Financijsko poslovanje i predstečajna nagodba - Financijsko poslovanje i predstečajna nagodba
Broj klase:423-08/14-01/09
Urudžbeni broj:513-07-21-01/14-4
Zagreb, 19.03.2014
Zahtjev za davanje mišljenja glede mogućnosti nastavljanja vođenja ovršnih postupaka nakon otvaranja postupka predstečajne nagodbe nad dužnikom

​Porezna uprava, Središnji ured zaprimila je Vaš dopis u kojemu je zatraženo mišljenje je li vjerovnik koji je ovršni postupak pokrenuo i ishodio rješenje o ovrsi te stekao založno pravo nakon podnošenja neurednog prijedloga za otvaranje postupka predstečajne nagodbe ali prije donošenja rješenja o otvaranju tog postupka, ovlašten nastaviti voditi predmetni ovršni postupak kao razlučni vjerovnik s pravom odvojenog namirenja i nakon donošenja rješenja o otvaranju postupka predstečajne nagodbe. Vezano za predmetno pitanje u nastavku odgovaramo.
 
Odredba članka 59. stavka 1. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Narodne Novine broj 108/12, 144/12, 81/13, 112/13, dalje u tekstu: Zakon), propisuje da je razlučni vjerovnik, vjerovnik u postupku predstečajne nagodbe ako mu je dužnik osobno odgovoran i ako se odrekne prava na odvojeno namirenje tijekom trajanja postupka predstečajne nagodbe ali samo ako je u roku za prijavu tražbina podnio prijavu tražbine ili je dužnik tog vjerovnika, odnosno svoju obvezu prema njemu naveo u izvješću koje dostavlja uz prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe.
 
Tražbine osigurane razlučnim pravom smatraju se osiguranim tražbinama. Razlučni vjerovnici ne moraju svoje osigurane tražbine ostvarivati u postupku predstečajne nagodbe. Takvi vjerovnici svoje osigurane tražbine mogu namirivati isključivo iz predmeta na kojem postoji razlučno pravo, prema općim pravilima ovršnog prava.
 
Međutim, iako razlučni vjerovnik ne želi sudjelovati u postupku predstečajne nagodbe, odnosno ne želi se odreći prava na odvojeno namirenje, obvezan je u roku za prijavu tražbina podnijeti prijavu svoje tražbine iz koje će biti razvidno da ima kakvu tražbinu prema dužniku, odnosno razlučna prava koja opterećuju dužnikovu imovinu, a sve kako bi ostali sudionici u postupku bili obaviješteni o postojanju takvih ograničenja na dužnikovoj imovini, bez obzira da li će razlučni vjerovnik uistinu aktivno sudjelovati u postupku.
 
Uz prijavu svoje tražbine, razlučni vjerovnici dužni su dati i izjavu odriču li se ili ne prava na odvojeno namirenje, ali ako takvu izjavu ne prilože, smatrat će se da se ne odriču od prava na odvojeno namirenje. Razlučni vjerovnici ako se nisu odrekli prava na odvojeno namirenje ne smatraju se vjerovnicima predstečajne nagodbe u odnosu na svoje osigurane tražbine. Tražbine razlučnih vjerovnika za koje nije dostavljena izjava o odricanju od prava na odvojeno namirenje ne utvrđuju se, niti se unose u tablicu ispitanih tražbina, već se unose u posebnu tablicu.
 
Naime, odricanje od prava na odvojeno namirenje znači da će se taj razlučni vjerovnik, ako je ujedno i osobni vjerovnik dužnika, odreći svojeg prava da se tijekom postupka predstečajne nagodbe namiruje u sudskom ili javnobilježničkom ovršnom postupku radi prodaje stvari ili unovčenja prava kako ne bi došlo do dvostrukog vođenja postupka. Znači, davanjem izjave o odricanju odlučio je da će se namirivati u postupku predstečajne nagodbe te postaje „obični vjerovnik“ neosigurane tražbine. Navedene izjave o odricanju ne znače odricanje od upisanog založnog prava ili druge vrste razlučnog prava niti se one smatraju brisovnim očitovanjima.
 
Slijedom navedenog, razlučni vjerovnici imaju mogućnost izbora između dvije mogućnosti: prvo da prijave svoju osiguranu tražbinu u postupku predstečajne nagodbe, obavijeste nagodbeno vijeće o postojanju razlučnog prava i dostave izjavu o odricanju od prava na odvojeno namirenje, u tom slučaju sudjeluju u postupku predstečajne nagodbe kao obični vjerovnici. Drugo, ako su odlučili ne sudjelovati u postupku predstečajne nagodbe, moraju prijaviti svoju tražbinu u postupku predstečajne nagodbe ali ne predaju izjavu o odricanju od prava na odvojeno namirenje, u tom slučaju se odvojeno namiruju iz vrijednosti zaloga te imaju pravo pokrenuti sudski ili javnobilježnički ovršni postupak radi prodaje stvari ili unovčenja prava.
 
Nadalje, odredbom članka 70. stavak 1. Zakona, određeno je da se objavom rješenja o otvaranju postupka predstečajne nagodbe ne prekidaju postupci u vezi s tražbinama na koje ne utječe postupak predstečajne nagodbe (prioritetne tražbine, tražbine razlučnih vjerovnika koji se nisu odrekli prava na odvojeno namirenje, tražbine izlučnih vjerovnika). Odredbom stavka 2. istog članka određeno je da za vrijeme trajanja postupka predstečajne nagodbe nije dopušteno pokretanje parničnih, ovršnih, upravnih i postupaka osiguranja radi namirenja ili osiguranja tražbina nastalih do otvaranja postupka, osim onih istih postupaka koji se ne prekidaju otvaranjem postupka predstečajne nagodbe.
 
Također, bitno je napomenuti da pravne posljedice otvaranja postupka predstečajne nagodbe nastaju za sve imovinskopravne tražbine vjerovnika nastale do dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe. Izuzetak od ovog pravila je pravo odvojenog namirenja izlučnih i razlučnih vjerovnika te prioritetne tražbine. S obzirom da je člankom 71. stavkom 2. Zakona, propisano da postupak predstečajne nagodbe ne utječe na pravo odvojenog namirenja izlučnih i razlučnih vjerovnika, proizlazi da se postupci koje vode razlučni vjerovnici protiv predstečajnog dužnika radi odvojenog namirenja neće prekidati, a mogu se i pokrenuti nakon otvaranja postupka predstečajne nagodbe ukoliko se  nisu odrekli prava na odvojeno namirenje.
 

Povratak na prethodnu stranicu