Porez na dobit - Porezna osnovica
Broj klase:410-01/11-01/2809
Urudžbeni broj:513-07-21-01/12-2
Zagreb, 25.01.2012
Da li se na transakcije po računima uključenim u međunarodni obračunski notional pooling primjenjuju odredbe o kamatama na zajmove između povezanih osoba ?

​Sukladno članku 5. stavku 1. Zakona o porezu na dobit (Narodne novine broj 177/04, 90/05, 57/06, 146/08 i 80/10) porezna osnovica je dobit koja se utvrđuje prema računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, uvećana i umanjena prema odredbama toga Zakona. 

Prema članku 13. stavcima 1. i 2. Zakona o porezu na dobit ako se između povezanih osoba u njihovim poslovnim odnosima ugovore takve cijene ili drugi uvjeti koji se razlikuju od cijena ili drugih uvjeta koji bi se ugovorili između nepovezanih osoba, tada se sva dobit u svoti u kojoj bi bila ostvarena, kad bi se radilo o odnosima između nepovezanih osoba, uključuje u poreznu osnovicu povezanih osoba. Povezanim osobama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se osobe kod kojih jedna osoba sudjeluje izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu druge osobe, ili iste osobe sudjeluju izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu društva.

Utvrđivanje porezno priznatih rashoda i prihoda po osnovi kamata na zajmove između poveznih osoba posebno je propisano člankom 14. Zakona o porezu na dobit, na način da se pri utvrđivanju prihoda od kamata na dane zajmove kod povezanih osoba obračunava kamata najmanje do visine kamatne stope koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba u trenutku odobrenja zajma. Pri utvrđivanju rashoda od kamata na primljene zajmove kod povezanih osoba, priznaju se obračunane kamate najviše do visine kamatne stope koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba u trenutku odobrenja zajma. Nadalje, prema članku 14. stavku 3. Zakona o porezu na dobit kamatnu stopu iz stavka 1. i stavka 2. toga članka određuje i objavljuje ministar financija, prije početka poreznog razdoblja u kojem će se koristiti, vodeći pritom računa da se radi o kamatnoj stopi koja se ostvaruje u usporedivim okolnostima ili koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba. 

Sukladno članku 37. Pravilnika o porezu na dobit (Narodne novine broj 95/05, 133/07, 156/08, 145/09, 123/10 i 137/11) ako ministar financija prije početka poreznog razdoblja u kojem se primjenjuje kamata iz članka 14. stavka 3. Zakona ne odredi i ne objavi visinu kamate, u tom razdoblju primjenjuje se eskontna stopa koju objavljuje Hrvatska narodna banka. 
 
Sukladno članku 9. stavku 1. Općeg poreznog zakona (Narodne novine broj 147/08 i 18/11) sudionici porezno-pravnog odnosa dužni su postupati u dobroj vjeri. Nadalje, navedeni Zakon člankom 55. propisuje da se knjigovodstvo mora voditi u skladu s propisima i na način da stručna treća osoba može u primjerenom roku steći pregled nad poslovanjem poduzetnika te nastankom, razvojem i okončanjem poslovnih događaja.

Prema članku 30. stavku 2. Odluke HNB-a za potrebe te Odluke, kreditnim poslovima smatraju se i svi drugi oblici dužničko-vjerovničkih odnosa zaključeni između rezidenta i nerezidenta koji od dužnika zahtijevaju plaćanje glavnice i/ili kamata vjerovniku (krediti s obilježjima hibridnih i podređenih instrumenata, avansna plaćanja, repo ugovori, faktoring i forfajting, izdani vrijednosni papiri rezidenata na inozemnim tržištima, financijski leasing, cash pooling, sekuritizirana imovina i drugi oblici dužničko-vjerovničkih odnosa).

U svezi opisanih transakcija po računima rezidenata u inozemstvu HNB u naprijed navedenom dopisu od 10. studenoga 2011. navodi:“ kreditnim poslom s inozemstvom smatra se isključivo stvarni fizički cash pooling, a ne i obračunski (notional) pooling koji je namijenjen samo ostvarivanju povoljnijih uvjeta držanja sredstava uzimanjem u obzir svih stanja na računima članova pool-a prilikom izračuna ukupnog salda i kamata na ukupni saldo, bez stvarnog prijenosa sredstava na računima. Ukoliko se viškovi ili manjkovi prelijevaju od rezidenta nerezidentnim članicama grupe, transakcije je potrebno pratiti kao potraživanje ili dug prema inozemstvu, odnosno kao kreditni posao s inozemstvom“. 

Slijedom navedenoga, ovisno o vrsti transakcije po računima rezidenata u inozemstvu utvrdit će se i porezni tretman istih, stoga porezni obveznik rezident o istima treba posjedovati vjerodostojnu dokumentaciju, odnosno biti u mogućnosti na način utvrđen Općim poreznim zakonom prezentirati transakcije po računima otvorenim u inozemstvu neovisno da li su uključeni u određenu vrstu pool-a, a posebice o transakcijama s povezanim osobama. Stoga, ako se u konkretnom slučaju utvrdi da ne dolazi do prijenosa sredstava između članova pool-a, odnosno da se sredstva ne transferiraju s računa na račun, da se po takvim transakcijskim računima ne koriste odobrena prekoračenja, da rezident ostvaruje kamatu prema utvrđenim uvjetima inozemne banke, tada ne bi došlo do primjene članka 14. Zakona o porezu na dobit i članka 37. Pravilnika o porezu na dobit. 

U slučaju uključivanja društava u neku vrstu pool-a razvidna je odluka matice da  povezana društva otvore račune kod određene poslovne banke kako bi kao grupa mogli ostvariti određene pogodnosti kod banke, takvi uvjeti nisu uvijek najpovoljniji za svakoga člana grupe, međutim za utvrđivanje porezne obveze potrebno je imati u uvidu transakcije po računima kako bi se utvrdilo da li transakcije imaju karakter cash poolinga (fizičkog polliga) ili notional poolinga (obračunskog poolinga), odnosno da li dolazi do međusobnog pozajmljivanja sredstava.
 
Nadalje, napominjemo da je u konkretnom slučaju, kao i u svim drugim slučajevima kada se radi o povezanim osobama potrebno prilikom utvrđivanja cijena ili drugih ugovorenih uvjeta primijeniti odredbe članka 13. Zakona o porezu na dobit, odnosno primijeniti propisane metode, dok se pri utvrđivanju prihoda ili rashoda temeljem kamatne stope između povezanih osoba primjenjuju odredbe članka 14. Zakona o porezu na dobit i članka 37. Pravilnika o porezu na dobit.

Povratak na prethodnu stranicu