Fiskalizacija - Blagajnički maksimum
Broj klase:410-01/12-01/3419
Urudžbeni broj:513-07-21-01/12-1
Zagreb, 19.08.2013
Blagajnički maksimum obveznika fiskalizacije

​Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom (dalje u tekstu: Zakon) objavljen je u Narodnim novinama broj 133/12 od 03.prosinca 2012. godine, a stupa na snagu 01.siječnja 2013. godine.

Jedan od ciljeva ovog Zakona je propisati kada i pod kojim uvjetima obveznici fiskalizacije prikupljenu gotovinu moraju polagati na otvorene račune, pa slijedom navedenog a radi jedinstvenosti u primjeni odredaba navedenog Zakona dajemo uputu o blagajničkom maksimumu obveznika fiskalizacije.
 
Člankom 28. stavkom 4. Zakona propisano je da je obveznik fiskalizacije dužan gotov novac, iznad visine određenog blagajničkog maksimuma temeljem članka 29. Zakona, primljenog tijekom dana po bilo kojoj osnovi, uplatiti na svoj račun otvoren kod banke istog dana, a najkasnije idućeg radnog dana.
 
Visina blagajničkog maksimuma određuje se u skladu s kategorizacijom veličine poduzetnika. Tako Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva ("Narodne novine"  broj: 29/02., 63/07., 53/12. ) razlikuje:
 
mikro subjekte malog gospodarstva, koji su fizičke i pravne osobe, te koji su u svom poslovanju neovisni, prema financijskim izvješćima za prethodnu godinu ostvaruju godišnji poslovni prihod u iznosu protuvrijednosti do 2.000.000,00 eura, ili imaju ukupnu aktivu ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imaju dugotrajnu imovinu aka su obveznici poreza na dohodak u iznosu protuvrijednosti do 2 000 000,00 eura,  te prosječno imaju godišnje zaposleno manje od 10 radnika;
 
- male subjekte malog gospodarstva, koji su fizičke i pravne osobe, te koji su u svom poslovanju neovisni, prema financijskim izvješćima za prethodnu godonu ostvaruju godišnji poslovni prihod u iznosu protuvrijednosti do 10.000.000,00 eura, ili imaju ukupnu aktivu aka su obveznici poreza na dobit, odnosno imaju dugotrajnu imovinu aka su obveznici poreza na dohodak u iznosu protuvrijednosti do 10.000. 000,00 eura, te prosječno imaju godišnje zaposleno manje od 50 radnlka;
 
- srednje subjekte malog gospodarstva, koji su fizičke i pravne osobe, te koje su u svom poslovanju neovisne, prema financijskim izvješćima za prethodnu godinu ostvaruju godišnji poslovnl prihod u iznosu protuvrijednosti većem od 10.000.000,00 eura, ili imaju ukupnu aktivu ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak u iznosu protuvrijednosti većem od 10.000.000,00 eura, te prosječno imaju godišnje zaposleno više od 50 a manje od 250 radnika.
 
Slijedom navedenog, utvrđuje se blagajnički maksimum kako slijedi:
 
1. Za obveznike fiskalizacije i to:
 
- do 10.000,00 kuna za mikro subjekte i fizičke osobe
- do 30.000,00 kuna za male subjekte
- do 50.000,00 kuna za srednje subjekte
Prema Zakonu, blagajnički maksimum određuje se za obveznike fiskalizacije kao cjelinu, a u okviru toga iznosa obveznik fiskalizacije može odrediti blagajnički maksimum svojim organizacijskim dijelovima.
 
2. Za obveznike fiskalizaclje i to:
 
- do 100.000,00 kuna, ukoliko prelaze mjerila koja određuju  malo gospodarstvo
(prema Zakonu o poticanju razvoja malog gospodarstva), a isti mogu propisati blagajnički maksimum po pojedinom poslovnom prostoru koji može iznositi najviše do 15.000,00 kuna.
Obveznik fiskalizacije koji obavlja djelalnost koja prelazi mjerila koja određuju malo gospodarstvo prema Zakonu o poticanju razvoja maloga gospodarstva određuje blagajnički maksimum tako da isti može odrediti do 100 000.00 kuna.
Ukoliko obveznik fiskalizacije takvu djelatnost obavlja u više poslovnih prostora, za svaki poslovnl prostor obveznik fiskalizacije može odredlto blagajnički maksimum koji ne može biti veći od 15 000,00 kuna po pojedinom poslovnom prostoru. U tom slučaju blagajnički maksimum obveznika flskalizacije zavisan je od broja poslovnih prostora u kojima se ta djelatnost obavlja.
Prema članku 2 točki 6. Zakona poslovnim prostorom se smatra svaki zatvoreni ili otvoreni prostor, ali i svako pokretno mjesto (kombi i dostavna vozila) koje služi za obavljanje djelatnosti isporuke dobara te obavljanje usluga.
Za potrebe provedbe fiskalizacije zasebnim poslovnim prostorom može se smatrati dio ili više dijelova jednog poslovnog prostora u kojima se obavlja različita djelatnost. Poslovnim prostorom smatra se i prostor kojeg obveznik fiskalizacije radi potrebe  obavljanja djelatnosti  koristi  samo povremeno ili privremeno za potrebe održavanja sajmova, seminara ili provedbu sličnih djelatnosti. Za djelatnosti koje se obavljaju na terenu obveznik fiskalizacije  samostalno određuje potrebu zasebnog vođenja  pokretnog  poslovnog prostora  ovisno  o prirodi  posla.
Visina  blagajničkog  maksimuma određuje  se  Internim aktom, kojim  će  se  odrediti što  se  glede utvrđivanja blagajničkog  maksimuma smatra poslovnim prostorom, primjerice naplatni uređaj, što znači da se visina blagajničkog  maksimuma  može  odrediti  po  naplatnom  uređaju  u iznosu  do 15 000.00 kuna.
 
3. Za obveznike fiskalizacije i to:
 
- do 100.000,00 kuna, ukoliko obavljaju mjenjačke poslove.
lzuzetkom se smatraju obveznici fiskalizacije koji obavljaju mjenjačke poslove budući isti mogu odrediti blagajnički  maksimum  za  svaki organizacijski dio koji obavlja  mjenjačku  djelatnost, u oznosu od 100.000,00 kuna.
 
Napominjemo da se odredbe iz članaka 28. i 29. Zakona primjenjuju na sve obveznike fiskalizacije od 01. siječnja 2013. godine.
 
Pri donošenju internog akta obveznik fiskalizacije će voditi računa o potrebama za gotovim novcem u svom redovnom poslovanju, te svojim mogućnostima i uvjetima čuvanja gotovog novca.
Također će obveznik fiskalizacije kod određivanja visine blagajničkog maksimuma kao i kod propisivanja što se smatra poslovnim prostorom za potrebe flskalizacije voditi računa i o objektivnim okolnostima sredine u kojoj se nalazi (otoci, turistička sezona i slično).
O ovakvim objektivnim okolnostima vodit će se računa i prilikom provedbe poreznog nadzora
 
Za obveznike fiskalizacije, koji iznos primljene gotovine iznad visine određenog blagajničkog maksimuma ne polože na račun otvoren kod banke, propisana je novčana kazna od 10.000,00 do 500.000,00 kuna, odnosno novčana kazna od 1.000,00 do 50.000,00 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi, obvezniku fiskalizacije (članak 34. stavak 1. točka 6. i stavak 2. istog članka Zakona).
 
Obveznik fiskalizacije, koji na računima u banci ima evidentirane neizvršene obveze za plaćanje, čiji je redoslijed plaćanja propisan posebnim propisima, ne može plaćati gotovim novcem i/ili zadržati gotov novac u blagajni.
Ovo je bitno za istaknuti iz razloga jer obveznik fiskalizacije nad čijim se računima u banci provodi ovrha,ne može zadržati gotov novac u blagajni niti do visine blagajničkog maksimuma,sve u cilju brže naplate nastalih dugovanja.
 
Povratak na prethodnu stranicu