OIB - Određivanje, dodjeljivanje i dostavljanje OIB-a
Broj klase:410-01/14-01/1532
Urudžbeni broj:513-07-21-01/14-2
Zagreb, 26.05.2014
Izdavanje Rješenja o nasljeđivanju od strane javnih bilježnika bez navođenja OIB-a za nasljednike – strane fizičke osobe
​Zaprimili smo dopis odvjetnika iz dostavnog spiska, u svezi provedbe ostavinskog postupka kod javnog bilježnika za strane fizičke osobe koje zastupa kao nasljednike u postupku. U dopisu se navodi kako su strane fizičke osobe - nasljednici uredno zaprimili pozive javnog bilježnika glede ročista ostavinskog postupka te podnošenja zahtjeva za određivanjem i dodjeljivanjem osobnoga identifikacijskog broja, međutim na iste se nisu odazvali. S tim u vezi u predmetnom dopisu, odvjetnik predlaže da Ministarstvo financija Porezna uprava izda naputak da se javne bilježnike, u situacijama, kada nije moguće doći do podatka o osobnom identifikacijskom broju stranih fizičkih osoba – nasljednika u ostavinskim postupcima, neće kažnjavati prema odredbama članka 24. Zakona o porezu na promet nekretnina (Narodne novine broj 69/97, Odluka USRH 26/00, 153/02 i 22/11, dalje: Zakon o porezu na promet nekretnina) ukoliko izdaju Rješenje o nasljeđivanju bez podatka o osobnom identifikacijskom broju. U nastavku dostavljamo očitovanje.
 
Odredbama Zakona o osobnom identifikacijskom broju (Narodne novine broj 60/08, dalje: Zakon) i Pravilnika o osobnom identifikacijskom broju (Narodne novine broj 1/09, 117/10 i 125/13, dalje: Pravilnik) propisano je da se osobni identifikacijski broj (dalje: OIB) smatra stalnom i obveznom oznakom svake osobe u pravnom sustavu Republike Hrvatske.
 
Odredbom članka 7. Zakona propisano je da su korisnici broja obvezni OIB-ove koristiti za povezivanje podataka u službenim evidencijama, u svakodnevnom radu i kod razmjene podataka. Između ostaloga, odredbama članka 44. Pravilnika propisano je da je korisnik broja obvezan prilikom upisa obveznika broja u službenu evidenciju zatražiti od obveznika broja podatak o njegovom OIB-u.
Prema odredbama članka 45. Pravilnika na uvjerenjima odnosno drugim ispravama (potvrdama, certifikatima i slično) koje korisnici broja izdaju na temelju podataka iz službenih evidencija za obveznike broja, navodi se OIB.
 
Javni bilježnici koji ovjeravaju isprave o prodaji ili drugom načinu otuđenja nekretnine, obvezni su u skladu s odredbama članka 15. Zakona o porezu na promet nekretnina pribaviti OIB sudionika postupka, u ovom konkretnom slučaju stranih fizičkih osoba – nasljednika.
 
Strane fizičke osobe – nasljednici u predmetnom slučaju stječu određena prava i obveze, odnosno nasljeđuju nekretnine, čime stječu pravo vlasništva na nekretnini, a isto tako postaju i porezni obveznici prema posebnom propisu. Slijedom navedenog, smatra se da je nastao povod za praćenje u skladu s odredbom članka 28. stavka 2. Pravilnika, te im se treba odrediti i dodijelIti OIB.
Ovim putem želimo dodatno skrenuti pozornost na činjenicu da se od trenutka pune primjene OIB-a odnosno od 1. siječnja 2011. svi postupci pred tijelima javne vlasti obavljaju isključivo putem OIB-a kao jedinstvenog i jedinog identifikatora svake osobe u pravnom sustavu Republike Hrvatske.
 
Sagledavajući sam postupak dodjele OIB-a stranim osobama, moglo bio se zaključiti da se radi određivanja i dodjeljivanja OIB-a znatno otežavaju postupci stranim osobama pred tijelima javne vlasti. Međutim, postupku uvođenja OIB-a prišlo se upravo iz razloga kako bi se uvelo reda u državnu upravu, što podrazumijeva između ostaloga mogućnost identifikacije i praćenja stranih osoba i njihove djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Navedeno zahtjeva da strane osobe budu prepoznatljive tijelima javne vlasti podjednako kao što su prepoznatljive domaće fizičke i pravne osobe. Stoga, strane osobe moraju zatražiti određivanje i dodjelu OIB-a prije poduzimanja radnji u pravnom sustavu Republike Hrvatske identificirajući se na način propisan zakonskim odredbama.
 
Kako je poznato osobe su prije uvođenja OIB-a u pravni sustav Republike Hrvatske bile upisivane na različite načine, primjerice samo s imenom i prezimenom, bez daljnjeg ažuriranja podataka. Strane osobe bile su upisane sa minimalnim brojem podataka koji nisu omogućavali identifikaciju osoba. Nadalje, upisi vlasništva kod nadležnih zemljišno knjižnih odjela bili su evidentirani na umrle osobe i dr.
 
Upravo je uvođenjem OIB-a potaknuto sređivanje i ažuriranje cijelog pravnog sustava Republike Hrvatske. Najveća vrijednost uvođenja OIB-a je svakako jednoznačan upis osoba posredstvom OIB-a te stvaranje baze objedinjenih i stalno ažurnih podataka o osobama koja će omogućiti javnopravnim tijelima sukladno zakonskim ovlastima, stalno ažuriranje evidencija, što osigurava uspješnu i pravilnu provedbu postupaka (uručenje na ispravne adrese, pokretanje postupka odmah po rješenju nasljeđivanju i dr.).
Zaključno, ponavljamo, strane fizičke osobe, nasljednici iz predmetnog dopisa trebaju se pozvati na ispunjenje zakonskih obveza odnosno na podnošenje zahtjeva za određivanjem i dodjeljivanjem OIB-a uz dostavu zakonski propisane dokumentacije propisane člankom 14. Pravilnika u nadležnu ispostavu Porezne uprave, a sve kako bi radnje u hrvatskom pravnom sustavu mogli obavljati isključivo putem OIB-a kao jedinstvene oznake svake osobe.  
 
Slijedom prethodno iznesenog naglašavamo, kako izdavanje Rješenja o nasljeđivanju bez navođenja podatka o OIB-u nije u skladu sa citiranim zakonskim odredbama. Stoga Ministarstvo financija, Porezna uprava ne može izdati uputu kojom bi se propisalo da se javne bilježnike neće kažnjavati u skladu s odredbama članka 24. Zakona o porezu na promet nekretnina, ukoliko izdaju rješenje o nasljeđivanju bez podatka o OIB-u.
Povratak na prethodnu stranicu