Opći porezni zakon - Obveza čuvanja porezne tajne
Broj klase:410-01/13-01/3607
Urudžbeni broj:513-07-21-01/13-2
Zagreb, 14.11.2013
Porezna tajna

Zaprimili smo upit u kojem porezni obveznik navodi kako ima priliku iznajmiti stan jednom obrtniku te da želi sklopiti ugovor s pouzdanom osobom. Stoga je iskoristio mogućnost da na internetu provjeri duguje li on porez i njegovo ime je na tom popisu. Problem je u tome što u Zagrebu postoje tri osobe istog imena i prezimena, a pokušaj da u Poreznoj upravi nađe OIB poreznog dužnika je odbijen jer oni misle da je to povjerljiv podatak. Stoga postavlja pitanje o koristi objavljivanja registra poreznih dužnika ako je nemoguće doći do njihovog OIB-a.

Slijedom navedenog upita u nastavku odgovaramo.    
 
                 Opći porezni zakon (Narodne novine, broj 147/08-u nastavku OPZ) donesen je 2008.godine i stupio je na snagu 1. siječnja 2009.godine te uređuje sve bitne značajke porezno-pravnog odnosa, to jest prava i obveze sudionika u tom odnosu (poreznih tijela i poreznih obveznika), te postupovne odredbe za njihovu primjenu i predstavlja zajedničku osnovu poreznog sustava. OPZ propisuje jedinstvena postupovna pravila za primjenu poreznih propisa i propisa o drugim javnim davanjima te čini zajedničku osnovu poreznog sustava. Prvim člancima OPZ-a propisana su temeljna načela poreznih postupaka pa tako OPZ sadrži odredbu članka 8. kojom je uređen pravni institut porezne tajne. Zakonskom odredbom članka 8. propisuje se koji se podaci smatraju poreznom tajnom, koje osobe su dužne paziti na institut porezne tajne te kada prilikom iznošenja podataka nije povrijeđen institut čuvanja porezne tajne.
 
                 Analizom postojećeg stanja kao jedan od najvećih problema koji onemogućava gospodarski razvoj izdvojeno je nepravovremeno plaćanje dospjelih obveza među poduzetnicima, ali također i među poduzetnicima i javnopravnim tijelima. Negativni učinak nepravovremenog plaćanja dospjelih obveza po osnovi poreza prelazi međusobni odnos poduzetnika i očituje se u svim društvenim odnosima iz razloga što je upravo pravovremeno plaćanje ovih obveza odlučno za redovno funkcioniranje pravne države, odnosno za zaštitu pravnog poretka, osiguranje financijske discipline te aktivnu ulogu države u poticanju gospodarskog napretka i socijalnog blagostanja građana.
                 S ciljem jačanja financijske discipline kao odlučne komponente za funkcioniranje i zaštitu pravnog poretka, javnog morala, gospodarskog napretka i socijalnog blagostanja građana, odlučno je osigurati sudjelovanje svih građana u pravovremenom podmirenju dospjelih obveza po osnovi poreza u skladu s njihovim gospodarskim mogućnostima i uz puno poštivanje načela jednakosti i pravednosti. U skladu s navedenim ocijenjeno je neophodnim dopuniti odredbu članka 8. važećeg Općeg poreznog zakona koji uređuje pravni institut porezne tajne. Radi unaprjeđenja poreznog sustava, osobito poticanja poreznih obveznika na pravovremeno ispunjavanje njihovih dospjelih obveza po osnovi poreza, postizanja veće učinkovitosti poreznih tijela prilikom naplate duga po ovoj osnovi i osiguranja povjerenja građana u djelovanje pravne države, poštivanje pravnog poretka, ocjenjeno je svrsishodnim omogućiti javno objavljivanje popisa poreznih obveznika koji imaju najviši iznos ukupnog poreznog duga po osnovi poreznih obveza i obveznih doprinosa.
 
                   Dopunom članka 8. OPZ-a uvedene su nove odredbe prema kojima se neće narušiti institut porezne tajne ako se objavi lista dospjelih i neplaćenih dugova pa tako Opći porezni zakon (Narodne novine broj 147/08, 18/11, 78/12, 136/12, 73/13) člankom 8. propisuje koji će se to porezni dužnici naći na listi, kada će se lista objaviti te kriterij objave. Dakle, koji će se podaci objaviti u popisu dospjelih i neplaćenih dugova propisano je zakonskim odredbama. Međutim, uz objavu popisa dospjelih i neplaćenih dugova, valja istaći da se porezni dug i nadalje smatra poreznom tajnom. Navedeno znači da bez obzira na Zakona o izmjenama i dopunama Zakona, nije moguće postavljati upite o poreznom dugu neke osobe, već se samo objavom popisa koji sadržava samo one porezne dugove koji udovoljavaju zakonskim kriterijima koji ne vrijeđa institut porezne tajne.
 
                 Slijedom navedenoga, razvidno je da je objavljivanje liste dospjelih i neplaćenih dugova jasno i precizno propisano te iznošenje drugih podataka, u konkretnom slučaju objavljivanje OIB-a poreznog dužnika, nije na Zakonu osnovano, odnosno OPZ ne propisuje takvu mogućnost iz čega slijedi zaključak da bi takvo postupanje Ministarstva financija-Porezne uprave povrijedilo obvezu čuvanja porezne tajne.    
Povratak na prethodnu stranicu