Ostalo - Druga mišljenja
Broj klase:612-01/03-01/2
Urudžbeni broj:513-07/03-2
Zagreb, 23.02.2004
Indirektna spomenička renta
Firma "A" dostavila je upit o utvrđivanju indirektne spomeničke rente. U upitu se postavlja nekoliko pitanja i to kojim se zakonskim odnosno podzakonskim aktom obveznicima plaćanja indirektne spomeničke rente propisuje plaćanje iste prema sjedištu poslovne jedinice, postoji li istovremena obveza plaćanja indirektne i direktne spomeničke rente i koji prihodi ulaze u osnovicu za izračun i plaćanje iste odnosno koji se sve prihodi mogu isključiti iz osnovice za obračun. Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine, broj: 151/03), koji je stupio na snagu 2. listopada 2003., mijenja se članak 114. Zakona i propisuje se plaćanje spomeničke rente za fizičke i pravne osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno povijesne cjeline. Spomenička renta, temeljem navedenog članka Zakona, plaća se mjesečno od 3,00 do 10,00 kuna po četvornom metru korisne površine poslovnog prostora koji se nalazi u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline, dok visinu spomeničke rente propisuje svojom odlukom Grad Zagreb, grad ili općina.
Navedenim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona iza članka 114. dodao se novi članak 114.a. kojim se propisalo plaćanje spomeničke rente po stopi 0,05% za fizičke i pravne osobe koje obavljaju taksativno navedene djelatnosti.
Kako se radi o dvjema spomeničkim rentama, prva se plaća ako se djelatnost obavlja u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline dok se druga plaća ako se obavljaju taksativno navedene djelatnosti, radi razlikovanja, o prvoj spomeničkoj renti govori se kao o direktnoj spomeničkoj renti, dok se druga naziva indirektna spomenička renta.
Oni porezni obveznici koji obavljaju djelatnost u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline, a djelatnost koju obavljaju pripada među djelatnosti za koje je temeljem članka 114.a Zakona propisana obveza plaćanja indirektne spomeničke rente, plaćaju i direktnu spomeničku rentu temeljem članka 114. Zakona i indirektnu spomeničku rentu prema članku 114.a Zakona po stopi 0,05% na ostvareni prihod od obavljanja djelatnosti.
Člankom 114b. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine, broj: 69/99, 151/03 i 157/03) propisano da se prihod od spomeničke rente iz članka 114. i članka 114.a Zakona može koristiti isključivo za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara, a uplaćuje se 60% u korist Grada Zagreba, grada ili općine na području koja je renta ubrana, a 40% u korist državnog proračuna za ostvarivanje nacionalnog programa.
Osnovica za obračun indirektne spomeničke rente prema članku 114.a stavak 2. Zakona je ukupan prihod odnosno primitak ostvaren obavljanjem djelatnosti za koju je Zakonom propisano plaćanje indirektne spomeničke rente.
Zakonom o bankama (Narodne novine, broj: 84/02) č1ankom 3. i 6. propisane su bankovne i ostale financijske usluge koje banke mogu obavljati ako za to dobiju odobrenje od Hrvatske narodne banke. Ostvareni prihod od obavljanja navedenih djelatnosti predstavlja osnovicu za obračun indirektne spomeničke rente temeljem članka 114.a stavak 2. Zakona. Shodno navedenom obveznici plaćanja spomeničke rente propisani su izmijenjenim člankom 114. i novim člankom 114.a. Zakona. Pripadnost spomeničke rente propisana je člankom 114.b. Zakona prema kojem se prihodi od spomeničke rente dijele na način da 60% pripada Gradu Zagrebu, gradu odnosno općini na području koja je renta ubrana, a 40% pripada državnom proračunu. Dakle pripadnost rente odredena je prema mjestu gdje je renta ubrana odnosno gdje su ostvareni prihodi od obavljanja djelatnosti, jer su prihodi od spomeničke rente namijenjeni zaštiti kultumih dobara koji se nalaze na području gdje je renta ubrana odnosno prihodi ostvareni.
S odgovorom upoznajte podnositelja upita.
Povratak na prethodnu stranicu