Porez na dodanu vrijednost - Porezna oslobođenja
Broj klase:410-19/13-01/244
Urudžbeni broj:513-07-21-01/13-1
Zagreb, 27.06.2013
Slobodne zone, carinska skladišta i postupak oplemenjivanja u postupku unutarnje proizvodnje nakon 1. srpnja 2013.

​Danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji slobodne zone se u fiskalnom smislu uključuju u teritorij Republike Hrvatske. Na isporuke dobara i usluga u slobodne zone primjenjivati će se iste odredbe Zakona koje se odnose na poslovanje drugih poreznih obveznika u tuzemstvu sa tuzemnim poreznim obveznicima, poreznim obveznicima iz drugih država članica Europske unije ili iz trećih zemlja.

U skladu sa carinskim propisima nakon 01.07.2013. godine neće biti postupka carinskog skladištenja za dobra iz Europske unije.
 
U vezi s navedenim u nastavku dajemo informacije za porezne obveznike koji će nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji (dalje: RH, EU), odnosno nakon 1. srpnja 2013. godine poslovati u slobodnim zonama, istupati iz istih ili poslovati u carinskim skladištima, kao odgovore na najčešće postavljana pitanja.
 
1. Da li će slobodne zone biti  uključene u sustav oporezivanja PDV-om i na koji način će se oporezivati promet roba, a na koji način usluga u slobodnim zonama?
Prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/2013), odredbe o slobodnim zonama usklađene su s odredbama Direktive 2006/112/EZ, pa će se na isporuke dobara i usluga u slobodne zone primjenjivati iste odredbe Zakona koje se odnose na poslovanje drugih poreznih obveznika u tuzemstvu (području RH) sa tuzemnim poreznim obveznicima, poreznim obveznicima iz drugih država članica EU ili iz trećih zemlja. Ako porezni obveznik iz druge države članice ili tuzemni porezni obveznik nabavlja dobra koja će smjestiti u slobodnu zonu radi izvoza izvan EU isporuka tih dobara biti će oslobođena plaćanja PDV-a.
 
 
2. Da li će društvo u slučaju nastavljanja poslovanja u slobodnoj zoni nakon 01.07.2013. godine imati obvezu plaćanja PDV-a na sve zalihe, poluproizvode, imovinu, opremu i strojeve smještene u slobodnoj zoni?
 
a) Sva oprema koja je prema propisima RH unijeta u slobodnu zonu i puštena u slobodni promet prije 01.07.2013., bez obzira da li su na istu plaćena carinska davanja i PDV ili je bila oslobođena plaćanja istih prema tadašnjim carinskim i poreznim propisima RH ima status domaće robe, odnosno nakon 01.07. 2013. status robe EU. U skladu s tim neovisno o tome ostaje li oprema u slobodnoj zoni ili se iznosi izvan slobodne zone ista ne podliježe plaćanju PDV-a. Ako se dobra koja nemaju status dobara EU nakon 01.07.2013. puštaju u slobodan promet na ista će se obračunati i naplatiti carina u skladu sa carinskim propisima i PDV.
Prema tome, za osnovna sredstva i zalihe dobara koja se na dan pristupanja EU zateknu u slobodnoj zoni, a u slobodnu zonu su ušla iz RH neće biti obveze plaćanja PDV-a jer bi porezni obveznik da je dobra nabavio u RH bio obvezan  platiti PDV pri nabavi, ali bi imao pravo na odbitak pretporeza.
Za osnovna sredstva i zalihe dobara koje su se zatekle u slobodnoj zoni, a ušle su iz druge države članice ili treće zemlje pošto nisu bila prethodno uvezena u RH PDV će se obračunati prilikom uvoza, odnosno puštanja u slobodni promet.
 
b) Ako porezni obveznik koji posluje u slobodnoj zoni nakon 01.07.2013. godine iz druge države članice ili od poduzetnika iz RH nabavlja osnovna sredstava, zalihe i dobra – domaću robu, odnosno robu EU, koje unosi i koristi u slobodnoj zoni ili ugrađuje u druge proizvode koje će isporučivati na područje RH ili u druge države članice, dolazi do nabave u tuzemstvu, odnosno stjecanja ako nabavlja iz druge države članice i treba se obračunati PDV.
 
c) Ako nakon 01.07.2013. porezni obveznik iz druge države članice ili iz RH nabavlja dobra koja će  smjestiti u slobodnu zonu radi izvoza izvan EU nabava tih dobra, odnosno stjecanje iz druge države članice ili isporuka iz RH oslobođena je plaćanja PDV-a neovisno o tome je li dobro nabavljeno u RH ili drugoj državi članici.
 
d) Ako porezni obveznik nakon 01.07.2013. godine nabavlja dobra iz trećih zemalja i unosi ih u slobodnu zonu ako se radi o osnovnim sredstvima ona se puštaju u slobodan promet i plaća se PDV. Ako se radi o zalihama ili robi koja se ugrađuje u druga dobra (unutarnja proizvodnja) nema obveze PDV-a tako dugo dok se roba ne pusti u slobodan promet (ne uveze).
 
3. U slučaju da slobodna zona prestane poslovati ili društvo istupi iz slobodne zone nakon pristupanja RH EU kakav će biti porezni tretman za domaće investicije  (građevine i opremu)  na koje se nije obračunao PDV? Hoće li tada nastati obveza za PDV?
 
Oprema zatečena u slobodnoj zoni na dan pristupanja RH EU s carinskog aspekta smatra se domaćom robom i ne podliježe plaćanju PDV-a.
U slučaju da nakon pristupanja RH EU slobodna zona prestane poslovati ili društvo istupa iz  slobodne zone za domaće investicije  (građevine i opremu)  na koje se nije obračunao PDV ne nastaje obveza plaćanja PDV-a, jer time što društvo istupa iz slobodne zone ne dolazi do isporuke dobara.
 
4. Da li je prodaja dobara u slobodnoj zoni oslobođena od plaćanja PDV-a?
Samo trgovina unutar slobodnih zona stranom robom (iz trećih zemalja) ne podliježe plaćanju  PDV-a neovisno o tome je li bila na zalihi na dan pristupanja RH EU ili je smještena nakon pristupanja RH EU, tako dugo dok nije puštena u slobodan promet.
 
5. Postavljeno je pitanje poreznog tretmana premještanja u drugu državu članicu poslovne imovine korisnika slobodne zone na koju prilikom unosa nije/je obračunan PDV.
U navedenom slučaju primjenjivati će se iste odredbe Zakona o PDV-u o premještanju dobara u drugu državu članicu kao u slučaju premještanja bilo kojih drugih dobara  koja su dio poslovne imovine poreznog obveznika. Isporuke dobara koja se premještaju u drugu državu članicu oslobođene su od plaćanja PDV-a, ako su zadovoljeni uvjeti propisani Zakonom o PDV-u.  
 
6. Kakav će biti porezni tretman dobara kao što su struja i voda koja se potroše u zoni?
Vezano na pitanje o obvezi obračuna PDV-a nakon 01.07.2013. na energente koji se troše u slobodnim zonama naglašavamo da prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost potrošnja energenata u slobodnim zonama podliježe oporezivanju PDV-om, a porezni obveznik ima pravo na odbitak pretporeza.
 
7. Zatraženo je pojašnjenje povezanih usluga.
 
Prema Zakonu o PDV-u plaćanja PDV-a oslobođene su isporuke dobara namijenjenih podnošenju carinarnici i po potrebi za privremeni smještaj, isporuke dobara koje se u skladu s carinskim propisima unose i smještaju u slobodnu zonu ili slobodno skladište i isporuke dobara koje se u skladu s carinskim propisima stavljaju u slobodnu zonu radi smještaja ili u postupak  unutarnje proizvodnje u slobodnoj zoni (tako dugo dok se na njih primjenjuju ti postupci odnosno postupanja) i usluge povezane s tim isporukama. Oslobođenje od plaćanja PDV-a ne odnosi se na usluge koje se ne obavljaju u prostorima slobodnih zona i carinskih skladišta i na usluge koje se obavljaju na dobrima prije unosa u slobodnu zonu ili carinsko skladište ako ta dobra imaju status dobara EU.
 
8.  Vezano na upit o značenju izraza „PDV koji je plaćen ili koji treba platiti“ ukazujemo na odredbe članka 58. Konačnog prijedloga Zakona o PDV-u  kojim je propisano da porezni obveznik ima pravo od PDV-a, koji je obvezan platiti, odbiti iznos PDV-a (pretporez) koji je obvezan platiti ili ga je platio u tuzemstvu za isporuke dobara ili usluge koje su mu drugi porezni obveznici obavili za potrebe njegovih oporezivih transakcija.
Pretporez je i iznos PDV-a koji porezni obveznik treba platiti ili je plaćen u Republici Hrvatskoj pri uvozu. Načelno porezni obveznik plaća PDV pri uvozu. Međutim, ako porezni obveznik pri uvozu treba platiti PDV smatrati će se da je isti pri uvozu plaćen ako porezni obveznik ima odobrenje za obračunsko plaćanje PDV-a i u tom slučaju poreznu obvezu ne uplaćuje, već je u poreznoj prijavi iskazuje kao obvezu, a u istoj poreznoj prijavi iskazuje i pravo na pretporez.
 
9. Carinsko skladištenje
 
 Danom ulaska RH u EU zatečena roba u postupku carinskog skladištenja nema status robe Zajednice, odnosno sva zatečena roba je roba koja nema status robe Zajednice. Za zatečenu robu, u  skladu sa carinskim propisima, moći će se završiti ili postupkom puštanja u slobodan promet, postupkom ponovnog izvoza isključivo ako se roba šalje u treće zemlje (izvan EU) ili staviti u provozni postupak do druge države članice. Ako se dobra stavljaju u slobodan promet podliježu oporezivanju PDV-om (ako prema odredbama Zakona nisu oslobođena), pri čemu se može dokazivati status robe Zajednice i temeljem toga biti oslobođena od plaćanja carine
Međutim, u skladu sa carinskim propisima nakon 01.07. 2013. neće biti postupka carinskog skladištenja za dobra iz EU, odnosno dobra koja će se iz EU unositi na području RH neće biti stavljena u postupak carinskog skladištenja. Pri tome, postoji izuzetak odnosno ako se unosi iz EU strana roba – roba koja nema status robe Zajednice i dalje će se moći staviti u postupak carinskog skladištenja. To su slučajevi kada se npr. robe premješta sa jednog carinskog skladišta iz druge zemlje članice na drugo carinsko skladište u RH, pod uvjetima propisanim carinskim propisima.
 
Ako se dobra iz tuzemstva smještaju u carinsko skladište, primjerice radi prepakiranja, dobra se prepakiraju i izvoze, pa se primjenjuje oslobođenje od PDV-a. I u slučaju ako dobro dolazi iz druge države članice i ide u izvoz oslobođeno je od plaćanja PDV-a.
Ako se dobro proda unutar carinskog skladišta – ako nije prethodno pušteno u slobodan promet ne nastaje porezna obveza, ali ako je došlo iz RH pa se proda u carinskom skladištu ili slobodnoj zoni, jer ne ide u izvoz PDV se plaća.
                                                                                                     
10. Kakav će biti porezni tretman domaće robe (robe EU) a kakav strane robe prilikom smještaja u slobodnu zonu, puštanja u slobodan promet, stavljanja u postupak unutarnje proizvodnje i dr. propisane postupke?
 
Način i uvjeti primjene određenih carinskih postupaka ili uporabe robe propisani su carinskim propisima.
Za sva dobra koja su stavljena u postupak unutarnje proizvodnje prije 01.07.2013. postupak se mora završiti u skladu s carinskim propisima, odnosno u rokovima naznačenim u samom odobrenju za taj postupak. Pri tome, postupak unutarnje proizvodnje koji je odobren prije dana pristupanja na temelju carinskih propisa RH vrijede do roka naznačenog u samom odobrenju odnosno najkasnije do 01.07.2014. godine, ovisno što nastupi ranije. Postupak unutarnje proizvodnje završava ponovnim izvozom tih dobara izvan EU, puštanjem u slobodan promet u RH ili provoznim postupkom do druge države članice.
Međutim, ako se roba pušta u slobodan promet obračunavaju se sva uvozna davanja u skladu sa carinskim propisima, te PDV. Ako se dokaže da roba ima status robe EU roba se oslobađa od plaćanja  uvozne carine ali podliježe obvezi plaćanja PDV-a. 
Prema članku 51. stavak 1. točka c) Zakona o PDV-u PDV-a su oslobođene isporuke dobara koje se u skladu s carinskim propisima stavljaju u postupak carinskog skladištenja ili postupak oplemenjivanja u postupku unutarnje proizvodnje. Prema carinskim propisima sa dobrima iz država članica EU nakon 01.07.2013. postupati će se kao sa tuzemnim dobrima i za njih se neće provoditi carinski postupak, već samo evidentiranje preko Intrastat obrazaca u slučajevima kada je to propisano. Stoga isporuke tih dobara u carinskim skladištima podliježu oporezivanju PDV-om u skladu s odredbama Zakona o PDV-u, ako su puštena u promet na području RH. Izuzeće je moguće samo za dobra koja iz država članica EU dolaze kao strana dobra, primjerice, ako su strana dobra (dobra koja nemaju status dobara EU) u provoznom postupku ili strana dobra koja se premještaju s jednog na drugog korisnika postupka.
Kad se radi o unutarnjoj proizvodnji dobra se ugrađuju prije uvoza ili izvoza finalnog proizvoda. Stoga ako porezni obveznik iz neke države članice EU drugom poreznom obvezniku iz RH koji obavlja unutarnju proizvodnju isporučuje dobra – potrošni materijal koji se ugrađuje u finalni proizvod dolazi do isporuke od strane poreznog obveznika iz države članice, odnosno stjecanja u tuzemstvu i obveze obračuna PDV-a, te prava na povrat u skladu s odredbama Zakona o PDV-u. Isto se odnosi i na isporuku potrošnog materijala u tuzemstvu namijenjenog unutarnjoj proizvodnji. Kada se postupak unutarnje proizvodnje završi tada isporuke dobara u tuzemstvo, odnosno države članice EU, podliježu oporezivanju u skladu s odredbama Zakona o PDV-u. Ako se ne prenosi pravo raspolaganja na dobrima na kojima se obavljala dorada zaračunava se samo vrijednost usluge na tim dobrima i vrijednost dobara koja su ugrađena. Ako se dobra izvoze izvan EU oslobođena su plaćana PDV-a.
Na dobra koja nemaju status dobara EU, odnosno strana dobra koja se uvoze radi dorade, oplemenjivanja, kao i repromaterijal koji se uvozi u tu svrhu primjenjuju se odredbe carinskih propisa.
 
11. Postoji li mogućnost izuzeća PDV-a za kapitalne investicije u lučke kapacitete (objekte i infrastrukturu) koji se financiraju iz proračuna?
 
Prema Direktivi ne postoji mogućnost  produljenja odredbi o izuzeću PDV-a za kapitalne investicije u lučke kapacitete (objekte i infrastrukturu) neovisno o tome  što lučke uprave nisu u sustavu PDV-a i što se te investicije financiraju uz potporu države.
 

 

Povratak na prethodnu stranicu