Porez na promet nekretnina - Porezni obveznik
Broj klase:410-20/02-01/95
Urudžbeni broj:513-07/02-2
Zagreb, 21.11.2002
Stjecanje nekretnina na području Republike Hrvatske od strane stranih državljana
Na upit osobe A iz Švedske, o mogućnosti kupnje nekretnina u Republici Hrvatskoj od strane stranih državljana, te o plaćanju poreza na kuću za odmor stranih državljana, nastavno odgovaramo.
Strane osobe mogu stjecati vlasništvo nekretnina na području Republike Hrvatske na način propisan odredbama članka od 354. do 358. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima («Narodne novine» broj: 91/96). Strane osobe, u smislu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, jesu fizičke i pravne strane osobe. Navedene osobe mogu, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno, pod uvjetom uzajamnosti, stjecati vlasništvo nekretnina na području Republike Hrvatske, ako suglasnost za to dade ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske, po prethodno pribavljenom mišljenju ministra pravosuđa Republike Hrvatske, također ako zakonom nije drugačije određeno. Uzajamnost u ovim slučajevima postoji, ako u drugoj državi državljani Republike Hrvatske ili pravne osobe koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj mogu stjecati vlasništvo nekretnina kupoprodajom, zamjenom ili drugim pravnim poslom odnosno na temelju zakona ili po odluci suda ili drugog nadležnog tijela u drugoj državi.
Prema članku 3. Zakona o porezu na promet nekretnina (»Narodne novine» broj: 69/97 i 26/00) domaće i strane fizičke ili pravne osobe izjednačene su glede plaćanja poreza na promet nekretnina ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno.
Prema članku 6. Zakona o porezu na promet nekretnina obveznik poreza na promet nekretnina je stjecatelj nekretnina. To je dakle osobe koja stječe vlasništvo nekretnine na temelju kupoprodajnog ugovora, dakle kupac.
Predmet oporezivanja prema članku 4. Zakona o porezu na promet nekretnina je promet nekretnina, dok se prometom nekretnina smatra svako stjecanje vlasništva u Republici Hrvatskoj. Shodno navedenom porez na promet nekretnina plaća se na stjecanje nekretnina u Republici Hrvatskoj bez obzira tko je stjecatelj nekretnina. Osnovica poreza na promet nekretnina, prema članku 9. Zakona je tržišna vrijednost nekretnine u trenutku stjecanja. Tržišna vrijednost nekretnine utvrđuje se, u pravilu na temelju isprava o stjecanju. Porezna uprava ovlaštena je procjenom utvrditi tržišnu vrijednost nekretnina ako ocijeni da tržišna vrijednost nekretnina u ispravama o stjecanju nije realno iskazana.
Prema članku 35. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave« (Narodne novine» broj: 117/93, 69/97, 33/00, 73/00,127/00, 59/01,107/01 i 117/01), porez na kuće za odmor plaćaju pravne i fizičke osobe koje su vlasnici kuća za odmor. Dok se kućom za odmor smatra svaka zgrada ili stan, koji se koriste povremeno ili sezonski. Obračun i način plaćanja poreza na kuću za odmor uređuje se odlukom općine ili grada, dok se prema članku 36. navedenog Zakona propisuje da se porez na kuće za odmor plaća od 5,00 do 15,00 kuna po četvornom metru korisne površine kuće za odmor.
Shodno navedenom, strani državljani mogu pod uvjetom uzajamnosti stjecati nekretnine na području Republike Hrvatske, ako suglasnost za to dade ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske, po prethodno nabavljenom mišljenju ministra pravosuđa Republike Hrvatske, ako zakonom nije drugačije određeno. U postupcima utvrđivanja poreza na promet nekretnina prema Zakonu o porezu na promet nekretnina i poreza na kuće za odmor prema Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, strani državljani su izjednačeni sa domaćim fizičkim i pravnim osobama, dok im se porez utvrđuje sukladno odredbama navedenih Zakona.

S odgovorom upoznajte podnositelja upita.
Povratak na prethodnu stranicu