Fiskalizacija - Obveznici fiskalizacije
Broj klase:410-01/13-01/363
Urudžbeni broj:513-07-21-01/13-2
Zagreb, 05.03.2013
Primjena Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom na komunalna društva

Na upit poreznog obveznika navedenom u dostavnom spisku, kojim traže tumačenje Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Narodne novine, broj 133/12, dalje: Zakon), u smislu obveze fiskalizacije za komunalne djelatnosti, kao i način postupanja kod promjene načina plaćanja nakon izdanog računa, u nastavku odgovaramo kako slijedi.

Obveznici fiskalizacije prema Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom su:

1. fizičke osobe obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i 

2. pravne i fizičke osobe obveznici poreza na dobit za sve djelatnosti koje obavljaju, 

osim za djelatnosti izuzete od obveze izdavanja računa te izuzete od obveze fiskalizacije.

Svi ovi obveznici fiskalizacije za potrebe fiskalizacije moraju 

1. prilagoditi sadržaj računa te način numeriranja broja računa, 

2. donijeti interni akt o poslovnicama s opisom (poslovnica, adresa, oznaka radnog dana i radnog vremena te načina numeriranja brojeva), te interni akt o visini blagajničkog maksimuma, koji se zadržavaju u poslovnom prostoru obveznika fiskalizacije,

3. istaknuti upozoravajuću naljepnicu.

Navedene radnje potrebno je učiniti za sve djelatnosti, osim za djelatnosti izuzete od obveze fiskalizacije prema članku 5. Zakona, a iste radnje moraju učiniti i obveznici fiskalizacije koji ne naplaćuju račune sredstvima koja se smatraju gotovinom.

Od ovih obveznika fiskalizacije samo oni koji naplaćuju račune sredstvima koja se smatraju gotovinom, provode i fiskalizaciju izdavanja računa na način:

1. da izdaju račune putem prilagođenih naplatnih uređaja i dostavljaju ih elektroničkim putem kako bi se računi ovjerili u Poreznoj upravi, te

2. istim putem šalju i poruke o poslovnicama

Komunalno društvo je pravna osoba obveznik poreza na dobit, a samim time i obveznik fiskalizacije za sve djelatnosti za koje je obvezno izdavati račune, osim za djelatnosti navedene u članku 5. Zakona. 

Člankom 5. stavak 10. Zakona propisano je da se ostvareni prometi evidentirani preko mjernih instrumenata (električna energija, plin, voda, javne komunikacijske usluge i slično), od energetskih, komunalnih, elektroničkih komunikacija i drugih pravnih osoba izuzimaju od obveze fiskalizacije. 

Ovo izuzeće odnosi se na sve promete koji se evidentiraju putem mjernih instrumenata, što ne podrazumijeva samo mjerne uređaje koji će evidentirati ostvareni promet, već to mogu biti i različite odluke države ili županija, gradova i slično, kojima se uvodi obveza naplate koja obuhvaća sve stanovnike tog područja. Budući da je izuzeće funkcijsko ono ne podrazumijeva i ostale funkcije koje neki obveznik može obavljati. Tako je primjerice, komunalno društvo izuzeto od obveze fiskalizacije za odvoz smeća, opskrbu vodom, održavanje grobnih mjesta, kao i za sve ostale usluge koje su mjerljive. Međutim, za sve ostale usluge koje navedeno komunalno društvo može pružati po pojedinačnom zahtjevu korisnika, podliježe obvezi fiskalizacije, kao npr. usluga pražnjenja septičke jame, usluga odvoza glomaznog otpada i drugo. Dakle, izuzeće od obveze fiskalizacije se ne odnosi na promete koji ili nisu po općem aktu utvrđeni ili nisu mjerljivi preko mjernih instrumenata.

Što se tiče načina plaćanja, za sve usluge koje društvo obavlja, a nisu izuzete od obveze fiskalizacije provesti će fiskalizaciju računa, što podrazumijeva fiskalizaciju izdanih računa, ali samo na blagajni društva, za račune plaćene u sredstvima koja se smatraju gotovinom, za što treba odraditi sve predradnje kako bi se račun poslao na ovjeru u Poreznu upravu. Račun koji sadrži više stavki izvršenih usluga mora biti fiskaliziran ukoliko barem jedna usluga iskazana na računu podliježe fiskalizaciji izdavanja računa.

U smislu odredbi Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom obvezi fiskalizacije podliježe račun koji je naplaćen sredstvima koja se smatraju gotovinom (novčanice, ček, kartice). Ukoliko je porezni obveznik bezgotovinski račun za isporučenu uslugu naknadno odlučio platiti gotovinom, izdani račun neće se stornirati na način propisan odredbama propisa o porezu na dodanu vrijednost, već će izdani račun biti storniran u fiskalizaciji, te će za tu isporuku biti izdan drugi račun zbog gotovinskog plaćanja koji mora biti proveden kroz fiskalizaciju.

Takva isporuka biti će prikazana u dnevnom prometu onog dana kad je isporuka bila obavljena, odnosno kada je bio izdan račun za bezgotovinsko plaćanje obzirom da je u tom obračunskom razdoblju nastala i obveza obračuna poreza na dodanu vrijednost. Međutim porezni obveznik bi zbog eventualnog budućeg poreznog nadzora trebao na neki način povezati storno računa u sustavu fiskalizacije s novim računom koji je proveden kroz fiskalizaciju kako ne bi došlo do pogrešaka pri obračunavanju poreza na dodanu vrijednost.

Napominjemo da je prije izdavanja računa vrlo važno s kupcem utvrditi način plaćanja računa, kako bi se unaprijed izbjegla situacija da se, samo radi promjene oznake načina plaćanja (kao obveznog elementa računa), već izdani i fiskalizirani račun mora stornirati i izdati novi. 

Kako se u smislu odredbi čl. 24 Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, sve obveze propisane za izdavanje računa odgovarajuće primjenjuju i kod izdavanja računa za storniranje računa (sadržaj, broj), to konkretno znači da je u tom slučaju potrebno fiskalizirati (i knjigovodstveno evidentirati) 3 dokumenta: prvi račun, račun za storniranje računa (s negativnim iznosima) te ispravni račun za isporuku dobra ili obavljenu uslugu. Pri tome svaki dokument ima svoj (novi) redni broj računa, sukladno pravilima slijednosti koje se utvrđuje internim aktom.

Interni akt obveznik fiskalizacije zadržava se u poslovnom prostoru te predočuje za potrebe poreznog nadzora. 

 

Molimo da odgovor proslijedite podnositelju upita iz dostavnog spiska.

Povratak na prethodnu stranicu