Opći porezni zakon - Obveza čuvanja porezne tajne
Broj klase:410-01/14-01/1580
Urudžbeni broj:513-07-21-01/14-2
Zagreb, 13.05.2014
Porezna tajna i izdavanje potvrda o visini dohotka poslodavcu za posloprimca
​Proslijedili ste nam upit Ispostave Zagreb – Novi Zagreb u kojem se navodi da je Ministarstvo unutarnjih poslova kao poslodavac od Porezne uprave zatražilo izdavanje potvrde o visini dohotka i o ostvarenom drugom dohotku za svoju zaposlenicu, sudsku vještakinju za rukopise, a s kojom vodi sudski spor i u svezi navedenoga tražite tumačenje instituta porezne tajne.
 
Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku kako slijedi.
 
Odredbama članka 8. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“, br. 147/08, 18/11, 78/12, 136/12 i 73/13, u nastavku: OPZ) propisana je obveza čuvanja porezne tajne.
 
Odredbom članka 8. stavka 1. OPZ-a definiran je pojam porezne tajne na način da se poreznom tajnom smatraju svi podaci koje porezni obveznik iznosi u poreznom postupku te svi drugi podaci u vezi s poreznim postupkom kojima porezno tijelo raspolaže.
 
U članku 8. stavku 5. OPZ-a propisani su slučajevi kada se smatra da prilikom iznošenja podataka nije povrijeđen institut čuvanja porezne tajne:
1. ako se poreznom jamcu omogući uvid u podatke o poreznom obvezniku bitne za njegov odnos prema poreznom obvezniku,      
2. ako se članove društva osoba upozna s činjenicama bitnima za oporezivanje društva,      
3. ako se iznose podaci tijekom poreznog, prekršajnog ili sudskog postupka,
4. ako se iznose podaci uz pisani pristanak osobe na koju se ti podaci odnose,
5. ako se iznose podaci za potrebe naplate poreznog duga,
6. ako se podaci daju na zahtjev drugog javnopravnog tijela koje po službenoj dužnosti traži podatke nužne za ostvarivanje prava pred tim tijelom povodom zahtjeva stranke u postupku, a koje bi inače stranka trebala sama pribaviti,
7. ako ustrojstvene jedinice Ministarstva financija međusobno dostavljaju podatke koji mogu biti od utjecaja na utvrđivanje prava i obveza poreznih obveznika,
8. ako se podaci daju na temelju ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji su u primjeni u Republici Hrvatskoj,
9. ako se podaci daju u skladu s postupkom propisanim ovim Zakonom za pružanje i dobivanje pravne pomoći i
10. ako se podaci daju u skladu s postupkom propisanim ovim Zakonom o administrativnoj suradnji i razmjeni informacija između država članica Europskih zajednica.
 
Iz navoda u upitu proizlazi da poslodavac i posloprimac međusobno vode sudski spor. U navedenom slučaju ne radi se o zahtjevu Ministarstva unutarnjih poslova kao drugog javnopravnog tijela iz članka 8. stavka 5. točke 6. OPZ-a koje je po službenoj dužnosti od Porezne uprave zatražilo podatke nužne za ostvarivanje prava pred tim tijelom povodom zahtjeva stranke u postupku, a koje bi inače stranka trebala sama pribaviti.
 
Također se ne radi ni o poslodavcu kao poreznom jamcu iz članka 8. stavka 5. točke 1. OPZ-a kojemu se omogućuje uvid u podatke o poreznom obvezniku bitne za njegov odnos prema poreznom obvezniku. Naime, odredbom članka 27. OPZ-a propisano je da onaj tko je dužan obračunavati, obustavljati, uplaćivati i prijavljivati porez u ime i za račun druge osobe, odgovara kao jamac platac za taj porez. Iz navedene odredbe članka 27. OPZ-a proizlazi da obvezu obračuna, obustavljanja, uplaćivanja i prijavljivanja poreza u ime i za račun druge osobe ima poslodavac za posloprimce, i to prema odredbama Zakona o porezu na dohodak.
 
Slijedom navedenoga, izdavanjem potvrde o visini dohotka poslodavcu za njegovog posloprimca povrijeđena je obveza čuvanja porezne tajne. Obveza čuvanja porezne tajne ne bi bila povrijeđena kada bi se podaci o visini dohotka dostavili sudu na njegovo traženje.
Povratak na prethodnu stranicu