Fiskalizacija - Izdavanje računa
Broj klase:410-01/13-01/3520
Urudžbeni broj:513-07-21-01/13-2
Zagreb, 24.10.2013
Poslovni prostor prema Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom

​Zaprimili smo upit poreznog obveznika iz dostavnog spiska, kojim traži tumačenje Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Narodne novine, broj 133/12, dalje u tekstu: Zakon), u smislu obveze fiskalizacije u slučaju kada se jedan poslovni prostor privremeno ne može koristiti zbog različitih razloga, ali se planira ponovno osposobiti za obavljanje djelatnosti. Podnositelja upita zanima na koji način se u drugom poslovnom prostoru mogu izdavati računi za privremeno zatvoreni poslovni prostor.

Na dostavljeni upit odgovaramo kako slijedi.

Poslovni prostor prema Zakonu je svaki zatvoreni ili otvoreni prostor, ali i svako pokretno mjesto (kombi i dostavna vozila) koje služi za obavljanje djelatnosti isporuke dobara te obavljanje usluga. Za potrebe provedbe fiskalizacije zasebnim poslovnim prostorom može se smatrati dio ili više dijelova jednog poslovnog prostora u kojima se obavlja različita djelatnost. Poslovnim prostorom se smatra i prostor kojeg obveznik fiskalizacije radi potrebe obavljanja djelatnosti koristi samo povremeno ili privremeno za potrebe održavanja sajmova, seminara iIi provedbu sličnih djelatnosti.

Prema tome, što se za potrebe fiskalizacije smatra poslovnim prostorom u potpunosti je prepušteno obveznicima fiskalizacije, osim što se minimalno poslovnim prostorom  mora  smatrati svaki fizički odvojeni zatvoreni poslovni prostor (prostori na različitim adresama). Što obveznik fiskalizacije smatra poslovnim prostorom treba biti jasno  propisano internim aktom.

Primjerice, moguće je u jednoj prostoriji voditi dva odvojena poslovna prostora. Primjerice za potrebe djelatnosti pružanja usluge knjigovodstva i usluge najma ili primjerice obveznik fiskalizacije može odrediti da mu je  svaka ekipa koja pruža usluge na terenu jedan "poslovni" prostor. Ako obveznik fiskalizacije posluje u mjestu sjedišta, ali jedan dan organizira savjetovanje u nekom hotelu, hotel će se smatrati poslovnim prostorom na jedan dan. Djelatnost koja se obavlja bez adrese prijavljuje se kao pokretna (dimnjačar i slično).

U konkretnom slučaju radi se o tome da bi se u jednom poslovnom prostoru na jednoj fiskalnoj blagajni izdavali računi i za drugi poslovni prostor koji trenutno ne posluje zbog uređivanja prostora. Budući da se radi o jednoj te istoj pravnoj osobi, potrebno je prilagoditi slijednost računa, znači za jedan poslovni prostor - pizzerija postojat te slijednost računa s jednim brojem računa, s oznakom poslovnog prostora pizzerije, a za drugi poslovni prostor - kavana postojat će slijednost računa s drugim brojem računa, s oznakom poslovnog prostora kavane.
 
Slijednost računa određuje se internim aktom unutar poslovnog prostora. Tako poslovni prostor može imati jednu slijednost ili se ona može utvrditi po na naplatnom uređaju u poslovnom prostoru, ali dozvoljena slijednost je i po vrsti dokumenta na naplatnom uređaju. lnterni akt obveznik fiskalizacije zadržava u poslovnom prostoru te predočuje za potrebe poreznog nadzora. lnterni akt se ne predaje u Poreznu upravu.

Zakonom je propisano na koji se način označava, odnosno numerira broj računa. Tako se člankom 11. Zakona propisuje način označavanja broja računa. Broj računa sa sastoji od 3 dijela, i to:

a) numerički broj računa - svake kalendarske godine kreće se od broja 1 do broja n u tijeku godine, bez praznina, po svakom poslovnorn prostoru, ili po naplatnom uređaju u poslovnom prostoru,   ili   po   vrsti   dokumenta   na   naplatnom   uređaju (maloprodaja,   veleprodaja)
- pravila slijednosti brojeva računa obveznik fiskalizacije propisuje internim aktom na početku fiskalizacije, obveznik fiskalizacije može kao dodatni element na računu iskazati i svoje brojčane oznake koje mu trebaju radi lakšeg knjigovodstvenog praćenja poslovanja (npr. broj skladišta isl.)

b) oznaka poslovnog prostora - pravila označavanja poslovnih prostora obveznik fiskalizacije propisuje internim aktom na početku fiskalizacije

c) oznaka naplatnog uređaja - pravila označavanja oznake naplatnih uređaja obveznik fiskaiizacije propisuje internim aktom na početku fiskalizacije.

Zaključno, porezni obveznik može u jednoj prostoriji odrediti dva poslovna prostora, ali mora za svaki poslovni prostor izdavati račune s posebnim slijedom računa. Također, pravila slijednosti numeričkih brojeva računa, popis poslovnih prostora te dodijeljene oznake poslovnih prostora obveznik fiskalizacije propisuje internim aktom.

Povratak na prethodnu stranicu