Opći porezni zakon - Obveza čuvanja porezne tajne
Broj klase:410-01/14-01/539
Urudžbeni broj:513-07-21-01/14-3
Zagreb, 26.02.2014
Porezna tajna
​Zaprimili smo upit u kojem tražite uputu o postupanju u svezi porezne tajne. Naime, Općinsko državno odvjetništvo, za potrebe postupka povodom kaznene prijave zatražilo je očitovanje o tome jesu li podaci o korištenim uplaćenim premijama životnog osiguranja kao poreznim olakšicama službena tajna, odnosno jesu li predmetni podaci  zakonom, drugim propisom ili kakvim općim aktom nadležnog tijela donesenim na temelju zakona proglašeni službenom tajnom, te ukoliko jesu, na temelju kojeg akta su isti proglašeni službenom tajnom. Slijedom navedenog upita u nastavku odgovaramo.   

 

Opći porezni zakon (Narodne novine, broj 147/08, 18/11, 78/12, 136/12, 73/13,u nastavku OPZ) uređuje sve bitne značajke porezno-pravnog odnosa, to jest prava i obveze sudionika u tom odnosu (poreznih tijela i poreznih obveznika), te postupovne odredbe za njihovu primjenu i predstavlja zajedničku osnovu poreznog sustava. Prvim člancima OPZ-a propisana su temeljna načela poreznih postupaka pa tako OPZ sadrži odredbu članka 8. kojom je uređen pravni institut porezne tajne. Porezna tajna je pravni institut koji se primjenjuje kao pravilo u poreznom postupku. To pravilo ima i svoje iznimke. Zakonskom odredbom članka 8. propisuje se koji se podaci smatraju poreznom tajnom, koje osobe su dužne paziti na institut porezne tajne te kada prilikom iznošenja podataka nije povrijeđen institut čuvanja porezne tajne.

                 

Odredbom članka 8. stavka 1. propisan je institut  porezne tajne na način da se poreznom tajnom smatraju svi podaci koje porezni obveznik iznosi u poreznom postupku te svi drugi podaci u vezi s poreznim postupkom kojima porezno tijelo raspolaže. Iz navedene odredbe proizlazi da su svi podaci iz poreznog postupka porezna tajna, neovisno o tome je li ih sam porezni obveznik prijavio ili iznio tijekom postupka ili ih je saznalo porezno tijelo. Radi provedbe poreznog postupka i utvrđivanja činjeničnog stanja, poreznom tijelu odnosno službenim osobama uključenim u porezni postupak moraju biti poznati navedeni podaci i činjenice. Iznošenjem podataka koji se smatraju poreznom tajnom može se nanijeti znatna šteta samom poreznom obvezniku ili njegovu poslovanju pa se ti podaci moraju štititi institutom porezne tajne. Dakle, porezna tajna predstavlja oblik zaštite kojim se priječi objavljivanje službenih podataka u javnosti.      
 
Međutim, OPZ sadrži i odredbu koja propisuje koji podaci se ne smatraju poreznom tajnom pa tako stavkom 2. članka 8. je propisano:

 
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ne smatra se poreznom tajnom:
 
1. podatak o datumu upisa u sustav poreza na dodanu vrijednost ili ispisa iz sustava poreza na dodanu vrijednost,
 
2. podatak o poreznim obveznicima koji su davali lažne podatke s ciljem umanjenja svoje ili tuđe obveze poreza na dodanu vrijednost (kružne prijevare poreza na dodanu vrijednost) ako je to utvrđeno u porezno-pravnom postupku.
 
(3) Obveza čuvanja porezne tajne iz stavka 1. ovoga članka odnosi se na sve službene osobe poreznog tijela, vještake i druge osobe koje su uključene u porezni postupak.
 
(4) Obveza čuvanja porezne tajne je povrijeđena ako se činjenice navedene u stavku 1. ovoga članka neovlašteno koriste ili objave.
 

(5) Obveza čuvanja porezne tajne nije povrijeđena:

 
1. ako se poreznom jamcu omogući uvid u podatke o poreznom obvezniku bitne za njegov odnos prema poreznom obvezniku,      
2. ako se članove društva osoba upozna s činjenicama bitnima za oporezivanje društva,      
3. ako se iznose podaci tijekom poreznog, prekršajnog ili sudskog postupka,
4. ako se iznose podaci uz pisani pristanak osobe na koju se ti podaci odnose,
5. ako se iznose podaci za potrebe naplate poreznog duga,
6. ako se podaci daju na zahtjev drugog javnopravnog tijela koje po službenoj dužnosti traži podatke nužne za ostvarivanje prava pred tim tijelom povodom zahtjeva stranke u postupku, a koje bi inače stranka trebala sama pribaviti,
7. ako ustrojstvene jedinice Ministarstva financija međusobno dostavljaju podatke koji mogu biti od utjecaja na utvrđivanje prava i obveza poreznih obveznika,
8. ako se podaci daju na temelju ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji su u primjeni u Republici Hrvatskoj,
9. ako se podaci daju u skladu s postupkom propisanim ovim Zakonom za pružanje i dobivanje pravne pomoći i
10. ako se podaci daju u skladu s postupkom propisanim ovim Zakonom o administrativnoj suradnji i razmjeni informacija između država članica Europskih zajednica.
 

Stavkom 6. nadalje je propisano da obveza čuvanja porezne tajne nije povrijeđena u slučaju kada porezno tijelo bez posebnog zahtjeva dostavlja drugom javnopravnom tijelu podatke za koje je saznalo tijekom vođenja poreznog postupka, ako postoji sumnja u postojanje kaznenog djela, kršenje zakona ili drugog propisa za čije je provođenje nadležno neko drugo javnopravno tijelo.

 

Stavkom 7. propisano je da obveza čuvanja porezne tajne nije povrijeđena ako Ministarstvo financija – Porezna uprava bez pristanka poreznog obveznika objavi na svojim internetskim stranicama popis dospjelih i neplaćenih dugova po osnovi poreza na dodanu vrijednost, poreza na dobit, poreza na dohodak i prireza, doprinosa za obvezna osiguranja, posebnog poreza na naftne derivate, posebnog poreza na duhanske prerađevine, posebnog poreza na pivo, posebnog poreza na kavu, posebnog poreza na bezalkoholna pića, poreza na promet nekretninama te carina.

 

OPZ dalje propisuje kada će se lista objaviti te kriterij objave. Dakle, koji će se podaci objaviti u popisu dospjelih i neplaćenih dugova. Međutim, uz objavu popisa dospjelih i neplaćenih dugova, treba  istaknuti da se porezni dug i nadalje smatra poreznom tajnom. Navedeno znači da bez obzira na citiranu zakonsku odredbu nije moguće postavljati upite o poreznom dugu neke osobe, već se samo, sukladno navedenoj odredbi, može objaviti popis koji sadržava samo one porezne dugove koji udovoljavaju zakonskim kriterijima koji ne vrijeđa institut porezne tajne.

 

Osim toga, stavkom 12. članka 8. propisano je da iznimno, obveza čuvanja porezne tajne nije povrijeđena ako Ministarstvo financija – Porezna uprava bez pristanka poreznog obveznika objavljuje u sredstvima javnog priopćavanja i na svojim internetskim stranicama podatke potrebne radi ispravljanja netočnih ili nepotpunih informacija u slučaju ako je netočne ili nepotpune informacije porezni obveznik izravno ili neizravno dostavio sredstvima javnog priopćavanja.

 

Stavkom 13. propisano je da ako ovim Zakonom nije uređeno drugačije, na obvezu čuvanja porezne tajne na odgovarajući način primjenjuje se Zakon o tajnosti podataka i Zakon o zaštiti osobnih podataka.

 

Iz izloženih odredbi proizlazi zaključak da je OPZ-om propisan pravni institut porezne tajne i jasno je definirano koji podaci se smatraju poreznom tajnom (svi podaci iz poreznog postupka). Isto tako OPZ taksativno navodi slučajeve kada se smatra da prilikom iznošenja podataka iz poreznog postupka nije povrijeđen institut porezne tajne.

 

Zaključno, podaci o korištenim premijama životnog osiguranja kao poreznim olakšicama, koji se odnose na pojedine porezne obveznike, predstavljaju podatke koje porezni obveznik iznosi u poreznom postupku te proizlazi zaključak da se radi o podacima iz članka 8. stavka 1. OPZ-a koje je porezno tijelo dužno čuvati kao poreznu tajnu, pri čemu se ta obveza čuvanja porezne tajne odnosi na sve službene osobe poreznog tijela, vještake i druge osobe koje su uključene u porezni postupak.     

 

Povratak na prethodnu stranicu