Ostalo - Druga mišljenja
Broj klase:410-01/04-01/42
Urudžbeni broj:513-07/04-2
Zagreb, 13.02.2004
Odgovori na pitanja sa seminara Porezne uprave
Dana 30. siječnja 2004. godine i 2. veljače 2004. godine održani su seminari u Zadru i Zagrebu za službenike Porezne uprave ne temu «Godišnja porezna priiava za 2003. godinu».
Na seminarima su postavljena pitanja u pisanom obliku na koja su službenici Središnjeg ureda Porezne uprave dali usmene odgovore, a koje sada dostavljamo i u pisanom obliku.

1. Nekretnina je stečena temeljem ugovora o doživotnom osiguranju, a prijenos vlasništva na nekretnini će se izvršiti nakon smrti primatelja uzdržavanja - vlasnika nekretnine. Supružnici su prijavili prebivalište na toj nekretnini i obavljali investicijsko održavanje predmetne nekretnine te računi glase na njihovo ime. Da li mogu ostvariti pravo na odbitkk temeljem Nanka 29. stavak 10. Zakona o porezu na dohodak?
Pravo na dio osnovnog odbitka za investicijsko održavanje ne mole se priznaai budući da se, temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju, vlasništvo nekretnine stječe nakon smrti primatelja uzdržavanja. Dakle, nije ispunjen jedan od osnovnih uvjeta za uvećanje osobnog
odbitka za investicijsko održavanje - dokaz o vlasništvu predmetne nekretnine za gradana koji je te radove obavio.

2. Da li se kod investicijskog održavana te gradnje kuće ili stana moraju uz godišnju poreznu prijavu priložiti izvorni računi buduću su na računu podaci o garanciji koje porezni obveznik treba za svoje korištenje?
Člankom 50. stavak 24. Pravilnika o porezu na dohodak propisano je da je porezni obveznik dužan priložiti godišnjoj poreznoj prijavi izvoni račun o izvedenim radovima odnosno uslugama za investicijsko održavanje. Porezna uprava priznat će i preslike računa
koji su ovjereni kod javnog bilježnika u izuzetnim slučajevima kad je poreznim obveznicima nužno da izvome račune zadrže za svoje potrebe.

3. Da li se priznaje dio osobnog odbitka ako na računu za PVC-stolariju nema posebno iskazane usluge ugradnje?
Ne mole se priznati uvećanje osobnog odbitka za investicijsko održavanje ako je na računu iskazan samo materijal, a ne i usluga ugradnje istog, u ovom slučaju, PVC-stolarije.

4. Ako je ugovor o stambenom kreditu sklopljen u inozemstvu, da Ii se plaćene kamate priznaju kao osobni odbitak? (Napomena: svu dokumentaciju obveznik ima prevedenu na hrvatski jezik).
Plaćene kamate po ugovoru o stambenom kreditu sklopljenom u inozemstvu ne priznaju se kao dio osobnog odbitka pri podnošenju godišnje porezne prijave.

5. Kada je poreznom obvezniku po sklop jenom ugovoru o autorskom honoraru za obav janje poslova dirigenta u gradskoj limenoj glazbi (koji ujedno sam i priprema skladbe za izvodenje) isplatitelj prilikom isplate umanjio primitke za 25% na ime paušalnih izdataka, može Ii se takvom obvezniku prilikom podnošenja godišnje porezne prijave priznati paušalno umanjenje primitaka za 40%, budući zbog toga i podnosi poreznu prijavu?
Člankom 18. stavak 12. Zakona o porezu na dohodak propisano je da se umjetnicima kojima se isplaćuju naknade za autorska djela priznaju i izdaci u visini 40% od ostvarenih primitaka. Iz upita je razvidno da isplatitelj dohotka za autorski honorar nije odbio izdatak od 40% što mole učiniti porezni obveznik u podnesenoj godšnoj poreznoj prijavi, a prije toga izdatka mole odbiti i 25% neoporezivog umjetničkog autorskog honorara, ako poreznoj prijavi priloži potvrde odgovarajuće umjetničke strukovne udruge ili autorske agencije da se radi o osobi sa statusom umjetnika odnosno da se u svakom pojedinom slučaju radi o umjetničkom autorskom djelu.

6. Što učiniti s poreznim prijavama koje stižu poštom, a nisu ispunjene (potpuno su prazne)?
Godišnje porezne prijave predaju se neposredno ispostavi Porezne uprave ili šalju preporučeno poštom. Ako su iste poslane preporučeno poštom, treba ih zaprimati i pozvati stranku da popuni sadržaj prijave. U slučaju kad se ne mole utvrditi identitet stranke koja je poslala neispunjenu poreznu prijavu, takvu prijavu ne treba zaprimati jer nijedan akt o postupanju po prijavi nije moguće dostaviti stranci.

7. Da Ii se priznaje kao osobni odbitak kod investicijskog održavanja račun za materijal bez usluge?
Ne mole se priznati uvećanje osobnog odbitka za investicijsko održavanje ako je na računu iskazan samo materijal bez obavljene usluge.

8. Koji se iznos u 2003. godini mote priznati kao osobni odbitak ako obveznik ima račun za investicijsko ulaganje u iznosu od 4.000,00 kn, a kasnije mu je odobren stambeni kredit za investicijsko održavanje i kamate su naplaćene u iznosu od S.000,00 kn?
Za porezno razdoblje poreznom obvezniku može se priznati dio osobnog odbitka po osnovi investicijskog održavanja u visini stvamo nastalih izdataka za te namjene ili po osnovi plaćenih kamata po namjenskom stambenom kreditu uz uvjete i na Win propisan odredbama Zakona o porezu na dohodak i uz propisane isprave.

9. Da li se obvezniku u 2003. godini mote priznati osobni odbitak za investicijsko ulaganje, a u 2004. godini za kamate po stambenom kreditu?
Ako je u 2003. godini korišten dio osobnog odbitka za investicijsko održavanje (financirano vlastitim sredstvima), a u 2004. godini porezni obveznik investicijsko održavanje financira sredstvima namjenskog stambenog kredita, porezni obveznik može u 2003. (po
osnovi vlastitih sredstava) i u 2004. godini (po osnovi plaćenih kamata) za navedene namjene koristiti uvećanje osobnog odbitka po toj osnovi.

10. Kad supružnici kupuju kuću vlastitim sredstvima da li mogu koristiti osobni odbitak po 12.000, 00 kn svaki pojedinačno ili samo jedan?
Za kupnju kuće vlastitim sredstvima porezni obveznik i njegov bračni drug mogu koristiti dio osobnog odbitka do 12.000,00 kn godišnje, svaki pojedinačno, uz uvjet da nemaju u vlasništvu useljivu nekretninu, da ugovor o kupnji stana glasi na oba bračna druga i da svaki bračni drug ima dokaz o plaćanju za kupnju stambenog prostom koji glasi na njegovo ime.

11. Da li se kupnja gradilišta može priznati kao osobni odbitak?
Kupnja gradilišta ne može se priznati kao dio osnovnog odbitka za stambene potrebe u smislu Zakona o porezu na dohodak.

12. Ugovor o namjenskom stambenom kreditu glasi na ime poreznog obveznika umrlog u 2002. godnti Obveze po tom kreditu izvršava supruga. Da li po tom kreditu ima supruga pravo na olakšice u svojoj prijavi za 2003. godini?
Mišljenja smo da u slučaju kada je bračni drug pravomoćnim rješenjem o nasljedivanju naslijedio nekretninu u kojoj stanuje (i u kojoj je stanovao s bračnim drugom - ostaviteljem) i nastavio s otplatom obveza po namjenskom stambenom kreditu po kojem je ta stambena jedinica kupljena, može koristiti taj dio osobnog odbitka uz uvjet da kod kreditora u ugovoru o namjenskom stambenom kreditu bude imenovan nositeljem kredita. Ovo stoga, što u drugim slučajevima banka, odnosno kreditor poreznom obvezniku - nasljedniku neće dostaviti potvrdu o plaćenm kamata po namjenskom stambenom kreditu, a koju isti mora priložiti uz svoju godišnju poreznu prijavu u svrhu korištenja porezne olakšice. Prijavi u tom slučaju mora priložiti i presliku pravomoćnog rješenja o nasljedivanju.

13. Namjenski kredit je podignut 1997. godine uz kamatu od 12% i sagradena je obiteljska kuća, a kamate godišnje iznose 12.000,00 kuna. Korisnik kredita je uselio u kuću 2000. godine, ali nije promijenio osobnu iskaznicm Budući da stvarno stanuje u sagradenoj kući na koju adresu plaća vodu, smeće, električnu energiju i naplaćuje prijevozne troškove do posla, ima Ii pravo na olakšicu s osnova kamata za podignuti namjenski kredit i čime će dokazati prebivalište ili uobičajeno boravište?
Porezni obveznik treba uz svoju godišnju poreznu prijavu priložiti dokaz da ima prebivalište na toj adresi (uvjerenje o prebivalištu).

14. Obveznik ima valjanu gradevinsku dozvolu na temelju koje je izgradio stambeni prostor za potrebe svog trajnog stanovanja (konkretno stambeni prostor iznad dijela objekta roditelja). Takoder posjeduje Ugovor o prijenosu prava korištenja dijela objekta u svrhu nadogradnje stambenog prostora. Etažiranje objekta još nije provedeno iz razloga 916 objekt nije u potpunosti dovršen tako da stan još nije uknjižen u zemljišnim knjigama. Obveznik je u 2003. godini uložio u svoj stambeni prostor radi poboljšanja uvjeta stanovanja (mijenja vanjsku stolariju) za koje posjeduje valjani račun o nabavci i montaži We Da Ii porezni obveznik ima pravo na korištenje osobnog odbitka do 12.000,00 kuna prema članku 29. stavak 10. Zakona o porezu na dohodak, a u vezi s člankom 50. stavak 19. točka 2. Pravilnika o porezu na dohodak?
U navedenom slučaju, porezni obveznik ne može koristiti dio osobnog odbitka za investicijsko održavanje postojećeg stambenog prostora, jer nije dovoljno pravo korištenja dijela objekta koji se održava, nego vlasništvo ili suvlasništvo stambenog prostora.

15. Korisnik stambenog kredita je jedan supružnik, a gradevinska dozvola i ugovor o gradnji je na drugog supružnika. Tko može koristiti porezne olakšice? Stan u kojem se živi, ugovorom o kreditu, uknjižen je kao vlasništvo banke. Da Ii se gradnja We smatra prvom nekretninom za porezne olakšice?
Iz pitanja proizlazi da se ne radi o izgmdnji prve nekretnine, jer porezni obveznik i njegov bračni drug već imaju stan u vlasništvu. U tom slučaju bračni drugovi ne mogu koristiti porezne olakšice po osnovi izgradnje stambenog prostora.

16. Da li je kod korištenja olakšice po osnovi kamate na namjenski stambeni kredit za kupnju stana prije 01.01.2003. godine potrebno dostaviti ugovor o kupoprodaji?
Da, potrebno je dostaviti presliku ugovora o kupoprodaji stambenog prostora.

17. Da li je kod korištenja olakšice po osnovi kamata na namjenski stambeni kredit koji je odobren prije 01.01.2003. godine za investicijsko održavanje potrebno dostaviti dokaz o vlasništvu?
Da, potrebno je dostaviti dokaz o vlasništvu (vlasnički list, presliku kupoprodajnog ugovora ili druge isprave kojima se dokazuje vlasništvo stambenog prostora poreznog obveznika ili njegovog bračnog druga).

18. Da li se sklopljen ugovor s Gradom za uvodenje plinifikacije i plaćene uplatnice Gradu smatraju olakšicom za investicijsko održavanje?
Ne, jer se u skladu s člankom 50. stavkom 24. Pravilnika o porezu na dohodak tai dio osobnog odbitka poreznom obvezniku može priznati za sva izvršena ulaganja na postojećem stambenom prostora u vlasništvu poreznog obveznika ili njegovog bračnog druga radi
poboljšanja uvjeta stanovanja. U konkretnom slučaju ne radi se o ulaganjima na postojećem stambenom prostoru več plaćanje priključka. Dio osobnog odbitka za te namjene moči če se priznati kada porezni obveznik izvrši radove na stambenom prostoru radi uvodenja plinskih instalacij a.

19 Smatra li se ugradnja alarma u postojećem stambenom objektu investicijskim održavanjem?
Da, može se smatrati investicijskim održavanjem na postojećem stambenom prostoru.

20. Da li se priključak vode, struje i kanalizacije plaćeno Vodovodu i Elektri smatra investicijskim održavanjem?
Ne, jer se u skladu s člankom 50. stavkom 24. Pravilnika o porezu na dohodak taj osobni odbitak poreznom obvezniku mole priznati ako su izvršena sva ulaganja na postojećem stambenom prostora u vlasništvu poreznog obveznika ili njegovog bračnog druga
radi poboljšanja uvjeta stanovanja. U konkretnom slučaju ne radi se o ulaganjima na postojećem stambenom prostoru već plaćanje priključaka. Dio osobnog odbitka za tu nammenu moći će se priznati kada porezni obveznik izvrši radove na stambenom prostoru radi uvodenja instalacija.

21. Da li se suvlasništvo u obiteljskoj kući (supružnici i roditelji), npr. 116 smatra useljivom nekretninom?
Da, useljivom nekretninom, za korištenja dijela osobnog odbitka po osnovi kupnje ili izgradnje stambenog prostora, smatra se vlasništvo stambenog prostora koji je opremljen osnovnom infrastrukturom neovisno o površini stambene jedinice.

22. Da li se vikendica smatra drugom nekretninom ukoliko nema infrastrukturu, a radi priznavanja kamate po stambenom kreditu ili priznavanja računa za infrastrukturu?
Useljivom nekretninom, za korištenja dijela osobnog odbitka po osnovi kupnje ili izgradnje stambenog prostora, smatra se vlasništvo stambenog prostora koji je opremljen osnovnom infrastrukturom neovisno o površini stambene jedinice. Iz navedenog proizlazi da ako stambena jedinica nema osnovnu infrastrukturu ne smatra se useljivom nekretninom. U tom slučaju porezni obveznik mole koristiti dio osobnog odbitka za kupnnu ili izgradnnu stambenog prostora kao prve nekretnine.
Priznavanje računa za opremu infrastrukture kuće za odmor kao dio osobnog odbitka za investicijsko održavanje postojećeg stambenog prostora, poreznom obvezniku ne može se priznati, jer je riječ o kući za odmor dakle stambenoj jedinici u kojoj porezni obveznik trajno ne boravi, a što je jedan od uvjeta za priznavanje dijela osobnog odbitka za tu nammenu.

23. Da li se priznaje u osobni odbitkk izrada i ugradnja kuhinje?
Ne, izrada i ugradnja namještaja ne smatra se investicijskim održavanjem.

24. Da li se mogu priznati kamate na nenamjenski stambeni kredit ukoliko postoji potvrda banke?
Ne. Odredbama članka 29. stavka 12. Zakona o porezu na dohodak, propisano je da ako porezni obveznik kupnju ili izgradnju stambenog prostora i investicijsko održavanje postojećeg stambenog prostora financira sredstvima namjenskog stambenog kredita, otplata kamata po tom kreditu, a najviše do 12.000,00 kuna godišnje, smatra se osobnim odbitkom.

25. Da li djeca mogu koristiti olakšicu za investicijsko održavanje ukoliko su nekretnine u vlasništvu rodite ja?
Ne. Dio osobnog odbitka po osnovi investicijskog održavanja postojećeg stambenog prostora porezni obveznik može koristiti ako je stambeni prostor koji se održava u vlasništvu poreznog obveznika ili njegovog bračnog druga.

26. Da li supruga može koristiti olakšicu za plaćene kamate na stambeni kredit (uz potvrdu), a nekretnina je u isključivom vlasništvu supruga?
Ne, supruga ne može koristiti dio osobnog odbitka za kupnju ili izgradnju stambenog prostora, iako je nositelj namjenskog stambenog kredita i posjeduje potvrdu o plaćenim kamatama po tom kreditu, obzirom da nije vlasnik odnosno suvlasnik stambenog prostora koji je kupljen ili izgraden.

27. Obitelj je od Ministarstva za javne radove, obnovu i gradite jstvo, Uprava za prognanike, povratnike i izbjeglice dobila suglasnost za dodjelu na korištenje stambeni objekt na području posebne državne skrbi I skupine (Hrvasska %stajnica). Za uredenje istog, tijekom 2003. godine uložili su vlastita sredstva. Materijal i radove obavio je ovlašteni obrtnik te za iste izdao pravovaljani račun u kojem je iskazana i nabava materijala i rad Da li se taj račun može uvrstiti u poreznu prijavu za 2003. godinu budući taj stambeni objekt nije u vlasništvu obitelji, nego Republike Hrvaiske? To je prvo rješavanje stambenog pitanja obitelji, all još uvijek nije regulirano vlasništvo.
Ne. Porezni obveznik može, uz uvjete i na način propisan odredbama Zakona o porezu na dohodak koristiti dio osobnog odbitka po osnovi investicijskog održavanja postojećeg stambenog prostora koji je u vlasništvu poreznog obveznika ili njegovog bračnog druga.

28. Da li lijek mora biti na listi lijekova?
Ne. Odredbama č1anka 50. stavka 16. Pravilnika o porezu na dohodak propisano je da se zdravstvenim uslugama smatra i nabava lijekova koji su propisani na recept, kupljeni u Republici Hrvatskoj, a koji mogu biti registrirani u Republici Hrvatskoj ili ne. Obzirom na navedeno, pojedini lijekovi, osobito koji nisu registrirani u Republici Hrvatskoj, ne moraju biti na listi lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. U slučaju dvojbi da li su takvi lijekovi propisani na recept, u skladu s člankom 67. stavkom 2. Pravilnika, Porezna uprava može zatražiti tumačenje Ministarstva zdravstva.

29. Treba Ii se isključivo pridržavati liste lijekova HZZO-a i Pravilnika o ortopedskim pomagalima? Apr. može li se zubni most priznati ako nije na listi HZZO-a?
Lista lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranja i Pravilnik o ortopedskim i drugim pomagalima mogu se koristiti u slučaju dvojbi da Ii je neki lijek propisan na recept ili da Ii se radi o ortopedskom ili drugim pomagalima. Medutim, to nije isključivo pravilo te Porezna uprava mole u slučaju nejasnoća zatražiti, u skladu s člankom 67. stavkom 2. Pravilnika, tumačenje nadležnog ministarstva.
Zubni most, ako nije naveden u popisu Pravilnika o ortopedskim i drugim pomagalima kao stomatološko pomagalo, mole se priznati kao dio osobnog odbitka po osnovi zdravstvenih usluga i to za stomatološke usluge i protetske nadomjeske, uz izvorni račun i druge uvjete propisane Zakonom i Pravilnikom o porezu na dohodak.

30. Da li porezni obveznik može koristiti osobni odbitak za uzdržavanje pastorke ako nema rješenje o usvojenju i otac pastorke ne koristi taj odbitak?
Da, mole se koristiti osobni odbitak za uzdržavanje pastorka.

31. Kako se može koristiti olaHica za uzdržavanog člana koji je u radnom odnosu ili prima poljoprivrednu mirovinu, a ukupna primanja su mu niža od 7.200,00 kuna godišnje, odnosno niža od 600,00 kuna mjesečno. Mote Ii porezni obveznik iskoristiti osobni odbitak od 7.200,00 kuna godišnje ili samo razliku izmedu tog iznosa i ukupnih godišnjih primanja uzdržavanog č1ana?
Člankom 50. stavkom 4. Pravilnika o dohodak propisano je da uzdržavnim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom smatraju oni članovi uže obitelji čiji dohodak i drugi primici ne prelaze 7.500,00 kuna godišnje. Ako uzdržavani član uže obitelji i/ili dijete ostvari dohodak do 7.500,00 kuna na godišnjoj razini, mole kao porezni obveznik ostvariti pravo na osobni odbitak u iznosu 1.500,00 kuna za svaki mjesec, a najviše do 7.500,00 kuna.

32. Otac je koristio olakšicu za uzdržavanog člana u razdoblju 1.1. do 31.7.2003. Sin se zaposlio 1.8.2003. i otac je zaključio razdoblje korištenja olakšice s datumom 31.7.2003. Sin je ostvario zaradu u ukupnom iznosu 9.000,00 kuna za 2003. godinu. Mogu Ii otac i sin podnijeti prijavu poreza na dohodak tako da sin koristi olakšicu od 6.-12. mjeseca, a otac od 1. do kraja S. mjeseca 2003. godine?
Sin ne mole biti uzdržavani član po članku 29. stavku 3. Zakona o porezu na dohodak radi čega:
- sin mole podnijeti poreznu prijavu i na 9.000,00 kuna zarade po kojoj je platio porez ostvariti pravo na povrat radi korištenja mogućeg godišnjeg osobnog odbitka.
- otac je obvezan podnijeti poreznu prijavu i brisati sina kao olakšicu za cijelu godinu što znači da će biti dužan uplatiti porez o toj osnovi.

33. Umirov jenici nemaju pravo na korištenje olakšice za brdsko planinska područja. Što je s olakšicom za uzdržavane članove?
Umirovljenik ima pravo na korištenje uvećanog osobnog odbitka ako ima prebivalište i boravi na području posebne državne skrbi i brdsko-planinskom području prema članku 40. stavku 1. točka 3. Zakona o porezu na dohodak, a i za uzdržavane članove uže obitelji ako oni imaju prebivalište i borave na tim područiima. Medutim, moguće je da de se osobni odbitak za samog umirovljenika koji ima prebivalište i boravi na brdsko planinskom području utvrditi u visini njegove mirovine, a ne osobnog odbitka od osnovice za brdsko-planinska područja. Ovo u slučaju ako je mirovina toga umirovljenika veća od 2.250,00 kuna mjesečno.

34. Da li umirovljenik koji živi na brdsko planinskom području i prima mjesečnu mirovinu u iznosu 4.000,00 kuna koristi osobni odbitak 2.550,00 kuna mjesečno ili 2.550,00 x 50 %?
Ovaj umirovljenik može koristiti osobni odbitak do 2.250,00 kuna mjesečno propisan za brdsko-planinska područja, a može koristiti do 2.550,00 kuna mjesečno po osnovi mirovine, odnosno do iznosa mirovine odnosno tj. što mu je povoljnije.

35. Osoba odnosno porezni obveznik nije promijenio podatak na poreznoj karticiobrascu PK Što treba predati uz poreznu prijavu kao dokaz da boravi na brdskoplaninskompodručju? Kako će porezni obveznik dokazati da je osim što ima prebivalište na brdsko planinskom području, tamo i boravio?
Skrećemo pozomost na uputu Porezne uprave - Središnjeg ureda o priznavanju osobnog odbitka za porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na brdsko - planinskim područjima,-klasa: 410-01/03-01/990, ur.broj: 513-07/03-2 od 30. listopada 2003. godine.

36. Porezni obveznik ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada, živi na području posebne državne skrbi i obitelj mu živi na području posebne državne Ark Da li se pod III.] prijave poreza na dohodak za 2003. popunjavaju podaci (na koji način)?
Porezni obveznik, pod III.1. godišnje porezne prijave popunjava podatke s faktorima osobnog odbitka iz članka 29. stavka 2. Zakona, što znači za sebe faktor 1,00 ili 1,25 (ako je osoba s invaliditetom), za uzdržavane članove 0,40, za prvo dijete 0,42 itd.

37. Kako popuniti prijavu ako se utvrdi da je osoba u toku godine koristila olakšicu za područje posebne državne skrbi?
Porezni obveznik je tijekom godine na plaći iskoristio olakšicu zbog nezakonitog postupanja poslodavca. U poreznu prijavu će upisati stvame podatke iz obrazac PK-1/PK-2, a na način kako je to poslodavac popunio odnosno obračunavao tijekom godine. Medutim, poslodavcu treba uputiti nadzor i sankcionirati ga zbog nezakonitog postupanja pri obračunu i plaćanju poreza (članak 33. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak).

38. Da Ii na računima od ljekarne treba biti ime i prezime?
Prema uputi Središnjeg ureda Porezne uprave, klasa: 410-01/04-01/42, ur.broj: 51307/04-1 od 27. siječnja 2004. godine, pod točkom 1.3. navedeno je da pri utvrdivanju poreza na dohodak za 2003. godinu ne treba biti upisano ime i prezime.

39. Da 1i uz račune za zdravstvene usluge treba priložiti potvrde o njihovom plaćanju ako na računu ne piše da je plaćen?
Ne, jer su računi izdani iz naplatnih uredaja istodobno i plaćeni.

40. Da Ii se za olakšice za zdravstvene usluge može koristi plaćeni hotelski račun za smještaj zbog preporučene medicinske rehabilitacije npr. u Varaždinskim toplicama?
Ne mole. Pri utvrdivanju poreza na dohodak priznaje se odbitak samo za usluge liječenja, a ne i za uslugu smještaja.

41. Da Ii porezni obveznik ima izbor npr. ako je podigao stambeni kredit i kamate u iznosu u 2003. godini su bile manje od 12.000,00 kuna, koristiti i račun za gradnju stambeno prostora (račun glasi na iznos veći od 12.000,00 kuna)?
Prema članku 29. stavku 12. Zakona o porezu na dohodak porezni obveznik ne mole istodobno koristiti dio osobnog odbitka za stambene potrebe financirane iz vlastitih sredstva, a i dio osobnog odbitka za kamate po namjenskom stambenom kreditima.

42. U svezi s tzv. «Čačićevim stanovima» kod kredita na poček, da Ii se učešće može smatrati poreznom olakšicom?
Ne. Radi se o vlastitim sredstvima kojima mogu biti financirana kupnja stana ili kuće odnosno radovi na izgradnji ili održavanju stana ili kuće, a ne i učešće za stambeni kredit kojim će se stan ili kuća kupiti, izgraditi ili održavati. U ovom slučaju učešće se smatra vlastitim sredstvima pa porezm obveznik ne mole koristiti olakšicu za plaćene kamate po
namjenskom stambenom kreditu.

43. Da Ii porezni obveznik koji
gradi kuću, a nema sklopljen ugovor o gradnji s ovlaštenim izvodačem radova nakon 1. siječnja 2003. može koristiti poreznu olakšicu za gradnju kuće ako u tu svrhu priloži gradevinsku dozvolu, račun obrtnika (npr. o ugradivanju stolarije) ?
Porezni obveznik mora imati ugovor s registriranim izvodačem. Medutim, s obzirom da se gradnja kuće najčešće obavlja u fazama, ako ima ugovor s registriranim obrtnikom o ugradnji stolarije tada se olakšica za te namjene priznaje.

44. Da li se kopanje bunara pokraj obiteljske kuće smatra olakšicom za stambene potrebe?
Kopanje bunara pokraj obiteljske kuće ne smatra se gradnjom stambenog prostora (kuće ili stana), stoga ne mole biti olakšica za stambene potrebe (članak 50. stavak 23. Pravilnika o porezu na dohodak).

45. Da Ii se u troškove stana, sukladno članku 50. Pravitnika o porezu na dohodak, kao olakšica priznaju i troškovi projektiranja kuće ili stana?
Troškovi projektiranja kuće ili stana ne smatraju se troškovima gradnje kuće ili stana. (članak 50. stavak 23. Pravilnika o porezu na dohodak).

46. Porezni obveznik je imao stan u vlasništvu kojeg je prodao te je u 2003. kupio novi stan. Da Ii se kupnja tog stana smatra kupnjom prve nekretnine u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak?
Ne, kupnja stana nakon prodaje prijašnjeg stana ne smatra se kupnjom prve nekretnine.

47. Treba li priložiti izjavu da će se porezni obveznik u kupljeni prostor trajno useliti i i4java da na području RH i inozemstva nema u vlasnOtvu use jivu nekretnnm Da Ii to moraju biti dvije izjave na dva papira?
Ne, izjave mogu biti napisane na jednom papiru.

48. Da li se mora priložiti preslika gradevinske situacije ili treba biti original?
Uz poreznu prijavu obveznik mora priložiti izvomu gradevinsku situaciju.

49. Obveznik ima sklopjen ugovor sa zidarima do IZ000,00 kuna. Da Ii supruzi možemo priznati ugovor za krovište do 12. kuna?
Ako se radi o gradnji kuće, supruga može koristi dio osobnog odbitka po toj osnovi ako gradevinska dozvola glasi i na nju kao i račun o izvedenom radu ili
obavljenoj usluzi.

50. Kuća je izgradena prije 10 godina i nije dovršena. Da Ii se za dovršenje kuće u 2003. godini priznaju olakšice za izgradnju stambenog prostora ili za investicijsko održavanje?
Ako porezni obveznik u toj kući ima prebivalište i boravi tj. ima u vlasništvu useljivu nekretninu, može mu se priznati pod propisanom uvjetima osobni odbitak za investicijsko održavanje.

51. Da Ii vlasnički list mora biti star najviše 6 mjeseci?
Ne.

52. Porezni obveznik za 2003. koristi kamate, iduće godine može koristi vlastita sredstva. Gubi Ii pravo slijedećih godine na olakšicu za otplatu kamata? Ako za 2003. koristi olakšicu za investicijsko održavanje, da Ii iduće godine može koristiti kamate?
Ako porezni obveznik održavanje stana financira dijelom iz vlastitih sredstava, a dijelom iz kredita moguće je da za 2003. koristi dio osobnog odbitka do 12.000,00 kuna za održavanje financirano vlastitim sredstvima, a za 2004. godinu i iduće godine može nastaviti koristiti osobni odbitak po osnovi kamata za tu namjenu uz propisane uvjete.

53. Gradevincka dozvola za gradnju kuće glasi na oba bračna druga. Jedan od bračnih drugova podiže stambeni kredit za jedan dio vrijednosti kuće. Da Ii tom bračnom drugu priznati kamate kao osobni odbitak u cijelosti ili samo 50% budući supruga ne mote koristiti osobni odbitak jer nema oporezivog dohotka?
Porezni obvezni ima pravo na 12.000,00 kuna godišnje olakšice po osnovi kamata po namjenskom stambenom kreditu za gradnju kuće.

54. Da li se kao porezna olakšica može koristiti izdatak za kupnju gradilišta s gradevinskom dozvolom?
Ne mole.

55. Ako su vlasnici kuće u kojoj je izvršeno investicijsko održavanje majka (vlasnica Y2 kuće) i dijete (vlasnik Y2 kuće), a račun za investicijsko održavanje koji glasi na dijete odnosno poreznog obveznika u iznosu 13.500,00 kuna. Da li porezni obveznik može koristiti olakšicu u iznosu 1Z000,00 kuna ili samo 6. 000,00 kuna?
Porezni obveznik mole koristiti poreznu olakšicu po godišnjem obračunu poreza na dohodak za 2003. u iznosu do 12.000,00 kuna (članak 29. stavak 10. i 11. Zakona i članak 50. stavak 19. Pravilnika). Naime, radi se o dva porezna obveznika koji su suvlasnici navedenog stambenog prostora pa bi oba porezna obveznika imala pravo koristiti olakšicu do 12.000,00 kuna godišnje za različite vrste radova uz prilaganje potrebnih isprava koje uključuju i račun koji mora glasiti na ime jednog ili drugog poreznog obveznika.

56. Mote li zaštićeni najmoprimac koristi olakšicu za investicijsko održavanje ako je ulagao u kupaonicu?
Ne mole, zbog toga što porezni obveznik, u ovom slučaju, nije vlasnik stana.

57. Vezano za uputu Klasa: 410-01104-01142, Ur. broj. 513-07104-1 od 27. siječnja 2004., str. 10, predzadnji stavak, pitanje: ima Ii porezni obveznik pravo na dio osobnog odbitka po osnovu kamata po tom kreditu za kupnju stana u 2003. godini i nadalje ako u 2004. godini koristi dio osobnog odbitka po osnovu kamata za kupnju i dio osobnog odbitka za investicijsko održavanje?
Može, do ukupno 12.000,00 kuna godišnje (financirano sredstvima namjenskog stambenog kredita po tim osnovama).

58. Da li se u troškove in vesticijskog održavanja priznaje: - ugradnja bojlera za toplu vodu u kupaoni i kuhinji? Da. - vanjski priključak vode, struje, plina? Ne.
- račun komunalnom poduzeću za vanjske priključke? Ne.
- račun komunalnom poduzeću ili općini za suftnanciranje vodovoda ? Ne. - zamjena facade kuće? Da.
- pretvaranje postojećeg tavana u stambeni prostor? Ne, ako gradi zasebnu stambenu jedinicu, a ako se radi o dovršenju postojeće stambene jedinice - da.
14
Za dohodak ostvaren nesamostalnim radom na radnom mjestu voditelja ekonomskopropagandnog programa u privatnoj TV postaji trebali su biti ili će trebati obračunati i uplatiti doprinose za obvezna osiguranja u kojem slučaju toj osobi treba priznati kao izdatkk na tom obliku dohotka uplaćeni doprinos za obvezno mirovinsko osiguranje iz primitka. U dijelu naknade koju ta osoba ostvaruje povremeno kao glazbenik mogu mu biti priznavani izdaci u visini 40 % od primitka jer se radi o umjetničkom honoraru, a uz prethodno priznavanje 25 neoporezivog umjetničkog autorskog honorara ako poreznoj prijavi priloži potvrdu autorske agencije ili umjetničke strukovne udruge da se radi o autoru - umjetniku odnosno da je ta osoba honorare ostvarila za umjetnička autorska djela.

72. Porezni obveznik - podnosite j porezne prijave poreza na dohodak za 2003. godinu podnio je prijavu Odjelu za nadzor u svezi s obavljanjem poreznog nadzora kod obrtnika-izvodača radova koji je u 2003. godini na teme ju sklop jenog ugovora sa ovim poreznim obveznikom, koji je ovjeren kod javnog bilježnika, bio dužan istome po izvršenoj uplati izdati račun za izvršene radove. Kako postupid glede priznavana izdataka za naručene radove po ugovoru, koji su plaćeni ali za njih nisu izdani računi te ih porezni obveznik ne može priložiti uz godišnju poreznu prijavu, odnosno kako postupiti po primitku zapisnika o izvršenom poreznom nadzoru?
Poreznog obveznika treba uputiti da u poreznu prijavu navede pripadajući iznos tog dijela osobnog odbitka u visini stvamo plaćenog izdatka, a najviše do 12.000,00 kuna, a istodobno ga informirati da njegova porezna prijava neće biti obradena i da rješenje neće biti doneseno sve dok rješenje po zapisniku o činjenicama utvrdenim u eksternom nadzoru neće biti konačno.

73. Kako utvrditi dohodak poreznog obveznika - obrtnika koji nije u sustavu PDV-a a vodi poslovne knjige i ostvaruje dohodak s osnove najma stana ili s osnove zakupa poslovnog prostora. Da li mu se priznaju troškovi u iznosu 30% od ostvarenih primitaka te da li se donosi rješenje o utvrdivanu poreza na dohodak od imovine.
Načelno se u skladu s člankom 37. Zakona o porezu na dohodak takvom poreznom obvezniku utvrduje dohodak od imovine i to kao razlika izmedu ostvarenih primitaka od iznajmljivanja i paušalnih izdataka u visini 30 % primitaka. Predujam poreza se utvrduje rješenjem od osnovice dohotka, a po stopi od 15 % i prirez. Medutim, takvog poreznog obveznika trebalo bi staviti pod nadzor budući da je teško za pretpostaviti da mu ukupni primici od obavljanja obrnčke djelatnosti, osim ako mu ta djelatnost nije na samom početku, a i od iznajmljivanja ne prelaze na godišnjoj razini iznos od 85.000,00 kuna. Navedeno je od značaja i na utvrdivanje i plaćanje obveze poreza na dodanu vrijednost, od obrta, a i od iznajmljivanja (ili samo od obrt ako iznajmljuje stambeni prostor), a u segmentu dohotka i na visinu priznavanja izdataka (u kom slučaju bi se radilo o stvamim, dokumentiranim, a ne paušalnim izdacima), a i na moguću primjenu propisanih viših poreznih stopa od 15 %.

74. Ako je obrtnik u sustavu PDV-a i ostvaruje dohodak s osnove najma stambenog prostora, da li mu se porez utvrduje po odbitku uz priznavanje 30% troškove od ukupnih primitaka i kako se prikazuj navedeni dohodak?
Ako je porezni obveznik obveznik poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, tada i dohodak od imovine mora utvrdivati na temelju poslovnih knjiga (stvami primici i izdaci), s tim da za najam stambenog prostora ne obračunava porez na dodanu vrijednost.
15

75. Porezni obveznik je u stalnom radnom odnosu, ustupio je pravo na vlastito autorsko djelo na vremenski period od 5 godina. Da li ostvareni dohodak oporezivati po članku 15. stavak 2. točka 2. ili članku 15. stavak 4. točka 3. Zakona o porezu na dohodak?
Ako porezni obveznik ostvaruje trajno dohodak ustupanjem vlastitih autorskih djela drugima na korištenje uz naknadu, treba ga tretirati kao obveznika koji obavlja trajnu samostalnu djelatnost (pa i uz stalni radni odnos) prema članku 15. stavku 2. točki 2. Zakona o porezu na dohodak. Ako pak je to više ili manje autorsko djelo jednokratne naravi može se tretirati taj dohodak kao dohodak od druge povremene samostalne djelatnosti. Ako je isplata naknade ugovorena jednokratno ili u nekoliko obroka istu treba tretirati kao dohodak od druge samostalne djelatnosti. Ako je pak ugovorena u dužem vremenskom razdoblju (npr. kroz cijelo trajanje ustupanja) treba ju tretirati kao dohodak od trajne samostalne djelatnosti.
Povratak na prethodnu stranicu