Porez na dohodak - Dohodak od nesamostalnog rada
Broj klase:410-01/12-01/224
Urudžbeni broj:513-07-21-01/12-21
Zagreb, 05.03.2012
Oporezivanje mirovina iz inozemstva

Predmet: Oporezivanje mirovina iz inozemstva

               - uputa o postupanju -

 

 

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 22/12) koji je na snagu stupio 1. ožujka 2012., propisana je odredba prema kojoj mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu više nisu oslobođene oporezivanja. Stoga, radi jednakog postupanja donosimo uputu o načinu oporezivanja mirovina rezidenata ostvarenih u inozemstvu:

 

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak je u članku 14. stavku 2. Zakona o porezu na dohodak, kojim se propisuje što se smatra primitkom od nesamostalnog rada, dodana točka 4. koja glasi: „mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu“. Navedeno znači da će se od 1. ožujka 2012. i mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu smatrati primicima od nesamostalnog rada i oporezivati na način koji je propisan i za mirovine ostvarene u tuzemstvu, odnosno na način propisan za dohodak od nesamostalnog rada kojeg rezidenti ostvare u inozemstvu, osim ako ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, odnosno međunarodnim ugovorima nije drugačije propisano.

 

·         Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

 

Naime, pri utvrđivanju oporezivih dohodaka, odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i višestranih međudržavnih ugovora ili sporazuma imaju prednost pred odredbama tuzemnoga Zakona.  Republika Hrvatska ima u primjeni 52 takva ugovora, čiji popis donosimo u tablici br. 1:

 

 

Tablica br. 1.: Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje je sklopila i preuzela Republika Hrvatska i koji su u primjeni

 

 

R.br.

 

DRŽAVA

godina

primjene

NN – MEĐUNARODNI UGOVORI

1.

Albanija

1.1.1998.

13/95

2.

Armenija

1.1.2011.

13/09

3.

Austrija

1.1.2002.

3/01

4.

Belgija

1.1.2005.

6/03

5.

Bjelorusija

1.1.2005.

3/04

6.

BiH

1.1.2006.

2/05

7.

Bugarska

1.1.1999.

3/98

8.

Crna Gora

3.6.2006.

3/03

9.

Češka

1.1.2000.

8/99

10.

Čile

1.1.2005.

10/04

11.

Danska

1.1.2010.

12/08

12.

Estonija

1.1.2005.

8/03

13.

Finska

8.10.1991.

53/91

14.

Francuska

1.1.2006.

7/04

15.

Grčka

1.1.1999.

18/97

16.

Irska

1.1.2004.

16/03

17.

Iran

1.1.2009.

10/04

18.

Island

1.1.2012.

3/11

19.

Italija

1.1.2010.

10/2002

20.

Izrael

1.1.2008.

11/06

21.

Jordan

1.1.2007.

11/05

22.

JAR

1.1.1998.

17/97

23.

Kanada

1.1.2000.

12/99

24.

Kina

1.1.2002.

3/01

25.

Koreja

1.1.2007.

7/06, 1/07

26.

Kuvajt

1.1.2004.

15/02

27.

Latvija

1.1.2002.

3/01

28.

Litva

1.1.2002.

3/01

29.

Mađarska

1.1.1999.

11/97

30.

Malta

1.1.2000.

7/99

31.

Makedonija

1.1.1997.

13/95

32.

Malezija

1.1.2005.

6/03

33.

Mauricijus

1.1.2004.

10/03

34.

Moldova

1.1.2007.

3/06

35.

Nizozemska

1.1.2002.

3/01

36.

Norveška

8.10.1991.

53/91

37.

Njemačka

1.1.2007.

9/06

38.

Oman

1.1.2012.

9/2010

39.

Poljska

1.1.1997.

13/95

40.

Rumunjska

1.1.1997.

11/96

41.

Rusija

1.1.1998.

11/96

42.

San Marino

1.1.2006.

10/05

43.

Sirija

1.1.2010.

12/08

44.

Slovačka

1.1.1997.

11/96

45.

Slovenija

1.1.2006.

8/05

46.

Srbija

1.1.2005.

3/03

47.

Španjolska

1.1.2007.

3/06

48.

Švedska

8.10.1991.

53/91

49.

Švicarska

1.1.2000.

8/99

50.

Turska

1.1.2001.

5/99

51.

Ukrajina

1.1.2002.

11/97

52.

Ujedinjeno Kraljevstvo

8.10.1991.

53/91

 

 

Svaki od navedenih ugovora sadrži detaljnu odredbu o podjeli prava oporezivanja mirovina između dviju država. Prilikom ispitivanja o kojoj se mirovini radi i koja država ima u odnosu na koju vrstu mirovine pravo oporezivanja, Ugovor je potrebno detaljno proučiti.

 

U većini Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje primjenjuje Republika Hrvatska vrijedi pravilo da se mirovine oporezuju u državi rezidentnosti prema OECD-ovom Modelu, tako Hrvatska ima pretežno pravo oporezivanja mirovine rezidenta ostvarene iz:

Albanije, Armenije, Austrije, Bjelorusije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Češke, Čilea, Estonije, Francuske, Grčke, Irana, Irske, Islanda, Italije (iznimno plaćanja uslijed prekida radnog odnosa, periodične naknade ili slične gotovinske isplate prema Ugovoru s Italijom oporezuje Italija), Izraela, Jordana, Koreje, Kuvajta, Latvije, Litve, Mađarske, Malezije, Malte, Moldove, Norveške, Rusije,  Sirije, Slovačke, Slovenije, Srbije, Španjolske, Švicarske, Turske, Ujedinjenog Kraljevstva i Ukrajine.

 

U pogledu mirovina koje plaća država ugovornica ili njezina tijela lokalne uprave i samouprave (članak 19. - državna služba) pravo oporezivanja ima samo ta država za koju se rad obavlja, osim ako je osoba koja prima takvu mirovinu i rezident i državljanin druge države. Ovaj uvjet mora biti zadovoljen kumulativno. Primjerice ako mirovinski fond iz Austrije isplaćuje mirovinu rezidentu i državljaninu Republike Hrvatske (za rad obavljen u državnoj službi Austrije) tada će se sukladno Ugovoru ta mirovina oporezivati samo u Republici Hrvatskoj.

 

Međutim postoji nekoliko država s kojima je u Ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja pitanje oporezivanja mirovina uređeno drugačije i to na način da država u kojoj je mirovina zarađena, ako se mirovina isplaćuje/dobiva preko zakonskog socijalnog osiguranja, ima pravo oporezivanja, odnosno ta se mirovina oporezuje u državi izvora. Navedeno prikazujemo u  tablici br.2.:

 

Tablica br.2.: Države s kojima prema Ugovoru Hrvatska nema pravo oporezivanja mirovina ako se isplaćuju preko zakonskog socijalnog osiguranja tih država

 

 

R.br.

 

Hrvatska nema isključivo pravo oporezivanja mirovina koje umirovljenici primaju iz slijedećih država:

Izuzeci

1

2

3

1.

Belgija

mirovine isplaćene iz fondova izvan sustava socijalnog osiguranja ima pravo oporezivati Hrvatska (čl.18.st.2. Ugovora)

2.

Danska

mirovine isplaćene iz fondova izvan sustava socijalnog osiguranja ima pravo oporezivati Hrvatska (čl.18.st.2. Ugovora)

3.

Finska

mirovine isplaćene iz fondova izvan sustava socijalnog osiguranja ima pravo oporezivati Hrvatska (čl.18.st.2. Ugovora)

4.

Južnoafrička Republika

 

5.

Kanada

mirovine do ukupno 12.000 CAD godišnje  može oporezivati Hrvatska

6.

Kina

mirovine isplaćene iz fondova izvan sustava socijalnog osiguranja ima pravo oporezivati Hrvatska (čl. 18. st. 2.)

7.

Mauricijus

mirovine isplaćene iz fondova izvan sustava socijalnog osiguranja ima pravo oporezivati Hrvatska (čl. 18. st. 2.)

8

Makedonija

mirovine isplaćene iz fondova izvan sustava socijalnog osiguranja ima pravo oporezivati Hrvatska (čl. 18. st. 2.)

9.

Nizozemska

Hrvatska ima pravo oporezivati bruto iznos do 12.000 NLG u bilo kojoj kalendarskoj godini; Iznos preko 12.000 NLG godišnje oporezivat će Nizozemska

10.

Njemačka

mirovine isplaćene iz fondova izvan sustava socijalnog osiguranja ima pravo oporezivati Hrvatska (čl.18.st.2. Ugovora)

11.

Oman

mirovine isplaćene iz fondova izvan sustava socijalnog osiguranja ima pravo oporezivati Hrvatska (čl.18.st.2. Ugovora)

12.

Poljska

 

13.

Rumunjska

mirovine isplaćene iz fondova izvan sustava socijalnog osiguranja ima pravo oporezivati Hrvatska (čl.18.st.2. Ugovora)

14.

San Marino

mirovine isplaćene iz fondova izvan sustava socijalnog osiguranja ma pravo oporezivati Hrvatska (čl.18.st.3. Ugovora)

15.

Švedska

mirovine isplaćene iz fondova izvan sustava socijalnog osiguranja ima pravo oporezivati Hrvatska (čl.18.st.4. Ugovora)

 

 

 

Iz ove tablice razvidno je da će Hrvatska imati pravo oporezivati mirovine isplaćene iz privatnog mirovinskog plana, dok je pravo oporezivanja mirovina isplaćenih iz sustava javnog socijalnog osiguranja (a to je u praksi najveći dio mirovina) u nadležnosti drugih država (navedenih pod brojem 1-15 Tablice br. 2.)

 

U provedbi, kada su mirovine isplaćene iz sustava javnog socijalnog osiguranja iz država navedenih pod brojem 1-15 Tablice br. 2., porezni obveznici rezidenti Republike Hrvatske nisu obvezni plaćati predujmove poreza na dohodak po osnovi mirovine ostvarene u inozemstvu jer će se ta mirovina oporezivati u zemlji koja tu mirovinu isplaćuje.

 

Međutim, kada pravo oporezivanja mirovina koju rezidentni Republike Hrvatske primaju iz navedenih država pripada Republici Hrvatskoj (prema izuzecima navedenim u stupcu 3. Tablice br. 2., odnosno samom tekstu Ugovora), tada su hrvatski rezidenti obvezni plaćati predujmove poreza na dohodak prema domaćim propisima.

 

Rezidentnost fizičke osobe propisana je domaćim poreznim propisima, te je prema članku 3. i 4. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 177/04, 73/08,  80/10, 114/11 i 22/12; dalje u tekstu Zakon) rezident fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj ima prebivalište ili uobičajeno boravište, a ujedno i fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj nema prebivalište ni uobičajeno boravište, a zaposlen je u državnoj službi Republike Hrvatske i po toj osnovi prima plaću. Odredbama članka 38. Općeg poreznog zakona (Narodne novine, broj 147/08 i 18/11) propisano je što se smatra prebivalištem i uobičajenim boravištem. Sukladno tim odredbama, porezni obveznik ima prebivalište ondje gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine, pri čemu boravak u stanu nije obvezan. Uobičajenim boravištem smatra se stalan ili vremenski povezan boravak u trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili dvije kalendarske godine.

 

Međutim, u slučajevima kada dvije države (država rezidentnosti i država isplatiteljice mirovine) jednu te istu osobu smatraju svojim rezidentom, primjenjuje se pravilo iz Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, članka 4., koji dvostruku rezidentnost eliminira na slijedeći način:

 

„Ako je prema navedenim odredbama fizička osoba rezident obiju država ugovornica, onda se njezin status određuje na sljedeći način:

 

a) smatrat će se rezidentom one države u kojoj ima prebivalište; ako ima prebivalište u objema državama, smatrat će se rezidentom samo one države s kojom ima uže osobne i gospodarske veze (središte životnih interesa);

b) ako se ne može odrediti u kojoj državi ima središte životnih interesa ili ako nema prebivalište ni u jednoj državi, smatrat će se rezidentom samo one države ugovornice u kojoj ima uobičajeno boravište;

c) ako osoba ima uobičajeno boravište u objema državama ili ga nema ni u jednoj od njih, smatrat će se rezidentom samo one države ugovornice čiji je državljanin;

d) ako je osoba državljanin obiju država ili nije državljanin nijedne od njih, nadležna tijela država ugovornica odlučit će o tome međusobnim dogovorom.“

 

Ako Republika Hrvatska s državom koja isplaćuje mirovine ne primjenjuje Ugovor o izbjegavanju  dvostrukog oporezivanja, tada se status rezidentnosti uređuje u cijelosti domaćim poreznim propisima, odnosno Općim poreznim zakonom, te se i porezne obveze utvrđuju sukladno Zakonu o porezu na dohodak.

 

·         Obveze primatelja mirovine

 

Za dohodak od nesamostalnog rada kojeg porezni obveznici ostvare izravno iz inozemstva obvezni su sami obračunati predujam poreza na dohodak prema članku 45. Zakona i uplatiti ga u roku od osam dana od dana primitka dohotka. Do sada je to bilo propisano samo za plaću, budući da mirovine iz inozemstva nisu bile oporezive, međutim nakon izmjena Zakona isto se primjenjuje i za mirovine. Dakle, predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se od porezne osnovice koju čini iznos svih primitaka od nesamostalnog rada ostvarenih tijekom jednog mjeseca, umanjen za izdatke prema članku 16. Zakona (za doprinose za obvezna osiguranja iz primitka) koji su uplaćeni i umanjen za iznos mjesečnoga osobnog odbitka iz članka 36. stavka 1. i 2. Zakona.  Na tako utvrđenu poreznu osnovicu primjenjuju se porezne stope iz članka 45. stavka 5. Zakona: stopa od 12% od mjesečne porezne osnovice do visine jednostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka, po stopi od 25% na razliku mjesečne porezne osnovice između jednostrukog i četverostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka i po stopi od 40% na razliku mjesečne porezne osnovice iznad četverostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka iz članka 36. stavka 1. Zakona. 

 

Člankom 36. Zakona o porezu na dohodak propisano je da se umirovljenicima priznaje osobni odbitak u visini ukupne mirovine ostvarene u poreznom razdoblju, najmanje 2.200,00 kn, a najviše do 3.400,00 kn mjesečno, dakle i za mirovine ostvarene u inozemstvu, odnosno ukupni osobni odbitak prema podacima iz Obrasca PK koji umirovljenik mora zatražiti od nadležne ispostave Porezne uprave prema svom prebivalištu/uobičajenom boravištu. Ako porezni obveznik uz mirovinu iz inozemstva prima i mirovinu iz Republike Hrvatske ili neki drugi primitak od nesamostalnog rada, osobni odbitak može koristiti samo kod jednog isplatitelja.

 

Porezni obveznik, dakle, za mirovinu ostvarenu iz inozemstva mora:

·         podnijeti prijavu za upis u registar obveznika poreza na dohodak ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema njihovom prebivalištu ili uobičajenom boravištu (a to mogu učiniti i njegovi opunomoćenici) u roku od osam dana od dana početka ostvarivanja primitaka,

·         obračunati i uplatiti predujam poreza na dohodak u roku od osam dana od dana primitka dohotka na propisane uplatne račune,

·         podnijeti ID obrazac najkasnije do 15. dana u mjesecu za isplate u prethodnom mjesecu ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu/uobičajenom boravištu

·         podnijeti IP obrazac najkasnije do 31. siječnja tekuće za prethodnu kalendarsku godinu ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu/uobičajenom boravištu.

 

Ako porezni obveznik ostvaruje u poreznom razdoblju samo mirovinu iz inozemstva po toj osnovi nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu pod uvjetom da su uplaćeni predujmovi poreza na dohodak u tijeku poreznog razdoblja po toj osnovi u propisanim iznosima, ali  ako je na istu mirovinu platio i porez u inozemstvu (primjerice u slučaju da nije u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja), tada može podnijeti godišnju poreznu prijavu sukladno članku 40. Zakona u kojoj će iskazati ukupno ostvareni dohodak i u poreznu obvezu uračunati porez plaćen u inozemstvu sukladno članku 82. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09, 146/09, 123/10 i 137/11).

 

Međutim, ako uz mirovinu iz inozemstva istodobno ostvaruje primjerice i mirovinu u Republici Hrvatskoj, tada je obvezan sukladno članku 39. stavku 1. Zakona podnijeti godišnju poreznu prijavu i u istoj iskazuje dohodak za koji je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog rada.

 

 

·         Doprinosi za obvezna osiguranja

 

1. Doprinos za zdravstveno osiguranje

 

Prema odredbi članka 6. stavak 1. točka 10. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine, broj  150/08,  94/09, 153/09, 71/10, 139/10, 49/11 i 22/12) na obvezno zdravstveno osiguranje se osiguravaju i stječu status osiguranika  korisnici mirovine i invalidnine koji to pravo ostvaruju isključivo od stranog nositelja mirovinskog i invalidskog osiguranja, ako međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drukčije određeno, ukoliko imaju prebivalište ili odobren stalni boravak u Republici Hrvatskoj.

 

Odredbom članka 130. stavak 1. Zakona o doprinosima (Narodne novine broj 84/08, 152/08, 94/09, 18/11 i 22/12) propisana je obveza doprinosa i plaćanja doprinosa  za zdravstveno osiguranje za osiguranika po osnovi mirovine ili invalidnine iz inozemstva.

 

Mjesečna osnovica za obračun doprinosa je, sukladno odredbi članka 132. Zakona o doprinosima, iznos mirovine ili invalidnine, ali ne može biti niža od najniže mjesečne osnovice niti viša od iznosa prosječne plaće.

 

Prema navedenoj osnovici obračunava se doprinos za zdravstveno osiguranje:

-         po stopi od 15% za razdoblje osiguranja zaključno s 30. travnja 2012.

-         po stopi od 13% za razdoblje osiguranja od 1. svibnja 2012.

Obvezu doprinosa i mjesečni iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje te razdoblje na koje se obveza odnosi utvrđuje Porezna uprava rješenjem (članak 130. stavak 2. Zakona o doprinosima), a rješenje se donosi za svako obračunsko razdoblje (kalendarsku godinu) u kojemu postoji status osiguranika.

 

Mjesečne obveze doprinosa utvrđene rješenjem  konačna su obveza doprinosa i vrijede do prestanka osiguranja ili do promjene osnove osiguranja, a najdulje do posljednjeg dana u godini na koju se obveza donosi.

 

Napominjemo da Porezna uprava obvezu doprinosa osiguranicima po osnovi mirovine i invalidnine iz inozemstva utvrđuje isključivo na temelju podataka o svojstvu osiguranika s navedene osnove  što ih je,  sukladno odredbi članka 226. Zakona o doprinosima,  dostavio Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Navedeno znači da je, u slučaju upita korisnika mirovine ili invalidnine iz inozemstva, koja se odnose na:

-         obvezu osiguranja po navedenoj osnovi,

-         primjenu odredaba međudržavnih ugovora o socijalnom osiguranju i

-         ostala statusna pitanja,

potrebno iste uputiti da se obrate nositelju osiguranja, u ovom slučaju Hrvatskom  zavodu za zdravstveno osiguranje, iz razloga što je isti nadležan za utvrđivanje statusa u osiguranju i provedbu međunarodnih ugovora u dijelu koji se odnosi na obvezno zdravstveno osiguranje.

2. Dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje

 

            Odredbama članka 134.a do 134.d Zakona o doprinosima, uređuju se pitanja plaćanja obveze dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje za korisnike mirovine.

 

Tako je člankom 134.a propisana obveza dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje isključivo za osiguranika po osnovi korisnika mirovine po propisima o mirovinskom osiguranju Republike Hrvatske (obvezno osigurana osoba iz članka 6. stavak 1. točka 9. Zakona o zdravstvenom osiguranju).

 

Odredbom članka 134.c propisano je da je osnovica za obračun doprinosa mirovina, odnosno primitak koji se fizičkoj osobi - umirovljeniku isplaćuje po osnovi prava iz obveznog mirovinskog osiguranja Republike Hrvatske (osim invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad koja se isplaćuje umirovljenicima obvezno osiguranim po osnovi radnog odnosa ili obavljanja samostalne djelatnosti).

 

S obzirom na navedeno ne postoji obveza dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje koji se obračunava po stopama 1% ili 3% prema mirovinama ili invalidninama što ih isplaćuju strani nositelji mirovinskog i invalidskog osiguranja.

 

 

 

Porezna uprava je dužna poreznim obveznicima pružiti potrebnu pomoć u ispunjavanju poreznih obveza kako bi im olakšali i omogućili da svoje obveze izvrše bez, odnosno uz minimalne  troškove. Stoga upućujemo službenike Porezne uprave da, posebice u slučaju mirovina iz inozemstva, budu na raspolaganju poreznim obveznicima i pruže im pravodobne i ažurne informacije te pomoć pri obračunu predujma poreza na dohodak kao i ispunjavanju propisanih obrazaca.

 

Povratak na prethodnu stranicu