Veza: Vaš dopis KLASA: 410-01/10-01/1617, URBROJ: 513-07-08/10-2 od 25. listopada 2010

Dopisom pod gore navedenim brojem dostavili ste nam upit Javnog društva „A“ za porezno savjetništvo, u vezi oporezivanja porezom na dodanu vrijednost usluga koje obavlja specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju i liječenje bolesti srca, pluća i reumatizma „B“, te u vezi podjele pretporeza stoga u nastavku dajemo odgovore na pojedina pitanja.

1. U vezi pitanja o obračunavanju poreza na dodanu vrijednost na usluge smještaja i prehrane vezane s uslugom fizikalne terapije koje plaćaju pacijenti pod točkom 23. mišljenja Središnjeg ureda Porezne uprave KLASA: 410-19/10-01/13, URBROJ: 513-07-21-01/10-9 od 17. svibnja 2010., kojeg dajemo u prilogu, navedeno je da se usluge smještaja i prehrane osoba u kapacitetima koji su izvan ugovora sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO) i Hrvatskim zavodom za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (u daljnjem tekstu: HZZOZZR) ne smatraju uslugama koje su u izravnoj vezi s liječenjem te pružanjem zdravstvene zaštite u javnozdravstvenoj službi, te da stoga nisu oslobođene plaćanja poreza na dodanu vrijednost prema odredbi članka 11. stavak 1. točka b) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 47/95. do 94/09., u daljnjem tekstu: Zakon). Također, navedeno je da se usluge smještaja i prehrane pacijenata u kapacitetima ugovorenim sa HZZO-om i HZZOZZR-om smatraju uslugama koje su povezane s liječenjem i zdravstvenom zaštitom, stoga ako se radi o uslugama liječenja i s liječenjem povezanim uslugama tada se može primijeniti odredba o oslobođenju od plaćanja poreza na dodanu vrijednost članka 11. stavak 1. točka b) Zakona. Navedeni odgovor o oporezivanju usluga smještaja i prehrane vezanih uz fizikalnu terapiju i medicinsku rehabilitaciju odnosi se na kapacitete izvan ugovora sa HZZO-om i HZZOZZR-om u smislu turističkog smještaja. Stoga se kapacitetima koji su ugovoreni sa HZZO-om, odnosno HZZOZZR-om za potrebe primjene poreznog oslobođenja iz članka 11. stavak 1. točka b) Zakona smatraju ukupni smještajni kapaciteti bolnica. Međutim, ako se radi o smještaju osoba u komercijalnim ugostiteljskim objektima kao što su hoteli kategorizirani temeljem posebnih propisa o ugostiteljskoj djelatnosti radi se o usluzi smještaja na koju se porez na dodanu vrijednost plaća po stopi od 10% sukladno odredbi članka 10.a stavak 2. točka a) Zakona.

Člankom 87. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine broj 150/08. i 71/10.) propisano je da je specijalna bolnica zdravstvena ustanova za specijalističko-konzilijarno i bolničko liječenje određenih bolesti ili određenih dobnih skupina stanovništva koja osim uvjeta iz članka 88. toga Zakona ima posteljne, dijagnostičke i druge mogućnosti prilagođene svojoj namjeni.

Ako se radi o smještaju vezanom uz liječenje kao što je primjerice postoperativna njega pacijenata u zdravstvenoj ustanovi radi se o usluzi oslobođenoj plaćanja poreza na dodanu vrijednost temeljem članka 11. stavak 1. točka b) Zakona, bez obzira plaća li uslugu pacijent ili netko drugi (na primjer: osiguravajuće društvo, HZZO) budući da činjenica je li pacijent osiguranik zdravstvenog osiguranja ne utječe na obvezu obračunavanja poreza na dodanu vrijednost na obavljenu uslugu što je navedeno u točki 27. navedenog mišljenja Središnjeg ureda Porezne uprave.

Doplate za smještaj kao što su posebni apartman ili dvokrevetna soba koja se koristi kao jednokrevetna ne smatraju se uslugama povezanim s liječenjem i na njih se obračunava i plaća porez na dodanu vrijednost u smislu članka 2. stavak 1. točka 1a. Zakona. Međutim, ukoliko se radi o doplati za teško pokretne i nepokretne osobe u smislu bolesničke njege ili donošenja hrane u sobu tim osobama može se primijeniti oslobođenje propisano člankom 11. stavak 1. točka b) Zakona.

Napominjemo da je doplata za smještaj osoba koje su u pratnji bolesnika načelno oporeziva porezom na dodanu vrijednost sukladno odredbi članka 2. stavak 1. točka 1.a Zakona obzirom da navedena osoba ne boravi u zdravstvenoj ustanovi radi liječenja. Međutim, u slučaju kada je utvrđena potreba pratnje bolesnika radi korištenja zdravstvene zaštite, odnosno boravka pratioca uz dijete za vrijeme liječenja (cjelodnevni smještaj uz dijete koje se nalazi na bolničkom liječenju) temeljem ispunjenja uvjeta propisanih posebnim propisima na području zdravstvene zaštite, takav smještaj smatra se uslugom usko povezanom sa uslugom liječenja te je stoga oslobođena plaćanja poreza na dodanu vrijednost temeljem odredbe članka 11. stavak 1. točka b) Zakona.

2. U vezi pitanja o obračunavanju poreza na dodanu vrijednost na usluge sistematskih pregleda sportaša, zaposlenika upućenih od svojih poslodavaca te osiguranika privatnih osiguranja koje obavlja specijalna bolnica upućujemo na točku 14. mišljenja Središnjeg ureda Porezne uprave KLASA: 410-19/10-01/13, URBROJ: 513-07-21-01/10-9 od 17. svibnja 2010, koje dajemo u prilogu, u kojoj su navedene zdravstvene usluge što ih obavljaju ugovorni subjekti HZZOZZR-a i usluge koje se obavljaju na vlastiti zahtjev i po vlastitom izboru građana kao i njihov porezni tretman.

3. U vezi pitanja plaća li se porez na dodanu vrijednost na participaciju, odnosno sudjelovanje u troškovima zdravstvene zaštite što ga plaćaju osobe koje nemaju dopunsko zdravstveno osiguranje, odgovaramo u nastavku.

Odredbama članka 19. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja (Narodne novine broj 67/09. do 131/10.) propisano je da je osigurana osoba obvezna prilikom korištenja zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja sudjelovati u troškovima zdravstvene zaštite u skladu s člankom 16. stavkom 3. i 4. i člankom 17. stavkom 5. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju neposredno ili putem dopunskog zdravstvenog osiguranja na koje se osigurala u skladu sa Zakonom o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju.

Sukladno članku 3. i 5. Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine broj 85/06. do 71/10.) dopunsko zdravstveno osiguranje jest neživotno osiguranje kojim se osigurava pokriće dijela troškova do pune cijene zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja (doplata) iz članka 15. i 16. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine broj  150/08. do 153/09.).

Obzirom da činjenica ima li neka osoba zdravstveno osiguranje ili nema ne utječe na obvezu obračunavanja poreza na dodanu vrijednost na uslugu koja je obavljena toj osobi, što je navedeno pod točkom  27. naprijed spomenutog mišljenja Središnjeg ureda Porezne uprave, u slučaju da pacijent kao osiguranik HZZO-a plaća dio troškova do pune cijene zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja (doplata) odnosno u slučaju da plaća samo dio usluge liječenja i s njima usko povezane usluge i isporuke dobara može se primjeniti oslobođenje od plaćanja poreza na dodanu vrijednost propisano člankom 11. stavak 1. točke b) Zakona.

4. Ako su usluge liječničkog pregleda i laboratorijskih pretraga koje se obavljaju u specijalnim bolnicama u vezi s liječenjem tada su te usluge oslobođene plaćanja poreza na dodanu vrijednost sukladno odredbi članka 11. stavak 1. točke b) Zakona bez obzira na uputnicu koja, prema odredbi članka 42. stavak 2. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, ima obilježje narudžbe za izvršenje traženog bolničkog liječenja osiguranika HZZO-a.

5. Prema odredbama članka 20. stavak 6. Zakona i članka 146. stavak 4. i 5. Pravilnika, ako poduzetnik koristi primljena dobra ili uvezena dobra i usluge koje su mu obavljene djelomično za isporuke dobara i obavljanje usluga koje isključuju odbitak pretporeza, tada se može odbiti samo onaj dio pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza. Iznos pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluge za koje je dopušten odbitak, a koji se ne može izravno pripisati tim isporukama na temelju knjigovodstvene i druge dokumentacije, određuje se na godišnjoj razini kao postotak koji se dobije stavljanjem u odnos ukupnih oporezivih isporuka bez poreza na dodanu vrijednost za koje je dopušten odbitak pretporeza u odnosu na ukupan iznos isporuka bez poreza na dodanu vrijednost. Iznimno, poduzetnik može dio pretporeza koji može odbiti utvrđivati odvojeno za svaki dio svog poslovanja, uz uvjet da vodi odvojeno knjigovodstvo i da o tome prethodno obavijesti Poreznu upravu. Iznos pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza izračunava se za sve isporuke koje obavi porezni obveznik, kao razmjerni dio na način da se u brojniku navede ukupna vrijednost godišnjih isporuka (prometa), bez poreza na dodanu vrijednost, za koje je dopušten odbitak pretporeza, a u nazivniku ukupna vrijednost godišnjih isporuka (prometa), bez poreza na dodanu vrijednost, uključenih u brojnik i isporuka za koje nije dopušten odbitak pretporeza.  Kod izračuna ne uzima se u obzir vrijednost isporuka gospodarskih dobara koja je porezni obveznik koristio za obavljanje svoje gospodarske djelatnosti, vrijednost isporuka koje se odnose na povremene isporuke nekretnina, te vrijednost isporuka koje se odnose na povremene financijske transakcije navedene u članku 11.a stavku 1. točke b) do g) Zakona.

Molimo da o navedenome obavijestite podnositelja upita.