Opći porezni zakon - Utvrđivanje činjenica u poreznom postupku
Broj klase:050-01/03-01/36
Urudžbeni broj:513-07/03-4
Zagreb, 19.11.2003
Nadzor poreznih obveznika koji obavljaju odvjetničku djelatnost
Područni ured Zagreb u dopisu Klasa: 471-02/03-01/1236 Ur. broj: 513-07-01-03-18 od 06.11.2003. godine izložio je problematiku vezanu uz nadzor poreznih obveznika koji obavljaju odvjetničku djelatnost, a koja se očituje u osporavanju prava uvida u sudske spise sa obrazloženjem čuvanja odvjetničke tajne, kao i nemogućnost dobivanja podataka od nadležnih sudova o održanim raspravama na kojima su sudjelovali pojedini odvjetnici. Predlaže se, također, da se od Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave zatraži očitovanje u vezi zaključka Upravnog odbora Hrvatske odvjetničke komore od 16. ožujka 2000. godine prema kojem odvjetnici nisu dužni predati na uvid spise, popise stranaka i ugovore o zastupanju ako to nije odredio nadležni sud.U vezi navedenoga u nastavku odgovaramo:
 
Ovlašteni djelatnici Porezne uprave obavljaju nadzor u okviru kojega pregledavaju dokumentaciju, poslovne knjige i druge isprave radi utvrđivanja jesu li porezne obveze obračunate, iskazane, te uredno i pravodobno izmirene. U postupku nadzora porezno tijelo ovlašteno je od poreznog obveznika, ali i drugih osoba ili nadležnih tijela tražiti i dodatne obavijesti o njegovom poslovanju u zemlji i inozemstvu, kao i o izvorima sredstava za nabavu poslovne i osobne imovine (članci 64. do 71. Općeg poreznog zakona).
 
Osim poslovnih knjiga i dokumentacije sa kojom raspolaže porezni obveznik u postupku nadzora odvjetnika kao i u nadzoru drugih poreznih obveznika koriste se i svi drugi raspoloživi izvori podataka (vlastite evidencije Porezne uprave, podaci kojima raspolaže Odvjetnička komora, osiguravajuća društva, banke, sudovi, ministarstva i druge institucije).
 
Ovisno o predmetu nadzora (dohodak, dobit, PDV, obavezni doprinosi i dr.) nadzorom će biti obuhvaćene sve činjenice relevantne za ispravno utvrđivanje porezne osnovice sa posebnim osvrtom na ispravnost i pravodobnost iskazivanja prihoda i rashoda, njihovu vjerodostojnost, te pravilnost iskazivanja porezno priznatih i nepriznatih izdataka/rashoda sukladno zakonskim odredbama. Svakako će biti obuhvaćena primjena članka 19. stavak 3.Zakona o porezu na dohodak i članka 15. Zakona o porezu na dodanu vrijednost kojima je propisana obveza izdavanja računa za svaku obavljenu uslugu, kao i provjera jesu li sve primljene uplate evidentirane u poslovnim knjigama obveznika poreza na dohodak, odnosno jesu li u prihode razdoblja uključene sve obavljene usluge prema stupnju dovršenosti kod obveznika poreza na dobit.
 
Podaci o broju sudbenih parničnih i izvršnih postupaka, postupaka za prisilnu nagodbu i stečaj, izvanparničnih postupaka zemljišnoknjižnih, upravnih, postupaka za upis u sudski registar, postupaka zbog povrede radne dužnosti, postupaka pred ustavnim sudom i ostalim postupcima, te zaključenim kupoprodajnim, darovnim i drugim ugovorima, sudjelovanje na konferencijama, mogu se pribaviti iz pisarnice odvjetnika koju je temeljem članka 24. Zakona o odvjetništvu («Narodne novine» broj 9/94.) dužan voditi. Koristeći podatke o broju postupaka i vrsti obavljenih usluga iz spisa predmeta utvrdit će se, jesu li za iste ispostavljeni računi, te točnost iskazivanja primitaka u poslovnim knjigama.
 
Posebna pozornost obratiti će se na ispravnost iskazivanja prihoda po ugovorima zaključenim sa pravnim osobama o pružanju pravne pomoći u paušalnom iznosu (prema članku 38. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika obavezno je zaključivanje ovih ugovora u pisanoj formi i njihova prijava Odvjetničkoj komori) i po ugovorima o imovinsko - pravnim stvarima po kojima odvjetnici sa strankom mogu ugovoriti nagradu za rad u razmjeru s uspjehom u postupku, a koji također mora biti u pisanoj formi.
 
Nadzorom će biti obuhvaćene i činjenice koje nisu u svezi s djelatnošću poreznog obveznika, a koje mogu upućivati na netočno utvrđenu poreznu obvezu. Stoga, ako je poduzetnik fizička osoba, inspekcijski nadzor može obuhvaćati i one činjenice koje nisu u vezi s njegovom gospodarskom djelatnošću (članak 99. stavak 4. OPZ-a). Navedena odredba omogućava poreznom tijelu da inspekcijskim nadzorom utvrdi činjenice o stečenoj privatnoj imovini i izdacima za privatne potrebe ako su iste u nesrazmjeru s prijavljenim dohotkom, te na temelju njih procijeni poreznu osnovicu fizičke osobe (članak 79. stavak 4. OPZ-a).
 
Kod odvjetničkih društava, kao i kod drugih trgovačkih društava, porezno tijelo provjerava odnose vlasnika društva i društva ako su bitni za oporezivanje (pogodovanja, popusti, izuzimanja i isplate dobiti i druge činjenice od utjecaja na poreznu osnovicu). Dakle, prilikom obavljanja nadzora odvjetničkog društva inspektor je ovlašten utvrđivati osim činjenica bitnih za oporezivanje društva i druge činjenice bitne za oporezivanje člana društva.
 
Porezni obveznik, ili osoba koju on imenuje, dužan je davati obavijesti, predočavati poslovne knjige i evidencije, poslovnu dokumentaciju i druge isprave bitne za pravilno utvrđivanje porezne obveze (članak 67. OPZ-a).
Odvjetnici su porezni obveznici kao i svi drugi građani, stoga su u postupku inspekcijskog nadzora dužni sudjelovati na način kako to propisuju porezni propisi, dakle omogućiti provođenje nadzora stavljanjem na raspolaganje ne samo poslovnih knjiga i evidencija, nego i sve druge raspoložive dokumentacije uključujući sve vrste ugovora, spise predmeta bez obzira na njihovu prirodu i sadržaj i druge pomoćne evidencije značajne za provjeru činjenica bitnih za utvrđivanje porezne obveze.
 
Iako se odvjetnici opiru mogućnosti uvida u odvjetničke spise pozivajući se na odvjetničku tajnu propisanu člankom 13. Zakona o odvjetništvu {odvjetnik je dužan, čuvati kao odvjetničku tajnu sve što mu je stranka povjerila ili što je u zastupanju stranke na drugi način saznao) činjenica je, da bi uvažavanjem takvog stava jedan dio financijskog poslovanja odvjetnika ostao izvan kontrole.
 
Obaveza čuvanja profesionalne tajne za odvjetnike, ali i za druge službene osobe proizlazi i iz članka 27. Zakona o zaštiti tajnosti podataka u kojem se navodi ^profesionalnu tajnu predstavljaju podaci o osobnom ili obiteljskom životu stranaka koje saznaju svećenici, odvjetnici, zdravstveni i socijalni djelatnici, i druge službene osobe u obavljanju svog poziva».
 
Obaveza čuvanja podataka koji se doznaju u poreznom postupku za službene osobe proizlazi i iz članka 8. OPZ-a. Dakle, obaveza čuvanja profesionalne i službene tajne za službene osobe u postupku inspekcijskog nadzora proizlazi i iz OPZ-a i iz Zakona o zaštiti tajnosti podataka, te je stoga neutemeljena tvrdnja odvjetnika da se uvidom u spise narušava tajnost podataka njihovih klijenata. Onemogućavanje uvida u spise predmeta znači zapravo onemogućavanje nadzora dijela poslovanja.
 
Ako porezni obveznik odbije sudjelovati u poreznom postupku ili onemogućava njegovu provedbu tako što odbija dati poslovne knjige i dokumentaciju, ne izdaje propisane račune ili ne vodi poslovne knjige uredno, točno i pravodobno, ako ne iskazuju sve poslovne primitke i izdatke, ili ako podatke za oporezivanje ne može dokazati vjerodostojnom dokumentacijom porezno tijelo procijenit će poreznu osnovicu (članak 79. OPZ-a).
 
U vezi utvrđivanja porezne obveze odvjetnika procjenom i potvrde stajališta da dostava spisa odvjetnikove stranke u postupku inspekcijskog nadzora ne može predstavljati povredu kodeksa odvjetničke etike jer je spis zatražen radi utvrđivanja činjeničnog stanja odnosno radi utvrđivanja poreza na dohodak, skrećemo vam pozornost na presudu Upravnog suda Republike Hrvatske Us-7775/97-4 od 11. studenog 1999. godine u čijem obrazloženju se navodi: «...Uvidom u spis predmeta vidljivo je daje tužiteljica u poreznoj prijavi za 1995. godinu iskazala dohodak od obavljanja odvjetničke djelatnosti u iznosu od 35.214,82 kn koja prijava nije prihvaćena pa je porez na dohodak utvrđen procjenom i usporedbom nakon obavljenog nadzora.
 
Iz zapisnika o obavljenom nadzoru poslovnih knjiga i poslovne dokumentacije proizlazi da tužiteljica nije izdavala račune za obavljene usluge. Tvrđenoje naime, daje na žiro račun tužiteljice izvršena uplata, pored ostalih navedenih stranaka i stranke D.S. koji iznos je stranci isplaćen 15. studenog 1995., a za koju uslugu tužiteljica nije izdala račun.
 
Ovako utvrđeno činjenično stanje pred prvostupanjskim upravnim tijelom tužiteljica svojim tužbenim navodima ničim nije dovela u sumnju već u tužbi zapravo navodi da nije dokazano daje izvršenu uslugu naplatila te daje opravdano otklonila dostavu konkretnog spisa Poreznoj upravi pozivom na kodeks odvjetničke etike.
S obzirom na nesporno činjenično stanje u ovoj upravnoj stvari, upravno je tijelo prvog stupnja i po ocjeni ovog Suda pravilno postupilo kada je porez na dohodak za 1995. godinu tužiteljici utvrdilo temeljem članka 16. Zakona o porezu na dohodak («Narodne novine» br. 25/95 i 106/96). Prema članku 16. stavku 6. citiranog Zakona, ako porezni obveznik ne ispunjava svoje obveze glede vođenja poslovnih knjiga te iskazivanja svih poslovnih primitaka i izdataka Porezna uprava može procijeniti poreznu osnovicu i utvrditi oporezivi dohodak na temelju obavljenog nadzora, usporedbom s poreznim obveznikom koji obavlja istu ili sličnu djelatnost, ili na temelju drugih podataka o poslovanju poreznog obveznika.
 
Također valja reći da Sud u cijelosti prihvaća stajalište tuženog tijela da dostava traženog spisa ne može predstavljati povredu kodeksa odvjetničke etike, odnosno da bi dostava spisa mogla naškoditi stranci, jer je konkretni spis zatražen radi utvrđivanja činjeničnog stanja odnosno utvrđivanja poreza na dohodak tužiteljici.»
Budući da je Upravni sud Republike Hrvatske u naprijed citiranoj presudi prihvatio stajalište da dostava spisa radi utvrđivanja činjeničnog stanja u svrhu oporezivanja ne može predstavljati povredu kodeksa odvjetničke etike smatramo da po istom pitanju nije potrebno tražiti očitovanje Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave vezano za zaključak Hrvatske odvjetničke komore.
Povratak na prethodnu stranicu