital, a naknadno smanjio temeljni kapital, u poreznom razdoblju u kojem je smanjio temeljni kapital osporit će se navedena olakšica te ima obvezu uvećati osnovicu poreza na dobit, odnosno smanjiti gubitak na način da će na ovom rednom broju iskazati iznos osporene porezne olakšice.

Stanje temeljnog kapitala potrebno je zadržati i u slučaju preoblikovanja društva, statusnih promjena ili promjene vlasništva, dakle obveze o očuvanju temeljnog kapitala se prenose na pravnog slijednika. U slučaju navedenih promjena porezne obveze se utvrđuju počevši od obveza društva, odnosno obveze poreza na dobit te potom obveza dioničara i članova društva.

Primjerice, ako nakon provedenog postupka reinvestiranja dobiti dođe do statusne promjene, npr. do razdvajanja društva pri čemu se temeljni kapital dijeli (ali se u nominalnom iznosu zadržava), razmjerno udjelima članova društva, na nova društva (bez isplate iz temeljnog kapitala ili prijenosa u druge stavke kapitala) ili promjene vlasništva, u tom trenutku ne dolazi do povećanja porezne osnovice, već u trenutku kada dođe do smanjenja temeljnoga kapitala koji je povećan reinvestiranom dobiti (nije zadržan ukupan kod svih društava). Dakle, neovisno smanjuje li se temeljni kapital koji sadrži reinvestiranu dobit kod pravnog prednika ili slijednika.

 Nadalje, reinvestirana dobit nije prepreka provođenju određenih statusnih promjena, primjerice pripajanja koja se provode sukladno posebnom propisu na način da ne dođe do prijenosa temeljnog kapitala društva koje se pripaja, a koje je u prethodnim razdobljima reinvestiralo dobit, ili bez povećanja temeljnog kapitala društva preuzimatelja u iznosu koji je potreban da se zadrži prethodno iskorišteno pravo vezano uz reinvestiranu dobit, ukoliko se temeljni kapital društva preuzimatelja poveća nakon provedene statusne promjene do potrebnoga iznosa. Dakle, u slučaju kada se statusna promjena u skladu s Zakonom o trgovačkim društvima provede na način da ne dođe do prijenosa ili zbrajanja temeljnog kapitala društava koja su reinvestirala dobit (čest slučaj kod pripajanja društva majke i društva kćeri neovisno o pravnom smjeru pripajanja), obzirom da se taj Zakon inače uvažava i pri postupku reinvestiranja dobiti (pri povećanju temeljnog kapitala). Stoga je kao iznimno, navedenu obvezu moguće izvršiti i naknadnim povećanjem temeljnoga kapitala društva preuzimatelja (pravnog slijednika), nakon što društvo preuzimatelj (pravni slijednik) izvrši sve postupke predviđene Zakonom o trgovačkim društvima pri čemu će ti postupci ovisiti o odabranom načinu povećanja temeljnog kapitala. Prilikom dostave izvješća iz članka 39. Zakona (promjena iz članka 18. ili 19.) porezni obveznik će o postupku i načinu povećanja temeljnog kapitala izvijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave. Navedeni princip se može primijeniti i u drugim sličnim slučajevima.

Ako nakon provedenog postupka reinvestiranja društvo promijeni vlasnika (dioničar, član društva) koji naknadno smanji temeljni kapital, obračunat će se obveza poreza na dobit (ispravak porezne prijave ili povećanje porezne osnovice), a ovisno o tome tko je novi vlasnik, odnosno dioničar ili imatelj udjela, moguće i obveza poreza na dohodak ili poreza po odbitku.

Redni broj 26 (PD) ili redni broj 46 (PD-NN): UKUPNA SVOTA POVEĆANJA DOBITI ILI SMANJENJA GUBITKA

Na ovom rednom broju iskazuje se ukupni iznos za koji se povećava dobit ili smanjuje gubitak i to u obrascu PD od rednog broja 5 do rednog broja 25, a u obrascu PD-NN od rednog broja 31 do 45.


III. (Obrazac PD) ili IV. (Obrazac PD-NN) SMANJENJE DOBITI / POVEĆANJE GUBITKA

Redni broj 27 (PD) ili redni broj 47 (PD-NN): Prihodi od dividendi i udjela u dobiti
 
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 6. stavku 1. točci 1. Zakona i u članku 12. Pravilnika. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos prihoda od primljenih ili obračunatih dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu, koji je kao prihod iskazan na rednom broju 1. (prihodi) te je tako utjecao na dobitak iskazan na rednom broju 3 (dobit) ili 4 (gubitak) Obrasca PD ili PD-NN.
U smislu navedenih odredbi, prihodom od dividendi i udjela u dobiti smatraju se prihodi:
a) čiji je isplatitelj obveznik plaćanja poreza na dobit prema Zakonu ili istovjetne vrste poreza, i
b) čiji je isplatitelj osnovan kao društvo čiji je pravni oblik usporediv s društvom kapitala, trgovačkim društvom odnosno društvom ili drugom osobom čiji je pravni oblik i način obračuna i plaćanja poreza usporediv s obveznicima poreza na dobit prema Zakonu, i
c) koji isplatitelju nisu porezno priznati rashod odnosno odbitak.
 
 Ukoliko je isplatitelj dividendi i udjela u dobiti rezident EU, smatra se da ispunjava uvjete iz članka 6. stavka 1. točke 1. podtočke 1.1. a) Zakona ako je obveznik plaćanja poreza na dobit prema odredbama Zakona ili istovjetne vrste poreza prema popisu u Dodatku F, koji je sastavni dio Pravilnika te da ispunjava uvjete iz članka 6. stavka 1. točke 1. podtočke 1.1. b) Zakona ako je osnovan kao društvo pravnog oblika navedenog u Dodatku E, koji je sastavni dio Pravilnika.

 Porezni obveznik koji u godišnjoj prijavi poreza na dobit iskazuje umanjenje porezne osnovice po osnovi primljenih dividendi i udjela u dobiti, sukladno članku 12. stavku 2. Pravilnika, uz prijavu poreza na dobit dostavlja:
 
1. dokaz o stečenom udjelu u kapitalu isplatitelja,
2. ako je isplatitelj nerezident, dokaz da isti ispunjava uvjete navedene u članku 6. stavku 1. točki 1. podtočki 1.1. a) i 1.1. b) Zakona,
3. dokaz o rezidentnosti isplatitelja, osim ako je isplatitelj rezident Republike Hrvatske i
4. izjavu isplatitelja da te prihode od dividendi i udjela u dobiti koje je isplatio poreznom obvezniku nije u zemlji svoje rezidentnosti iskazao kao porezno priznati rashod.

Napomena: Navedena dokumentacija dostavlja se samo jednom, osim ako dođe do promjene podataka.

Porezni obveznik koji za ulaganja u druga društva primjenjuje metodu udjela te po toj osnovi na ovom rednom broju iskazuje umanjenje porezne osnovice za obračunate dividende i udjele u dobiti, a koje je kao prihode iskazao na rednom broju 1 Obrasca PD ili Obrasca PD-NN, dužan je prikupiti svu naprijed navedenu dokumentaciju, odnosno kao da je dividenda u poreznom razdoblju i isplaćena

 Dakle, da bi se poreznom obvezniku utvrdilo pravo na umanjenje porezne osnovice na ovom rednom broju, potrebno je utvrditi da se porezna osnovica umanjuje za prihode od dividendi i udjela u dobiti, odnosno potrebno je utvrditi je li dividendu ili udio u dobiti isplatilo odnosno obračunalo društvo, organizacija ili neki drugi pravni oblik koji je u mogućnosti isplatiti dividendu ili udio u dobiti. Kada je riječ o isplatitelju koji je rezident EU taj postupak utvrđivanja isplatitelja je olakšan i utvrđuje se temeljem popisa iz dodatka E i F Pravilnika, a porezni obveznik je dužan dostaviti dokaze o ispunjenju uvjeta.
 
 Kada je isplatitelj dividendi i udjela u dobiti rezident zemlje izvan EU, tada je kao dokaz iz članka 12. stavka 2. točke 3. Pravilnika, potrebno dostaviti od nadležnih institucija potvrdu ili drugu vjerodostojnu ispravu kojom se dokazuje način plaćanja poreza i pravni oblik isplatitelja.

 Ukoliko je isplatitelj dividendi i udjela u dobiti obveznik poreza po tonaži broda, smatra se, sukladno članku 12. stavku 6. Pravilnika, da je isti u mogućnosti isplatiti dividendu ili udio u dobiti.

 Ovdje je potrebno obratiti pozornost na primjenu članka 5.a Zakona i članka 11.b Pravilnika.

Redni broj 28 (PD): Nerealizirani dobici
  
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos nerealiziranih dobitaka koji se ne oporezuju, jer se oporezuju samo realizirani dobici, prema članku 6. stavku 1. točci 2. Zakona i prema članku 13. Pravilnika.
Ako se nerealizirani dobici iskazuju kao prihod u računu dobiti i gubitka tada se s njima postupa kao da su realizirani. To znači da porezni obveznik koji je u računu dobiti i gubitka iskazao prihode od nerealiziranih dobitka, ne može smanjiti poreznu osnovicu.

Realiziranim dobitkom razumijeva se ostvarena vrijednost iznad troška stjecanja ili vrijednosno usklađenje troška stjecanja, odnosno revaloriziranog troška stjecanja. Dobici od prodaje vlastitih dionica i udjela ne oporezuju se.

Redni broj 29 (PD): Prihodi od naplaćenih otpisanih potraživanja
 
Na ovom rednom broju iskazuju se prihodi od otpisanih potraživanja koja nisu bila porezno priznati rashod, prema članku 6. stavku 1. točci 3. Zakona.

To su prihodi na koje je u prethodnim razdobljima plaćen porez na dobit.

Redni broj 30 (PD):Ostali rashodi prethodnih razdoblja

Na ovom rednom broju upisuju se i ostali rashodi prethodnih razdoblja prema članku 6. stavku 2. Zakona utvrđeni na način propisan u članku 20. Pravilnika.

Rashodima ranijih godina za koje se može smanjiti porezna osnovica, smatraju se uvjetno nepriznati rashodi koji su bili uključeni u poreznu osnovicu u prethodnim razdobljima, a za koje su u tekućem obračunskom razdoblju ispunjeni uvjeti za njihovo priznavanje. Porezna osnovica može se umanjiti za takve rashode u poreznom razdoblju u kojemu su ispunjeni uvjeti propisani za porezno priznavanje.

Redni broj 31 (PD) ili redni broj 50 (PD-NN): Smanjenje dobiti za ostale prihode

Na ovom rednom broju iskazuju se:
 prihodi koji nisu iskazani u računovodstvenoj dobiti, a uključuju se u poreznu osnovicu, ili su kao porezno nepriznati rashodi bili uključeni u poreznu osnovicu,
 druga povećanja prihoda i kapitala koja su bila oporeziva.



Redni broj 32 (PD) ili 49 (PD-NN): Iznos smanjenja dobiti zbog promjene metode utvrđivanja porezne osnovice

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 16. Zakona i u članku 41. Pravilnika.

U članku 41. Pravilnika propisan je postupak pri prijelazu obveznika poreza na dohodak na porez na dobit, koji treba obaviti pri sastavljanju prve prijave poreza na dobit. Obveznik poreza na dohodak koji postaje obveznikom poreza na dobit dužan je na dan 1. siječnja kalendarske godine za koju utvrđuje porez na dobit sastaviti početnu bilancu i nastaviti voditi poslovne knjige prema Zakonu o računovodstvu.

Na kraju prvog poreznog razdoblja za koje utvrđuje osnovicu poreza na dobit, utvrđena dobit uvećava se (+) i umanjuje se (-) za u nastavku navedene pozicije iz početne bilance.

Na ovom rednom broju podatak upisuje fizička osoba koja je od poreznog obveznika poreza na dohodak postala obveznik porez na dobit, za ispravak porezne osnovice utvrđen prema članku 41. Pravilnika, za stavke koje su bile uključene u poreznu osnovicu poreza na dohodak odnosno za stavke koje umanjuju osnovicu poreza na dobit:

- obveze prema dobavljačima za robu i usluge
- obveze za primljene predujmove od kupaca za robu i usluge
- obveze za obračunate, a neisplaćene plaće (porezi i doprinosi)
- pasivna vremenska razgraničenja
- dugoročna rezerviranja
- obveze za porez na promet i istovrsne poreze

 Obveze prema dobavljačima za robu i usluge, te obveze za primljene predujmove od kupaca za robu i usluge iskazuju se bez poreza na dodanu vrijednost.

Napominjemo da je Središnji ured Porezne uprave donio Uputu o postupanju pri promjeni metode utvrđivanja porezne osnovice – prijelaz s obveznika poreza na dohodak na porez na dobit, KLASA: 410-10/05-01/72, URBROJ: 513-07-21-01/05-1 od 15. prosinca 2005. godine.

 Prema članku 16. stavku 4. Zakona, na kraju prvog poreznog razdoblja u kojemu je porezni obveznik izabrao način utvrđivanja porezne osnovice prema članku 5. stavku 7. Zakona, porezni obveznik je dužan utvrđenu dobit uvećati i umanjiti uz primjenu suprotnog predznaka pozicija iz stavka 2. toga članka te uvećati za obveze prema zaposlenima, vodeći se načelom izbjegavanja dvostrukog oporezivanja i načelom izbjegavanja dvostrukog umanjenja porezne osnovice.

 Na rednom broju 49. Obrasca PD-NN porezni obveznik iskazuje umanjenja porezne osnovice prema članku 16. stavku 4. Zakona :

- vrijednost zatečenih zaliha
- dane predujmove za robu i usluge
- potraživanja od kupaca za robu i usluge
- potraživanja od kupaca za prodane predmete dugotrajne imovine iz Popisa dugotrajne imovine
- aktivna vremenska razgraničenja
- zahtjeve za povrat poreza na promet i istovrsnih poreza.

 Navedeni iznosi odnose se na poslovne događaje iz prethodnih poreznih razdoblja (2016. godina ili prije), jer su u prethodnim poreznim razdobljima kao prihodi uvećali osnovicu poreza na dobit, a porezni obveznik te prihode nije realizirao (naplatio odnosno nije nastao primitak). Ukoliko se nešto od navedenih stavki realiziralo tijekom poreznog razdoblja ti iznosi će biti iskazanu u uvećanju porezne osnovice na rednom broju 16. Obrasca PD-NN.

Fizička osoba obveznik poreza na dohodak koja izvršava promjenu načina oporezivanja i postaje obveznikom poreza na dobit, može ovisno o propisanim uvjetima, osnovicu poreza na dobit utvrđivati prema članku 5. stavku 1. ili prema članku 5. stavku 7. Zakona. Ukoliko je obveznik poreza na dohodak postao obveznikom poreza na dobit i istovremeno promijenio način utvrđivanja porezne osnovice prema članku 5. stavku 7. Zakona te utvrđuje poreznu osnovicu prema novčanom načelu na kraju prvog poreznog razdoblja ne uvećava i ne umanjuje poreznu osnovicu poreza na dobit prema članku 16. stavku 2. i stavku 4. Zakona, osim stavkama koje su realizirane tijekom poreznog razdoblja te su se stekli uvjeti za uključivanje istih u poreznu osnovicu. Naime kod poreznog obveznika fizičke osobe suštinski nije došlo do promjene u načinu izračuna porezne osnovice (primjenjivan je princip primitaka i izdataka i nastavljena je primjena principa primitaka i izdataka).

Redni broj 33 (PD) ili 48 (PD-NN): Trošak amortizacije koji nije ranije bio priznat

Na ovom rednom broju upisuje se podatak o iznosu amortizacije koja nije bila porezno priznata zbog odstupanja od metode i propisanih amortizacijskih stopa.

Prema odredbama članka 6. stavka 1. točke 4. Zakona porezna osnovica smanjuje se za svotu amortizacije koja nije bila porezno priznata u ranijim razdobljima do vrijednosti propisane u članku 12. Zakona.

Redni broj 34 (PD) ili 51 (PD-NN): UKUPAN IZNOS DRŽAVNIH POTPORA I OLAKŠICA

 Na ovom rednom broju iskazuje se, sukladno članku 6. stavku 1. točci 5. Zakona ukupan iznos državnih potpora za obrazovanje i izobrazbu te za istraživačko razvojne projekte (redni broj 34.1. + redni broj 34.2.).

Redni broj 34.1 (PD) ili 51.1 (PD-NN): Državna potpora za obrazovanje i izobrazbu

Na ovom rednom broju iskazuje se, sukladno članku 14. Pravilnika, ukupan iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu utvrđen na način propisan Zakonom o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu.

 Prema članku 2. stavku 1. točkama c., d., i e. Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, korisnici državne potpore, u smislu toga Zakona, jesu pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost te sudjeluju u prometu roba i usluga. Sukladno tom Zakonu, poduzetnicima se smatraju poduzetnici razvrstani sukladno odredbama propisa kojim se uređuje poticanje razvoja malog gospodarstva, a poduzetnicima se smatraju i veliki poduzetnici. Pod kategorijom veliki poduzetnik, podrazumijeva se poduzetnik čiji su: broj radnika, promet/poslovni prihod i ukupna aktiva viši od mjerila utvrđenih u propisu kojim se uređuje poticanje razvoja malog gospodarstva.

 Dakle, sukladno tome, veličina poduzetnika utvrđuje se u skladu s člankom 3. Zakona o poticanju i razvoja malog gospodarstva (Narodne novine, br. 29/02, 63/05, 53/12, 56/13 i 121/16), koji poduzetnike dijeli na mikro, male i srednje.

U skladu s člankom 3. Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, korisnik državne potpore koji se smatra mikro, malim, srednjim ili velikim poduzetnikom može osnovicu za obračun poreza na dobit umanjiti do 60% opravdanih troškova u slučaju općeg obrazovanja i izobrazbe radnika te do 25% opravdanih troškova u slučaju posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika. Iznimno od odredbe stavka 1. toga članka korisnik državne potpore koji se smatra mikro, malim i srednjim poduzetnikom može osnovicu za obračun poreza na dobit umanjiti do 80% opravdanih troškova na način da se smanjenje porezne osnovice iz stavka 1. toga članka uveća za:

1. 20 postotnih bodova ako se smatra mikro ili malim poduzetnikom,
2. 10 postotnih bodova ako se smatra srednjim poduzetnikom.

Poduzetnik iz stavka 1. i 2. toga članka te članka 4. i 5. toga Zakona koji je po drugoj osnovi ostvario potporu za opće obrazovanje i izobrazbu radnika te posebno obrazovanje i izobrazbu radnika, može osnovicu za obračun poreza na dobit temeljem istih opravdanih troškova umanjiti samo do visine najvišeg intenziteta potpore iz stavka 1. i 2. toga članka. Ukupan iznos smanjenja osnovice za obračun poreza na dobit niti s jedne osnove ne može biti veći od predviđenog stavcima 1. i 2. toga članka te članka 4. istoga Zakona.

Sukladno tome, korisnici državne potpore odnosno obveznici poreza na dobit koji se smatraju mikro ili malim poduzetnikom mogu, temeljem Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, osnovicu poreza na dobit umanjiti za 80% opravdanih troškova u slučaju općeg obrazovanja i izobrazbe radnika, dok oni koji se smatraju srednjim poduzetnicima osnovicu poreza na dobit mogu umanjiti za 70% opravdanih troškova u slučaju općeg obrazovanja i izobrazbe radnika. Kada je riječ o posebnom obrazovanju i izobrazbi radnika porezni obveznici koji se smatraju mikro ili malim poduzetnikom mogu osnovicu poreza na dobit umanjiti za 45% opravdanih troškova posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika dok oni koji se smatraju srednjim poduzetnicima osnovicu poreza na dobit mogu umanjiti za 35% opravdanih troškova posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika. Poduzetnici koji se smatraju velikim poduzetnicima, poreznu osnovicu mogu umanjiti samo do 60% opravdanih troškova u slučaju općeg obrazovanja i izobrazbe radnika te do 25% opravdanih troškova u slučaju posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika. Međutim, prilikom utvrđivanja iznosa umanjenja porezne obveze potrebno je u skladu s člankom 3. stavkom 3. Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, utvrditi je li porezni obveznik prethodno po drugoj osnovi ostvario potporu za opće obrazovanje i izobrazbu radnika te posebno obrazovanje i izobrazbu radnika obzirom da se osnovica za obračun poreza na dobit ili dohodak od samostalne djelatnosti može umanjiti temeljem istih opravdanih troškova samo do visine najvišeg intenziteta potpore iz stavaka 1. i 2. članka 3. Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu.

Prema članku 5. stavku 1. Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, korisnik državne potpore može smanjenje porezne osnovice poreza na dobit iz članka 3. stavaka 1. i 2. toga Zakona uvećati za 10 postotnih bodova u slučaju općeg obrazovanja i izobrazbe radnika u nepovoljnom položaju te posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika u nepovoljnom položaju. Međutim, obzirom da je člankom 3. stavkom 1. Zakona utvrđeno da se porezna osnovica može maksimalno umanjiti do 80% opravdanih troškova, porezni obveznici koji se smatraju mikro ili malim poduzetnicima neće moći koristiti dodatno umanjenje u slučaju općeg obrazovanja i izobrazbe radnika u nepovoljnom položaju jer bi im tada iznos umanjenja iznosio 90%. Dakle, dodatno umanjenje porezne osnovice u svezi opravdanih troškova općeg obrazovanja i izobrazbe radnika u nepovoljnom položaju mogu koristiti veliki i srednji poduzetnici. Dodatno umanjenje porezne osnovice za opravdane troškove posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika u nepovoljnom položaju mogu koristiti mikro, mali, srednji i veliki poduzetnici.

U skladu s člankom 4. Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, korisnik državne potpore koji obavlja djelatnost pomorskog prijevoza može, iznimno od odredbi toga Zakona, osnovicu za obračun poreza na dobit umanjiti i do 100% opravdanih troškova za obrazovanje i izobrazbu, bez obzira na to odnose li se ti troškovi na opće obrazovanje i izobrazbu ili na posebno obrazovanje i izobrazbu, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: obrazovanje se mora provoditi na brodovima koji su upisani u Hrvatski registar brodova i osoba koja se usavršava ne može biti djelatni već pričuvni član posade. Dakle, za poduzetnike koji obavljaju djelatnost pomorskog prijevoza, porezna osnovica se može umanjiti maksimalno za 100% opravdanih troškova obrazovanja i izobrazbe.

Prema članku 6. Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, poduzetnik u čijim se pogonima ili radionicama izvodi praktična nastava i vježbe naukovanja za zanimanja u sustavu vezanih obrta može osnovicu za obračun poreza na dobit umanjiti za iznos isplaćenih nagrada učenicima u vrijeme pohađanja praktične nastave i vježbi naukovanja. Poduzetnik iz stavka 1. toga članka koji je po bilo kojoj drugoj osnovi ostvario potporu male vrijednosti može osnovicu za obračun poreza na dobit umanjiti do gornje granice potpore male vrijednosti u skladu s odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednosti uzimajući u obzir i ograničenje iz stavka 5. toga članka. Poduzetnik kod kojega su na praktičnoj nastavi i vježbama naukovanja jedan do tri učenika može poreznu osnovicu iz stavka 1. toga članka umanjiti za 5%. Poduzetnik kod kojeg su na praktičnoj nastavi i vježbama naukovanja više od tri učenika može postotak umanjenja porezne osnovice iz stavka 3. toga članka povećati za jedan postotni bod po svakom učeniku, a najviše do 15% porezne osnovice. Iznos umanjenja osnovice poreza na dobit iz stavaka 2. i 3. toga članka ne može biti veći od godišnjeg neoporezivog iznosa nagrada učenicima za vrijeme izvođenja praktične nastave i vježbi naukovanja po svakom učeniku. Neoporezivi iznos nagrada učenicima za vrijeme izvođenja praktične nastave i vježbi naukovanja iz stavka 5. toga članka utvrđuje se sukladno propisima o oporezivanju dohotka.

 Ovisno o tome koju djelatnost obavljaju porezni obveznici, pravila o potporama male vrijednosti pretpostavljaju primjenu:

- Uredbe Komisije (EU) br. 1407/2013 od 18. prosinca 2013. (SL L 352/1 od 24.12.2013.), koju primjenjuju porezni obveznici koji obavljaju djelatnosti osim poljoprivrede, ribarstava i akvakulture,
- Uredbe Komisije (EU) br. 1408/2013 od 18. prosinca 2013. (SL L 352/9 od 24.12.2013.) koju primjenjuju porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede,
- Uredbe Komisije (EU) br. 717/2014 od 27. lipnja 2014. (SL L 190/45 od 28.06.2014.) koji primjenjuju porezni obveznici koji obavljaju djelatnost ribarstava i akvakulture.

Primjer:
 
Veliki poduzetnik B ima tijekom 2017. godine ukupne troškove općeg obrazovanja i izobrazbe u iznosu od 80.000,00 kuna (u koje su uključeni i troškovi općeg obrazovanja i izobrazbe radnika u nepovoljnom položaju). Navedeni poduzetnik imao je ukupne troškove posebnog obrazovanja i izobrazbe u iznosu od 20.000,00 kuna (u koje su uključeni i troškovi posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika u nepovoljnom položaju). Poduzetnik zapošljava ukupno 3 radnika od kojih je jedan radnik u nepovoljnom položaju. Troškovi općeg obrazovanja i izobrazbe radnika u nepovoljnom položaju iznose 4.000,00 kuna, a troškovi posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika u nepovoljnom položaju iznose 1.000,00 kuna. Veliki poduzetnik ima dozvolu (licencu) Hrvatske obrtničke komore za izvođenje praktičnog dijela naukovanja, a u 2017. godini isplatio je jednom naučniku nagradu u iznosu od 13.000,00 kuna za vrijeme naukovanja. Dobit poduzetnika prije uvećanja i umanjenja porezne osnovice (na rednom broju 3. Obrasca PD) iznosi 180.000,00 kuna.
Br.
Pregled troškova
Iznos
Iznos umanjenja
postotak
1.1.
Troškovi općeg obrazovanja i izobrazbe
76.000,00
45.600,00
60%
Troškovi općeg obrazovanja i izobrazbe radnika u nepovoljnom položaju
4.000,00
2.800,00
70%
Ukupno – opće obrazovanje
48.400,00
1.2
Troškovi posebnog obrazovanja i izobrazbe
19.000,00
4.750,00
25%
Troškovi posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika u nepovoljnom položaju
1.000,00
350,00
35%
Ukupno – posebno obrazovanje
5.100,00
2.
Iznos isplaćenih nagrada naučniku
13.000,00
13.000,00
Iznos dodatnog umanjenja, ako je ostvarena dobit 180.000,00 kuna
9.000,00
9.000,00
Ukupno umanjenje temeljem isplaćenih nagrada naučniku
22.000,00
3.
Sveukupno umanjenje porezne osnovice
75.500,00
 
Gornja granica potpore male vrijednosti, u skladu s odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednost utvrđuje se u bilo kojem razdoblju od tri fiskalne godine pri čemu iznosi na bazi povezanih poduzetnika (pojam „jedan poduzetnik“ u smislu Uredbi Komisije) ne smiju prijeći:

a) 200.000,00 eura za poduzetnike koji djeluju u svim sektorima osim onih koji djeluju u sektoru ribarstva i akvakulture te sektoru poljoprivrede odnosno do 100.000,00 eura za poduzetnike koji obavljaju cestovni prijevoz tereta za najamninu ili naknadu,
b) 30.000,00 eura za poduzetnike koji djeluju u sektoru ribarstva i akvakulture,
c) 15.000,00 eura za poduzetnike koji djeluju u sektoru poljoprivrede.

Redni broj 34.2 (PD) ili 51.2 (PD-NN): Državna potpora za istraživačko-razvojne projekte

 Na ovom rednom broju iskazuje se, sukladno članku 15. Pravilnika, iznos državne potpore za istraživačko-razvojne projekte utvrđen na način propisan člancima 111.a do 111.f Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i sukladno Pravilniku o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte.

 Pravo na korištenje državne potpore za istraživačko-razvojne projekte kroz umanjenje osnovice poreza na dobit temeljem opravdanih troškova određenog istraživačko-razvojnog projekta mogu ostvariti samo porezni obveznici kojima je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta izdalo potvrdu da određeni projekt ima karakteristike znanstvenog, temeljnog, primijenjenog i razvojnog istraživanja. Ministarstvo znanosti i obrazovanja izdaje potvrdu poreznom obvezniku – korisniku državne potpore na temelju Obrasca 1, odnosno temeljem dostavljenog zahtjeva za odobrenje državne potpore za određeni istraživačko-razvojni projekt. Potvrdom se određeni projekt razvrstava na temeljno, primijenjeno ili razvojno istraživanje o čemu ovisi iznos umanjenja osnovice poreza na dobit.

 Ovisno o tome kako je određeni projekt razvrstan, osnovica poreza na dobit se može umanjiti za:
- 150% opravdanih troškova projekta za temeljna istraživanja,
- 125% opravdanih troškova projekta za primijenjena istraživanja,
- 100% opravdanih troškova projekta za razvojna istraživanja.

 Porezni obveznici opravdane troškove istraživačko-razvojnog projekta utvrđene člankom 111.d. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju iskazuju na Obrascu 2 i to za svaki odobreni projekt posebno. U Obrascu 2 se iskazuju opravdani troškovi za porezno razdoblje na koje se troškovi odnose, te kumulativni podaci o troškovima od početka projekta do kraja obračunskog poreznog razdoblja za koje se Obrazac 2 podnosi.

Opravdanim troškovima određenog istraživačko-razvojnog projekta koji se iskazuju na Obrascu 2 sukladno članku 111.d Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju smatraju se: 1. plaće zaposlenika i naknade osobama koje izravno sudjeluju u istraživanjima; 2. materijalni troškovi za istraživanja, a to su: utrošene sirovine i materijal uključujući ambalažu i sitni inventar, utrošena energija, rezervni dijelovi korišteni ili potrošeni tijekom istraživanja; utrošeni materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje objekata i opreme koji se koriste neposredno za istraživanja; 3. troškovi usluga korištenih tijekom istraživanja, kao što su intelektualne usluge vezane uz istraživanja te sve druge usluge koje su uvjet za ostvarivanje istraživanja; 4. troškovi amortizacije nekretnina, postrojenja i opreme u dijelu u kojem se ta sredstva koriste za istraživanja kod onih poreznih obveznika koji sami obavljaju istraživanja, a rashodi amortizacije utvrđuju se na način propisan člankom 12. Zakona o porezu na dobit; 5. troškovi amortizacije nabavljenih patenata i licencija koji se koriste za konkretno istraživanje, a rashodi amortizacije utvrđuju se na način propisan člankom 12. Zakona o porezu na dobit; 6. opći troškovi, pod kojima se razumijevaju samo oni troškovi koji su nužni za istraživanja i koji se mogu rasporediti na razumnoj i dosljednoj osnovi na tu djelatnost, kao što su premije osiguranja procesa, odgovornosti i opreme za istraživanja te najamnine i članarine stručnih udruga za istraživanja.
 
Procjenu vjerodostojnosti opravdanih troškova, prema potrebi, obavlja Ministarstvo znanosti i obrazovanja na način utvrđen člankom 5. Pravilnika o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte, odnosno Porezna uprava može pisanim putem korisniku potpore dostaviti zahtjev za provjerom opravdanosti troškova projekta za koje je umanjena porezna osnovica, a u tom slučaju, korisnik potpore obvezan je zatražiti provjeru opravdanosti troškova projekta od nadležnog Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
Prema članku 2. stavku 2. Pravilnika o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte obveznici poreza na dobit dužni su, u svrhu ostvarenja državne potpore, podatke o opravdanim troškovima iz članka 111.d Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, evidentirati u poslovnim knjigama posebno za svaki projekt te obračunavati posebno za svako porezno razdoblje u kojem su troškovi nastali.

Ukupan iznos državnih potpora koji porezni obveznik može ostvariti po svim osnovama koje se dodjeljuju temeljem Zakona o znanstvenoj djelatnosti i drugim propisima utvrđen je člankom 111.a navedenog Zakona.
 
 Kako bi se utvrdilo pravo na korištenje porezne olakšice za istraživačko-razvojne projekte porezni obveznik je dužan uz prijavu poreza na dobit priložiti presliku Obrasca 1, potvrdu Ministarstva znanosti i obrazovanja, Obrazac 2. za svaki projekt posebno te izračun državne potpore za istraživačko-razvojne projekte. Iznimno, porezni obveznici koju su za određeni istraživačko-razvojni projekt u prethodnom poreznom razdoblju dostavili potvrdu Ministarstva znanosti i obrazovanja i Obrazac 1., mogu za taj projekt dostaviti samo Obrazac 2.

Primjer:

Poduzetnik C u 2017. godini ima opravdane troškove projekta za primijenjena istraživanja u iznosu od 100.000,00 kuna. Projekt je započeo 1. siječnja 2014. godine.
Poduzetnik može umanjiti dobit (redni broj 3. Obrasca PD ili PD-NN) odnosno uvećati gubitak (redni broj 4. Obrasca PD ili PD-NN) za iznos od 125.000,00 kuna (100.000,00 * 125%), a taj iznos upisat će pod redni broj 34.2. Obrasca PD ili redni broj 51.2. Obrasca PD-NN.

U ovom primjeru, poduzetnik, pri izračunu državne potpore, primjenjuje postotak iz članka 111.c stavka 1. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju odnosno može umanjiti dobit odnosno uvećati gubitak za 125% opravdanih troškova za primijenjena istraživanja.

Uz izračun, mali poduzetnik je obvezan uz Obrazac PD ili PD-NN dostaviti i presliku Obrasca 1, potvrdu Ministarstva znanosti i obrazovanja, te Obrazac 2.

Napomena: Obveznici poreza na dobit koji poreznu osnovicu utvrđuju prema novčanom načelu, uz prethodno navedene uvjete, moraju ispuniti uvjet da su opravdani troškovi temeljem kojih se izračunava olakšica podmireni.

Redni broj 35 (PD) ili redni broj 52 (PD-NN): UKUPNA SVOTA SMANJENJA DOBITI ILI POVEĆANJA GUBITKA

Na ovom rednom broju iskazuje se ukupni iznos za koji se smanjuje dobit ili povećava gubitak od rednog broja 27 do rednog broja 34 u Obrascu PD ili od rednog broja 47 do 51 u Obrascu PD-NN.

IV. (Obrazac PD) ili V. (Obrazac PD-NN) POREZNA OSNOVICA

Redni broj 36 (PD) ili redni broj 53 (PD-NN): Dobit / gubitak nakon povećanja i smanjenja

Na rednom broju 36 Obrasca PD iskazuje se podatak o poreznoj dobiti ili poreznom gubitku nakon što su podaci s rednih brojeva 3 i/ili 4 povećani i/ili smanjeni.

Porezna dobit dobije se tako da se rednom broju 3 pribroji redni broj 26 i oduzme redni broj 35 (redni broj 3 + redni broj 26 – redni broj 35). Ako je predznak pozitivan, postoji porezna dobit.
 
Porezna dobit postoji i ako se dobije svota s pozitivnim predznakom nakon što se računovodstveni gubitak s rednog broja 4 smanji za redni broj 26 i poveća za redni broj 35 (redni broj 4 – redni broj 26 + redni broj 35).

Na rednom broju 53 Obrasca PD-NN iskazuje se podatak o poreznoj dobiti ili poreznom gubitku nakon što su podaci s rednih brojeva 3 i/ili 4 korigirani prema novčanom načelu te povećani i/ili smanjeni.

Porezna dobit dobije se tako da se rednom broju 3 pribroji redni broj 18, oduzme redni broj 30, pribroji redni broj 46 i oduzme redni broj 52 (redni broj 3 + redni broj 18 – redni broj 30 + redni broj 46 – redni broj 52). Ako je predznak pozitivan, postoji porezna dobit.
 
Porezna dobit postoji i ako se dobije svota s pozitivnim predznakom nakon što se računovodstveni gubitak s rednog broja 4 smanji za redni broj 18, poveća za redni broj 30, smanji za redni broj 46 i uveća za redni broj 52 (redni broj 4 – redni broj 18 + redni broj 30 – redni broj 46 + redni broj 52).

Redni broj 37 (PD) ili redni broj 54 (PD-NN): Preneseni gubitak

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos poreznog gubitka utvrđenog u skladu s odredbama članka 17. Zakona i članka 38. Pravilnika.
 
Ako se u postupku utvrđivanja porezne osnovice utvrdi negativna osnovica, porezni obveznik ima porezni gubitak koji se prenosi i nadoknađuje umanjivanjem porezne osnovice u sljedećih pet godina, ako Zakon ne određuje drugačije.

Pravo na smanjenje porezne osnovice prema članku 17. stavku 2. Zakona može se prenositi i nadoknaditi tijekom pet godina nakon godine u kojoj je gubitak utvrđen.

Dobit ostvarena u poreznom razdoblju, prvenstveno se koristi za pokriće prenesenih gubitaka iz prethodnih razdoblja i to tako da se pokrivaju gubici onim redoslijedom kojim su ostvareni odnosno porezna osnovica se smanjuje najprije za gubitke starijega datuma.

U prijavi poreza na dobit za npr. 2017. godinu najstariji gubitak koji je moguće prenijeti je porezni gubitak za 2012. godinu.

U slučaju statusnih promjena, neiskorišteno pravo do pet godina prenosi se na pravnog slijednika.

Ako se prenosi pravo za nadoknadu gubitka pri spajanjima, pripajanjima i podjelama na pravne slijednike, pravo na prijenos gubitka počinje teći u razdoblju u kojemu je pravni slijednik stekao pravo na prijenos gubitka, a prenesene porezne gubitke iz prethodnih razdoblja pravni slijednik prenosi i nadoknađuje umanjivanjem porezne osnovice u razdoblju od pet godina počevši od godine nastanka poreznog gubitka kod pravnog prednika.

Pri smanjenju porezne osnovice zbog gubitka iz prethodnih poreznih razdoblja, porezna se osnovica smanjuje najprije za gubitke starijega datuma.
 
Ako je statusna promjena nastala tijekom poreznog razdoblja, pravni prednik utvrđuje prijenos poreznog gubitka kao da se radi o kraju godine, a pravni slijednik ima pravo na prijenos poreznoga gubitka pravnog prednika kao da se radi o prijenosu poreznoga gubitka iz prethodne godine, a nadalje prenesene porezne gubitke iz prethodnih razdoblja pravni slijednik prenosi i nadoknađuje umanjivanjem porezne osnovice u razdoblju od pet godina (poreznih razdoblja) počevši od razdoblja nastanka poreznog gubitka kod pravnog prednika. Ako se u postupku podjele prenosi gospodarska cjelina u kojoj je porezni gubitak nastao, pravo na prijenos poreznog gubitka prenosi se na pravnog slijednika te gospodarske cjeline.
 
Ako u razdoblju prava na prijenos gubitka porezni obveznik promijeni porezno razdoblje, a prijelazno razdoblje do novog razdoblja kraće je od šest mjeseci, tada se novo i prijelazno razdoblje računa kao jedna godina.

Ukoliko porezni obveznik iskazuje iznos prenesenog gubitka na rednom broju 37 Obrasca PD ili na rednom broju 54 Obrasca PD-NN, tada je dužan uz prijavu poreza na dobit, između ostalog, priložiti i pregled neiskorištenih poreznih gubitaka po godinama.

Prema mišljenju Središnjeg ureda Porezne uprave, Klasa: 410-10/06-01/37, Ur.broj: 513-07-21-01/06-2 od 14. srpnja 2006. godine, dobit ostvarena u poreznom razdoblju, prvenstveno se koristi za pokriće prenesenih gubitaka iz prethodnih razdoblja i to tako da se pokrivaju gubici onim redoslijedom kojim su ostvareni odnosno porezna osnovica se smanjuje najprije za gubitke starijega datuma.

Primjer:

Porezni obveznik „α - β - γ“ d.o.o. ostvario je tekući gubitak u 2010. godini u iznosu od 100.000,00 kuna, a u 2011. godini u iznosu od 40.000,00 kuna. U 2012. godini, porezni obveznik je ostvario dobit u iznosu od 15.000,00 kuna, a u 2013. godini u iznosu od 7.000,00 kuna.

 U 2014. godini, porezni obveznik je ostvario tekući gubitak u iznosu od 10.000,00 kuna, u 2015. godini dobit u iznos od 5.000,00 kuna, dok je u 2016. godini ostvario tekući gubitak u iznosu od 23.000,00 kuna. Porezni obveznik je u 2017. godini ostvario dobit u iznosu od 35.000,00 kuna.

Pregled poreznih gubitaka po godinama:
 
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
2015.
2016.
2017.
Preneseni gubitak
-
100.000
140.000
125.000
118.000
128.000
50.000
33.000
Dobit u posl. godini
-
-
15.000
7.000
-
5.000
-
35.000
Gubitak u posl. godini
100.000
40.000
-
-
10.000
-
23.000
-
Prijenos gubitka u naredno porezno razdoblje
100.000
140.000
125.000
118.000
128.000
50.000
33.000
0,00
 
 
Iz primjera proizlazi:

- u prijavi poreza na dobit za 2012. godinu, iskazana dobit dostatna je za pokrivanje dijela gubitka iz 2010. godine u iznosu od 15.000,00 kuna. Ostatak nepokrivenog gubitka iz 2010. godine u iznosu od 85.000,00 kuna i nepokriveni gubitak iz 2011. godine u iznosu od 40.000,00 kuna prenose se u 2013. godinu.
100.000,00 – 15.000,00 = 85.000,00
85.000,00 + 40.000,00 = 125.000,00
- u prijavi poreza na dobit za 2013. godinu, iskazana dobit dostatna je za pokrivanje dijela gubitka iz 2010. godine u iznosu od 7.000,00 kuna. Ostatak nepokrivenog gubitka iz 2010. godine u iznosu od 78.000,00 kuna i nepokriveni gubitak iz 2011. godine u iznosu od 40.000,00 kuna prenose se u 2014. godinu.
85.000,00 – 7.000,00 = 78.000,00
78.000,00 + 40.000,00 = 118.000,00
- u prijavi poreza na dobit za 2014. godinu, iskazan je gubitak za tekuću godinu u iznosu od 10.000,00 kuna i preneseni gubitak iz 2013. godine u iznosu od 118.000,00 kuna, stoga se u prijavi poreza na dobit za 2015. godinu može iskazati ukupni preneseni gubitak u iznosu od 128.000,00 kuna.
- u prijavi poreza na dobit za 2015. godinu, iskazana dobit u iznosu od 5.000,00 kuna dostatna je za pokrivanje dijela gubitka iz 2010. godine. Međutim, gubitak iz 2010. godine ne može se više prenositi u 2016. godinu, stoga se u prijavu poreza na dobit za 2016. godinu prenosi nepokriveni gubitak iz 2011. godine u iznosu od 40.000,00 kuna i nepokriveni gubitak iz 2012. godine u iznosu od 10.000,00 kuna.
40.000,00 + 10.000,00 = 50.000,00
- u prijavi poreza na dobit za 2016. godinu, iskazan je gubitak za tekuću godinu u iznosu od 23.000,00 kuna. Međutim, nepokriveni gubitak iz 2011. godine u iznosu od 40.000,00 kuna ne može se više prenositi u 2017. godinu, stoga se u prijavu poreza na dobit za 2017. godinu prenosi nepokriveni gubitak iz 2014. godine u iznosu od 10.000,00 kuna i gubitak iz 2016. godine u iznosu od 23.000,00 kuna.
10.000,00 + 23.000,00 = 33.000,00
- Iskazana dobit u prijavi poreza na dobit za 2017. godinu u iznosu od 35.000,00 dostatna je za pokrivanje prenesenog gubitka iz 2014. godine u cijelosti, te prenesenog gubitka iz 2016. godine u cijelosti.
- U prijavi poreza na dobit za 2018. godinu porezni obveznik neće iskazivati preneseni gubitak.

Na rednom broju 37. Obrasca PD ili na rednom broju 54. Obrasca PD-NN za 2017. godinu – preneseni gubitak, porezni obveznik iskazat će iznos od 33.000,00 kuna.

Prijenos gubitka pri statusnim promjenama

Prema odredbama članka 17. Zakona i članka 38. Pravilnika, neiskorišteno pravo na smanjenje porezne osnovice temeljem gubitka do pet godina, u slučaju statusnih promjena iz članka 19. Zakona, prenosi se na pravnog slijednika.

Napominjemo da pravnom predniku prestaje pravo na prijenos poreznoga gubitka ako pravni prednik već dva porezna razdoblja prije statusne promjene ne obavlja djelatnosti, ili ako tijekom dva porezna razdoblja od nastanka statusne promjene bitno promijeni djelatnost pravnog prednika, te je isti dužan uvećati poreznu osnovicu za iznos iskorištenog gubitka. Isto se primjenjuje i u slučaju kada se u poreznom razdoblju struktura vlasništva poreznog obveznika promijeni za više od 50% u odnosu na strukturu vlasništva na početku poreznog razdoblja. Međutim, navedeno se ne primjenjuje ako se bitno promjeni djelatnost zbog očuvanja radnih mjesta ili sanacije poslovanja.
 
U slučaju statusnih promjena tijekom poreznog razdoblja, pravni prednik utvrđuje prijenos poreznog gubitka kao da se radi o kraju godine, a pravni slijednik ima pravo na prijenos poreznoga gubitka pravnog prednika kao da se radi o prijenosu poreznoga gubitka iz prethodne godine, a prenesene porezne gubitke iz prethodnih razdoblja pravni slijednik prenosi i nadoknađuje umanjivanjem porezne osnovice u razdoblju od pet godina (poreznih razdoblja) počevši od razdoblja nastanka poreznog gubitka kod pravnog prednika.

Ako se preuzimaju preneseni porezni gubici koji se iskazuju u prijavi poreza na dobit za 2017. godinu pri statusnim promjenama ili promjenama vlasništva za više od 50%, potrebno je uz prijavu priložiti i pregled takvih gubitaka.

Na primjer, društvo A pripojilo se društvu B s danom 1. listopada 2017. Društvo A sastavilo je poreznu prijavu za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2017. i iskazalo porezni gubitak za prijenos u iznosu od 8.000,00 kuna, a nije imalo prenesenih poreznih gubitaka iz ranijih razdoblja. Društvo B, pravni slijednik društva A sastavilo je prijavu poreza na dobit za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2017. u kojoj je umanjilo poreznu osnovicu za 3.000,00 kuna preuzetog gubitka, a ostatak od 5.000,00 prenosi u slijedeće porezno razdoblje. Smatra se da je društvu B prva godina prava na prijenos gubitka 2017., te stoga razliku od 5.000,00 kuna može prenositi još četiri godine. Napominjemo da ako Društvo B tijekom dva porezna razdoblja od statusne promjene bitno promjeni djelatnost društva A, ali ne očuva radna mjesta ili ne mijenja djelatnost radi sanacije poslovanja, tada će izgubiti pravo na prijenos poreznog gubitka i povećat će poreznu osnovicu za iznos iskorištenog poreznog gubitka. Isti uvjeti o ograničavanju prava na prijenos poreznog gubitka primjenjivali bi se i u slučaju promjene strukture vlasništva za više od 50%.

Napomena: Pri prijelazu s utvrđivanja dohotka na dobit porezni obveznik fizička osoba u prijavi poreza na dobit ne može iskazati prenesene porezne gubitke iz poreznih razdoblja u kojima je po osnovi samostalnih djelatnosti utvrđivao dohodak.

Redni broj 38 (PD) ili redni broj 55 (PD-NN): Porezna osnovica

Na rednom broju 38 Obrasca PD iskazuje se porezna osnovica koja se dobije tako da se redni broj 36 smanji za redni broj 37, a rezultat ima pozitivan predznak (redni broj 36 – redni broj 37).

Na rednom broju 55 Obrasca PD-NN iskazuje se porezna osnovica koja se dobije tako da se redni broj 53 smanji za redni broj 54, a rezultat ima pozitivan predznak (redni broj 53 – redni broj 54).

V. (Obrazac PD) ili VI. (Obrazac PD-NN) POREZNI GUBITAK

Redni broj 39 (PD) ili redni broj 56 (PD-NN): Dobit / gubitak nakon povećanja i smanjenja

Ovaj redni broj može imati pozitivan predznak - porezna dobit.

Na rednom broju 39 Obrasca PD iskazuje se podatak ako postoji porezni gubitak te ako je preneseni gubitak na rednom broju 40 veći od porezne osnovice nakon povećanja i smanjenja (redni broj 3 + redni broj 26 – redni broj 35 ili redni broj 4 – redni broj 26 + redni broj 35).

Na rednom broju 56 Obrasca PD-NN iskazuje se podatak ako postoji porezni gubitak te ako je preneseni porezni gubitak na rednom broju 57 veći od porezne osnovice nakon korigiranja prema novčanom načelu i povećanja i smanjenja (redni broj 3 + redni broj 18 – redni broj 30 + redni broj 46 – redni broj 52 ili redni broj 4 – redni broj 18 + redni broj 30 – redni broj 46 + redni broj 52).

Redni broj 40 (PD) ili redni broj 57 (PD-NN): Preneseni gubitak

Na ovom rednom broju iskazuje se preneseni gubitak prema članku 17. koji se utvrđuje na isti način kao i preneseni gubitak na rednom broju 37 Obrasca PD odnosno na rednom broju 54 Obrasca PD-NN.

Redni broj 41 (PD) ili redni broj 58 (PD-NN): Porezni gubitak za prijenos

Porezni gubitak za prijenos postoji ako u Obrascu PD redni broj 39 ima negativan predznak te ako ima pozitivan predznak, ali je manji od rednog broja 40 (redni broj 39 – redni broj 40).

U obrascu PD-NN porezni gubitak za prijenos postoji ako redni broj 56 ima negativan predznak te ako ima pozitivan predznak, ali je manji od rednog broja 57 (redni broj 56 – redni broj 57).

VI. (Obrazac PD) ili VII. (Obrazac PD-NN) POREZNA OBVEZA

Redni broj 42 (PD) ili redni broj 59 (PD-NN): Porezna osnovica

Na rednom broju 42 Obrasca PD iskazuje se podatak s rednog broja 38, odnosno na rednom broju 59 Obrasca PD-NN iskazuje se podatak s rednog broja 55.

Redni broj 43 (PD) ili redni broj 60 (PD-NN): Porezna stopa

Prema odredbama članka 28. Zakona, porez na dobit plaća se po stopi 18% na utvrđenu poreznu osnovicu ako je prihod iskazan na rednom broju 1 jednak ili veći od 3.000.000,01 kn. U slučaju da je iskazani iznos prihoda na rednom broju jednak ili manji od 3.000.000,00 kn, porez na dobit plaća se po stopi 12% na utvrđenu poreznu osnovicu.

Redni broj 44 (PD) ili redni broj 61 (PD-NN): Porezna obveza

Porezna obveza dobije se kada se porezna osnovica (redni broj 42. Obrasca PD ili redni broj 59 Obrasca PD-NN) pomnoži sa stopom na iskazanom na rednom broju 43. Obrasca PD odnosno na rednom broju 60 Obrasca PD-NN (redni broj 42 × redni broj 43 odnosno redni broj 59 × redni broj 60).

VII. (Obrazac PD) ili VIII. (Obrazac PD-NN) POREZNE OLAKŠICE, OSLOBOĐENJA I POTICAJI

Redni broj 45 (PD) ili redni broj 62 (PD-NN): Ukupne olakšice i oslobođenja za potpomognuta područja i područje Grada Vukovara 

 Na ovom rednom broju iskazuje se iznos ukupnih olakšica i oslobođenja za porezne obveznike koji obavljaju djelatnost na potpomognutom području i području Grada Vukovara (Obrazac PD: redni broj 46 + redni broj 47; Obrazac PD-NN redni broj 64 + redni broj 63) odnosno ukupni iznos za koji se smanjuje porezna obveza poreznim obveznicima na tim područjima prema članku 28.a Zakona. Iznos na ovome rednom broju kao i iznosi na rednim brojevima 46 i 47 odnosno 63 i 64 ne mogu biti veći od porezne obveze iskazane na rednom broju 44 odnosno 61.

 Porezna olakšica temeljem obavljanja djelatnosti na potpomognutim područjima i području Grada Vukovara ostvaruje se temeljem članka 28.a Zakona i 42. Pravilnika, a postupak odobravanja porezne olakšice, koja je potpora male vrijednosti, utvrđen je Pravilnikom o načinu ostvarivanja porezne olakšice za obavljanje djelatnosti na području Grada Vukovara i na potpomognutim područjima; dalje u tekstu: PGVPP).

 Prema članku 28.a stavku 1. Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara, a koji zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i borave na potpomognutom području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti, odnosno na području Grada Vukovara, ne plaćaju porez na dobit.

 Područje Grada Vukovara utvrđeno je Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, br. 86/06, 125/06, 16/07, 95/08, 46/10, 145/10, 37/13, 44/13,45/13 i 110/15).

 Prema članku 28.a stavku 2. Zakona, porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, a koji zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i borave na potpomognutom području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti, odnosno na području Grada Vukovara, plaćaju 50% od propisane stope poreza.
 
Smatra se, u skladu s člankom 28.a stavkom 4. Zakona, da porezni obveznik zapošljava na neodređeno vrijeme zaposlenika ako je isti proveo u radnom odnosu na neodređeno vrijeme kod poreznog obveznika i imao prebivalište i boravio na potpomognutom području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, odnosno na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara, najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju.

 Pri podnošenju prijave poreza na dobit za 2017. godinu, potpomognuta područja odnosno područja jedinice lokalne samouprave razvrstane u I. skupinu prema stupnju razvijenosti, sukladno članku 10. stavku 1. PGVPP, utvrđena su Zakonom o regionalnom razvoju (Narodne novine, broj 147/14) i Odlukom o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (Narodne novine, broj 158/13).

 Pri podnošenju prijave poreza na dobit za porezna razdoblja koja počinju teći nakon 1. siječnja 2018. godine, područja I. skupine jedinica lokalne samouprave utvrđuju se prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 123/17) i Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (Narodne novine, broj 132/17).
 
 Prema stavku 3. članka 28.a Zakona, iznos oslobođenja od plaćanja poreza na dobit iz stavaka 1. i 2. toga članka Zakona utvrđuje se u skladu s odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednosti. Zbog ograničenja određenih posebnim pravilima o potporama male vrijednosti, porezna olakšica se odobrava na način utvrđen prema PGVPP-u.

 Ovisno o tome koju djelatnost porezni obveznik obavlja, pravila o potporama male vrijednosti pretpostavljaju primjenu:

 Uredbe Komisije (EU) br. 1407/2013 od 18. prosinca 2013. (SL L 352/1 od 24.12.2013.), koju primjenjuju porezni obveznici koji obavljaju djelatnosti, osim primarne poljoprivredne proizvodnje, ribarstava i akvakulture
 Uredbe Komisije (EU) br. 1408/2013 od 18. prosinca 2013. (SL L 352/9 od 24.12.2013.) koju primjenjuju porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede
 Uredbe Komisije (EU) br. 717/2014 od 27. lipnja 2014. (SL L 190/45 od 28.06.2014.) koju primjenjuju porezni obveznici koji obavljaju djelatnost ribarstava i akvakulture.

 Gornja granica potpore male vrijednosti, u skladu s odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednosti i prema članku 7. stavku 1. PGVPP-a izračunava se na bazi „jednoga poduzetnika“. U smislu pravila o potporama male vrijednosti, pojam „jedan poduzetnik” obuhvaća sva poduzeća koja su u najmanje jednom od sljedećih međusobnih odnosa:

a) jedno poduzeće ima većinu glasačkih prava dioničara ili članova u drugom poduzeću
b) jedno poduzeće ima pravo imenovati ili smijeniti većinu članova upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela drugog poduzeća
c) jedno poduzeće ima pravo ostvariti vladajući utjecaj nad drugim poduzećem prema ugovoru sklopljenim s tim poduzećem ili prema odredbi statuta, odnosno društvenog ugovora toga poduzeća
d) jedno poduzeće koje je dioničar ili član u drugom poduzeću, kontrolira samostalno, u skladu s dogovorom s drugim dioničarima ili članovima toga poduzeća, većinu glasačkih prava dioničara, ili glasačkih prava članova u tom poduzeću.
 
 Poduzeća koja su u bilo kojem od navedenih odnosa preko jednog ili više drugih poduzeća smatraju se jednim poduzetnikom.

 Gornja granica potpore male vrijednosti, u skladu s odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednost utvrđuje se u bilo kojem razdoblju od tri fiskalne godine pri čemu iznosi (na bazi povezanih poduzetnika) ne smiju prijeći:
a) 200.000,00 eura za poduzetnike koji djeluju u svim sektorima (uključujući preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda) osim onih koji djeluju u sektoru ribarstva i akvakulture te sektoru primarne poljoprivredne proizvodnje odnosno do 100.000,00 eura za poduzetnike koji obavljaju cestovni prijevoz tereta za najamninu ili naknadu
b) 30.000,00 eura za poduzetnike koji djeluju u sektoru ribarstva i akvakulture
c) 15.000,00 eura za poduzetnike koji djeluju u sektoru primarne poljoprivredne proizvodnje.

Zbog zahtjeva naprijed navedenih Uredbi Komisije, kojima se definiraju različita pravila o potporama male vrijednosti, porezni obveznici koji na području Grada Vukovara ili potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu obavljaju više djelatnosti za koje se primjenjuju različita pravila o potporama male vrijednosti, a namjeravaju koristiti poreznu olakšicu, dužni su, neovisno o sjedištu ili prebivalištu na tom području, osigurati posebno porezno knjigovodstveno praćenje svake djelatnosti za koju se primjenjuju različita pravila o potporama male vrijednosti.

 Korisnik potpore koji nema prebivalište ili sjedište na području Grada Vukovara ili na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu, a obavlja djelatnost na tom području, može koristiti poreznu olakšicu temeljem ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti na tom području, pod uvjetima propisanim člankom 28.a Zakona, ukoliko osigura posebno porezno knjigovodstveno praćenje dobiti ostvarene na tom području, na način utvrđen člankom 4. PGVPP-a.

 Porezni obveznici koji namjeravaju koristiti poreznu olakšicu temeljem članka 28.a Zakona, dužni su radi utvrđivanja maksimalnog iznosa porezne olakšice odnosno gornje granice potpore male vrijednosti, sukladno članku 8. PGVPP-a, Prijavu za korištenje prava na poreznu olakšicu dostaviti samo Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije najkasnije do kraja travnja  tekuće godine.

 Korisnici potpora dužni su ministarstvu nadležnom za regionalni razvoj dostaviti sljedeću dokumentaciju:

1. podatke o poreznom obvezniku: tvrtka/naziv, OIB/MBO, adresa sjedišta, datum početka obavljanja djelatnosti, kontakt podaci
2. popis djelatnosti razvrstanih prema odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednosti iz članka 2. stavka 3. PGVPP-a, koje obveznik poreza na dobit ili poreza na dohodak obavlja na području Grada Vukovara i/ili na području jedinica I. skupine
3. iznos potpore male vrijednosti za svaku djelatnost za koju su dodijeljene te potpore u tekućoj fiskalnoj godini i u prethodne dvije fiskalne godine te naziv davatelja potpore male vrijednosti
4. podatke o broju zaposlenih na neodređeno vrijeme, njihovom mjestu prebivališta i boravišta te razdoblju od kada su zaposleni kod korisnika potpore
5. izjavu korisnika potpore, danu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću, o iznosu primljenih potpora male vrijednosti tijekom tekuće fiskalne godine i tijekom prethodne dvije fiskalne godine od svih davatelja potpora male vrijednosti uzimajući u obzir uvjete propisane za »jednog poduzetnika« i uzimajući u obzir iznos potpore male vrijednosti, koji se za isto porezno razdoblje ostvaruje i iskazuje u godišnjoj poreznoj prijavi, za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja za zanimanja u sustavu vezanih obrta
6. iznos dobiti ili dohotka utvrđenog temeljem obavljanja djelatnosti na području Grada Vukovara i/ili na području jedinica I. skupine, razvrstanog prema djelatnostima, te utvrđeni iznos porezne olakšice, odnosno potpore male vrijednosti prema članku 6. stavku 1. odnosno članku 6. stavku 2. PGVPP-a
7. druge vjerodostojne isprave koje smatraju bitnima za dokazivanje opravdanosti primitka potpore.

 Sukladno članku 8. stavku 5. PGVPP-a, neovisno o tome koja se djelatnost obavlja, prijava se dostavlja ministarstvu nadležnom za regionalni razvoj na adresu e-pošte: porezne.olaksice@mrrfeu.hr ili iznimno na adresu ministarstva osobno ili putem pošte.

 Prijava se podnosi Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, a dostavlja na obrascu „Porezna olakšica za obavljanje djelatnosti na potpomognutim područjima i području Grada Vukovara – Obrazac POOD-PPGV“ koji je uz Izjavu dostupan na internetskim stranicama toga ministarstva.

 Po zaprimanju prijave nadležna ministarstva (Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Ministarstvo poljoprivrede) će najkasnije do kraja svibnja tekuće godine putem adrese e-pošte obavijestiti korisnika potpore o stjecanju prava na poreznu olakšicu i o maksimalnom iznosu porezne olakšice koja se može iskoristiti u poreznom razdoblju za koje se traži porezna olakšica.

 Istekom roka iz članka 8. stavka 2. PGVPP-a nadležna ministarstva će Poreznoj upravi elektronskim putem dostaviti popis korisnika koji:
1. ispunjavaju propisane uvjete
2. ne ispunjavaju propisane uvjete.

 Ukoliko korisnici potpore ne dostave Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije potrebnu dokumentaciju iz članka 8. stavka 4. PGVPP-a ili ne usklade iskazane iznose u godišnjoj poreznoj prijavi prema obavijesti nadležnog ministarstva, smatra se da isti ne zadovoljavaju uvjete propisane odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednosti, odnosno da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 28.a Zakona o porezu na dobit te stoga u godišnjoj poreznoj prijavi ne mogu iskazati umanjenje porezne obveze.
 
 Stoga je pri obradi prijava poreza na dobit potrebno usporediti iznose iskazanog umanjenja porezne obveze prema prijavi poreza na dobit s gornjom granicom potpore male vrijednosti odnosno maksimalnim iznosima porezne olakšice koju je utvrdilo nadležno ministarstvo i elektronskim putem dostavilo Poreznoj upravi. Ukoliko se utvrdi da je iznos iskazanog umanjenja porezne obveze u prijavi poreza na dobit veći od onoga kojega je utvrdilo ministarstvo ili ukoliko se utvrdi da porezni obveznik ne zadovoljava uvjete iz članka 28.a stavka 1. i/ili 2. i stavka 4. Zakona, porezni obveznik je dužan ispraviti poreznu prijavu.

 Dakle, neovisno o ispunjenju uvjeta iz članka 28.a stavka 1., 2. i 4. Zakona, porezni obveznik neće moći ostvariti pravo na poreznu olakšicu ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 3. toga članka, odnosno ukoliko ne zadovoljava uvjete vezane uz pravila o potporama male vrijednosti.

Redni broj 46 (PD) ili redni broj 63 (PD-NN): Područje Grada Vukovara

Na ovome rednom broju podatak iskazuju, sukladno članku 28.a stavku 1. Zakona i sukladno članku 42. Pravilnika, porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području Grada Vukovara.

 Sukladno članku 28.a stavku 1. Zakona, porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara, a koji zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i borave na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave, odnosno na području Grada Vukovara, ne plaćaju porez na dobit.

 Na ovom rednom boju podatak će moći iskazati samo porezni obveznici za koje je nadležno ministarstvo dostavilo obavijest Poreznoj upravi o ispunjavanju propisanih uvjeta te o maksimalnom iznosu porezne olakšice koja se može iskoristiti u poreznom razdoblju.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti, odnosno porezne osnovice utvrđene od obavljanja djelatnosti na navedenom području primjeni stopa sukladno članku 28. Zakona (18% ili 12%), uz uvjet da je taj iznos u skladu s propisima o potporama male vrijednosti. Utvrđeni iznos porezne olakšice ne može biti veći od gornje granice potpore male vrijednosti odnosno od maksimalnog iznosa porezne olakšice prema obavijesti Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije ili Ministarstva poljoprivrede.

Redni broj 47 (PD) ili redni broj 64 (PD-NN): Područje I. skupine

Na ovome rednom broju podatak iskazuju, sukladno članku 28.a stavku 2. Zakona i sukladno članku 42. Pravilnika, porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području I. skupine.

 Prema članku 28.a stavku 2. Zakona, porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, a koji zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i borave na potpomognutom području jedinica lokalne samouprave, odnosno na području Grada Vukovara, plaćaju 50% od propisane stope poreza.

 Dakle, porezni obveznici plaćaju porez na dobit po stopi 9% ako su iskazali prihod na rednom broju 1 u iznosu jednakom ili većem od 3.000.000,01 kn. Ukoliko su na rednom broju 1 iskazali prihod 3.000.000,00 kn ili manje, plaćaju porez na dobit po stopi 6%.

Na ovom rednom broju podatak će iskazati samo porezni obveznici za koje je nadležno ministarstvo dostavilo obavijest Poreznoj upravi o ispunjavanju propisanih uvjeta te o maksimalnom iznosu porezne olakšice koji se može iskoristiti u poreznom razdoblju.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit na navedenom području, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa 9% ili 6% (ovisno o iskazanom prihodu na rednom broju 1), a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.

Redni broj 48: Slobodno polje


Redni broj 49 (PD) ili redni broj 65 (PD-NN): Poticanje investicija prema Zakonu o poticanju ulaganja

Temeljem članka 43.a stavka 1. i 2. Pravilnika, na ovom rednom broju iskazuje se ukupan iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit nositelju poticajnih mjera utvrđena sukladno članku 8., 9., 25. i 26. Zakona o poticanju ulaganja (Narodne novine, broj 102/15). To znači da na ovom rednom broju porezni obveznik može umanjiti obvezu poreza na dobit u visini, na način i pod uvjetima propisanim:

1. Zakonom o poticanju ulaganja i
2. Zakonom o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja (Narodne novine, br. 111/12 i 28/13), a sukladno člancima 25. i 26. Zakona o poticanju ulaganja.

Poreznu olakšicu temeljem članka 8. ili 9. Zakona o poticanju ulaganja odnosno članka 8. ili 9. Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog unapređenja mogu koristiti, isključivo porezni obveznici koji su stekli status nositelja poticajnih mjera i ako su izvršili investicije u skladu s tim Zakonima.

Status nositelja poticajnih mjera utvrđuje se prema potvrdi Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta.

 Porezni obveznici koji namjeravaju koristiti poreznu olakšicu temeljem Zakona o poticanju ulaganja, uz prijavu poreza na dobit obvezno dostavljaju:

1. presliku potvrde o statusu nositelja poticajnih mjera i
2. godišnje pisano izvješće o izvršenju investicijskog projekta, prihvatljivim troškovima, korištenju poticajnih mjera te očuvanju predmetne investicije i otvorenih radnih mjesta povezanih s tom investicijom.

Iznos porezne olakšice ne može se utvrditi samo temeljem potvrde nadležnog ministarstva već se iznos porezne olakšice utvrđuje za svako porezno razdoblje, ovisno o izvršenju investicijskog projekta, očuvanju predmetne investicije, broju otvorenih radnih mjesta povezanih s tom investicijom ili, ukoliko se porezna olakšica koristi temeljem Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja, broju očuvanih radnih mjesta u slučaju modernizacije tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili pogona, odnosno ovisno o ispunjenu uvjeta propisanih Zakonom o poticanju ulaganja i/ili Zakonom o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja. Stoga se ovisno o ispunjenju propisanih uvjeta, obveza poreza na dobit utvrđuje primjenom porezne stope smanjene za 50%, 75% ili 100%.

 Prema članku 16. Uredbe o poticanju ulaganja (Narodne novine broj 31/16) godišnje izvješće o izvršenju projekta ulaganja i korištenju potpora te očuvanju odobrenog ulaganja i novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, podnosi se nadležnom ministarstvu i Ministarstvu financija, Poreznoj upravi (uz prijavu poreza na dobit) i sadrži sljedeće:

1. ispunjeni obrazac GI-1, koji je nadležnom ministarstvu potrebno dostaviti i u elektroničkom obliku
2. izvještaj u pisanom obliku s opisom realizacije projekta ulaganja po svim stavkama ulaganja (dugotrajna imovina/troškovi plaća)
3. prijavu poreza na dobit s bilancom i računom dobiti i gubitka
4. analitičke kartice osnovnih sredstava koja čine ulaganje u dugotrajnu imovinu povezano s projektom ulaganja
5. popis dugotrajne imovine s označenim stavkama ulaganja povezanim s odobrenim projektom ulaganja, koji se dostavlja nakon završetka razdoblja realizacije ulaganja kao dokaz očuvanja ulaganja
6. podatke o visini ulaganja u izvještajnom razdoblju izražene u kunama
7. podatke o unosu nove opreme/strojeva – vrsta, vrijednost i datum plaćanja
8. podatke o broju zaposlenih tijekom izvještajnog razdoblja (Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja – Obrazac JOPPD)
9. pisanu Izjavu o broju zaposlenih u izvještajnom razdoblju, po mjesecima, isključujući osobe koje rade po osnovi ugovora o djelu.
10. podatke o vrsti i korištenju potpora u izvještajnom razdoblju, uključujući i potpore iz drugih izvora i
11. ostale podatke značajne za korištenje potpora.

Godišnje pisano izvješće obvezno se dostavlja i nadležnom ministarstvu. Pravo korištenja ove porezne olakšice utvrđuje nadležno Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta u okviru svoje nadležnosti, te Ministarstvo financija – Porezna uprava pri obradi prijave poreza na dobit.

Napominjemo da je prilikom utvrđivanja iznosa porezne olakšice potrebno obratiti pozornost i na iznos maksimalnog intenziteta potpore. Maksimalni intenzitet potpore utvrđuje nadležno ministarstvo.

Dobiveni iznosi na ovom rednom broju i pojedinim rednim podbrojevima Obrasca PD i Obrasca PD-NN (Obrazac PD: redni broj 49.1 + redni broj 49.2 + redni broj 49.3 + redni broj 49.4; Obrazac PD-NN redni broj 65.1 + redni broj 65.2. + redni broj 65.3 + redni broj 65.4) ne mogu biti veći od porezne obveze iskazane na rednom broju 44 Obrasca PD odnosno na rednom broju 61 Obrasca PD-NN.

Iznos olakšica ne može biti veći od iznosa porezne obveze, a neiskorišteni dio olakšica ne može se prenositi u naredna razdoblja.

U slučaju da je iznos ukupnih poticaja iskazanih na ovom rednom broju veći od iznosa porezne obveze, tada porezni obveznik sam odlučuje i u prijavu poreza na dobit unosi iznose poticaja koje želi koristiti, a koji su njemu u korist.



Redni broj 49.1 (PD) ili redni broj 65.1 (PD-NN): Mikropoduzetnici uz primjenu umanjene stope za 50%

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit mikropoduzetnicima, korisnicima porezne olakšice prema Zakonu o poticanju ulaganja i/ili Zakonu o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja, na način da se za investicije u visini protuvrijednosti kuna od minimalno 50.000 eura, nositeljima poticajnih mjera, mikropoduzetnicima, stopa poreza na dobit umanji za 50% od propisane stope poreza na dobit te porez na dobit plaćaju po stopi od 9% ili 6% (ovisno o iskazanom prihodu na rednom broju 1) u razdoblju do pet godina od godine početka investicije:

a) uz uvjet otvaranja najmanje tri nova radna mjesta povezana s projektom ulaganja odnosno investicijskim projektom, i to unutar razdoblja od godine dana nakon početka investicije ili
b) bez otvaranja novih radnih mjesta uz uvjet provođenja modernizacije tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili pogona i očuvanja jednakog broja radnih mjesta utvrđenih u trenutku podnošenja prijave, tijekom cijelog razdoblja korištenja poticajnih mjera, a ne kraće od tri godine od početka korištenja poticajnih mjera, što je propisano Zakonom o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja ukoliko se provodi modernizacija tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili pogona.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa 9% ili 6% (ovisno o iskazanom prihodu na rednom broju 1), a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.

Redni broj 49.2 (PD) ili redni broj 65.2 (PD-NN): Olakšica uz umanjenje stope za 50%

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit na način da se za investicije u visini protuvrijednosti kuna od minimalno 150.000,00 eura do 1 milijun eura, nositeljima poticajnih mjera, prema Zakonu o poticanju ulaganja i/ili Zakonu o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja, stopa poreza na dobit umanji za 50% od propisane stope poreza na dobit te porez na dobit plaćaju po stopi od 9% ili 6% (ovisno o iskazanom prihodu na rednom broju 1) u razdoblju do 10 godina od godine početka investicije:

a) uz uvjet otvaranja najmanje pet novih radnih mjesta povezanih s projektom ulaganja odnosno investicijskim projektom ili
b) bez otvaranja novih radnih mjesta uz uvjet provođenja modernizacije tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili pogona i očuvanja jednakog broja radnih mjesta utvrđenih u trenutku podnošenja prijave, tijekom cijelog razdoblja korištenja poticajnih mjera, a ne kraće od tri godine od početka korištenja poticajnih mjera, što je propisano Zakonom o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja ukoliko se provodi modernizacija tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili pogona.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa 9% ili 6% (ovisno o iskazanom prihodu na rednom broju 1), a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.

Redni broj 49.3 (PD) ili redni broj 65.3 (PD-NN): Olakšica uz umanjenje stope za 75 %

  Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit na način da se za investicije u visini protuvrijednosti kuna od 1 do 3 milijuna eura, nositeljima poticajnih mjera, prema Zakonu o poticanju ulaganja i/ili Zakonu o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja, stopa poreza na dobit umanji za 75% od propisane stope poreza na dobit te porez na dobit plaćaju po stopi 4,5% ili 3% (ovisno o iskazanom prihodu na rednom broju 1) u razdoblju do 10 godina od godine početka investicije:

a) uz uvjet otvaranja najmanje 10 novih radnih mjesta povezanih s projektom ulaganja odnosno investicijskim projektom ili
b) bez otvaranja novih radnih mjesta uz uvjet provođenja modernizacije tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili pogona i očuvanja jednakog broja radnih mjesta utvrđenih u trenutku podnošenja prijave, tijekom cijelog razdoblja korištenja poticajnih mjera, a ne kraće od tri godine od početka korištenja poticajnih mjera, što je propisano Zakonom o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja ukoliko se provodi modernizacija tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili pogona.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa 13,5% ili 9% (ovisno o iskazanom prihodu na rednom broju 1), a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.

Redni broj 49.4 (PD) ili redni broj 65.4 (PD-NN): Olakšica uz umanjenje stope za 100 %

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit na način da se investicije u visini protuvrijednosti kuna preko 3 milijuna eura, nositeljima poticajnih mjera, prema Zakonu o poticanju ulaganja i/ili Zakonu o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja, stopa poreza na dobit umanji za 100% od propisane stope poreza na dobit te porez na dobit plaćaju po stopi od 0% u razdoblju do 10 godina od godine početka investicije:

a) uz uvjet otvaranja najmanje 15 novih radnih mjesta povezanih s projektom ulaganja odnosno investicijskim projektom ili
b) bez otvaranja novih radnih mjesta uz uvjet provođenja modernizacije tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili pogona i očuvanja jednakog broja radnih mjesta utvrđenih u trenutku podnošenja prijave, tijekom cijelog razdoblja korištenja poticajnih mjera, a ne kraće od tri godine od početka korištenja poticajnih mjera, što je propisano Zakonom o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja ukoliko se provodi modernizacija tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili pogona.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa 18% ili 12% (ovisno o iskazanom prihodu na rednom broju 1) i dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.

Redni broj 50 (PD) ili redni broj 66 (PD-NN): Poticanje ulaganja temeljem članka 25. Zakona o poticanju ulaganja

Temeljem članka 43.a stavka 3. Pravilnika, na ovom rednom broju upisuje se ukupan iznos porezne olakšice temeljem stečenih prava prema članku 25. Zakona o poticanju ulaganja sukladno kojemu se mogu koristiti i poticaji, odnosno porezne olakšice utvrđene u skladu s Zakonom o poticanju ulaganja (Narodne novine, br. 138/06 i 61/11).

Na ovom rednom broju upisuje se ukupan iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit utvrđena sukladno članku 4. Zakona o poticanju ulaganja (Narodne novine, br. 138/06 i 61/11) na način utvrđen Uredbom o poticanju ulaganja (Narodne novine, broj 64/07).

Poreznu olakšicu temeljem Zakona o poticanju ulaganja (Narodne novine, br. 138/06 i 61/11) mogu koristiti isključivo porezni obveznici koji su stekli status nositelja poticajnih mjera i ako su izvršili ulaganja u skladu s tim Zakonom.
 
Status nositelja poticajnih mjera utvrđuje se prema potvrdi Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Porezni obveznici koji namjeravaju koristiti poreznu olakšicu temeljem navedenoga Zakona o poticanju ulaganja uz prijavu poreza na dobit obvezno dostavljaju:
1. presliku potvrde o statusu nositelja poticajnih mjera i
2. godišnje pisano izvješće o izvršenim ulaganjima, korištenju poticajnih mjera te očuvanju predmetnog ulaganja i otvorenih novih radnih mjesta povezanih s tim ulaganjem.
 
Iznos porezne olakšice ne može se utvrditi samo temeljem potvrde nadležnog ministarstva već se iznos porezne olakšice utvrđuje za svako porezno razdoblje, ovisno o izvršenim ulaganjima, korištenju poticajnih mjera te očuvanju predmetnog ulaganja i otvorenih novih radnih mjesta povezanih s tim ulaganjem, odnosno ovisno o ispunjenu uvjeta propisanih navedenim Zakonom o poticanju ulaganja. Stoga se ovisno o ispunjenju propisanih uvjeta, obveza poreza na dobit utvrđuje primjenom umanjene stope poreza na dobit za 50%, 65%, 85% ili 100%.

Godišnja izvješća koja se podnose nadležnoj ispostavi Porezne uprave uz prijavu poreza na dobit i nadležnom ministarstvu, sukladno članku 13. točki 5. Zakona o poticanju ulaganja (Narodne novine broj 138/06 i 61/11) i članku 13. Uredbe o poticanju ulaganja obvezno sadrže sljedeće podatke: 1. godišnja izvješća o poslovanju za proteklu godinu, račun o dobiti i gubitku i bilancu uz prijavu poreza na dobit, 2. visina ulaganja u izvještajnom razdoblju u kunama, 3. unos nove opreme vrsta i vrijednost, 4. broj zaposlenih na početku i na kraju izvještajnog razdoblja, 5. vrsta i korištenje poticajnih mjera u izvještajnom razdoblju, 6. obračun dobiti i iznosa porezne povlastice koju nositelj poticajnih mjera koristi, a sukladno odredbama članka 4. točke 5. Zakona o poticanju ulaganja, 7. ostale podatke značajne za korištenje poticajnih mjera, odnosno poreznih i carinskih povlastica.

Napominjemo da je prilikom utvrđivanja iznosa poreze olakšice potrebno obratiti pozornost i na iznos maksimalnog intenziteta potpore.

 Godišnje pisano izvješće obvezno se dostavlja i nadležnom ministarstvu. Pravo korištenja ove porezne olakšice utvrđuje nadležno Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta u okviru svoje nadležnosti, te Ministarstvo financija – Porezna uprava pri obradi prijave poreza na dobit.

Dobiveni iznosi na ovom rednom broju i pojedinim rednim podbrojevima (Obrazac PD: redni broj 50.1. + redni broj 50.2. + redni broj 50.3. + redni broj 50.4; Obrazac PD-NN: redni broj 66.1 + redni broj 66.2. + redni broj 66.3. + redni broj 66.4 ) ne mogu biti veći od porezne obveze iskazane na rednom broju 44 Obrasca PD odnosno rednom broju 61 Obrasca PD-NN.

Iznos olakšica ne može biti veći od iznosa porezne obveze, a neiskorišteni dio olakšica ne može se prenositi u naredna razdoblja.

U slučaju da je iznos ukupnih poticaja iskazanih na ovom rednom broju veći od iznosa porezne obveze, tada porezni obveznik sam odlučuje i u prijavu poreza na dobit unosi iznose poticaja koje želi koristiti, a koji su njemu u korist.

 Redni broj 50.1 (PD) ili redni broj 66.1 (PD-NN): Olakšica uz umanjenje stope za 50 %

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (Narodne novine, broj 138/06 i 61/11) pri čemu se nositeljima poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 300.000,00 eura do 1,5 milijuna eura, stopa poreza na dobit umanjuje za 50% od propisane stope poreza na dobit te plaćaju porez na dobit po stopi 9% ili 6% (ovisno o iskazanom prihodu na rednom broju 1) u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 10 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka ulaganja. U slučaju ulaganja iz članka 11. Zakona o poticanju ulaganja, za ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 100.000,00 eura do 1,5 milijuna eura, nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje se za 50% od propisane stope poreza na dobit te plaćaju porez na dobit po stopi od 9% ili 6% (ovisno o iskazanom prihodu na rednom broju 1) u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 5 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera, odnosno početka ulaganja.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa 9% ili 6% (ovisno o iskazanom prihodu na rednom broju 1), a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.

Redni broj 50.2 (PD) ili redni broj 66.2 (PD-NN): Olakšica uz umanjenje stope za 65%

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (Narodne novine, broj 138/06 i 61/11) pri čemu se nositeljima poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 1,5 do 4 milijuna eura, stopa poreza na dobit umanjuje za 65% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi 6,3% ili 4,2% (ovisno o iskazanom prihodu na rednom broju 1) u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 30 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka ulaganja. U slučaju ulaganja iz članka 11. Zakona o poticanju ulaganja za ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 1,5 do 4 milijuna eura nositeljima poticajnih mjera, stopa poreza na dobit umanjuje se za 65% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi 6,3% ili 4,2% (ovisno o iskazanom prihodu na rednom broju 1) u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 15 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera, odnosno početka ulaganja.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa 11,7% ili 7,8% (ovisno o iskazanom prihodu na rednom broju 1), a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.

Redni broj 50.3 (PD) ili redni broj 66.3 (PD-NN): Olakšica uz umanjenje stope za 85%

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (Narodne novine, broj 138/06 i 61/11) pri čemu se nositeljima poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 4 do 8 milijuna eura, stopa poreza na dobit umanjuje za 85% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi 2,7% ili 1,8% (ovisno o iskazanom prihodu na rednom broju 1) u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 50 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka ulaganja. U slučaju ulaganja iz članka 11. Zakona o poticanju ulaganja, za ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 4 do 8 milijuna eura nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje se za 85% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi 2,7% ili 1,8% (ovisno o iskazanom prihodu na rednom broju 1) u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 25 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka ulaganja.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa 15,3% ili 10,2% (ovisno o iskazanom prihodu na rednom broju 1), a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.

Redni broj 50.4 (PD) ili redni broj 66.4 (PD-NN): Olakšica uz umanjenje stope za 100%

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (Narodne novine, broj 138/06 i 61/11) pri čemu se nositeljima poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od preko 8 milijuna eura, stopa poreza na dobit umanjuje za 100% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi od 0% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 75 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka ulaganja. U slučaju ulaganja iz članka 11. Zakona o poticanju ulaganja, za ulaganja u visini protuvrijednosti kuna preko 8 milijuna eura nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje se za 100% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi od 0% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 50 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera, odnosno početka ulaganja.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa 18% ili 12% (ovisno o iskazanom prihodu na rednom broju 1), a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.

Redni broj 51 (PD) ili redni broj 67 (PD-NN): Ukupni iznos poticanja ulaganja
 
Na ovom rednom broju iskazuje se ukupni iznos poticanja investicija i ulaganja i to iskazanih u Obrascu PD na rednom broju 49 i na rednom broju 50, a u Obrascu PD-NN iskazanih na rednom broju 65 i na rednom broju 66.

Redni broj 52 (PD) ili redni broj 68 (PD-NN): Ukupna svota olakšica, oslobođenja i poticaja

Na ovom rednom broju iskazuje se ukupni iznos olakšica, oslobođenja i poticaja za koji se smanjuje porezna obveza i to u Obrascu PD zbroj rednih brojeva 45 i 51, a u obrascu PD-NN zbroj rednih brojeva 62 i 67.

Iznos ukupne svote olakšica, oslobođenja i poticaja iskazane na ovom rednom broju, ne može biti veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44 Obrasca PD odnosno na rednom broju 61 Obrasca PD-NN.

Ako su iznosi pojedinih olakšica, oslobođenja ili poticaja, iskazanih u Obrascu PD na rednim brojevima 45 i 51 odnosno na rednim brojevima 62 i 67 Obrasca PD-NN, a koje kumulativno koristi porezni obveznik, veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44 (PD) odnosno 61 (PD-NN), tada porezni obveznik sam odlučuje i u prijavu poreza na dobit unosi iznose olakšica, oslobođenja ili poticaja koje želi koristiti, a koje su njemu u korist.


VIII. (Obrazac PD) ili IX. (Obrazac PD-NN) POREZNA OBVEZA NAKON ODBITKA OLAKŠICA, OSLOBOĐENJA I POTICAJA

Redni broj 53 (PD) ili redni broj 69 (PD-NN): Porezna obveza

Na ovom rednom broju iskazuje se porezna obveza koja se utvrđuje tako da se u Obrascu PD od rednog broja 44 oduzme redni broj 52 (redni broj 44 – redni broj 52), a u Obrascu PD-NN od rednog broja 61 oduzme redni broj 68 (redni broj 61 – redni broj 68).

Redni broj 54 (PD) ili redni broj 70 (PD-NN): Uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu

Na ovom rednom broju upisuje se iznos plaćenog poreza u inozemstvu utvrđen na način propisan u članku 30. Zakona i u članku 52. Pravilnika.
 
 Ako je porezni obveznik ostvario prihode ili dobit poslovanjem u inozemstvu (izravno ili putem poslovne jedinice) i na njih platio porez na dobit ili njemu istovrsni porez, plaćen porez u inozemstvu može se uračunati u tuzemni porez najviše do iznosa poreza na dobit koji bi za tako ostvarene prihode ili na tako ostvarenu dobit platio u tuzemstvu, ako su prihodi ili dobit na koju je plaćen porez u inozemstvu uključeni u poreznu osnovicu.

Iznos poreza na dobit koji se može uračunati u tuzemni porez utvrđuje se tako da se na prihode ili dobit ostvarenu u inozemstvu primijeni stopa za uračunavanje.

Stopa za uračunavanje izračunava se tako da se stavi u odnos ukupna porezna obveza utvrđena prije dodatnih umanjenja porezne osnovice i ukupno ostvarena dobit samo iz tuzemnog poslovanja.

Stopu poreza na dobit za uračunavanje inozemnog poreza porezni obveznik koristi sukladno članku 28. Zakona.

Sukladno članku 52. stavku 3. Pravilnika iznos inozemnog poreza koji se može uračunati u tuzemni porez izračunava se tako da se na prihode ili dobit ostvarenu u inozemstvu primijeni tuzemna porezna stopa, te tako dobiveni iznos predstavlja najviši iznos koji se može uračunati. Ako je u inozemstvu porez plaćen po stopi nižoj od 18% ili 12% (iskazane stope na rednom broju 43 Obrasca PD ili rednom broju 60 Obrasca PD-NN), ovisno o tome koju stopu porezni obveznik primjenjuje u poreznom razdoblju prema članku 28. Zakona, tada se u tuzemni porez uračunava stvarno plaćeni porez.

U svrhu korištenja prava na uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu, uz poreznu prijavu porezni obveznik prilaže dokaz o porezu plaćenom u inozemstvu.

Porezni obveznik podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave i ovjerenu presliku porezne prijave podnesene u inozemstvu (ovjerava je inozemno porezno tijelo ili ovlašteni inozemni porezni savjetnik), ovjereni prijevod iste te dokaz o plaćenom porezu u inozemstvu. Pri tome je bitno da se radi o istom poreznom obvezniku, o istoj vrsti poreza i da je porez plaćen.

Ako se dokaz ne može pribaviti do dana podnošenja porezne prijave, porezna prijava se ispravlja po pribavljenom dokazu u skladu s člankom 76. Općeg poreznog zakona. Ako se dokaz o plaćenom porezu ne može pribaviti, podmiruje se porezna obveza u punom obračunanom iznosu.

Ako porezni obveznik naknadno dostavi dokaz o plaćenom porezu, ispravlja se porezna prijava u skladu s navedenom odredbom članka 76. Općeg poreznog zakona.

Ako sa državom u kojoj je porezni obveznik ostvario dobit nije zaključen Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, postupak uračunavanja poreza plaćenog u inozemstvu provodi se prema tuzemnim propisima na sljedeći način:

a) ako je porezni obveznik u inozemstvu platio više poreza nego što proizlazi po tuzemnom obračunu, priznaje mu se samo iznos do visine tuzemne porezne stope
b) ako je porezni obveznik u inozemstvu platio manje poreza nego što proizlazi prema tuzemnom obračunu, obvezan je uplatiti razliku.

Redni broj 55 (PD) ili redni broj 71 (PD-NN): Porezna obveza za uplatu

Na ovom rednom broju upisuje se iznos porezne obveze i to u Obrascu PD ako je redni broj 53 veći od rednog broja 54, odnosno ako je porezna obveza veća od iznosa poreza koji se uračunava (redni broj 53 – redni broj 54). U Obrascu PD-NN na redni broj 71 upisuje se iznos porezne obveze ako je redni broj 69 veći od rednog broja 70, odnosno ako je porezna obveza veća od iznosa poreza koji se uračunava (redni broj 69 – redni broj 70).

Ako je iznos na rednom broju 54 (PD)odnosno 70 (PD-NN) veći od iznosa na rednom broju 53 (PD) odnosno 69 (PD-NN) tada se upisuje iznos od 0,00 kuna i ne može se iskazati iznos s negativnom predznakom odnosno porez plaćen u inozemstvu može se uračunati samo do visine porezne obveze po tuzemnim propisima.

Redni broj 56 (PD) ili redni broj 72 (PD-NN): Uplaćeni predujmovi

Na ovom rednom broju iskazuje se svota uplaćenih predujmova (za 2017. godinu predujmovi koji su uplaćeni do 5. veljače 2018. godine), pod uvjetom da porezni obveznik nema nepodmirenih obveza poreza na dobit, po osnovi duga i kamata iz prethodnih razdoblja.
 
Ako postoje nepodmirene obveze iz ranijih razdoblja, uplatama se, najprije, podmiruju zatezne kamate, zatim dug po starosti i tek na kraju obveze po osnovi predujmova za porezno razdoblje za koje se podnosi prijava, u skladu s odredbama Općeg poreznog zakona.
 
Zato se na ovaj redni broj unosi podatak o plaćenom predujmu ustanovljenom na opisani način, što podrazumijeva usklađenje evidencija s podacima o plaćenom porezu na dobit između poreznog obveznika i Porezne uprave.

Redni broj 57 (PD) ili redni broj 73 (PD-NN): Razlika za uplatu

Na ovom rednom broju iskazuje se podatak u Obrascu PD ako je redni broj 55 veći od rednog broja 56 odnosno ako je porezna obveza veća od iznosa uplaćenih predujmova (redni broj 55 – redni broj 56). U Obrascu PD-NN na ovom rednom broju iskazuje se podatak ako je redni broj 71 veći od rednog broja 72 (redni broj 71 – redni broj 72).

Redni broj 58 (PD) ili redni broj 74 (PD-NN): Razlika za povrat

Na ovom rednom broju iskazuje se podatak u Obrascu PD ako je redni broj 56 veći od rednog broja 55 odnosno ako je porezna obveza manja od iznosa uplaćenih predujmova (redni broj 56 – redni broj 55). U Obrascu PD-NN na ovom rednom broju iskazuje se podatak ako je redni broj 72 veći od rednog broja 71.
Porezni obveznik koji je ostvario razliku za povrat pismeno se očituje nadležnoj ispostavi Porezne uprave o načinu korištenja razlike odnosno želi li porezni obveznik više plaćeni porez koristiti kao predujam za naredno razdoblje, kao povrat više plaćenog poreza (rok povrata kao na zahtjev) ili za podmirenje neke druge obveze po računu za koji analitičku evidenciju vodi Porezna uprava.

Redni broj 59 (PD) ili redni broj 74 (PD-NN): Predujmovi za sljedeće porezno razdoblje

Predujmovi za sljedeće porezno razdoblje utvrđuju se tako da se porezna obveza iskazana u Obrascu PD na rednom broju 53 ili u Obrascu PD-NN na rednom broju 69 podijeli s brojem mjeseci poslovanja u poreznom razdoblju za koje se podnosi prijava poreza na dobit.

Na primjeru podnošenja prijave za 2017. godinu, nakon podnošenja porezne prijave porezni obveznik plaćat će predujmove poreza na dobit za 2018. godinu u visini utvrđenoj po poreznoj prijavi.

Porezni obveznici koji su po poreznoj prijavi za 2016. godinu plaćali predujmove, a u 2017. godini ostvarili su porezni gubitak, poslije podnošenja porezne prijave nisu obvezni plaćati predujmove za 2018. godinu.

Porezni obveznici nisu dužni uplaćivati razlike predujmova za razdoblje od siječnja do ožujka 2018. godine.
 
Porezni obveznici koji tijekom godine nisu morali plaćati predujmove jer su po poreznoj prijavi za 2016. godinu ostvarili gubitak, a za 2017. godinu ostvare dobit, počinju uplaćivati predujmove za 2018. godinu po predaji porezne prijave, odnosno za travanj 2018. godine najkasnije do kraja svibnja 2018. godine.

Dakle, prvi predujam za 2018. godinu po prijavi za 2017. godinu, plaća se za mjesec u kojemu je prijava predana Poreznoj upravi, ako je predana prije 1. travnja 2018. godine.
 
Povratak na prethodnu stranicu