Porez na dobit - Utvrđivanje godišnjeg poreza, godišnja porezna prijava
Broj klase:410-01/03-01/1283
Urudžbeni broj:513-07/03-1
Zagreb, 05.03.2004
Uputa o sastavljanju i podnošenju porezne prijave obveznika poreza na dobit i obračunavanju poreza na dobit po godišnjem obračunu za 2003. godinu
Predmet: Uputa za popunjavanje i podnošenje
prijave poreza na dobit za 2003. godinu


Na temelju članka 6. točke 7. i 15. Zakona o poreznoj upravi («Narodne novine» br. 67/01 i 94/01), poradi jedinstvenog postupanja u primjeni odredbi Zakona o porezu na dobit ("Narodne novine" br. 127/2000., 163/2003.), u daljem tekstu: Zakona i Pravilnika o porezu na dobit ("Narodne novine" br. 54/2000. i 198/2003.), u daljem tekstu: Pravilnika, u svezi s popunjavanjem i podnošenjem godišnje prijave poreza na dobit, službenicima Porezne uprave dajemo sljedeću


U P U T U

o sastavljanju i podnošenju porezne prijave obveznika
poreza na dobit i obračunavanju poreza na dobit
po godišnjem obračunu za 2003. godinu



U skladu s odredbama članka 20. Zakona i članka 14. Pravilnika, porezni obveznik poreza na dobit dužan je za razdoblje za koje se utvrđuje porez podnijeti prijavu poreza na dobit.


A) Propisi na temelju kojih se sastavlja porezna prijava:

Uz Zakon i Pravilnik, pri obračunu poreza na dobit i sastavljanju porezne prijave primjenjuju se i sljedeći propisi:
- Zakon o računovodstvu («Narodne novine» 90/92),
- Pravilnik o amortizaciji ("Narodne novine" br. 54/2001.),
- Zakon o porezu na dohodak ("Narodne novine" br. 127/2000., 150/2002., 163/2003.),
- Pravilnici o porezu na dohodak ("Narodne novine" br. 54/01., 2/2003., 140/2003.,188/2003. i 198/2003.),
- Opći porezni zakon ("Narodne novine" br. 127/2000, 86/2001. i 150/2002.),
- Zakon o slobodnim zonama ("Narodne novine", br. 44/96),
- Zakon o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 44/96, 57/96, 124/97, 78/99, 73/00, 87/00, 127/00, 94/01 i 88/02),
- Zakon o obnovi i razvoju Grada Vukovara, ("Narodne novine" br. 44/01),
- Zakon o brdsko-planinskim područjima ("Narodne novine" br.12/2002., 32/2002. I 117/2003.),
- Zakon o poduzećima za zapošljavanje invalida ("Narodne novine" br. 57/89, 26/93),
- Zakon o poticanju ulaganja ("Narodne novine" br. 73./2000, 127/2000),
- Uredba o sadržaju izvješća za korištenje poticajnih mjera, poreznih i carinskih povlastica te načinu njihova ostvarivanja ("Narodne novine" br. 53./01),
- Uredba o izdacima za službena putovanja u inozemstvo koji se korisnicima državnog proračuna priznaju u materijalne troškove ("Narodne novine", br. 50/92 i 73/93.),
- Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna ("Narodne novine", br. 73/93),
- Odluka o potvrđivanju statusa pripadnosti općina skupini područja posebne državne skrbi ("Narodne novine", br. 138/02).
Osim navedenih propisa, pri sastavljanju porezne prijave primjenjuju se i propisi kojima su uređeni doprinosi, te posebni propisi kojima je uređeno poslovanje pojedinih poreznih obveznika, kao što je poslovanje banaka, osiguravajućih društava, ustanova, djelatnosti rudarske i drugih eksploatacija mineralnih sirovina i slično.
Obveznici poreza na dobit vode poslovne knjige i sastavljaju financijska izvješća u skladu s Zakonom o računovodstvu i Međunarodnim računovodstvenim standardima, koji se na temelju članka 15. Zakona o računovodstvu primjenjuju u Republici Hrvatskoj.

B) Porezni obveznici

Obveznici poreza na dobit su:
- trgovačka društva i druge pravne osobe, koje obavljaju djelatnost radi stjecanja dobiti, uključivo i investicijske fondove koji imaju status pravne osobe (otvoreni investicijski fondovi i društva u stečaju nisu obveznici poreza na dobit),
- državni zavodi, vjerske zajednice, političke stranke, sindikati, komore, udruge, zaklade i fundacije, ako im je Porezna uprava donijela rješenje da su obveznici poreza na dobit,
- ustanove koje nisu državne ili ustanove jedinica područne (regionalne) samouprave, ustanove jedinica lokalne samouprave osnovane od fizičkih ili pravnih osoba (privatne ustanove-ljekarne, ustanove za njegu i rehabilitaciju bolesnika u kući, bolnice, škole, dječji vrtići i ostale). Državne ili ustanove jedinica područne (regionalne) samouprave, ustanove jedinica lokalne samouprave nisu obveznici poreza na dobit ako o tome nemaju rješenje Porezne uprave.
- fizičke osobe koje imaju rješenje Porezne uprave da su obveznici poreza na dobit,
- predstavništva inozemnih poduzetnika za agencijske poslove u zračnom i drugom prometu ako na teritoriju Republike Hrvatske ostvaruju prihode od prodaje karata, a međunarodnim ugovorima nije drugačije uređeno,
- tuzemne poslovne jedinice inozemnih poduzetnika,
- poduzetnici koji nisu posebno navedeni niti su obveznici poreza na dohodak prema odredbama Zakona o porezu na dohodak, a čija se dobit ne oporezuje drugdje.

C) Podnošenje porezne prijave

Rok za podnošenje prijave poreza na dobit za sve poduzetnike je najkasnije četiri mjeseca nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez na dobit što je 30. travnja 2004. godine, osim za porezne obveznike kojima je Porezna uprava donijela rješenje po kojemu porezno razdoblje nije kalendarska godina. To je i datum dospijeća za uplatu razlike poreza na dobit utvrđene po poreznoj prijavi.
Porezni obveznik koji ima pravo na povrat preplaćenog poreza na dobit u prilogu porezne prijave dostavlja u roku za podnošenje prijave izjavu o načinu korištenja preplaćenog poreza. Preplaćeni porez može koristiti kao predujam za tekuće porezno razdoblje ili podmirenje dospjelih obveza u tekućem razdoblju. Ako porezni obveznik ne želi više plaćeni porez koristiti kao predujam za tekuće razdoblje, može dati pisani zahtjev za povrat.
Porezni obveznici dostavljaju poreznu prijavu u jednom primjerku u nadležnu ispostavu Porezne uprave prema svom sjedištu odnosno prebivalištu ili uobičajenom boravištu (fizičke osobe).
Porezni obveznici mogu poreznu prijavu predati neposredno na šalteru u ispostavi Porezne uprave ili poštom.
Porezni obveznik čiji su podaci u financijskim izvješćima jednaki podacima u poreznoj prijavi, nije obvezan dostaviti prilog pregled razlika na kojem se iskazuju razlike između podataka u financijskim izvješćima i porezne prijave.

Prilozi porezne prijave su:
- financijska izvješća: bilanca i račun dobiti i gubitka,
- prilog - pregled razlika,
- izjava o načinu korištenja više plaćenog poreza, ako je predujmovima plaćeno više poreza nego što je obračunano u poreznoj prijavi,
- fizičke osobe koje su postali obveznici poreza na dobit od 1. siječnja 2003., početnu bilancu na dan 1. siječnja 2003. godine,
- pregled neiskorištenih prava na prijenos gubitka, prema godinama nastanka gubitka,
- u slučaju statusnih promjena Bilancu, Račun dobiti i gubitka s danom koji prethodi nadnevku nastanka statusne promjene, rješenje o upisu statusne promjene u trgovački registar, te ugovor o statusnoj promjeni (na koji način je provedena i na koji način se preuzima imovina),
- poduzetnici koji obavljaju poduzetničku djelatnost u inozemstvu i na poreznoj prijavi su iskazali uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu dostavljaju dokaze o porezu plaćenom u inozemstvu i obračune koji su dostavljeni inozemnim poreznim vlastima,
- korisnici olakšica, oslobođenja, povlastica i poticaja dostavljaju obračune za iznose korištenih olakšica, oslobođenja, povlastica i poticaja,
- porezni obveznici koji koriste olakšice iz Zakona o poticanju ulaganja prilažu, uz potvrdu Ministarstva gospodarstva kojom se utvrđuje da porezni obveznik ispunjava uvjete nositelja povlastice iz navedenog Zakona, isprave kojima se dokazuje da su ispunjeni uvjeti za korištenje olakšice što je opisano pod rednim brojem 31. ove Upute,
- tuzemni isplatitelji koji su plaćali naknade inozemnim osobama, koje nisu fizičke osobe, a koje naknade se oporezuju porezom po odbitku, dostavljaju preglede svih isplaćenih naknada s podacima o nazivu inozemnog primatelja, datumu i iznosu isplate i uplaćenom porezu kao i primijenjenoj stopi poreza po odbitku, istodobno s predajom porezne prijave poreza na dobit.
- druge podatke po posebnom zahtjevu Porezne uprave
Porezni obveznici registrirani u trgovačkom registru koji nakon registracije nisu obavljali poduzetničku djelatnost, te nemaju evidentiranog prometa na žiro-računu, niti evidentiranih poslovnih promjena u poslovnim knjigama, nisu obvezni dostaviti poreznu prijavu. U nadležnu ispostavu Porezne uprave prema svom sjedištu dostavljaju samo izjavu da od datuma registracije nisu obavljali poduzetničku djelatnost. Oni porezni obveznici koji tijekom 2003. godine nisu obavljali poduzetničku djelatnost, ali su je obavljali u prethodnim godinama obvezatno dostavljaju poreznu prijavu sa svim prilozima.
Napominjemo da porezni obveznici prije predaje porezne prijave moraju imati sa nadležnom ispostavom Porezne uprave usuglašene evidencije o uplaćenim svim porezima: porezu na dodanu vrijednost, porezu na dohodak, porezu na dobit i dr. Prije davanja knjigovodstvenih kartica poreznom obvezniku pristav mora napraviti kontrolu knjiženja koja je obavio na kartici i ispraviti sve uočene pogreške.

Nakon verifikacije poreznih prijava smatra se da je porezni obveznik ispravno iskazao uplate po svim vrstama poreza i da su svi izvještaji (ID, PDV) prihvaćeni.

D) Zaprimanje i obrada prijave poreza na dobit za 2003. godinu

Kada porezni obveznik predaje prijavu neposredno, fizički će je zaprimiti pristav u ispostavi i u nazočnosti poreznog obveznika pregledat će formalnu ispravnost prijave, što znači da će provjeriti jesu li uz poreznu prijavu poreza na dobit dostavljeni svi prilozi i jesu li popunjeni podaci u poreznoj prijavi i prilozima, po obrascima kako slijedi:

OBRAZAC PD

I. PODACI O POREZNOM OBVEZNIKU
- naziv, MB ili JMBG
- adresa,
- broj žiro računa,
- naziv organizacije za platni promet,
- djelatnost (opisno i brojčano),

II. POREZNO RAZDOBLJE
- poslovna godina ili
- dio poslovne godine
- broj zaposlenih na osnovi stvarnih sati rada (cijeli broj)

RAČUN DOBITI I GUBITKA I BILANCA

- naziv ili ime i prezime poreznog obveznika,
- adresa,
- matični broj,
- oznaka vlasništva,
- šifra djelatnosti,
- razdoblje poslovanja (mora odgovarati razdoblju na obrascu "PD") odnosno dan na koji je sastavljena bilanca (31.12.2003. godine)
- bruto dobitak ili gubitak prije oporezivanja, te dobitak ili gubitak poslije oporezivanja,
- potpis i pečat poreznog obveznika.
Mali poduzetnici račun dobiti i gubitka i bilancu popunjavaju u kunama i lipama a srednje veliki i veliki poduzetnici popunjavaju u kunama i lipama ili samo u kunama ili u tisućama kuna.
Ako uz prijavu poreza na dobit poslanu poštom nisu priložene sve potrebne isprave, treba pozvati poreznog obveznika da dostavi nedostajuće priloge.

E) Razdoblje utvrđivanja poreza

Razdoblje utvrđivanja poreza je poslovna 2003. godina, osim ako Porezna uprava nije na zahtjev poreznog obveznika odobrila da se poslovna i kalendarska godina razlikuju.
Razdoblje utvrđivanja poreza može biti i dio poslovne godine i to u sljedećim slučajevima:
- ako je poduzetnik registriran tijekom poslovne godine,
- ako je poduzetnik premještao sjedište ili upravljanje poslovima iz inozemstva u tuzemstvo ili iz tuzemstva u inozemstvo,
- ako je tijekom poslovne godine otvoren postupak stečaja ili likvidacije,
- ako je tijekom godine okončan postupak likvidacije,
- ako je tijekom godine došlo do statusnih promjena - spajanja ili pripajanja,

1. Promjena poreznog razdoblja

Ako je porezni obveznik dobio rješenje Porezne uprave po kojemu je odobreno obračunsko razdoblje različito od kalendarske godine, obvezan je podnijeti poreznu prijavu u skladu s rješenjem.
Porezni obveznik kojemu je promijenjeno porezno razdoblje, obvezan je za razdoblje od 1.siječnja 2003. do dana koji prethodi danu novog poreznog razdoblja sastaviti poreznu prijavu i podnijeti je u roku od četiri mjeseca po isteku razdoblja. Na primjer, ako je novo porezno razdoblje od 1. travnja 2003. godine, trebalo je sastaviti poreznu prijavu (sa svim propisanim prilozima), i dostaviti je Poreznoj upravi do kraja srpnja 2003. Međutim, ako Porezna uprava nije donijela rješenje do kraja razdoblja za koje je trebalo podnijeti poreznu prijavu, u ovom primjeru do 31. ožujka 2003., porezni obveznik će podnijeti poreznu prijavu u skladu s rješenjem o novom poreznom razdoblju, a to znači da će porezno razdoblje biti dulje od dvanaest mjeseci. To je moguće samo pri promjeni poreznog razdoblja u slučaju primjene rješenja unatrag, kada porezni obveznik nije mogao u zakonskom roku podnijeti poreznu prijavu (jer nije znao je li mu zahtjev odobren ili ne).

2. Stečaj i likvidacija

Ako je tijekom godine nad društvom otvoren stečaj ili je pokrenut postupak likvidacije, porezno razdoblje je ono koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do otvaranja likvidacije ili do otvaranja stečaja., odnosno porezno razdoblje je od 1. siječnja 2003. do dana koji prethodi otvaranju stečaja ili likvidacije.
Društvo nad kojim je otvoren stečaj ili pokrenut postupak likvidacije, bilo je obvezno sastaviti poreznu prijavu poreza na dobit za dio poslovne godine do otvaranja stečaja odnosno pokretanja postupka likvidacije.
Društvo u stečaju nije porezni obveznik poreza na dobit, neovisno o tome radi li se o stečaju s preustrojem.
Za društvo nad kojim se provodi likvidacija, propisano je jedno razdoblje oporezivanja za cijeli postupak likvidacije, neovisno o trajanju tog postupka. Po okončanju likvidacije sastavlja se prijava poreza na dobit za cijelo razdoblje likvidacije neovisno kroz koje kalendarsko razdoblje i koliko poreznih razdoblja se proteže likvidacijski postupak. (Navedeno ne vrijedi za obračun PDV-a).
Ako je postupak likvidacije završen u istoj kalendarskoj godini u kojoj je i otvoren, takav porezni obveznik podnosi dvije prijave poreza na dobit za jednu kalendarsku godinu, ali za dva porezna razdoblja.


3. Statusne promjene

Kod statusnih promjena, spajanja i pripajanja, porezno razdoblje je ono koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do dana spajanja ili pripajanja, odnosno od 1. siječnja 2003. do dana koji prethodi danu upisa spajanja ili pripajanja u trgovački registar. Kako navedene statusne promjene imaju različite posljedice glede obračuna poreza na dobit, to znači da treba različito i postupati.

3.1. Spajanje trgovačkih društava

Spajanje trgovačkih društava je postupak u kojemu se dva ili više trgovačka društva spoje u novo društvo, te se bez provođenja postupka likvidacije, spojena društva brišu iz sudskog registra, a društvo proisteklo iz spajanja upisuje kao novo društvo.
Porezni obveznik koji je prestao s radom zbog spajanja dostavlja Poreznoj upravi financijska izvješća i poreznu prijavu s nadnevkom koji prethodi nadnevku upisa spajanja u trgovački registar i rješenje trgovačkog suda o upisu spajanja.
Spojena društva brišu se iz registra poreznih obveznika a upisuje se društvo nastalo spajanjem.
Prava i obveze spojenih poreznih obveznika iz porezno-pravnog odnosa preuzima pravni slijednik, tj. društvo nastalo spajanjem.

3.2. Pripajanje društva
Pripajanje društva je postupak po kojemu se jedno ili više trgovačkih društava pripaja drugom trgovačkom društvu bez postupka likvidacije društva (ili društava koja se pripajaju), prijenosom cijele neto imovine (imovina i obveze) na društvo kojemu se pripaja(ju), a društvo kojemu se pripaja(ju) ima status društva preuzimatelja.
Porezni obveznik koji je prestao s radom zbog pripajanja dostavlja Poreznoj upravi financijska izvješća i poreznu prijavu s nadnevkom koji prethodi nadnevku upisa pripajanja u trgovački registar i rješenje trgovačkog suda o upisu pripajanja.
Međutim, društvo kojemu se pripaja ili pripajaju druga društva nema obveze sastaviti prijavu poreza na dobit s nadnevkom koji prethodi nadnevku upisa pripajanja u trgovački registar. Razlog je u tome što društvo kojemu se pripajaju (preuzimatelj) ne prekida poslovno i porezno razdoblje, nego nastavlja djelatnost s imovinom društava koja su mu se pripojila.
Preuzimanje imovine znači i računovodstveno preuzimanje bilančnih stavaka (što u poreznoj evidenciji znači preuzimanje salda a ne prometa), po bilanci pripajanja.
Društva koja se pripajaju brišu se iz registra poreznih obveznika a društvo preuzimatelj ostaje u registru pod svojim brojem.
Prava i obveze pripojenih poreznih obveznika iz porezno-pravnog odnosa preuzima pravni slijednik, tj. društvo preuzimatelj.


4. Promjena metode utvrđivanja porezne osnovice

Do promjene metode utvrđivanja porezne osnovice dolazi kada obveznik poreza na dohodak postaje obveznikom poreza na dobit. Takav porezni obveznik bio je obvezan na dan 1. siječnja 2003., sastaviti početnu bilancu, otvoriti i voditi poslovne knjige prema Zakonu o računovodstvu.
Porezni obveznik koji je od 1. siječnja 2003. godine promijenio metodu utvrđivanja porezne osnovice, obvezan je dobit utvrđenu u Račun dobiti i gubitka uvećati i umanjiti za iznose pojedinih pozicija u početnoj bilanci.
Dobit se uvećava u PD obrascu uvećanjem prihoda za vrijednosti iz početne bilance iskazane na slijedećim pozicijama:
1. vrijednost zatečenih zaliha,
2. dani predujmovi za robu i usluge, ovisno o djelatnosti,
3. potraživanja od kupaca za robu i usluge,
4. potraživanja od kupaca za prodane predmete (stvari) dugotrajne imovine iz popisa dugotrajne imovine,
5. aktivna vremenska razgraničenja,
6. zahtjeve za povrat poreza na dodanu vrijednost i istovrsnih poreza.
Navedena povećanja iskazuju se na rednom broju 1.18. pod I Ostali nespomenuti prihodi.
Dobit se umanjuje uvećanjem rashoda za vrijednosti iz početne bilance iskazane na slijedećim pozicijama:
1. obveze prema dobavljačima za robu i usluge,
2. obveze za primljene predujmove od kupaca za robu i usluge,
3. obveze za obračunate, a neisplaćene plaće,
4. pasivna vremenska razgraničenja,
5. dugoročna rezerviranja,
6. obveze za porez na dodanu vrijednost i istovrsne poreze.
Navedena umanjenja iskazuju se na rednom broju 2.16. pod I Ostali troškovi poslovanja.
Navedene stavke, za koje treba uvećati prihode i rashode, predstavljaju ispravak porezne osnovice i nisu prihodi i rashodi poreznog razdoblja. Zbog načela blagajne kod poreza na dohodak izdaci iz prethodnog razdoblja su rashod u 2003. (ili će biti rashod u narednim razdobljima), odnosno primici iz prethodnog razdoblja su prihod u 2003,. (ili će biti prihod u narednim razdobljima), pri utvrđivanju dobiti. Zato se navedeni ispravci mogu iskazati na dva redna broja u PD obrascu i u pregledu razlika između podataka u Računu dobiti i gubitka u odnosu na podatke u PD obrascu.
Porezni obveznik može raščlaniti navedene podatke po rednim brojevima, po prirodi ispravka, na primjer, obveze prema dobavljačima za trgovačku robu iskazati pod I na rednom broju 2.19. – Trošak nabave prodane trgovačke robe. Međutim, za ispravak porezne osnovice za stavke iz početne bilance dostatno je uvećati podatke na dva redna broja i navesti ih u pregledu razlika.

F) Porezna prijava – PD obrazac

I DOBIT – GUBITAK

U ovoj točki iskazuju se podaci o prihodima i rashodima u poreznom razdoblju te razlika između prihoda i rashoda koja može biti dobit ili gubitak.
U ovoj točki svi porezni obveznici iskazuju podatke o ukupno ostvarenim prihodima i rashodima, bez obzira imaju li pravo na olakšice, oslobođenja i poticaje.
PD obrazac popunjava se unosom analitičkih podataka po vrstama prihoda i rashoda po rednim brojevima: podaci o prihodima unose se na redne brojeve od 1.1. do 1.18., a podaci o rashodima na redne brojeve 2.1. do 2.22. Podaci o prihodima i rashodima upisuju se prema vrsti prihoda i rashoda na temelju podataka u poslovnim knjigama poreznog obveznika. Ako porezni obveznik nema podataka za neki redni broj, taj redni broj se ne popunjava.
Zbog analitičkog iskazivanja podataka o prihodima i rashodima u PD obrascu, moguće su tehničke pogreške u smislu zamjene podataka na pojedinom rednom broju. Međutim, ako su podaci o ukupnim prihodima, točka 1. i ukupnim rashodima, točka 2. točni, pa pogreška ne utječe na visinu porezne osnovice, smatrat će se da su podaci u poreznoj prijavi točni i istiniti, u smislu odredbe članka 61. stavka 2. Općeg poreznog zakona.
Nastavno pojašnjavamo popunjavanje PD obrasca po rednim brojevima.

1. PRIHODI (red.br. 1.1. do red.br. 1.18.)

Na ovom rednom broju iskazuje se podatak o ukupnim prihodima iskazanim na rednim brojevima od 1.1. do 1.18.
Na stavkama prihoda ne iskazuju se prihodi iz Računa dobiti i gubitka, ako je na njih plaćen porez u ranijim razdobljima. To će biti slučaj kod porezno nepriznatih rashoda u ranijim razdobljima, na primjer, kod usklađenja sumnjivih i spornih potraživanja, koja nisu bila porezno priznati rashod i za ista je uvećana porezna osnovica u nekom ranijem poreznom razdoblju, a naplaćena su tijekom 2003. ili ukidanje rezerviranja koja nisu bila porezno priznati rashod.
U podatke o prihodima razdoblja uključuju se i podaci o prihodima stečenim izravno ili putem poslovne jedinice u inozemstvu. Prihodi se mogu iskazati po rednim brojevima prema vrsti prihoda ili na red. br. 1. 18. Ostali prihodi u PD obrascu. Ako je poslovna jedinica u inozemstvu obvezna voditi poslovne knjige po inozemnim propisima, tada se umjesto prihoda iskazuje dobitak stečen i utvrđen u inozemstvu po inozemnim propisima.
Ako je porezni obveznik stekao prihod ili dobitak poslovanjem u inozemstvu na što je platio porez na dobit ili njemu istovrsni porez, može taj porez uračunati i iskazati ga na rednom broju 35. PD obrasca, na način opisan uz taj redni broj.
Za prihode koji se ne iskazuju u PD obrascu, a iskazani su u Računu dobiti i gubitka, iskazuju se u pregledu razlika.
Za prihode koji se ne iskazuju u PD obrascu, a iskazani su u Računu dobiti i gubitka, u pregledu razlika treba navesti koje su to stavke prihoda u Računu dobiti i gubitka i koji je redni broj PD obrasca umanjen za te prihode.

1.1. Prihod od isporuke vlastitih proizvoda (čl. 4. st. 4. Zakona)

Na ovom rednom broju iskazuju se prihodi od isporuke vlastitih proizvoda. Pod prihodima od isporuke vlastitih proizvoda razumijevaju se prihodi od prodaje proizvoda vlastite proizvodnje, što znači da se prihodi od prodaje robe kupljene radi daljnje prodaje, ne iskazuju na ovom rednom broju, nego na rednom broju 1.2.
Na ovom rednom broju ne iskazuju se prihodi od isporuke vlastitih proizvoda poreznih obveznika graditeljske djelatnosti, jer se prihodi od izgradnje iskazuju na rednom broju 1.4.
Na ovom rednom broju ne iskazuju se prihodi od upotrebe vlastitih proizvoda korištenih za dugotrajnu imovinu kao i za dodatna ulaganja na toj imovini (građevinske objekte, opremu, nasade, osnovno stado, projekte i slično), kao i prihodi od uporabe vlastitih proizvoda kratkotrajne imovine, koji se iskazuju kao ostali prihodi na rednom broju 1.18.
Kod utvrđivanja prihoda od isporuke vlastitih proizvoda danom isporuke razumijeva se dan kada je primatelju omogućeno gospodarstveno raspolaganje proizvodima.

1.2. Prihod od isporuke trgovačke robe (čl. 4. st. 4. Zakona)

Na ovom rednom broju iskazuju se prihodi od prodaje trgovačke robe pod kojom se razumijevaju prihodi od prodanih dobara kupljenih radi daljnje prodaje.
Kod utvrđivanja prihoda od isporuke dobara danom isporuke razumijeva se dan kada je primatelju omogućeno gospodarstveno raspolaganje dobrima.

1.3. Prihod od obavljenih usluga (čl. 4. st. 5. Zakona)

Na ovom rednom broju iskazuju se prihodi od prodanih usluga. Kod utvrđivanja prihoda od usluga u prihode 2003. godine uključuju se bruto povećanja gospodarstvenih koristi koja se odnose na usluge izvršene do kraja te godine, a za usluge koje se obavljaju kroz više poreznih razdoblja prihodi se priznaju razmjerno visini stupnja njihove dovršenosti u 2003. godini.
Na ovom rednom broju iskazuju se i prihodi od najamnine i zakupnine, naknade za korištenje patenata, trgovačkih znakova, autorskih prava, računalnih programa i svih drugih prava. Ovi prihodi iskazuju se na vremenski razmjernoj osnovi.
U prihode na ovom rednom broju ne unose se prihodi od građevinskih usluga. Ti se prihodi iskazuju na rednom broju 1.4. kao prihodi od ugovora o izgradnji.
U prihode od usluga uključuju se i prihodi od prodaje imovinskih prava.

1.4. Prihod od ugovora o izgradnji (čl. 4. st. 6. Zakona)

Na ovom rednom broju iskazuju se prihodi ostvareni po ugovorima o izgradnji građevinskih objekata. Kod izgradnje koja se ostvaruju kroz više poreznih razdoblja, prihodi se utvrđuju prema stupnju dovršenosti. Prihodi od izgradnje stanova, poslovnih prostora ili drugih objekata za nepoznatog kupca (tržište) uključuju se u prihode poreznog razdoblja u dijelu u kojem je izvršena isporuka.
Porezni obveznik koji ostvaruje prihode od izgradnje građevinskih objekata za tržište, također iskazuje prihode na ovom rednom broju, a ne kao prihode od vlastitih proizvoda na rednom broju 1.1.
Na ovom rednom broju iskazuju se i prihodi od građevinskih usluga.

1.5. Prihod od kamata (čl. 4. st. 7. Zakona)

Na ovom rednom broju iskazuju se prihodi od kamata na sve vrste kredita, pozajmica, predujmove, tražbine za prodaju uz odgodu plaćanja (redovne i zatezne kamate), kamate od financijskog leasinga i dr.
U podatke na ovom rednom broju uključuju se i iznosi koji se javljaju kao rezultat primjene zaštitnih klauzula (valutne, indeksne i drugih), radi zaštite neto vrijednosti.

1.6. Prihod od prodaje dugotrajne imovine (čl. 4. st. 9. Zakona)

Na ovom rednom broju iskazuju se prihodi od prodaje dugotrajne imovine (materijalne i nematerijalne) te dobici od prodaje dugoročnih potraživanja.

1.7. Prihodi od dividendi i udjela u dobiti (čl. 4. st. 9. Zakona)

Na ovom rednom broju iskazuju se prihodi od dividendi i udjela u dobiti. Ovi prihodi nemaju utjecaja na poreznu osnovicu a iznos prihoda iskazan na ovom rednom broju iskazuje se i pod točkom III. na rednom broju 14. UMANJENJE DOBITI za prihode od dividendi i udjela u dobiti (čl.8. Zakona). Jednako se postupa s dividendom i udjelom u dobiti ostvarenoj u tuzemstvu i inozemstvu.

1.8. Dobici od prodaje dionica i udjela (čl. 4. st. 9. Zakona)

Na ovom rednom broju iskazuju se prihodi od dobitaka od prodaje dionica i udjela. U prihode se uključuju dobici od prodaje dionica i udjela, kada je prodajna vrijednosti veća od knjigovodstvenog stanja iskazanog u poslovnim knjigama poreznog obveznika.

1.9. Prihodi od usklađenja ulaganja u dionice i udjele (čl. 26. Zakona i čl. 4. st. 1. Pravilnika)
Na ovom rednom broju iskazuju se prihodi od usklađenja ulaganja u dionice i udjele, koji se vode po metodi udjela ali i* po metodi troška (nije pogrešno iskazati ih i na r.b. 1.10. prihodi od revalorizacije imovine).
Ako porezni obveznik pri usklađenju vrijednosti ulaganja u dionice i udjele iskaže prihod, tada ga iskazuje u poreznoj prijavi. Pri tome je bitno po kojoj se metodi vode: ako se vode po metodi udjela, tada se iskazuju kao prihodi od usklađenja na red. br. 1.9 PD obrasca; ako se vode po metodi troška tada se osim na istom rednom broj mogu iskazati i na r.b. 1.10. kao prihodi od revalorizacije imovine).
Prihodi iskazani temeljem povećanja vrijednosti udjela i dionica, koji se vode po metodi udjela, porezno su neutralni, te se iznos prihoda od povećanja ulaganja u dionice odnosno udjele, iskazuje i na rednom broju III 15. UMANJENJE DOBITI za prihode od usklađivanja ulaganja u dionice i udjele (čl. 26. Zakona i čl. 7. Pravilnika). To znači da su usklađenja udjela na više porezno neutralna, ako se radi o povezanim društvima.
Ako je porezni obveznik u Računu dobiti i gubitka iskazao i prihode od usklađenja vrijednosti dionica i udjela koji se vode po metodi troška, ti prihodi nisu neutralni na poreznu osnovicu, osim do visine ranije iskazanih računovodstvenih rashoda od vrijednosnih usklađenja koji nisu bili porezno priznati. Za iznose usklađenja vrijednosti udjela koji se vode po metodi troška na više, ne umanjuje se porezna osnovica na rednom broju III 15 UMANJENJE DOBITI pod točkom III.

1.10. Prihod od revalorizacije imovine (čl. 4. st. 10. Zakona i čl. 4. st. 3. Pravilnika)
Kao prihodi od revalorizacije iskazuju se dobici od revalorizacije dugotrajne i kratkotrajne imovine. Pri tome se razlikuje revalorizacija dugotrajne imovine koja se amortizira i koja se ne amortizira. U prihode po poreznoj prijavi uključuju se slijedeći prihodi:
- svota revalorizacije dugotrajne imovine koja se amortizira, do visine povećane amortizacije, ako je revalorizacija provedena u ranijim poreznim razdobljima, a dobici od revalorizacije nisu tada bili uključeni u prihode ili nisu bili izravno pripisani kapitalu, nego su iskazani kao revalorizacijska pričuva (odnosi se na revalorizaciju provedenu od 1. siječnja 2001. od dana primjene Zakona),
- dobici od revalorizacije provedene u 2003. godini, koji su uključeni u prihode (osim do visine ranije iskazanih rashoda od vrijednosnih usklađenja koji nisu bili porezno priznati), ili su izravno pripisani kapitalu,
- svota revalorizacije dugotrajne imovine koja se ne amortizira uključuje se u poreznu osnovicu ako je izravno pripisana kapitalu.
Smatra se da su dobici od revalorizacije pripisani kapitalu ako se iskažu na nekom od oblika kapitala koji nije revalorizacijska pričuva.
Prema odredbama Zakona i Pravilnika, oporezivim prihodom, za koji treba uvećati poreznu osnovicu, smatra se svako povećanje kapitala osim kapitala koji se iskazuje kao revalorizacijska pričuva. Dobici od revalorizacije koji su izravno pripisani kapitalu ne iskazuju se kao prihod od revalorizacije u računu dobiti i gubitka, pa taj iznos treba iskazati u pregledu razlika.
Prihodi od revalorizacije u visini amortizacije dugotrajne imovine, koji se odnose na revalorizaciju provedenu u ranijim poreznim razdobljima (prije 1.siječnja 2001. godine), kada su dobici od revalorizacije bili oporezivi, ne iskazuju se u poreznoj prijavi nego se iskazuju u pregledu razlika.



1.11. Prihod od naplaćenih penala i šteta, primljenih darova i nagrada, inventurnih viškova (čl. 4. st. 11. Zakona)
Na ovom rednom broju iskazuju se prihodi od naplaćenih penala i šteta, primljenih darova i nagrada, inventurni viškovi i sva ostala izvanredna povećanja gospodarstvenih koristi.

1.12. Prihod od otpisa obveza (čl. 4. st. 12. Zakona)

Na ovom rednom broju iskazuju se prihodi po osnovi otpisa obveza.

1.13. Prihod od tečajnih razlika (čl. 4. st. 13. Zakona)

Na ovom rednom broju iskazuju se prihodi od pozitivnih tečajnih razlika, realiziranih i nerealiziranih, po deviznim tražbinama i deviznim obvezama, na dan 31. 12. 2003., po srednjem tečaju HNB.
Na ovom rednom broju ne iskazuju se prihodi od valutne klauzule jer se ti prihodi iskazuju na rednom broju 1.5.

1.14. Naknada za financiranje kod financijskog najma (čl. 4. st. 15. Zakona)

Na ovom rednom broju iskazuju se prihodi ostvareni po ugovorima o financijskom najmu. Prihod razdoblja čini tržišna cijena predmeta najma na dan predaje na uporabu.
Iznosi koji se kod financijskog najma ostvaruju na ime naknade financiranja (kamate i druge naknade), uključuju se u prihode na vremenski razmjernoj osnovi i ne iskazuju na ovom rednom broju već se iskazuju na rednom broju 1.5.

1.15. Prihod od državne pomoći i poticaja (čl. 4. st. 16. Zakona)

Na ovom rednom broju iskazuju se prihodi od državnih pomoći i poticaja u povezanosti s odnosnim rashodima. Kao prihod se iskazuje dio sučeljen s iskazanim rashodima koji su u svezi primljenih poticaja. Dio potpora, poticaja i pomoći, koji će u budućim razdobljima biti sučeljen s rashodima, iskazuje se kao odgođeni prihod.
Za primjer navodimo državne potpore za izgradnju javnih objekata infrastrukture koje se daju komunalnim poduzećima i distributerima energenata ili poticaje dane poljoprivrednim djelatnostima za sjetvu. Na prihodima se iskazuje razmjerni dio utrošenih sredstava iz tih poticaja. Isto je i s poticajima za kupnju dugotrajne imovine. U prihode se uključuje iznos koji je jednak iznosu obračunane amortizacije.

1.16. Prihodi od ukidanja vrijednosnih usklađenja potraživanja (čl. 4. st. 16. Zakona)

Na ovom rednom broju iskazuju se prihodi od ukidanja vrijednosnih usklađivanja potraživanja koja su u ranijim poreznim razdobljima bila porezno priznati rashod a u 2003. godini su naplaćena ili je nastupila zastara, te odgođeni prihodi iz ranijih razdoblja oporezivanja, ako nisu iskazani na drugom rednom broju prema vrsti prihoda.
Na ovom rednom broju ne iskazuju se potraživanja koja su u ranijim razdobljima bila iskazana kao porezno nepriznati rashod, a naplaćena su u poreznom razdoblju.

1.17. Prihodi od ukidanja rezerviranja (čl. 4. st. 16. Zakona)

Na ovom rednom broju iskazuju se prihodi od ukidanja dugoročnih rezerviranja.
U prihode na ovom rednom broju uključuju se podaci o ukinutim rezerviranjima. Radi se, u pravilu, o rezerviranjima iz ranijih poreznih razdoblja, koja su bila porezno priznati rashod, a u 2003. godini se ukidaju jer su nastupili razlozi zbog kojih su rezervirani rashodi ili se procjenjuje da razlozi neće nastupiti, kao na primjer: iznosi rezerviranja za garancije koje su istekle i druga ukinuta rezerviranja.
Na ovom rednom broju ne iskazuju se prihodi od ukidanje rezerviranja koja u ranijim razdobljima nisu bila porezno priznati rashod.

1.18. Ostali nespomenuti prihodi

Na ovom rednom broju iskazuju se svi drugi prihodi ostvareni po bilo kojoj osnovi od obavljanja djelatnosti koji nisu spomenuti u Zakonu i Pravilniku, ili nisu posebno predviđeni na rednim brojevima od 1. do 17.
Na ovom rednom broju u prihode se uključuju i vrijednosti vlastitih proizvoda i usluga korištenih za dugotrajnu imovinu i za dodatna ulaganja na toj imovini (građevinske objekte, opremu, nasade, osnovno stado, projekte i slično), te drugi oblici interne realizacije. Prihodi po toj osnovi iskazuju se u visini troškova proizvoda i usluga (troškova proizvodnje).
Na ovom rednom broju iskazuju se i dobici od prodaje kratkoročnih potraživanja te prihodi od revalorizacije kratkotrajne imovine koji se ne iskazuju na drugim rednim brojevima te svi drugi nespomenuti prihodi.
Na ovom rednom broju iskazuju se i uvećanja dobiti (porezne osnovice) za stavke iz početne bilance kod promjene metode utvrđivanja porezne osnovice, tj. kod prelaska obveznika s utvrđivanja dohotka na utvrđivanje dobiti, koja se iskazuju u pregledu razlika.
Na ovom rednom broju iskazuju se i prihodi ili dobici od poslovanja poslovne jedinice u inozemstvu, na način opisan uz red. br. 1. PRIHODI.


2. RASHODI (red.br. 2.1. do 2.17. - red.br. 2.18. + red.br. 2.19. do red.br. 2.23.)

Na ovom rednom broju iskazuje se podatak o ukupnim rashodima iskazanim na rednim brojevima od 2.1. do 2.23.
U podatke o rashodima uključuju se i podaci razdoblja o rashodima nastalim izravno ili putem poslovne jedinice u inozemstvu. Rashodi se mogu iskazati po rednim brojevima prema vrsti rashoda ili na red. br. 2. 16. Ostali troškovi poslovanja. Ako je poslovna jedinica u inozemstvu obvezna voditi poslovne knjige po inozemnim propisima, tada se umjesto rashoda (i prihoda) iskazuje dobitak stečen i utvrđen u inozemstvu po inozemnim propisima, te neće biti podatka o rashodima. Ako poslovna jedinica u inozemstvu, koja je obvezna voditi poslovne knjige, utvrdi gubitak, tada će svota gubitka biti iskazana kao rashod.
Kao i kod prihoda, i stavke rashoda u PD obrascu mogu se razlikovati u odnosu na iznose iskazane u Računu dobiti i gubitka.

2.1. Materijalni troškovi (čl.5. st. 2. toč. 1. Zakona)
Na ovom rednom broju iskazuju se podaci o materijalnim troškovima kao što su utrošene sirovine i materijal, ambalaža i sitni inventar, utrošena energija, utrošeni rezervni dijelovi, utrošeni materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje objekata i opreme i ostali materijalni troškovi.
Na ovom rednom broju iskazuju se u punom iznosu i rashodi za koje se uvećava porezna osnovica u posebnom dijelu prijave (troškovi u svezi korištenja sredstava za osobni prijevoz), ako po toj osnovi nije utvrđivana plaća.

2.2. Troškovi usluga (čl.5. st. 2. toč. 2. Zakona)

Na ovom rednom broju iskazuju se troškovi usluga (proizvodnih i neproizvodnih) kao što su usluge izrade proizvoda, prijevoza, održavanja objekata i opreme, istraživanja i razvoja, osiguranja imovine, platnog prometa i banaka, promidžbe i reklame, usluge menadžmenta, komunalne usluge, usluge osiguranja za pokriće šteta uzrokovanih poslovanjem poreznog obveznika i obveznog osiguranja zaposlenika, zakupnina i najamnina, sajmova, ptt-usluge, usluge savjetovanja, usluge odvjetnika, računovođa, revizora te sve ostale usluge koje su uvjet za ostvarivanje prihoda.
U usluge promidžbe i reklame mogu se uključiti svi oblici slanja poruka čija je svrha promocija i reklamiranje poreznog obveznika ili promidžba njegovog proizvoda, usluge ili naziva.
Rashode poreznog razdoblja čine i troškovi promidžbe i reklame proizvoda koji se reklamira i koji je prilagođen za te svrhe, s oznakom "nije za prodaju", probni primjerci te degustacije koje besplatno daju porezni obveznici iz svog prodajnog ili proizvodnog asortimana, i reklamni predmeti s nazivom tvrtke i/ili proizvoda za uporabu u prodajnom prostoru kupca (čaše, stolnjaci, cjenici, pepeljare i slično).
Kod plaćanja naknada troškova za korištenje prava intelektualnog vlasništva (prava na reprodukciju, patente, licence, zaštitni znak, dizajn ili model, proizvodni postupak, proizvodne formule, nacrt, plan, industrijsko ili znanstveno iskustvo i druga slična prava), naknade za usluge istraživanja tržišta, poreznog savjetovanja, revizorske usluge inozemnim osobama koje nisu fizičke osobe, porezni obveznici dužni su prilikom isplate od bruto naknade obračunati, obustaviti i uplatiti porez na dobit po stopi od 15%.



2.3. Troškovi reprezentacije (čl. 5. st. 2. toč. 2. Zakona)

Na ovom rednom broju iskazuju se troškovi reprezentacije, u punom (100%-tnom) iznosu. Troškove reprezentacije čine ugošćenja, darovi sa ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda (darovanja poslovnih partnera za razliku od davanja proizvoda u promičbene svrhe svima potencijalnim potrošačima), troškovi odmora, športa, rekreacije i razonode, zakupa automobila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor i drugi slični izdaci. Na rednom broju 6. pod II, kao porezno nepriznati rashod iskazuje se 70% ovih troškova koji uvećavaju poreznu osnovicu.

2.4. Troškovi amortizacije (čl. 5. st. 9. Zakona i čl. 3. st. 1. Pravilnika o amortizaciji.)
Na ovom rednom broju iskazuju se troškovi amortizacije obračunani prema Pravilniku o amortizaciji, na dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu, kojom se smatraju stvari i prava čiji je pojedinačni trošak nabave veći od 1.000,00 kuna i vijek uporabe duži od godinu dana. Amortizacija se obračunava po linearnoj metodi primjenom amortizacijskih stopa iz tablice koja čini sastavni dio Pravilnika o amortizaciji.
Na ovom rednom broju ne iskazuje se amortizacija obračunana po stopama uvećanim za 100% (ubrzana amortizacija).
Amortizacija se ne obračunava na zemljišta, šume i slična obnovljiva prirodna bogatstva, financijsku imovinu, spomenke kulture te umjetnička dijela.
Ako je porezni obveznik u Računu dobiti i gubitka iskazao rashode amortizacije niže od porezno priznatih, tada je obvezan i u PD obrascu, na ovom rednom broju iskazati istu svotu.

2.5. Troškovi ubrzane amortizacije (čl. 5. st. 9. Zakona i čl. 3. st. 2. Pravilnika o amortizaciji
Na ovom rednom broju iskazuju se iznosi ubrzane amortizacije pod kojom se razumijeva amortizacija obračunana po stopama uvećanim do 100%. Rashodi amortizacije dugotrajne imovine utvrđuju se linearnom metodom primjenom godišnjih amortizacijskih stopa iz tablice koja čini sastavni dio Pravilnika, a godišnje amortizacijske stope porezni obveznik može povećati do 100%. Na primjer, porezni obveznik može na «ostale građevinske objekte» navedene u točki 1.4. iz tablice godišnjih stopa amortizacije dugotrajne imovine prema procijenjenom vijeku uporabe primijeniti stopu od 20%, iako je za «ostale građevinske objekte» propisana je stopa od 10%.
Ako porezni obveznik obračunava amortizaciju po metodama i stopama različitim od propisanih u Pravilniku o amortizaciji, a ukupni iznos amortizacije je veći od iznosa koji bi se dobio primjenom metode i stopa iz Pravilnika, tako dobiven iznos upisuje se, također na ovom rednom broju, a razlika između porezno dopustivog i iskazanog iznosa upisuje na redni broj 5. pod II.

2.6. Troškovi djelomične ili potpune amortizacije (čl. 5. st. 10. Zakona)

Na ovom rednom broju upisuje se iznos amortizacije dobiven jednokratnim (potpunim) ili djelomičnim otpisom dugotrajne imovine. Djelomično ili potpuno može se otpisati oprema i proizvodni objekti nabavljeni (stavljeni prvi put u upotrebu kod poreznog obveznika) u poreznom razdoblju, tj. tijekom 2003. godine.
Potpuni (jednokratni) otpis dugotrajne imovine znači mogućnost da se kao trošak razdoblja iskaže ukupni trošak nabave, neovisno o stvarnom vijeku uporabe i drugim aspektima koje ima uporaba dugotrajne imovne, dugotrajna imovina nabavljena i stavljena u uporabu do 31. prosinca 2003.
Djelomični otpis znači mogućnost obračuna amortizacije iznad propisanih stopa, a ispod 100%-tnog otpisa. O odluci svakog poreznog obveznika ovisi koji će postotak primijeniti.
U svezi jednokratnog potpunog ili djelomičnog otpisa dugotrajne imovine Središnji ured Porezne uprave donio je Uputu za primjenu Pravilnika o amortizaciji u dijelu koji se odnosi na jednokratni djelomični ili potpuni otpis dugotrajne imovine, pod brojem, Klasa: 410-01/01-01/955;, Ur. broj: 513-07/01-1, 5. studenoga 2001. Ostali uvjeti u svezi jednokratnog (potpunog) ili djelomično otpisa pojašnjeni su u navedenoj uputi.
Navedenom Uputom nisu obuhvaćene izmjene i dopune Zakona tijekom 2003. godine koje imaju utjecaja na popunjavanje PD obrasca za 2003. godinu. U članku 5. Zakona izmijenjen je stavak 16, u kojemu je rečeno da se smatra se da je nematerijalna imovina iz članka 5. stavak 10. Zakona stečena u poreznom razdoblju u kojemu je stavljena u uporabu. Naime, novi stavak 16. pojašnjava priznavanje jednokratnog otpisa nematerijalne imovine, kojom se smatraju patenti i licencije koji služe za obavljanje djelatnosti istraživanja i razvoja te kapitalizirani izdaci za razvoj. Do izmjene Zakona, od nematerijalne imovine, bilo je moguće otpisati samo softver a za 2003. godinu jednokratno se može otpisati i ona nematerijalna imovina koja je stečena I stavljena u uporabu u poreznom razdoblju a služi za istraživanje i razvoj.
Napominje se da porezni obveznici mogu jednokratno ili djelomično otpisati dugotrajnu imovinu i ako ostvaruju gubitak i po toj osnovi iskazati gubitak ili uvećati ostvareni gubitak.

2.7. Troškovi povećane amortizacije temeljem revalorizacije (čl. 5. st.12. Zakona i čl. 5. st. 8. i 9. Pravilnika o amortizaciji)
Na ovom rednom broju iskazuju se rashodi amortizacije s naslova povećanja vrijednosti dugotrajne imovine zbog revalorizacije na više do visine iznosa koji je po toj osnovi uračunan u prihode.
U navedene rashode amortizacije spada i povećani iznos amortizacije dugotrajne imovine zbog revalorizacije na više, za koju su dobici od revalorizacije izravno pripisani kapitalu u smislu članka 4. stavak 3. i 4. Pravilnika o porezu na dobit. Detaljnija pojašnjenja dana su uz točku 1.10. i u navedenoj Uputi za primjenu Pravilnika o amortizaciji, u dijelu koji se odnosi na jednokratni djelomični ili potpuni otpis dugotrajne imovine.

Napomena:

Troškovi amortizacije iskazuju se pod II na četiri redna broja: 2.4., 2.5., 2.6. i 2.7., ovisno o obračunu poreznog obveznika. Po koncepciji porezne prijave na sva četiri redna broja trebali bi se upisati samo iznosi porezno priznate amortizacije. Međutim, kako se na rednom broju 5. pod II iskazuju podaci o troškovima amortizacije iznad porezno priznatog iznosa, znači da se na navedena četiri redna broja upisuju podaci koje porezni obveznik iskazuje u Računu dobiti i gubitka. Ako su ti iznosi iznad porezno priznatih, upisuju se na redni broj 5. pod II.

2.8. Troškovi plaća zaposlenika (čl. 5. st. 2. toč. 4. Zakona)
Na ovom rednom broju iskazuju se troškovi plaća zaposlenika (plaće i naknade plaća, uključivo i doprinose na plaće). U ovim podacima iskazuju se i plaće za novouposlene koje se uzimaju u obzir kod umanjenja porezne osnovice na rednom broju 17. pod II.
Troškovima plaća smatraju se svi oblici primitaka od nesamostalnog rada po propisima o oporezivanju dohotka.

2.9. Naknade troškova zaposlenika (čl. 5. st. 2. toč. 5. Zakona)
Na ovom rednom broju iskazuju se naknade troškova zaposlenicima (dnevnice, troškovi prijevoza na posao i s posla, troškovi prijevoza na službenom putu, troškovi stručnog usavršavanja, školovanja i stipendiranja kao i svi drugi troškovi koji su nastali u svezi sa sadašnjim i budućim radom), na koje se ne plaća porez na dohodak.

2.10. Rashodi od usklađenja ulaganja u dionice i udjele (čl. 5. st. 2. toč. 7. Zakona i čl. 5. st. 1. i 2. Pravilnika)

Na ovom rednom broju iskazuju se rashodi od usklađenja ulaganja u dionice i udjele za udio u gubicima, ako se ulaganje u dionice odnosno udjele iskazuje prema metodi udjela (pojašnjeno uz točku 1.9. po I). Ako se kao rashod iskazuje udio u gubicima kod udjela i dionica povezanih društava, koji se iskazuju prema metodi udjela, takvi rashodi su porezno neutralni iskazivanjem na rednom broju 12. pod II porezne prijave.
Rashodi od usklađenja ulaganja u dionice i udjele, koji se vode po metodi troška nisu porezno priznati rashod osim ako su realizirani, ali tada se ne iskazuju na ovom rednom broju nego se iskazuju na rednom broju 2.21.
Iznimno, rashodima poreznog razdoblja smatraju se i umanjenja vrijednosti ulaganja u dionice i udjele kada je nad društvom u koje je ulaganje izvršeno otvoren stečajni postupak ili postupak sanacije.
Ako porezni obveznik u Računu dobiti i gubitka iskaže rashode kao rezultat svođenja vrijednosti udjela i dionica na tzv. fer vrijednost, a društvo u koje je ulaganje izvršeno nije u stečaju ili postupku sanacije, rashode treba isključiti s ovog rednog broja i iskazati ih u pregledu razlika podataka u financijskim izvješćima u odnosu na podatke u PD obrascu.

2.11. Rezerviranja za rizike i troškove (čl. 5. st. 2. toč. 6. Zakona i čl. 5. st. 5., 6., 7. i 8. Pravilnika)
Na ovom rednom broju iskazuju se podaci o iznosima rezerviranja za:
- troškove otklanjanja nedostataka u garantnim rokovima u visini utvrđenoj na temelju ugovora i ranijih iskustvenih spoznaja u svakoj od djelatnosti, ako ne postoji pravni temelj da se takvi izdaci naplate od treće osobe,
- troškove po započetim sudskim sporovima uzrokovanim događajima nastalim do kraja poreznog razdoblja, a pokrenutim protiv poreznog obveznika do petnaestog dana prije dana podnošenja porezne prijave, u visini utužene svote uvećane za pripadajuće troškove spora, osim kamata na utuženu svotu,
- za otpremnine u skladu sa Zakonom o radu (u slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti, otpremnine kod otkaza i kod odlaska u mirovinu). Prema Zakonu o radu, pitanje otpremnina prepušteno je kolektivnim ugovorima, ugovorima o radu ili pravilniku poreznog obveznika, što znači da će se rezerviranja za ove izdatke budućeg razdoblja porezno priznati u visini koju određuju navedeni akti.
- rezerviranja za troškove obnavljanja prirodnih bogatstava, rezerviranja za troškove obnavljanja i sanaciju prirodnih bogatstava uz slijedeće uvjete:
1. postojanje sadašnje obveze (zakonske ili druge), kao rezultata sadašnjih ili prošlih događaja vezanih uz iskorištavanje ili zaštitu prirodnih bogatstava,
2. kada je vjerojatno da će podmirenje obveze zahtijevati odljev gospodarstvenih koristi i
3. kada se pouzdanom procjenom može utvrditi iznos obveze.
Navedeni uvjeti moraju biti kumulativno ispunjeni.
U rashode poreznog razdoblja uključuju se i dugoročna rezerviranja kod banaka i osiguravajućih društava koje su ovi porezni obveznici dužni provesti suglasno posebnim propisima. Pod posebnim propisima razumijeva se Odluka o načinu rješavanja neusklađenosti podzakonskih akata Hrvatske narodne banke i Međunarodnih računovodstvenih standarda kojom je obuhvaćena i Odluka o visini i načinu formiranja posebnih rezervi za osiguranje od potencijalnih gubitaka banke, kojom je propisana visina posebnih rezervi za neidentificirane gubitke koje je banka dužna formirati.
Na ovom rednom broju ne iskazuju se rezerviranja koja nisu porezno priznati rashod. Ta rezerviranja iskazuju se u pregledu razlika.

2.12. Vrijednosna usklađenja potraživanja (čl. 5. st. 2. toč. 7. Zakona i čl. 5. st. 9. i 10. Pravilnika)
Na ovom rednom broju iskazuju se podaci o porezno priznatim rashodima s naslova vrijednosnih usklađenja dugoročnih i kratkoročnih potraživanja. U navedene rashode spadaju vrijednosna usklađenja kratkotrajne imovine po osnovi ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca za isporučena dobra i obavljene usluge, ako je od dospijeća potraživanja do kraja poreznog razdoblja proteklo više od 120 dana, a ista nisu naplaćena najkasnije do petnaestog dana prije dana podnošenja porezne prijave.
U podatke na ovom rednom broju uključit će se rashodi nastali ispravkom vrijednosti potraživanja, čije je dospijeće isteklo 1. rujna 2003. godine (kalendarska godina i porezno razdoblje se poklapaju), a ne bude naplaćeno najkasnije do 15. travnja 2004. godine. Ako porezni obveznik prijavu predaje prije isteka roka za predaju, tada se računa da nije naplaćeno potraživanje petnaest dana prije predaje porezne prijave. Na primjer, ako porezni obveznik preda prijavu 20. ožujka 2004., priznaje se ispravak potraživanja koje je dospjelo do 1. rujna 2003. godine a nije naplaćeno do 5. ožujka 2004.
Glede starosti nenaplaćenih potraživanja, kao porezno priznati rashod može se iskazati usklađenje (otpis), svih nenaplaćenih potraživanja dospjelih do početka rujna, ako potraživanja nisu zastarjela. To mogu biti i potraživanja koja su dospjela u ranijim poreznim razdobljima, ako nisu zastarjela, pod uvjetom da su priznata u računovodstveni rashod za 2003., ili su u ranijim razdobljima bila iskazana kao računovodstveni rashod a nisu bila porezno priznati rashod.

Ako se otpisana potraživanja, koja nisu utužena ne naplate niti utuže, prihodovat će se u onom razdoblju u kojemu nastupi zastara.
Rashodima poreznog razdoblja s osnove vrijednosnih usklađenja kratkotrajne imovine priznaju se i rashodi po osnovi ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca i svih ostalih potraživanja, koja su utužena ili zbog kojih se vodi ovršni postupak, rashodi po osnovi ispravka vrijednosti potraživanja prijavljenih u stečajni postupak i rashodi po osnovi ispravka vrijednosti potraživanja za koje je postignuta nagodba s poreznim obveznikom u predstečajnom ili stečajnom postupku.
Pojam predstečajnog postupka nije definiran u propisima, ali s obzirom na intenciju zakonodavca, to je svaki postupak u kojemu porezni obveznik koji ima ozbiljni poremećaj u poslovanju pokušava uz pomoć vjerovnika riješiti poslovne poteškoće. Dakle, nakon takvog postupka ne mora biti otvoren stečaj da bi se razdoblje smatralo predstečajnim razdobljem.
Sva ostala nenaplaćena potraživanja koja se otpisuju jer su u 2003. godini zastarjela, a nisu poduzete propisane radnje zbog kojih bi se priznao otpis, nisu porezno priznati rashod i ne iskazuju se na ovom rednom broju, nego se iskazuju u pregledu razlika. Isto se odnosi i na računovodstvene rashode po osnovi usklađenja vrijednosti potraživanja za koja nisu ispunjeni propisani uvjeti za porezno priznavanje.

2.13. Ostala vrijednosna usklađenja (čl. 5. st. 2. toč. 7. Zakona i čl. 5. st. 12. Pravilnika)
Na ovom rednom broju treba iskazati rashode s naslova svih vrijednosnih usklađenja koja nisu iskazana na rednom broju 2.10. i 2.12. To su iznosi vrijednosnih usklađenja ostale imovine, koja su porezno priznati izdatak.
U podatke na ovom rednom broju uključuju se podaci o gubicima od vrijednosnog usklađenja dugotrajne imovine koja ne podliježe amortizaciji (osim financijske imovine), umanjeni za dobitke od revalorizacije koji nisu uključeni u prihode ili izravno pripisani kapitalu. To će biti usklađenja na niže (iskazivanje po fer vrijednosti), za zemljišta, šume i slična obnovljiva prirodna bogatstva, spomenike kulture te umjetnička dijela. Po poreznoj prijavi za 2003. godinu, neće biti umanjeni za dobitke od revalorizacije koja je obračunana u ranijim poreznim razdobljima, u kojima je bila oporeziva.
U podatke na ovom rednom broju uključit će se svako svođenje vrijednosti kratkotrajne imovine (osim potraživanja), i dugotrajne imovine, koja podliježe amortizaciji, na niže, ako je ta imovina prodana, na drugi način otuđena ili uništena u istom poreznom razdoblju. Usklađenje vrijednosti navedene imovine koja nije prodana, na drugi način otuđena ili uništena u istom poreznom razdoblju, ne iskazuje se na ovom rednom broju nego u pregledu razlika.
Naime, rashodima poreznog razdoblja ne smatraju se gubici od vrijednosnog usklađenja dugotrajne imovine koja podliježe amortizaciji, financijske imovine, zaliha vlastitih proizvoda (nedovršenih proizvoda, poluproizvoda, dijelova proizvoda i gotovih proizvoda), trgovačke robe, materijala, rezervnih dijelova, ambalaže i sitnog inventara. Ovi gubici priznaju se u poreznom razdoblju u kojemu je navedena imovina prodana, na drugi način otuđena ili uništena.

2.14. Troškovi financiranja (čl. 5. st. 2. toč. 8. Zakona)

Na ovom rednom broju iskazuje se rashod s naslova financiranja u koje spadaju redovne i zatezne kamate, tečajne razlike, valutne klauzule i jamstva.
Na ovom rednom broju iskazuju se negativne tečajne razlike koje su rezultat transakcija stranih valuta proizašle iz potraživanja i obveza evidentiranih u stranoj valuti.
Negativne tečajne razlike po deviznim tražbinama i deviznim obvezama, na dan 31. 12. 2003. iskazuju se po srednjem tečaju HNB na taj dan.

2.15. Darovanja u naravi ili u novcu (čl. 5. st. 2. toč. 9. Zakona)

Na ovom rednom broju iskazuje se ukupna vrijednost svih darovanja poreznog obveznika u novcu ili naravi, bez obzira na primatelja i vrijednost darovanja. Darovanjem se smatra svako davanje, koje nema za uzvrat protučinidbu u plaćanju novcem, stvarima ili usluzi. Vrijednost darovanja koja su iznad porezno priznatog iznosa, iskazuju se na rednom broju 9. pod II.
Darovanja u naravi vrednuju se prema trošku zaliha ili trošku nabave. Ako se daruju usluge tada se darovanje vrednuje prema nastalim troškovima koji se odnose na darovanu uslugu.
Izmjene Zakona koje se odnose na darovanja po kojima ista nisu porezno priznati rashod nego svota za koju se umanjuje porezna osnovica ne primjenjuju se na obračun porez na dobit za 2003.g., prema odredbama članka 19. stavka 5. Pravilnika.

2.16. Ostali troškovi poslovanja (čl. 5. st. 2. toč. 10. Zakona)
Na ovom rednom broju iskazuju se ostali troškovi poslovanja, kao što su članarine strukovnim udrugama, upravni i sudski troškovi, troškovi stručne literature, plaćeni penali i kazne te svi drugi troškovi koji su nastali u svezi s ostvarivanjem prihoda ili dobiti poreznog obveznika, a nisu obuhvaćeni na drugim pozicijama porezne prijave.
Na ovom rednom broju iskazuju se i izvanredni rashodi, izuzimanja (skrivene isplate), koji nisu iskazani kao trošak na drugim pozicijama.
U podatke o ostalim troškovima, uključuju se i podaci razdoblja o rashodima nastalim izravno ili putem poslovne jedinice u inozemstvu. Rashodi se mogu iskazati po rednim brojevima prema vrsti rashoda ili na red. br. 2. 16. Ostali troškovi poslovanja. Ako je poslovna jedinica u inozemstvu obvezna voditi poslovne knjige po inozemnim propisima, tada se umjesto rashoda iskazuje dobitak, stečen i utvrđen u inozemstvu po inozemnim propisima, te neće biti podatka o rashodima. Ako, pak poslovna jedinica u inozemstvu, obvezna voditi poslovne knjige, utvrdi gubitak, tada će svota gubitka biti iskazana kao rashod.
Na ovom rednom broju iskazuju se i umanjenja dobiti (porezne osnovice) za stavke iz početne bilance kod promjene metode utvrđivanja porezne osnovice, tj. kod prelaska obveznika poreza na dohodak na porez na dobit, koja se iskazuju u pregledu razlika.

2.17. Povećanje rashoda za iznos smanjenja troškova zaliha nedovršenih proizvoda, poluproizvoda i gotovih proizvoda na kraju poreznog razdoblja u odnosu na stanje na početku poreznog razdoblja (čl. 5. st. 3. Zakona)

Podatak na ovom rednom broju imat će samo porezni obveznici proizvodnih djelatnosti.
Na ovom rednom broju iskazuju se rashodi nedovršene proizvodnje ako su zalihe nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda manje na kraju obračunskog razdoblja u odnosu na vrijednost tih zaliha na početku obračunskog razdoblja, za dio realiziranih troškova koji nije obuhvaćen na drugim pozicijama.
Iznos koji se iskazuje na ovom rednom broju izračunava se tako da se od vrijednosti početnih zaliha nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda, 1. siječnja 2003. oduzme vrijednost istih zaliha na kraju obračunskog razdoblja 31. prosinca 2003.
Kada postoji podatak na ovom rednom broju tada nema podatka na rednom broju 2.18.

2.18. Smanjenje rashoda za iznos povećanja troškova zaliha nedovršenih proizvoda, poluproizvoda i gotovih proizvoda na kraju poreznog razdoblja u odnosu na stanje na početku poreznog razdoblja (čl. 5. st. 3. Zakona)

Podatak na ovom rednom broju imat će samo porezni obveznici proizvodnih djelatnosti.
Na ovom rednom broju iskazuju se rashodi nedovršene proizvodnje kada su zalihe nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda veće na kraju obračunskog razdoblja u odnosu na vrijednost tih zaliha na početku obračunskog razdoblja.
Na ovom rednom broju iskazuju se rashodi nedovršene proizvodnje koji se izračunavaju kao razlika između početnih stanja zaliha nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda 1. siječnja 2003. godine i stanja na kraju obračunskog razdoblja 31. prosinca 2003. godine
Ako postoji podatak na ovom rednom broju, tada ne može biti iskazan podatak na rednom broju 2.17.

2.19. Trošak nabave prodane trgovačke robe (čl. 5. st. 5. Zakona)

Na ovom rednom broju iskazuju se podaci o nabavnoj vrijednosti prodane trgovačke robe, materijala, sitnog inventara, rezervnih dijelova i ambalaže.


2.20. Neamortizirani iznos troška nabave prodane, na drugi način otuđene ili uništene dugotrajne imovine (čl. 5. st. 7. Zakona)

Na ovom rednom broju iskazuju se neamortizirani troškovi nabave dugotrajne imovine koja je prodana.
Osim neamortiziranog troška nabave dugotrajne imovine na ovom rednom broju iskazuju se i trošak nabave dugotrajne imovine koja je darovana, na drugi način otuđena ili uništena.
Na ovom rednom broju iskazuje se neamortizirani trošak nabave za darovanu ili na drugi način otuđenu imovinu, ako otuđenje nije poslovno motivirano ili dopušteno po Zakonu i Pravilniku (na primjer, vrijednost darovane imovine je iznad 2% prihoda ostvarenog u protekloj godini a ne postoji odgovarajuće rješenje nadležnog ministarstva). Tada neamortizirani dio takve imovine treba uključiti na ovaj redni broj i iskazati na rednom broju 9. pod II, kao porezno nepriznati rashod darovanja.

2.21. Gubitak od prodaje dionica i udjela (čl. 5. st. 13. Zakona)
Na ovom rednom broju iskazuju se gubici od prodaje dionica i udjela, kada su dionice i udjeli prodani po vrijednosti nižoj od knjigovodstvene vrijednosti dionica i udjela koji se iskazuje u poslovnim knjigama poreznog obveznika.

2.22. Rashod po osnovi manjkova i više sile (čl. 5. st. 16. i 17. Zakona)
Na ovom rednom broju iskazuju se manjkovi na imovini, kao i pripadajući porezi (posebni porezi i PDV), obračunani na te manjkove, a i gubici nastali djelovanjem više sile i drugih izvanrednih događaja.
Napominjemo da se na ovom rednom broju iskazuju svi manjkovi i gubici na dugotrajnoj i kratkotrajnoj imovini, i porezno priznati i porezno nepriznati. Za porezno nepriznate manjkove i gubitke na dugotrajnoj i kratkotrajnoj imovini uvećava se porezna osnovica te se ti iznosi iskazuju na rednom broju 10. i 11. pod II.
Porezno priznati manjkovi su s naslova kala, rastepa, kvara i loma, a najviše do visine utvrđene odlukom Gospodarske ili Obrtničke komore i troškovi manjkova nastalih djelovanjem više sile. Manjkovima uslijed više sile razumijevaju se manjkovi (štete) od elementarnih nepogoda (poplava, požar, potres i dr.) ratnih razaranja i provalnih krađa, do visine utvrđene temeljem očevidnika nadležnog tijela.
U porezno priznate rashode poreznog razdoblja, u smislu odredbe članka 5. stavka 19. Pravilnika o porezu na dobit, uključuju se i tehnološki manjkovi nastali u procesu proizvodnje do visine utvrđene normativima prema vrsti djelatnosti odnosno do visine utvrđene zakonima o posebnim porezima za proizvode koji podliježu plaćanju posebnih poreza. Normativi mogu biti utvrđeni od strane poreznog obveznika ako nisu utvrđeni od strukovne grupacije, a ako ih nije utvrdila strukovna grupacija niti porezni obveznik, utvrđuje ih Porezna uprava procjenom na temelju međuovisnosti između prihoda i rashoda putem normativa utroška materijala, energije, rada i drugih proizvodnih čimbenika.

2.23. Ostali rashodi ranijih razdoblja na koje je plaćen porez na dobit

Na ovom rednom broju iskazuju se rashodi koji nisu bili porezno priznati u ranijim poreznim razdobljima, a nisu iskazani u nekom od drugih podataka PD obrasca.

3. DOBIT (red.br. 1. – red.br. 2.)

Na ovom rednom broju iskazuje se dobit kao razlika između prihoda i rashoda, ako su prihodi veći od rashoda.
Podatak na ovom rednom broju ne mora biti jednak podatku o iznosu dobiti iskazanom u Računu dobiti i gubitka. Razlika između podatka na ovom rednom broju i podatka u Računu dobiti i gubitka treba biti podatak o neto financijskim učinku u pregledu razlika.

4. GUBITAK (red.br. 2. - red.br. 1.)

Na ovom rednom broju iskazuje se gubitak kao razlika između prihoda i rashoda, ako su rashodi veći od prihoda.
Podatak na ovom rednom broju ne mora biti jednak podatku o iznosu gubitka iskazanom u Računu dobiti i gubitka. Razlika između podatka na ovom rednom broju i podatka u računu dobiti i gubitka treba biti podatak o neto financijskim učinku u pregledu razlika. Gubitak se može parenosti pet godina računajući od isteka godine za koju je gubitak utvrđen.


II. UVEĆANJE DOBITI / UMANJENJE GUBITKA

Svi podaci iskazani na rednim brojevima od 5. do 12. imaju predznak + (plus) te uvećavaju dobit kao poreznu osnovicu iskazanu na rednom broju 3. pod I, ili smanjuju gubitak iskazan na rednom broju 4. pod I.

5. Trošak amortizacije iznad najvišeg porezno dopustivog iznosa (čl.7. st. 1. toč. 1. Zakona)

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos obračunane amortizacije za troškove amortizacije iznad najviše porezno dopustivog iznosa propisanog u Pravilniku o amortizaciji. Na ovom rednom broju bit će podatak ako porezni obveznik za svoje potrebe otpisuje dugotrajnu imovinu po metodama i stopama različitim od propisanih Pravilnikom, a ukupno utvrđeni iznos amortizacije za porezno razdoblje je veći od iznosa koji bi se dobio primjenom odredaba iz Pravilnika o amortizaciji.

6. 70% troškova reprezentacije (čl. 7. st. 1. toč. 2. Zakona)
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos 70% troškova reprezentacije (ugošćenja, darova sa ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda, troškova odmora, športa, rekreacije i razonode, zakupa automobila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor i drugih sličnih izdataka) i pripadajući PDV, ako je po ulaznom računu odbijen pretporez.
Ako su troškovi reprezentacije nastali u inozemstvu, 70% iznosa računa iskazuje se na ovom rednom broju bez PDV-a, jer po tim računima nije odbijen pretporez.

7. Troškovi kazni za prekršaje i prijestupe (čl. 7. st. 1. toč. 3. Zakona)

Na ovom rednom broju iskazuju se troškovi novčanih kazni za prekršaje i prijestupe koji su teretili poreznog obveznika – pravnu ili fizičku osobu. Kazne odgovorne osobe snose same, a ako ih plaća poslodavac, tada se oporezuju porezom na dohodak i iskazuju kao plaće na rednom broju 2.8. pod I.

8. 30% troškova za osobni prijevoz (čl. 7. st.1. toč.4. Zakona)

Na ovom rednom broju iskazuju se podaci o 30% troškova nastalih u svezi s vlastitim ili unajmljenim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba, osim troškova osiguranja, zajedno s porezom na dodanu vrijednost. Obuhvat po vrstama troškova ovisi o vlasničkom statusu sredstva za osobni prijevoz:
1. kod sredstava u vlasništvu poreznog obveznika (osobni automobil, plovilo, zrakoplov i sl.) od ukupnih troškova (troškovi za gorivo i ulje, troškovi tekućeg i investicijskog održavanja vozila, troškovi registracije i troškovi amortizacije),
2. kod korištenja rent a car usluga od isplaćene naknade uvećane za troškove goriva,
3. kod vozila u najmu od troška naknade po ugovoru, troška goriva, održavanja i svih drugih troškova koje po ugovoru o najmu snosi korisnik najma. Ako obveznik poreza na dobit ugovori financijski najam i za obročne otplate ne tereti rashode, već se vrijednost na taj način nabavljene imovine prenosi na troškove putem amortizacije, obvezan je poreznu osnovicu povećati za 30% amortizacije, kao i sve druge troškove koje ima kao korisnik najma, osim troškova osiguranja.
Dobit se ne uvećava za 30% troškova nastalih u svezi uporabe motornih vozila i drugih sredstava za osobni prijevoz poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se po osnovi korištenja sredstava za osobni prijevoz utvrđuje plaća, neovisno o metodi po kojoj se utvrđuje (u postotku od nabavne vrijednosti ili po prijeđenim kilometrima).
Troškovi taxi prijevoza ne spadaju u troškove nastale u svezi s vlastitim ili unajmljenim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba, jer se radi o povremenoj usluzi drugih a ne o uporabi sredstva za osobni prijevoz u određenom razdoblju. Je li taxi usluga učinjena za poslovne ili osobne potrebe, utvrđuje se pri odobravanju samog računa taxi prijevoznika.

9. Rashodi darovanja iznad 2% ostvarenih prihoda (čl. 7. st. 1. toč. 5. Zakona)

Na ovom rednom broju iskazuju se iznosi darovanja, koja nisu porezno priznati rashod. To su iznosi darovanja iznad 2% ostvarenih prihoda u prethodnoj godini, osim ako su nastali prema posebnim programima i rješenju nadležnog ministarstva.
Posebnim programima i rješenjima nadležnih ministarstava smatraju se određene akcije koje pokreću ili organiziraju ministarstva nadležna za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, športske, vjerske i druge slične (na primjer, ekološke) svrhe, a te akcije se sufinanciraju i donacijama, kao na primjer «Športom protiv droge» i sl.
Na ovom rednom broju iskazuju se i darovanja, koja su učinjena osobama i za svrhe koje ne spadaju u kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, športske, vjerske i druge svrhe, udrugama i drugim osobama koje navedene djelatnosti ne obavljaju u skladu s posebnim propisima, a nisu oporezovana porezom na dohodak.
Darovanja u naravi vrednuju se prema trošku zaliha (čl.5. st. 4. Zakona) ili trošku nabave (čl. 5. st. 6. Zakona). Ako se daruju usluge tada se darovanje vrednuje prema nastalim troškovima koji se odnose na darovanu uslugu.
Tijekom 2003. godine izmijenjeni su propisi koji uređuju darovanja, međutim, izmjene se primjenjuju od 1. siječnja 2004. godine te se ne odnose na prijavu poreza na dobit za 2003. U odredbe koje se ne primjenjuju za 2003. godinu spada stavak 3. članka 7. Pravilnika koji se odnosi na plaćanje troškova za zdravstvene potrebe fizičkih osoba (operativne zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala) koji nisu pokriveni osnovnim, dopunskim i privatnim zdravstvenim osiguranjem, odnosno plaćanje troškova koje snose same fizičke osobe, pod uvjetom da su uplate izvršene izravno na račun zdravstvene ustanove kod koje se liječenje obavlja.

10. Rashodi po osnovi manjkova (čl. 7. st. 1. toč. 6. Zakona)

Na ovom rednom broju iskazuju se iznosi porezno nepriznatih manjkova. To su vrijednosti koje su veće od porezno priznatih manjkova, a koji su to manjkovi navedeno je u točki 2.22. pod I.
Porezno nepriznati manjkovi, u pravilu, terete neku odgovornu osobu, koja je dužna platiti obeštećenje ili se smatra njenim primitkom u naravi i oporezuje se porezom na dohodak kao plaća, što je porezno priznati izdatak ili se oporezuje porezom na dohodak od kapitala, što se evidentira kao potraživanje za isplaćeni udio u dobiti. Ako se porezno nepriznati manjak oporezuje nekim oblikom poreza na dohodak, tada se za takav manjak ne uvećava porezna osnovica, jer se radi o dohotku koji je porezno priznati rashod ili o potraživanju za isplaćenu dobit. To znači da će se za porezno nepriznati manjak iznimno povećati porezna osnovica, ako se radi o manjku koji nije moguće podvesti pod nečiju osobnu odgovornost ili u slučaj kada je član društva drugo društvo te, iznimno, neki nepredviđeni i propisom neobuhvaćeni slučaj.
S porezno nepriznatim manjkovima, kao što je rečeno, postupa se na nekoliko načina:
- ako se tereti osoba odgovorna za iznos manjka, koji će terećena osoba nadoknaditi, tada se iznos takvog manjka ne iskazuje na ovom rednom broju, jer ne utječe na poreznu osnovicu (knjiži se kao prodaja), neovisno tereti li se zaposlenik, član društva, vlasnik obrta, član uprave ili druga osoba.
- ako se manjak iskazuje odgovornoj osobi kao primitak u naravi po osnovi nesamostalnog rada, prema članku 12. stavku 3. Zakona o porezu na dohodak i članku 13. stavku 4. Pravilnika o porezu na dohodak, što je porezno priznati rashod, tada se manjak ne iskazuje na ovom rednom broju.
- ako se tereti odgovorna osoba kao član društva, jer je propustila utvrditi stvarnu odgovornost za manjak, tada se radi o skrivenoj isplati. Vrijednost izuzimanja oporezuje se kao dohodak od kapitala, prema članku 26. stavku 2. Zakona o porezu na dohodak i članku 45. stavku 1. Pravilnika o porezu na dohodak, po stopi od 35%. Vrijednost manjka na koji se plaća porez na dohodak od kapitala ne iskazuje se na ovom rednom broju.
- ako je donijeta odluka da se za manjkove ne može teretiti neka osoba jer je to neprovedivo (manjkovi iznad porezno priznatih pri čemu nije utvrđena ničija osobna odgovornost), tada se iznos manjka (zajedno s PDV-om i posebnim porezima), iskazuje na ovom rednom broju (to će biti slučaj kada je član društva drugo i neki nepredviđeni i propisom neobuhvaćeni slučaj.

11. Skrivene isplate dobiti (čl. 7. st. 1. toč. 7. Zakona)

Pod skrivenim isplatama dobiti smatraju se:

1. davanja određenih koristi dioničaru ili članu društva, uz naknadu nižu od tržišne, uključujući i povoljniju kamatu, pod kojom se razumijeva razlika između ugovorene niže i kamate od 6% godišnje, u koju stopu je uključen i PDV,
2. plaćanja veće naknade dioničaru ili članu društva za dobra ili usluge od vrijednosti dobara, usluga ili učinaka (koristi) koje je on dao društvu,
3. davanja dobara ili usluga dioničaru ili članu društva u vrijednosti većoj od vrijednosti dobara, usluga ili učinaka odnosno koristi koje je on dao društvu,
4. omogućavanja dioničaru ili članu društva koristi za koje nema druge pravne osnove.
Skrivenom isplatom dobiti smatraju se rashodi koji nisu u svezi s obavljanjem djelatnosti poreznog obveznika niti su posljedica obavljanja djelatnosti kao i rashodi koji nisu vjerodostojno dokumentirani.
Skrivenom isplatom dobiti smatraju se rashodi po osnovi manjkova na imovini iznad visine utvrđene odlukom Gospodarske i Obrtničke komore, odnosno kod tehnološkog manjka iznad visine utvrđene normativima strukovnih udruženja Gospodarske i sekcija Obrtničke komore, te pripadajući porez obračunan na te manjkove, ako su za učinjene rashode, nadzorni odbor ili skupština trgovačkog društva donijeli odluku da se za manjkove neće teretiti odgovorna osoba. Tada se postupa na način naveden u prethodnoj točki.
Na ovom rednom broju iskazuju se podaci o rashodima koji se smatraju skrivenim isplatama, ako se ne obračunava porez na dohodak od kapitala.

12. Rashodi od usklađivanja ulaganja u dionice i udjele (čl. 26. Zakona i čl. 6.st. 5. Pravilnika)
Na ovom rednom broju iskazuju se podaci o rashodima s naslova usklađenja ulaganja u dionice i udjele za udio u gubicima, ako se ulaganje u dionice odnosno udjele iskazuje prema metodi udjela i to u visini iznosa iskazanog na rednom broju 2.10. pod I.

13. Ukupna uvećanja dobiti / umanjenja gubitka (red.br. 5. do red.br. 12.)

Na ovom rednom broju iskazuje se ukupan iznos koji uvećava dobit iskazanu na rednom broju 3. pod I, ili iznos za koji se umanjuje gubitak iskazan na rednom broju 4. pod I.

III. UMANJENJE DOBITI / UVEĆANJE GUBITKA

Iznos ukupnih podataka na rednim brojevima od 14. do 17. umanjuju dobit iskazanu na rednom broju 3. pod I, odnosno povećavaju gubitak iskazan na rednom broju 4. pod I.

14. Prihodi od dividendi i udjela u dobiti (čl.8. Zakona)

Prihodi od dividendi i udjela u dobiti iskazuju se na ovom rednom broju i umanjuju dobit kao poreznu osnovicu ili uvećavaju gubitak, a kao prihodi su uključeni u iskazanu dobit na rednom broju 1.7. pod I. Radi se o prihodima koji su porezno neutralni (bili su oporezivi u društvu isplatitelja).

15. Prihodi od usklađivanja ulaganja u dionice i udjele (čl. 26. Zakona i čl. 7. Pravilnika)
Na ovom rednom broju iskazuje se podatak koji je iskazan na rednom broju 1.9. pod I, kao prihodi od usklađenja ulaganja u dionice i udjele za udio u dobiti, kada se ulaganje u dionice odnosno udjele iskazuje prema metodi udjela.
Iskazivanje na ovom rednom broju znači da su navedeni prihodi neutralni na poreznu osnovicu. Podaci na ovom rednom broju mogu biti jednaki kao i podaci na rednom broju 1.9. pod, ako porezni obveznik nije u Računu dobiti i gubitka iskazao i prihode od usklađenja vrijednosti dionica i udjela koji se ne vode po metodi udjela.
Metoda udjela je računovodstvena metoda kojom se ulaganje u dionice ili udjele početno iskazuje po trošku ulaganja, a naknadno usklađuje kako bi se priznao udio u dobiti ili gubitku, te promjene kapitala koje nisu uključene u izvještaj o dobiti društva u koje je ulaganje izvršeno.


16. Trošak amortizacije koji ranije nije bio priznat (čl. 8. Zakona)

Na ovom rednom broju iskazuju se iznosi rashoda amortizacije dugotrajne imovine koji u ranijim razdobljima nisu bili porezno priznati, jer su bili obračunati u iznosu većem od porezno priznatog. Na rashode amortizacije iznad propisanog iznosa u ranijim razdobljima plaćen je porez na dobit, zbog čega ih treba izuzeti od oporezivanja u razdoblju ukidanja vremenske razlike.

17. Ukupno poticaji

Na ovom rednom broju iskazuje se podatak o ukupnim poticajima za koje se može umanjiti porezna osnovica, a to su poticaji zapošljavanja (čl. 17. Zakona), poticaji istraživanja i razvoja (čl. 17a. Zakona) i poticaji školovanja i stručnog usavršavanja (čl. 17a. st.6. Zakona).

17.1. Poticaji zapošljavanja (članak 17. Zakona)

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje porezna osnovica, a koji je već iskazan kao porezno priznati rashod s naslova plaća novih zaposlenika. Dakle, iznos plaća novouposlenih, koji se iskazuje na ovom rednom broju, nije dodatni trošak, nego samo stavka za koju se umanjuje porezna osnovica u PD obrascu.
Iznos plaća novih zaposlenika uključuje plaće i doprinose na plaću koji su obračunani za razdoblje za koje se utvrđuje porez, tj. za 2003. godinu, a isplaćeni do dana podnošenja porezne prijave.
Novim zaposlenicima smatraju se :
- zaposlenici s kojima je sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a zaposlenje kod poreznog obveznika uslijedilo je nakon jednomjesečne prijave kod Zavoda za zapošljavanje, odustanka od korištenja prava na mirovinu ili prvog zaposlenja.
Iznimno, ako porezni obveznik zaposli osobe kojima je prestao radni odnos zbog stečaja, likvidacije ili sličnog prekida radnog odnosa na neodređeno vrijeme, može ostvariti povlasticu s naslova novozaposlenih, iako su osobe bile prijavljene kod Zavoda za zapošljavanje manje od mjesec dana.
- osobe zaposlene na određeno vrijeme kao pripravnici, vježbenici, stažisti i slično,
- zaposlenici na neodređeno radno vrijeme s nepunim radnim vremenom,.
- osobe s kojima je prije zaključenja ugovora na neodređeno vrijeme bio zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme radi provjere sposobnosti (probni rok). U tom slučaju porezni obveznik ostvaruje pravo na povlasticu za novozaposlene od dana zaključivanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Ako je i za probni rok zaključen ugovor na neodređeno vrijeme, tada porezni obveznik ostvaruje pravo na povlasticu za novozaposlene od dana zaključenja ugovora o radu za probni rok .
Uvjeti propisani za ostvarenje povlastice
Ako je porezni obveznik koristio povlasticu za nove zaposlenike koji su bili zaposleni na određeno vrijeme kao pripravnici, vježbenici, stažisti i slično, za koje je slijedilo zaposlenje na neodređeno vrijeme, tada se danom početka korištenja porezne povlastice smatra dan zaposlenja na određeno vrijeme.
Raskidom ugovora o radu razumijeva se svaki raskid ugovora bez obzira na razloge raskida (redovni otkaz zaposlenika, redovni otkaz poslodavca, izvanredni otkaz zaposlenika, izvanredni otkaz poslodavca, sporazumni raskid ugovora o radu, odlazak u mirovinu i drugi razlozi po propisima o radu).
Ako je porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja zaključio ugovor o radu s novim zaposlenicima, i u istom poreznom razdoblju raskinuo ugovor o radu s određenim brojem zaposlenika, porezna osnovica umanjuje se za razliku između obračunanih i isplaćenih plaća novim zaposlenicima i obračunanih plaća koje bi u istom poreznom razdoblju primili zaposlenici s kojima je raskinut ugovor o radu.
Plaćom koju bi primili zaposlenici s kojima je raskinut ugovor o radu, razumijeva se iznos zadnje mjesečne isplaćene plaće (bruto), te doprinosa na plaću. Ako je zadnja plaća isplaćena za razdoblje kraće od mjesec dana, tada se uzima iznos koji je razmjeran mjesečnoj plaći.
Ako je porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja (kalendarske godine) zaposlio nove zaposlenike i raskinuo ugovor o radu s određenim brojem zaposlenika u istom poreznom razdoblju ali ne i u istom kalendarskom razdoblju (na primjer, raskinuti su ugovori sa zaposlenicima u travnju 2003. a novo zaposleni su u rujnu 2003.) tada se također utvrđuje razlika plaća. U ovom slučaju iznos za koji se može umanjiti porezna osnovica utvrđuje se kao razlika između plaće novouposlenih od rujna do kraja godine i plaće koja bi za to isto razdoblje bila obračunana zaposlenicima s kojima je raskinut ugovor u travnju 2003.
Pravo na umanjenje porezne osnovice za plaću i doprinose na plaću novog zaposlenika porezni obveznik može koristiti godinu dana od dana zaposlenja novog zaposlenika, a za zaposlenika – osoba s invaliditetom, može koristiti tri godine računajući od dana njihova zaposlenja. Porezni obveznici koji su iskoristili dio povlastice po poreznoj prijavi za 2002., za 2003. imaju pravo iskoristi razliku plaća do ukupno dvanaest plaća od početka zaposlenja, odnosno 36 plaća ako su zaposleni invalidi.
Ako porezni obveznik prenosi olakšicu na temelju novouposlenih u 2002. u 2003. godinu, a u 2003. je imao raskide ugovora o radu, tada se prenijeta svota olakšice umanjuje za svotu plaća koja bi bila isplaćena zaposlenicima s kojima je raskinut ugovor o radu.
Napominje se da porezni obveznik ima pravo na umanjenje porezne osnovice na ovom rednom broju i u slučaju kada je ostvario gubitak, pa se za iznos umanjenja uvećava gubitak. Gubitak može nastati samo po osnovi umanjenja porezne osnovice za plaće novouposlenih.
Za podatke s ovog rednog broja treba priložiti poseban obračun kao prilog porezne prijave.
Poticaji ili subvencije za zapošljavanje stečene po drugim propisima, ne utječu na ostvarenje poticaja zapošljavanja po propisima o oporezivanju dobiti.



17.2. Poticaji istraživanja i razvoja (čl. 17a. Zakona)

Dopušteno je iskazivanje poreznog gubitka ako je svota troškova poticaja istraživanja i razvoja veća od porezne osnovice prije umanjenja.

Na ovom rednom broju iskazuju se podaci o troškovima istraživanja i razvoja iz članka 17a. Zakona, koji dodatno umanjuju poreznu osnovicu. Radi se o troškovima koji su iskazani u rashodima na pojedinim rednim brojevima od broja 2.1. do 2.23. PD obrasca, uključujući i amortizaciju, a na ovom rednom broju iskazuju se ukupno. Koji su to troškovi navedeno je u članku 13a. Pravilnika
Porezni obveznici mogu iskazati porezni gubitak s naslova dodatnog umanjenja porezne osnovice za ove troškove. Dodatno umanjenje porezne osnovice ne mora biti u 100%-tnoj svoti troška, nego može biti i umanjenje za dio troškova. To je pravo koje porezni obveznik može, ali ne mora iskoristiti.

17.3. Poticaji školovanja i stručnog usavršavanja (čl. 17a.st. 6. Zakona)

Na ovom rednom broju iskazuju se podaci o troškovima školovanja i stručnog usavršavanja zaposlenika iz članka 17a. stavak 6. Zakona, koji dodatno umanjuju poreznu osnovicu jer su ti troškovi iskazani i po vrsti troška i u točki 2. Rashodi PD obrasca. Prema članku 13b. Pravilnika u te troškove spadaju:

1. troškovi školovanja na osnovnim, srednjim, višim i visokim školama te svim drugim školskim ustanovama na kojima se stječe stupanj obrazovanja, uključujući poslijediplomske studije i doktorske studije, koje zaračunavaju obrazovne institucije u tuzemstvu i inozemstvu,
2. troškovi stručnog usavršavanja za polaznike seminara, tečajeva i kongresa, troškovi specijalizacija, učenja stranih jezika, informatičkog osposobljavanja, u zemlji i inozemstvu,
3. troškovi stručne literature (knjige, časopisi u papirnatom ili elektroničkom obliku, troškovi proučavanja internetskog izdanja pojedinih stručnih knjiga i časopisa).

U troškove na ovom rednom broju uključuju se i troškovi prijevoza i smještaja do visine stvarno nastalih troškova te dnevnice, i to na način propisan u propisima o oporezivanju dohotka, ako se školovanje i stručno usavršavanje obavlja izvan mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta zaposlenika.
Dodatno umanjenje porezne osnovce ne mora biti u 100%-tnoj svoti troška, nego može biti i umanjenje za dio troškova. To je pravo koje porezni obveznik može, ali ne mora iskoristiti.

18. Ukupna umanjenja dobiti / uvećanja gubitka (red.br. 14. do red.br. 17.)

Na ovom rednom broju iskazuje se zbroj ukupnih umanjenja porezne osnovice od rednog broja 14. do rednog broja 17. PD obrasca.




IV. POREZNA OSNOVICA

Na ovom rednom broju iskazuje se porezna osnovica koja predstavlja porezni dobitak poreznog razdoblja.
U ovoj točki iskazuju se podaci ako su redni broj 3. pod I i 13. pod II umanjeni za podatak na rednom broju 18. veći od prenesenog gubitka koji bi se iskazao na rednom broju 20. pod IV. Ako to nije slučaj, tada se podaci ne iskazuju u ovoj točki nego se unose u točku V. Prijave.

19. Dobit nakon uvećanja i umanjenja (red.br. 3. ili 4. +/- red.br.13. -/+ red.br. 18.)

Na ovom rednom broju svi porezni obveznici iskazuju oporezivu dobit ostvarenu za 2003. godinu, neovisno o poreznim olakšicama, oslobođenjima i poticajima.

20. Preneseni porezni gubitak (čl. 9. Zakona)
Na ovom rednom broju iskazuje se preneseni gubitak iz prethodnih poreznih razdoblja. Porezni obveznik gubi pravo na odbitak poreznog gubitka istekom pete godine računajući od godine za koju je porezni gubitak utvrđen, te se u poreznoj prijavi za 2003. godinu mogu iskazati preneseni gubitak iz 2002. i 2001. te preneseni ukamaćeni gubici iz 2000., 1999. i 1998. godine. Preneseni gubitak koji nije bilo moguće odbiti, uzima se u obzir u prvom slijedećem poreznom razdoblju. Ako se gubitak prenosi na više razdoblja, porezna se osnovica umanjuje prvo za gubitak ranijeg datuma.
Porezni obveznik obvezan je u prilogu porezne prijave dostaviti podatke o ostvarenim gubicima u prethodnim godinama i njihovu prijenosu.

21. Porezna osnovica (red.br. 19. - red.br. 20.)

Na ovom rednom broju iskazuje se porezna osnovica, ako nakon prijenosa gubitaka iz prethodnih godina preostane iznos za oporezivanje.
Na ovom rednom broju postoji podatak samo ako postoji porezna osnovica. Ako nema porezne osnovice, tj. ako iznos s rednog broja 19. umanjen za iznos s rednog broja 20. ima negativni predznak (redni broj 20. je veći od rednog broja 19.), tada se redni brojevi 19., 20. i 21. ne popunjavanju a popunjavaju se redni brojevi 22., 23. i 24.

V. POREZNI GUBITAK

U ovoj točki iskazuju se podaci u slučaju kada se ti podaci ne iskazuju u glavi IV POREZNA OSNOVICA ako:
- oporeziva dobit je manja od prenesenog gubitka,
- ostvaren je porezni gubitak za 2003. godinu.
Porezni gubitak nije jednak gubitku iz poslovanja. Moguće je da porezni obveznik može u razdoblju oporezivanja ostvariti gubitak iz poslovanja, a da zbog značajnih troškova koji uvećavaju poreznu osnovicu, na poreznoj prijavi utvrdi osnovicu za oporezivanje i poreznu obvezu.
Za redne brojeve 22., 23. i 24. vrijedi isto što i za redne brojeve 19., 20. i 21.
Ako postoje podaci pod glavom IV. POREZNA OSNOVICA, tada nema podataka pod glavom V POREZNI GUBITAK i obratno.
VI. POREZNA OBVEZA

U ovoj točki iskazuju se podaci ako se iskazuju u glavi IV POREZNA OSNOVICA, tj. ne iskazuju se podaci ako se iskazuju u točki V. POREZNI GUBITAK.

25. Porezna osnovica (red.br.21.)

Na ovom rednom broju upisuje se iznos iz rednog broja 21.

26. Porezna stopa (čl.12. Zakona)

Na ovom rednom broju upisuje se stopa 20%. (upisuje se kao 2000).

27. Porezna obveza (red.br. 25. x 26.)

Na ovom rednom broju upisuje se iznos koji se dobije kada se iznos s rednog broja 25. pomnoži sa 20 i podijeli sa 100.


VII. OLAKŠICE, OSLOBOĐENJA I POTICAJI

Olakšice, oslobođenja i poticaji iskazuju se u ovoj točki u iznosima za koje se umanjuje porezna obveza, a izračunavaju se u posebnim obračunima i prilažu uz prijavu poreza na dobit.
Obračun olakšice porezni obveznik mora priložiti uz prijavu poreza na dobit.
Iznosi koji se upisuju na redne brojeve u ovoj točki utvrđuju se kao razlika između porezne obveze po propisanoj stopi i iznosa koji se dobije primjenom olakšice.

Na primjer:

Od ukupno ostvarene dobiti poreznog obveznika od 70.000,00 kuna, (porezna obveza je 14.000,00), na dobit ostvarenu na području od posebne državne skrbi I skupine odnosi se iznos od 20.000,00 kuna. Primjenom propisne stope na 20.000,00 kuna porezna obveza iznosila bi 4.000,00 kuna a primjenom povlaštene stope od 5%, porezna obveza iznosi 1.000,00 kuna. Na rednom broju 28.1. upisuje se iznos razlike, tj. olakšica iznosi 3.000,00 kuna.


28. Olakšice i oslobođenja za područja posebne državne skrbi (čl.13. Zakona)
Na ovom rednom broju iskazuju se podaci o ukupnom iznosu olakšica ostvarenih na temelju obavljanja djelatnosti na područjima od posebne državne skrbi, kao iznos ukupne razlike između porezne obveze dobivene primjenom propisane stope i povlaštene porezne stope, koji iznosi se analitički iskazuju na rednim brojevima 28.1., 28.2. i 28.3.
Izračun olakšice temelji se na posebnim porezno-knjigovodstvenim evidencijama koje je porezni obveznik dužan osigurati za praćenje djelatnosti za koju koristi olakšicu. To znači da je porezni obveznik koji nema sjedište niti upravu na području posebne državne skrbi nego samo obavlja djelatnost (pogon ili druga poslovna jedinica), obvezan za tu djelatnost voditi poslovne knjige na način da se iz njih može utvrditi ostvarena dobit od obavljanja djelatnost na tom području.
Pravo na poreznu olakšicu imaju porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području posebne državne skrbi i zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i boravi na području posebne državne skrbi.
Olakšica se izračunava tako da se na ostvarenu dobit primjeni povlaštena stopa ovisno o kojoj skupni područja državne skrbi se radi, i dobiveni iznos se odbije od iznosa pune porezne obveze, a razlika se upisuje na ovaj redni broj, ili se na ostvarenu dobit primijeni razliku između pune stope i povlaštene stope i taj iznos upiše na ove redne brojeve (na primjer, za povlaštenu stopu od 5%, primjeni se stopa od 15% i tako dobiveni iznos se upisuje u PD obrazac).
Budući da djelatnost na području posebne državne skrbi ne mora biti posebno registrirana, porezni obveznik je dužan dokazati da na tom području obavlja djelatnost. Pri tome može koristiti sva dokazna sredstva (očevid, isprave, kao što su primljeni računi za potrošena dobra i usluge koji imaju priključke – struja, voda, plin, komunalne usluge i drugo).
Smatra se da porezni obveznik zapošljava na neodređeno vrijeme zaposlenika s područja posebne državne skrbi, ako je zaposlenik proveo u radnom odnosu kod poreznog obveznika i imao prebivalište i boravio na području posebne državne skrbi, najmanje devet mjeseci u poslovnoj godini.
Porezni obveznici koji su ostvarili gubitak, a obavljanjem djelatnost i na područjima od posebne državne skrbi imaju pravo na olakšice, ne popunjavaju ove redne brojeve, tj. ne mogu umanjiti poreznu obvezu koja ne postoji, niti mogu uvećati gubitak za olakšicu.

28.1. Iznos olakšice za područja prve skupine (čl. 13. st. 1. toč. 1. Zakona)
Na ovom rednom broju iznos olakšice iskazuju porezni obveznici koji djelatnost obavljaju na području od posebne državne skrbi prve skupine.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit od obavljanja djelatnosti na navedenom području primjeni stopa od 5%, koliko iznosi 25% od propisane porezne stope na području prve skupine i dobiveni iznos se odbije od iznosa pune porezne obveze, a razlika se upisuje na ovaj redni broj.

28.2. Iznos olakšice za područja druge skupine (čl. 13. st. 1. toč. 2. Zakona)
Na ovom rednom broju iznos olakšice porezni iskazuju obveznici koji djelatnost obavljaju na području od posebne državne skrbi druge skupine.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit od obavljanja djelatnosti na navedenom području primjeni stopa od 10%, koliko iznosi 50'% od propisane porezne stope na području druge skupine i dobiveni iznos se odbije od iznosa pune porezne obveze, a razlika se upisuje na ovaj redni broj

28.3. Iznos olakšice za područja treće skupine (čl. 13. st. 1. toč. 3. Zakona)
Na ovom rednom broju iskazuju iznos olakšice porezni obveznici koji djelatnost obavljaju na području od posebne državne skrbi treće skupine.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit od obavljanja djelatnosti na navedenom području primjeni stopa od 15%, koliko iznosi 75'% od propisane porezne stope na području treće skupine i dobiveni iznos se odbije od iznosa pune porezne obveze, a razlika se upisuje na ovaj redni broj.

28.4. Iznos olakšice za brdsko planinska područja (čl. 13c. Pravilnika)
Na ovom rednom broju iskazuju podatak porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na brdsko planinskom području i zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i boravi na brdsko planinskom području, plaćaju porez na dobit u visini od 75% (sedamdesetpet posto) od propisane porezne stope, za djelatnost koju su obavljali na tom području u poreznom razdoblju.
U članku 13c. Pravilnika propisano je da porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na brdsko--planinskom području i zapošljavaju više od pet zaposlenika na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i boravište na brdsko-planinskom području, plaćaju porez na dobit u visini 75% (sedamdesetpet posto) od propisane porezne stope. Smatra se da porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka zapošljava na neodređeno vrijeme zaposlenika s brdsko planinskih područja, ako je zaposlenik proveo u radnom odnosu kod poreznog obveznika i imao prebivalište i boravište na području posebne državne skrbi najmanje devet mjeseci u poslovnoj godini.

29. Olakšice i oslobođenja na području grada Vukovara (čl. 14. Zakona)

Na ovom rednom broju iznos olakšice iskazuju porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području Grada Vukovara i zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i boravi na području Grada Vukovara. Smatra se da porezni obveznik zapošljava na neodređeno vrijeme zaposlenika s područja Grada Vukovara, ako je zaposlenik proveo u radnom odnosu kod poreznog obveznika i imao prebivalište i boravio na području Grada Vukovara, najmanje devet mjeseci u poslovnoj godini.
Olakšicu mogu ostvariti porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području Grada Vukovara
Olakšica se izračunava tako da se na ovaj redni broj unese iznos pune porezne obveze, jer se podatak na ovom rednom broju odbija od podatka o poreznoj obvezi na rednom broju 27. Tako se postiže propisana olakšica po kojoj su porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području Grada Vukovara, koji su oslobođeni plaćanja poreza na dobit za 2000. godinu i sljedećih pet poslovnih godina (tj. do uključivo i 2005.), a nakon toga porez na dobit plaćaju u visini 25% od propisane stope.
Obavljanje djelatnosti dokazuje se na isti način kao i kod obavljanja djelatnosti na područjima od posebne državne skrbi redni broj 28.

30. Olakšice i oslobođenja za korisnike slobodnih zona (čl. 15. Zakona)

Na ovom rednom broju iskazuje se ukupan iznos olakšica za korisnike slobodnih zona, koje mogu biti olakšice s povlaštenom poreznom stopom koja iznosi 50% od propisane i iznos oslobođenja od plaćanja poreza za korisnika zone koji sudjeluje u izgradnji objekata u zoni.
Porezni obveznici, korisnici zone, koji dio svoje gospodarske djelatnosti obavljaju i izvan zone, popunjavaju redne brojeve porezne prijave od 1. do 27. po osnovu ukupne djelatnosti gospodarske djelatnosti u zoni i izvan zone.
I porezni obveznici, korisnici zone, koji gospodarsku djelatnost obavljaju samo u zoni, obvezni su popuniti poreznu prijavu od rednog broja 1. do 27.
Podatak na rednom broju 30. ne može biti veći od podatka na rednom broju 27.
Porezni obveznici koji su ostvarili gubitak, a obavljanjem djelatnost u slobodnoj zoni imaju pravo na olakšicu, ne popunjavaju ove redne brojeve, tj. ne mogu umanjiti poreznu obvezu koja ne postoji, niti mogu uvećati gubitak za olakšicu.

30.1. Iznos olakšice za korisnike slobodnih zona (čl. 15. st. 1. Zakona)

Na ovom rednom broju upisuje se podatak o iznosu poreza na dobit za korisnike slobodne zone iz Zakona o slobodnim zonama, koji plaćaju porez na dobit u visini 50% od propisane stope. Porezni obveznici koji svoju djelatnost obavljaju u slobodnoj zoni obvezni su u poslovnim knjigama osigurati posebno praćenje poslovanja u slobodnoj zoni, na temelju kojega se može utvrditi dobit od poslovanja u zoni. Dobit ostvarena u zoni oporezuje se po stopi od 10%, što znači da se na ovom rednom broju upisuje 50% porezne obveze poreza na dobit ostvarene obavljanjem djelatnosti u zoni.

30.2. Iznos olakšice za korisnike slobodnih zona (čl. 15. st. 2. Zakona)

Na ovom rednom broju upisuje se podatak o iznosu poreza na dobit za korisnike slobodne zone iz Zakona o slobodnim zonama, koji sudjeluju u izgradnji infrastrukturnih objekata u zoni u vrijednosti većoj od 1.000.000,00 kuna. Ovi porezni obveznici oslobođeni su poreza na dobit u visini uloženih sredstava. To znači da se na ovom rednom broju upisuje iznos koji ne može biti veći od iznosa uloženih sredstava. Ako je vrijednost uloženih sredstava veća od iznosa porezne obveze, upisuje se iznos porezne obveze, a razlika će biti korištena u narednim poreznim razdobljima.

31. Poticaji ulaganja (čl. 16. Zakona)

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje porezna obveza poreza na dobit s naslova ulaganja u temeljni kapital novoosnovanog trgovačkog društva, po Zakonu o poticanju ulaganja. U iznos ulaganja ne uračunava se vrijednost zemljišta i građevina koje su starije od jedne godine, a i ranije korištena oprema, koja je unijeta kao ulog.
Ukupan iznos porezne povlastice, koju nositelj poticajnih mjera može iskoristiti tijekom trajanja roka plaćanja povlaštene stope poreza na dobit, ne može prelaziti iznos samog ulaganja. Iznos porezne povlastice utvrđuje se kao razlika obračunatog poreza na dobit izračunanog primjenom propisane stope i povlaštenih stopa.
Za korištenje prava na porezne povlastice od ulaganja, potrebno je priložiti potvrdu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, specifikaciju visine i strukture ulaganja odnosno unosa nove opreme prema vrsti i vrijednosti, te broj zaposlenika na početku i na kraju poreznog razdoblja. Iznos porezne povlastice utvrđuje se kao razlika obračunatog poreza na dobit izračunatog primjenom propisane stope i povlaštenih stopa.

Pravo na poreznu povlasticu ostvaruje se istekom kalendarske godine u kojoj završava prva godina ulaganja ovisno o kriteriju iz članka 16. Zakona o porezu na dobit odnosno o dostignutoj visini ulaganja i broju zaposlenika u toj kalendarskoj godini. Iznosi ulaganja tijekom predviđenog razdoblja prema Potvrdi Ministarstva gospodarstva kumuliraju se te se ostvarenje maksimalnih povlastica ostvaruje dostizanjem potrebnog kumuliranog iznosa.
Olakšica se izračunava tako da se na ostvarenu dobit primjeni povlaštena stopa, dobiveni iznos se odbije od iznosa pune porezne obveze, a razlika se upisuje na ovaj redni broj. Računski, može se pojednostaviti i na ostvarenu dobit primijeniti razlika između pune stope i povlaštene stope i taj iznos upisati na ove redne brojeve. Na primjer, za povlaštenu stopu od 7%, primjeni se stopa od 13% i tako dobiveni iznos upisuje u PD obrazac. Na rednom broju 31.3. gdje se iskazuje iznos poticaja za koji je stopa 0%, upisuje se puni iznos porezne obveze.
Ako su nositelji olakšica ostvarili gubitak, tada ne popunjavaju podatke na ovom rednim brojevima, jer ne mogu umanjiti poreznu obvezu ako ne postoji tj. ne mogu uvećati gubitak za neiskorištenu poreznu povlasticu.

31.1. Iznos poticaja iz čl. 16. st. 1. Zakona
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos poreza na dobit za koji se umanjuje porezna obveza s naslova ostvarenih ulaganja koja iznose najmanje 10 milijuna kuna, u kojem slučaju se porez na dobit plaća po stopi od 7% za vrijeme od 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet da se u tom razdoblju osigura zapošljavanje najmanje 30 zaposlenika, počevši od isteka prve godine ulaganja.
Na rednom broju upisuje se iznos koji se dobije primjenom stope od 13%, odnosno na ostvarenu dobit primjeni se stopa od 7%, i dobiveni iznos se odbije od iznosa pune porezne obveze, a razlika se upisuje na ovaj redni broj.

31.2. Iznos poticaja iz čl. 16. st. 2. Zakona
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos poreza na dobit za koji se umanjuje porezna obveza s naslova ostvarenih ulaganja u iznosu većem od 20 milijuna kuna, u kojem slučaju se porez na dobit plaća po stopi od 3% za vrijeme od 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet da se u tom razdoblju osigura zapošljavanje najmanje 50 zaposlenika, počevši od isteka prve godine ulaganja.
Na rednom broju upisuje se iznos koji se dobije primjenom stope od 17%, odnosno na ostvarenu dobit primjeni se stopa od 3%, i dobiveni iznos se odbije od iznosa pune porezne obveze, a razlika se upisuje na ovaj redni broj.

31.3. Iznos poticaja iz čl. 16. st. 3. Zakona
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos poreza na dobit za koji se umanjuje porezna obveza s naslova ostvarenih ulaganja u iznosu većem od 60 milijuna kuna, u kojem slučaju se porez na dobit plaća po stopi od 0% za vrijeme od 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet da se u tom razdoblju osigura zapošljavanje najmanje 75 zaposlenika, počevši od prve godine ulaganja.
Na ovom rednom broju iskazuje se kao iznos poticaja koji je dobiven primjenom propisane stope od 20%, čime se ostvaruje poticaj po kojemu se plaća porez po stopi od 0%.

32. Poticaji zapošljavanja osoba s invaliditetom (čl. 18. Zakona)
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos poreza na dobit za koji se umanjuje porezna obveza s naslova ostvarenih povlastica za porezne obveznike iz članka 18. Zakona, koji su osnovani po posebnim propisima u svrhu obavljanja profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom a koji porez plaćaju po stopi od 25% od propisane.
Olakšica se izračunava tako da se na ostvarenu dobit primjeni povlaštena stopa koja iznosi 25% od propisane stope, dakle 5% i dobiveni se iznos odbije od iznosa pune porezne obveze, a razlika se upisuje na ovaj redni broj.

32. Ukupan iznos olakšica (red.br. 28 + red.br. 29. + red.br. 30. + red.br. 31 + red.br. 32.)
Porezni obveznici korisnici olakšica, popunjavaju poreznu prijavu od rednog broja 1. do 27., i na ovom rednom broju iskazuju iznos koji je razlika između iznosa pune porezne obveze i iznosa dobivenog primjenom povlaštene stope.
Iznos na ovom rednom broju ne može biti veći od rednog broja 27.
Ako porezni obveznik obavlja djelatnost na područjima od posebne državne skrbi ili području Grada Vukovara ili u slobodnoj zoni, tada se povlastice kumuliraju.
Na ovom rednom broj iskazuje se ukupan iznos olakšica navedenih od rednog broja 28. do 32. pod VII.
Podatak na ovom rednom broju ne može biti veći od podatka na rednom broju 27. pod VI, ali podaci mogu biti jednaki.


VIII. POREZNA OBVEZA PO ODBITKU OLAKŠICA, OSLOBOĐENJA I POTICAJA

34. Porezna obveza (red.br. 27. - red.br. 33.)

Na ovom rednom broju iskazuje se porezna obveza koja može biti 0 ili veća od 0.

35. Porez koji se uračunava (čl. 23. Zakona i čl. 18. Pravilnika)

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos poreza koji se uračunava, u skladu s odredbama članka 23. Zakona i članka 18. stavka 3. Pravilnika, ako je tuzemni porezni obveznik ostvario prihode ili dobit poslovanjem u inozemstvu (izravno ili putem poslovne jedinice) i na njih platio porez na dobit ili njemu istovrsni porez. Plaćen porez u inozemstvu može se uračunati u tuzemni porez najviše do iznosa poreza na dobit koji bi za tako ostvarene prihode ili na tako ostvarenu dobit platio u tuzemstvu.
Iznos poreza na dobit koji se može uračunati u tuzemni utvrđuje se tako da se na prihode ili dobit ostvarenu u inozemstvu primijeni stopa za uračunavanje. Stopa za uračunavanje izračunava se tako da se stavi u odnos ukupna porezna obveza utvrđena prije dodatnih umanjenja porezne osnovice i ukupno ostvarene dobiti samo iz tuzemnog poslovanja.
Budući da je propisana samo jedna stopa za oporezivanje dobiti, to je ujedno i stopa za uračunavanje inozemnog poreza. Iznos inozemnog poreza koji se može uračunati u tuzemni porez izračunava tako da se na prihode ili dobit ostvarenu u inozemstvu primijeni tuzemna porezna stopa, a tako dobiveni iznos predstavlja najviši iznos koji se može uračunati. Ako je u inozemstvu porez plaćen po stopi nižoj od 20%, tada se u tuzemni porez uračunava stvarno plaćeni porez.
U svrhu korištenja prava na uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu, uz poreznu prijavu prilaže se dokaz o porezu plaćenom u inozemstvu.
Porezni obveznik podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave i ovjerovljenu presliku porezne prijave podnesene u inozemstvu (ovjerava porezno tijelo ili ovlašteni porezni savjetnik), ovjerovljeni prijevod iste te dokaz o plaćenom porezu u inozemstvu. Pri tome je bitno da se radi o istom poreznom obvezniku, o istoj vrsti poreza i da je porez plaćen.
Ako se dokaz ne može pribaviti do dana podnošenja porezne prijave, porezna prijava se ispravlja po pribavljenom dokazu u skladu s člankom 63. Općeg poreznog zakona. Ako se dokaz o plaćenom porezu ne može pribaviti, podmiruje se porezna obveza u punom obračunanom iznosu. Ako porezni obveznik naknadno dostavi dokaz o plaćenom porezu, ispravlja se porezna prijava u skladu s navedenom odredbom članka 63. Općeg poreznog zakona.
Ako sa državom u kojoj je porezni obveznik ostvario dobit nije zaključen Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja postupak uračunavanja poreza plaćenog u inozemstvu provodi se prema tuzemnim propisima na slijedeći način:

1. ako je porezni obveznik u inozemstvu platio više poreza nego što proizlazi po tuzemnom obračunu, priznaje mu se samo iznos do visine tuzemne porezne stope,
2. ako je porezni obveznik u inozemstvu platio manje poreza nego što proizlazi prema tuzemnom obračunu, obvezan je uplatiti razliku.

36. Porezna obveza za uplatu (red.br. 34. - red.br. 35. osim ako je red. br. 35. veći od red. br. 34. tada se upisuje se "0,00")

Na ovom rednom broju upisuje se iznos porezne obveze ako je redni broj 34. veći od rednog broja 35., tj. ako je porezna obveza veća od iznosa poreza koji se uračunava. Ako je iznos na rednom broju 35. veći od iznosa na rednom broju 34. tada se upisuje 0,00 i ne može se iskazati iznos s negativnom predznakom, tj. porez plaćen u inozemstvu može se uračunati samo do visine porezne obveze po tuzemnim propisima.

37. Uplaćeni predujmovi

Na ovom rednom broju iskazuje se svota uplaćenih predujmova do 10. veljače 2004., pod uvjetom da porezni obveznik nema neizmirenih obveza poreza na dobit, po osnovi duga i kamata iz prethodnih razdoblja. Ako postoje neizmirene obveze iz ranijih razdoblja, uplatama se, najprije, namiruju kamate, zatim dug po starosti i tek na kraju obveze po osnovi predujma za 2003. godinu, u skladu s odredbama Općeg poreznog Zakona. Zato se na ovaj redni broj unosi podatak o plaćenom predujmu ustanovljen na opisani način, što podrazumijeva usklađenje evidencija s podacima o plaćenom porezu na dobit između poreznog obveznika i Porezne uprave.

38. Razlika za uplatu (red. br. 36. - red. br. 37.)

Na ovom rednom broju iskazuje se podatak ako je redni broj 36. veći od rednog broja 37., tj. ako je porezna obveza veća od iznosa uplaćenih predujmova.

39. Razlika za povrat (red. br. 37. - red. br. 36.)

Na ovom rednom broju iskazuje se podatak ako je redni broj 37. veći od rednog broja 36., tj. ako je porezna obveza manja od iznosa uplaćenih predujmova.
40. Iznos predujma za naredno porezno razdoblje (red. br. 36. / broj mjeseci poslovanja u poreznom razdoblju za koji se podnosi ova prijava)

Nakon podnošenja porezne prijave porezni obveznik plaćat će predujmove poreza na dobit za 2004. godinu u visini utvrđenoj po poreznoj prijavi.
Porezni obveznici nisu dužni uplaćivati razlike predujmova za razdoblje od siječnja do ožujka 2004. godine. Porezni obveznici koji tijekom godine nisu morali plaćati predujmove jer su po poreznoj prijavi za 2002. godinu ostvarili gubitak, a za 2003. godinu ostvare dobit, počinju uplaćivati predujmove za 2004. godinu po predaji porezne prijave, odnosno za travanj najkasnije do kraja svibnja 2004. Dakle, prvi predujam za 2004. po prijavi za 2003., plaća se za mjesec u kojemu je prijava predana Poreznoj upravi, ako je predana prije kraja travnja 2004.
Porezni obveznici koji su po poreznoj prijavi za 2002. godinu plaćali predujmove, a u 2003. godini ostvarili porezni gubitak, poslije podnošenja porezne prijave nisu obvezni plaćati predujmove. Uplaćene predujmove za razdoblje siječanj-ožujak 2004. godine moći će vratiti tek po poreznoj prijavi za 2004. godinu, odnosno uračunati u poreznu obvezu po poreznoj prijavi za 2004. godinu, ako pri Poreznoj upravi nemaju evidentirane druge neizmirene dospjele obveze.

G) PREGLED RAZLIKA IZMEĐU PODATAKA ISKAZANIH U PD OBRASCU I PODATKA ISKAZANIH U RAČUNU DOBITI I GUBITKA

U slučaju kada se podaci u PD obrascu razlikuju od podataka u Računu dobiti i gubitka, razlike treba upisati u pregled razlika. Pregled razlika nije poseban obrazac, ali mora imati određene podatke kao što su:
- naslov – naziv pregled razlika
- redni broj PD obrasca na koji se razlika odnosi,
- naziv pozicije u Računu dobiti i gubitka,
- pojedinačni iznos razlike upisanih podataka,
- razlog za razliku,
- ukupnu iznos razlike koja je upisana u PD obrascu a nije u Računu dobiti i gubitka i obrnuto,
- neto iznos razlika (iznos se dobije kao razlika između ukupnih uvećanja i umanjenja podataka u PD obrascu u odnosu na Račun dobiti i gubitka),
- potpis osobe koja je pregled sastavila i odgovorne osobe poreznog obveznika.
Povratak na prethodnu stranicu