Porez na dohodak - Drugi dohodak
Broj klase:410-01/07-01/742
Urudžbeni broj:513-07-21-01/08-4
Zagreb, 15.12.2008
Porezni tretman realizacije opcijskog ugovora sklopljenog s povezanim društvom iz inozemstva

Banka 'A' dostavila nam je upit koji se odnosi na porezni tretman realizacije opcijskog ugovora koji je radnik tog društva sklopio s s povezanim društvom u inozemstvu. U upitu je obrazloženo da se, ako se polazi od neto vrijednosti takovog primitka u naravi koji se treba preračunati na bruto, pri obračunu propisanih obveza za javna davanja u iznosu većem od tržišne vrijednosti primitka koji je ostvarila iz inozemstva. Zbog toga je postavljen upit može li se tržišna vrijednost takvog primitka u naravi ipak smatrati njegovom bruto vrijednosti od koje treba obračunati i uplatiti sve propisane obveze za javna davanja. Nastavno odgovaramo.

Člankom 32. stavak 1. i stavak 3. točka 5. zakona o porezu na dohodak ('NN' br. 177/04) i člankom 43. i 44. stavak 7. Pravilnika o porezu na dohodak ('NN' br. 95/05, 96/06, 68/07) propisano je da je drugi dohodak razlika između svakog pojedinačnog primitka prema stavcima 2. i 3. toga članka istoga Zakona umanjenog za propisane izdatke iz stavak 4. i 5. toga članka istog Zakona, pri čemu se primicima osobito smatraju i primici u naravi. Primicima u naravi od kojih se utvrđuje i oporezuje drugi dohodak smatraju se korištenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i druge pogodnosti prema članku 14. stavak 3. navedenog Zakona, a koje davatelji tih primitaka daju fizičkim osobama koje nisu njihovi radnici i osobe koje ostvaruju primitke iz članka 14. toga Zakona. Izdacima se temeljno smatraju uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitaka, prema posebnim propisima. Člankom 44. stavak 18. Pravilnika o porezu na dohodak propisano je da se primici koje ostvaruju radnici tuzemnog društva realizacijom prava opcijskog ugovora sklopljenog s povezanim društvom u inozemstvu i u tuzemstvu, smatraju primitkom po osnovi kojeg se utvrđuje drugi dohodak.

U skladu s člankom 44. stavak 7. Pravilnika vrijednost primitaka u naravi od kojih se utvrđuje i oporezuje drugi dohodak, utvrđuje se u skladu sa člankom 16. toga Pravilnika odnosno prema tržišnoj vrijednosti tih primitaka koja je važeća u mjestu davanja (s uključenim porezom na dodanu vrijednost).

Obzirom da je člankom 16. stavak 3. točka 9. Pravilnia propisano da se pri davanju dionica vrijednost primitka utvrđuje na nominalnu  vrijednost dionica ili na tržišnu vrijednost ako je veća od nominalne, a da se razlika u cijeni između prodajne odnosno nominalne i tržišne cijene dionica koje isplatitelj daje fizičkim osobama smatra primitkom u naravi, te obzirom da utvrđivanje vrijednosti primitka u naravi po osnovi realizacije prava iz opcije,a od kojeg se utvrđuje drugi dohodak fizičkih osoba nije propisan, mišljenja smo da se u tom slučaju vrijednost toga primitka utvrđuje u trenutku realizacije prava iz opcije (kupnje dionica premaodredbama opcijskog ugovora ili prodaje prava iz opcije) i to kao razlika između više tržišne odnosno nominalne vrijednosti dionica i naknade koju je fizička osoba obvezna platiti u skladu sa odredbama opcijskog ugovora.

Člankom 16. stavak 4. Pravilnika propisano je da se radi obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak sukladno Zakonu, pri obračunavanju i plaćanju predujma poreza na dohodak tržišna vrijednost odnosno vrijednost primitka u naravi uvećava za doprinose za obvezna osiguranja iz primitka, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak.

U skladu s navedenom odredbom Pravilnika tržišna vrijednost primitaka u naravi (s uključenim porezom na dodanu vrijednost) smatra se uvijek neto primitkom fizičke osobe, koji treba uvećati za porez na dohodak, prirez porezu na dohodak i doprinose za obvezna mirovinska osiguranja iz primitka, ako su posebnim zakonom propisani.

Člankom 16. stavak 2. Pravilnika  propisano je da ako su primici u naravi odobreni radniku odnosno fizičkoj osobi uz plaćanje naknade koja je niža od njihove tržišne vrijednosti, poslodavac i isplatitelj primitka, mora utvrditi razliku između tržišne cijene i naknade koju je radnik odnosno fizička osoba platila i tako utvrđena razlika smatra se primitkom od nesamostalnog rada odnosno primitkom od kojega se utvrđuje drugi dohodak.

Obzirom da je člankom 48. stavak 3 Zakona propisano da predujam poreza na dohodak od drugog dohotka obračunava i uplaćuje sam porezni obveznik u roku od osam dana, koa porez po odbitku od drugodo dohotka, a primjenom porezne stope 25%, ako je dohodak ostvario izravno u inozemstvu bez posredovanja tuzemnog isplatitelja, to i od drugogo dohotka koji je fizička osoba ostavrila realizacijom prava iz opcijskog ugovora sklopljenim s društvom u inozemstvu, predujam porez ana dohodak utvrđuje sama fizička osoba kao obveznik poreza na dohodak.

Po isteku poreznog razdoblja fizičke osobe se, zbog ostvarenog inozemnog dohotka, obvezne podnijeti prijavu poreza na dohodak, a konačni porez na dohodak se utvrđuje od ukupno ostvarenog dohotka u poreznom razdoblju za koji se podnosi godišnja porezna prijava odnosno od ukupne porezne osnovice primjenom poreznih stopa od 15, 25, 35 i 45 %. Navedeno znači da se iz ukupnog dohotka ne utvrđuje posebno godišnja porezna opterećenja prema propisanim izvorima dohotka, niti je pri konačnom utvrđivanju godišnjeg poreza to moguće.

 

Povratak na prethodnu stranicu