Porez na dobit - Utvrđivanje godišnjeg poreza, godišnja porezna prijava
Broj klase:410-01/21-01/815
Urudžbeni broj:513-07-21-01-21-1
Zagreb, 17.06.2021
Prijava poreza na dobit za 2020. godinu

Uputa o sastavljanju i podnošenju porezne prijave obveznika poreza na dobit i obračunavanju poreza na dobit po godišnjem obračunu za 2017. godinu, KLASA: 410-01/18-01/312, URBROJ: 513-07-21-01/18-1 od 23. travnja 2018. godine, Uputa o sastavljanju i podnošenju porezne prijave obveznika poreza na dobit i obračunavanju poreza na dobit po godišnjem obračunu za 2018. godinu, KLASA: 410-23/19-16/1, URBROJ: 513-07-21-01-19-1 od 2. svibnja 2019. godinu, Uputa o sastavljanju i podnošenju porezne prijave obveznika poreza na dobit i obračunavanju poreza na dobit po godišnjem obračunu za 2019. godinu, KLASA: 410-23/19-16/815, URBROJ: 513-07-21-01-20-1 od 25. svibnja 2020. godine primjenjuje se na odgovarajući i prilagođen način u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2020. godinu, uvažavajući izmjene propisa koje su stupile na snagu tijekom 2020. i 2021. godine. Stoga, u nastavku, po rednim brojevima Obrasca PD i PD-NN navodimo izmjene koje se u odnosu na Upute o sastavljanju i podnošenju porezne prijave obveznika poreza na dobit i obračunavanju poreza na dobit po godišnjem obračunu za 2017., 2018. i 2019. (u daljnjem tekstu: Uputa) primjenjuju u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2020. godinu.

 

Propisi na temelju kojih se sastavlja porezna prijava 

Puni naziv određenih propisa na temelju kojih se, između ostalih, sastavlja prijava poreza na dobit, a koji su izmijenjeni: 

  • Zakon o porezu na dobit (Narodne novine, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 50/16, 115/16, 106/18, 121/19 i 32/20)
  • Pravilnik o porezu na dobit (Narodne novine br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12, 160/13, 12/14, 157/14, 137/15, 1/17, 2/18, 1/19, 1/20 i 59/20)
  • Zakon o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 115/16, 106/18, 121/19, 32/20 i 138/20)
  • Pravilnik o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 10/17, 128/17, 106/18, 1/19, 80/19, 1/20, 74/20 i 1/21)
  • Pravilnik o provedbi Općeg poreznoga zakona (Narodne novine, br. br. 45/19, 35/20, 43/20, 50/20, 70/20, 74/20, 103/20, 114/20, 144/20, 2/21, 26/21 i 43/21))  
  • Odluka o objavi kamatne stope na zajmove između povezanih osoba (Narodne novine, broj 125/19)
  • Zakon o poticanju ulaganja (Narodne novine, br. 102/15, 25/18, 114/18 i 32/20)
  • Uredba o poticanju ulaganja (Narodne novine, broj 31/16, 2/19 i 146/20)
  • Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, br. 73/13, 148/13, 143/14, 115/16, 106/18, 121/19 i 138/20)
  • Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, br. 79/13, 85/13 – ispravak, 160/13, 35/14, 157/14, 130/15, 1/17, 41/17, 128/17, 2/18 i 1/19 i 1/20)
  • Odluka o proglašenju katastrofe na području pogođenom potresom (Narodne novine, broj 1/21)
  • EU popis nekooperativnih jurisdikcija za porezne svrhe

U dijelu Upute kojim se pojašnjava primjena EU popis-a nekooperativnih jurisdikcija za porezne svrhe dodaje se tekst:

Na popisu kojega je Vijeće donijelo 6. listopada 2020. i koji se primjenjuje od tog datuma do novog ažuriranja nalaze se: Američka Samoa, Angvila, Barbados, Fidži, Guam, Palau, Panama, Samoa, Trinidad i Tobago, Američki Djevičanski Otoci, Vanuatu i Sejšeli.


II. Porezni obveznici 

1. Obveznici poreza na dobit 

U tekstu Upute, u alineji 6, iza riječi: „stečajna“ dodaju se riječi: „i likvidacijska“. 


2. Fizička osoba obveznik poreza na dobit 

Tekst Upute zbog promjena uvjeta za obvezno plaćanje poreza na dobit za fizičke osobe mijenja se i glasi: 

Porezni obveznik može biti fizička osoba koja utvrđuje dohodak na način propisan za samostalne djelatnosti prema propisima o oporezivanju dohotka ili koja počinje obavljati takvu samostalnu djelatnost ako izjavi da će plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak, a obvezno  „po sili zakona", ako ispunjava uvjet u članku 2. stavku 4. Zakona, a to je ostvaren primitak veći od 7.500.000,00 milijuna kuna.

Porezni obveznik je dužan prijaviti ispunjenje uvjeta iz članka 2. stavka 4. Zakona. Stoga, ukoliko fizička osoba, porezni obveznik, ne postupi prema članku 3. stavku 2. Pravilnika, odnosno ne prijavi ispunjenje uvjeta iz članka 2. stavka 4. Zakona, Porezna uprava može na temelju raspoloživih podataka o poslovanju poreznog obveznika, u skladu s Općim poreznim zakonom, rješenjem utvrditi obvezu plaćanja poreza na dobit pri čemu žalba ne odgađa izvršenje.

Prema navedenome, fizička osoba koja je tijekom 2020. godine ostvarila ukupni primitak veći od 7.500.000,00 kuna izvješćuje nadležnu ispostavu Porezne uprave do kraja tekuće godine (2020.) a najkasnije petnaest (15) dana po isteku poreznog razdoblja odnosno kalendarske godine odnosno do 15. siječnja 2021. Na isti način postupa i nositelj zajedničke samostalne djelatnosti.

Fizičke osobe koje su na vlastiti zahtjev ili zbog ispunjenja uvjeta promijenile način oporezivanja, ukoliko ispunjavaju uvjet iz članka 29. stavka 6. Zakona, odnosno uvjet prema kojem mogu ponovno postati obveznici poreza na dohodak, ako žele plaćati porez na dohodak umjesto poreza na dobit, mogu o tome dostaviti pisanu izjavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave do kraja godine, a najkasnije petnaest (15) dana po isteku poreznog razdoblja, dakle, do 15. siječnja.

Promjenu načina oporezivanja moguće je utvrditi nakon proteka roka od tri godine, a taj rok u opravdanim slučajevima može biti kraći. Opravdanim slučajevima, prema članku 29. stavku 6. Zakona, osobito se smatraju cjelovita promjena djelatnosti koju obavlja porezni obveznik te značajno izmijenjeni uvjeti (više od 50%), zbog kojih je porezni obveznik promijenio način oporezivanja. Prema navedenom promjenu načina oporezivanja može tražiti porezni obveznik kojemu su prihodi pali ispod 3.750.000,00 kuna ali bez primljenih potpora iz članka 6. stavka 6. Zakona 

 

Iznimno od navedene obveze plaćanja poreza na dobit, fizičke osobe koje su obveznici poreza na dohodak isključivo od imovine i imovinskih prava, nisu obveznici poreza na dobit "po sili zakona", odnosno zbog ispunjenja uvjeta, iako dohodak utvrđuju na način propisan u člancima 29. do 35. Zakona o porezu na dohodak, odnosno vode poslovne knjige.  

Središnji ured Porezne uprave donio je Uputu o postupanju pri promjeni metode utvrđivanja porezne osnovice – prijelaz s obveznika poreza na dohodak na porez na dobit KLASA: 410-10/05-01/72, URBROJ: 513-07-21-01/05-1 od 15. prosinca 2005. godine. 

Fizička osoba obveznik poreza na dohodak koja izvršava promjenu načina oporezivanja i postaje obveznikom poreza na dobit, može, ovisno o propisanim uvjetima, osnovicu poreza na dobit utvrđivati prema članku 5. stavku 1. ili prema članku 5. stavku 7. Zakona.

 

2.2. Postupak prijelaza na utvrđivanje porezne osnovice prema novčanom načelu 

U tekstu upute iznos od 3.000.000,00 kuna zamjenjuje se iznosom od 7.500.000,00 kuna i dodaje se napomena kako se u iznos prihoda od 7.500.000,00 kuna ne uključuje iznos primljenih potpora iz članka 6. stavka 6. Zakona. 

 

III. Porezna razdoblja 

1. Porezna razdoblja 

Na kraju 2. alineje dodaju se riječi: „ili dolazi do prestanka zbog izlaznog oporezivanja“. 

Tekst naveden u Uputi mijenja se i nadopunjuje kako slijedi: 

Važno je napomenuti kako prema članku 29. stavku 4. Zakona, porezni obveznik koji namjerava pokrenuti postupke iz stavka 3. točaka 3., 4. i 7. u slučaju okončanja likvidacije i točke 8. toga  članka, dužan je te postupke najaviti Poreznoj upravi najkasnije 30 dana prije početka obavljanja formalnih radnji prema nadležnim tijelima te dostaviti podatke o ovlaštenom poreznom savjetniku ako je on uključen u provođenje navedenog postupka.

Prema navedenom, najava određenih postupka je neophodna u naprijed navedenim slučajevima, osim u slučaju alineje 1. i 3. ili u slučaju okončanja stečaja (porezni obveznik ne odlučuje o okončanju stečaja, dok o okončanju likvidacije odlučuje). Navedeno je potrebno kako bi se prije nestanka ili brisanja (prestanka postojanja pravne osobe) poreznih obveznika mogle utvrditi obveze te ispoštovati prava poreznih obveznika. Dakle, prije nego što dođe do nestanka odnosno brisanja poreznih obveznika potrebno je utvrditi porezne obveze, prava poreznih obveznika (preplate poreza), naplatu porezne obveze ili izvršiti povrate poreza. Taj postupak će biti otežan ukoliko porezni obveznik ne najavi postupke ili ne podnese porezne prijave u navedenom roku.

Bitno je uzeti u obzir kako se sukladno članku 46. stavku 6. i 7. Pravilnika, istekom poreznog razdoblja u slučaju okončanja likvidacije ili bilo kojeg načina prestanka poslovanja (iz članka 29. stavka 3. točaka 7. i 8. Zakona) smatra dan na koji je nadležno tijelo, utvrđeno prema posebnom propisu o trgovačkim društvima ili drugo tijelo nadležno za registraciju poreznog obveznika u bilo kojem registru ili bilo kojem postupku, rješenjem ili na drugi način utvrdilo da je porezni obveznik prestao s poslovanjem. Ako je porezni obveznik iz članka 46. stavka 6. Pravilnika, izvršio sve propisane radnje predviđene za okončanje likvidacije ili prestanak poslovanja bez likvidacije prema posebnom propisu o trgovačkim društvima, istekom poreznog razdoblja može se smatrati i dan na koji je javni bilježnik potvrdio donošenje odluke o prestanku poslovanja ili okončanja likvidacije.

Dakle, istekom poreznog razdoblja smatra se dan kada je nadležno tijelo rješenjem ili na drugi način utvrdilo da je porezni obveznik prestao s poslovanjem, a u određenim slučajevima to može biti dan na koji je javni bilježnik potvrdio donošenje odluke o prestanku poslovanja ili okončanja likvidacije. Dakle to nije dan na koji se utvrđuje brisanje poreznog obveznika iz određenih službenih evidencija. 

Propisane radnje predviđene za okončanje likvidacije ili prestanak poslovanja bez likvidacije prema posebnom propisu o trgovačkim društvima, među ostalim podrazumijevaju podmirenja svih obveza što uključuje i sve porezne obveze,  unovčenje imovine (ili raspodjelu viška imovine), a u slučaju prestanka društva bez likvidacije i potvrdu Porezne uprave o podmirenju svih poreznih obveza. 

Rokovi za podnošenje poreznih prijava u navedenim slučajevima su skraćeni na 8 dana od datuma prestanka poslovanja (o prestanku poslovanja odlučuje porezni obveznik) upravo iz razloga kako bi se do datuma brisanja, 30 dana nakon prestanka poslovanja, mogle naplati porezne obveze ili izvršiti povrati. 

Slijedom navedenoga ukoliko odgovorne osobe postupe u skladu s navedenim, do datuma prestanka poslovanja ili najkasnije do datuma brisanja, trebaju biti podmirene konačne obveza poreza na dobit ili izvršeni povrati poreza, ali  i sve druge obveze prema vjerovnicima. 

Ostatak teksta iz Upute primjenjuje se na odgovarajući način.

 

IV. Podnošenje porezne prijave 

1. Rok i mjesto podnošenja porezne prijave 

Tekst Upute do dijela kojim se uređuje način podnošenja porezne prijave mijenja se i glasi: 

Prema članku 35. stavku 1. i 2. Zakona, porezni obveznik podnosi prijavu poreza na dobit za porezno razdoblje i plaća porez na dobit u roku u kojemu podnosi poreznu prijavu. Prijava poreza na dobit podnosi se Poreznoj upravi najkasnije četiri mjeseca nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez na dobit (ili prvi radni dan nakon toga datuma).   

U slučaju nastanka izvanrednih događaja, slijedom članka 29. Zakona, rok za podnošenje porezne prijave je kraći. Naime, prema članku 35. stavku 7. Zakona, iznimno od članka 35. stavka 2. Zakona, u slučaju iz članka 29. stavka 3. točke 4. i točke 5. Zakona te kod otvaranja stečajnog postupka, prijava poreza na dobit podnosi se u roku od 30 dana od isteka poreznog razdoblja, a u slučajevima iz točaka 7. i 8. istog članka u roku od osam dana od isteka poreznog razdoblja. 

Tako je kod spajanja pripajanja, podjela ili otvaranja stečajnog postupka rok za podnošenje porezne prijave 30 dana nakon isteka poreznog razdoblja (nakon otvaranja postupka likvidacije rok je 4 mjeseca), a kod okončanja poslovanja na bilo koji način (okončanje likvidacije, zatvaranje obrta, prestanak društva bez likvidacije, preseljenje, izlazno oporezivanje, okončanje stečaja, prestanak stečajne ili likvidacijske mase) rok za podnošenje zadnje porezne prijave je 8 dana nakon isteka poreznog razdoblja. 

Neovisno o navedenim odredbama Zakona, za vrijeme trajanja posebnih okolnosti, slijedom članka 107.a stavka 5. Općeg poreznog zakona, mogu se, u odnosu na propisano Općim poreznim zakonom ili posebnim poreznim propisima, na drugačiji način propisati rokovi, plaćanje poreza na dodanu vrijednost pri uvozu te kod donacija, provedba mjera prisilne naplate, visina kamata te postupovne odredbe. 

Temeljem navedenog, dana 13. ožujka 2021. godine stupila je na snagu posebna odredba članka 71.saa Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona prema kojoj je rok za podnošenje prijave poreza na dobit kao i valuta utvrđene porezne obveze/povrata odgođen do 30. lipnja 2021. godine neće se mijenjati utvrđeni iznosi predujmova poreza na dobit, osim na zahtjev poreznog obveznika sukladno posebnom propisu o oporezivanju dobiti. 

Do navedenoga datuma pomaknuti su rokovi za podnošenje drugih obrazaca i izvješća koja se u skladu sa Zakonom i drugim posebnim propisima podnose uz Prijavu poreza na dobit ili za iste obveza podnošenja Poreznoj upravi dospijeva s krajnjim rokom propisanim za podnošenje prijave poreza na dobit. Navedena odredba obuhvaća sve priloge koji se prilažu uz poreznu prijavu, a koji su navedeni pod točkom 3. Upute (Prilozi uz poreznu prijavu).

​Odredba iz članka 71.saa Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona obuhvaća i porezne obveznike kojima je Porezna uprava donijela rješenje po kojemu porezno razdoblje nije kalendarska godina ako prijavu poreza na dobit za razdoblja koja su započela u 2020. godini podnose 4 mjeseca nakon isteka poreznog razdoblja i ako to razdoblje završava prije 30. lipnja 2021. godine. Stoga, ukoliko poreznom obvezniku porezno razdoblje završava npr. 31. siječnja 2020. godine, rok za podnošenje porezne prijave je pomaknut s 31. svibnja na 30. lipnja 2021. godine. 

Međutim, odgodu podnošenja prijave poreza na dobit do 30. lipnja 2021. godine ne mogu primijeniti porezni obveznici u slučaju otvaranja stečaja (Stečajni zakon nije odgodio rok za prijavu poreznih obveza u stečajnu masu), statusne promjene i drugoga načina prestanka poslovanja.

Pored promjene roka za podnošenje prijave poreza na dobit, Pravilnikom o provedbi Općeg poreznog zakona, kao iznimno od Zakona, propisano je kako obveza za uplate poreza na dobit (kao i povrat) za 2020. godinu ne dospijevaju danom podnošenja porezne prijave već za sve porezne obveznike koji su podnijeli prijavu poreza na dobit nakon stupanja na snagu (13. ožujka 2021.) ta obveza dospijeva 30. lipnja 2021. godine. Također se do toga datuma neovisno o datumu podnesene porezne prijave neće niti mijenjati prethodno zaduženi predujmovi poreza na dobit (prema prijavi za 2019., ili kako su utvrđeni od strane Porezne uprave ili smanjeni na zahtjev poreznog obveznika).

 

Ostatak teksta iz Upute primjenjuje se na odgovarajući način.

 

3. Prilozi uz poreznu prijavu 

Tekst naveden u Uputi nadopunjuje se kako slijedi: 

Iza navoda o podnošenju obrasca PD-KID dodaje se tekst: 

- podatke vezane uz imovinu za koju se utvrđuje obveza izlaznog oporezivanja

- podatke vezane uz utvrđivanja i otklanjanje hibridne neusklađenosti

 

V. Popunjavanje Obrasca PD i Obrasca PD-NN 

2. Podaci za utvrđivanje porezne obveze 

U tekstu Upute mijenja se dio koji se odnosi na popunjavanje Obrasca PD i Obrasca PD-NN za 2020. godinu i glasi: 

U Obrascu PD i Obrascu PD-NN za 2020. godinu došlo je do promjena na određenim rednim brojevima kako slijedi:   

1.  Uz ostale podatke na rednom broju 25 (PD) i rednom broju 45 (PD-NN) iskazuje se i povećanje porezne osnovice za utvrđenu kapitalnu dobit imovine pri izlaznom oporezivanju te za povećanja porezne osnovice radi uklanjanja hibridne neusklađenosti 

2. Redni broj 28 (PD) ili redni broj 48 (PD-NN) sadrži iznos potpora iz članka 6. stavka 6. Zakona  

3. Podatak o nerealiziranim gubicima se iskazuje na rednom broju 30 (PD) (ne na rednom broju 28 (PD)) 

4. Na rednom broju 50 (PD-NN) upisuje se podatak za realizirane rashode i troškove amortizacije (ne na rednom broju 48 (PD-NN))

Upisivanje podataka na točno predviđeni broj na obrascu je iznimno važno zbog obrade i provjera koje se provode nakon podnošenja navedenih obrazaca. Stoga je potrebno posebnu pozornost obratiti jesu li podatci upisani na predviđeni redni broj ispravni, posebno na rednim brojevima na kojima je došlo do izmjena.

Obzirom da će pojedini porezni obveznici na određenim rednim brojevima (PD) ili (PD-NN) iskazati uvećanje ili umanjenje po više osnova, isti će uz prijavu poreza na dobit trebati dostaviti razradu zbirno iskazanih podataka. 

 

Redni broj 5 (PD) ili redni broj 31 (PD-NN): (članak 12. stavci 13., 16., 17., 18. i 19. Zakona) 

U tekstu Upute Dodaje se napomena:

Dio Upute koji se odnosi na primjenu članka 12. stavka 16. do 19. Zakona o porezu na dobit se ne primjenjuje prilikom podnošenja prijave poreza na dobit za 2020. godinu, zbog nastanka posebnih okolnosti u smislu Općeg poreznog zakona. Stoga se taj dio mijenja i glasi:

Prema članku 71.saa stavka 6. Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona, odredbe posebnog propisa o oporezivanju dobiti kojima se utvrđuje visina ostvarenih prihoda u svrhe utvrđivanja porezno priznatih rashoda s osnove korištenja plovila, apartmana i kuća za odmor neće s primijeniti prilikom utvrđivanja osnovice poreza na dobit za porezno razdoblje započeto od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. 

Dakle prilikom utvrđivanja porezno priznatih rashoda po podnesenoj poreznoj prijavi za razdoblje koje je započelo u 2020. godini, porezni obveznik koji nije po osnovi korištenja plovila ostvario prihode najmanje u iznosu od 7%, a po osnovi korištenja apartmana i kuća za odmor najmanje u iznosu od 5% nabavne vrijednosti takve imovine, neće morati uvećati poreznu osnovicu za troškove amortizacije i ostale pripadajuće troškove.

Nadalje, prema članku 71.saa stavku 7. Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona porezni obveznik, za imovinu iz stavka 6. toga članka (jahte, apartmane i kuće za odmor), uz Prijavu poreza na dobit dostavlja dokumentaciju koja je propisana posebnim propisom o oporezivanju dobiti. Prema navedenom porezni obveznik treba primijeniti odredbu članka 22. stavka 11. Pravilnika.

Porezni obveznik koji u dugotrajnoj imovini ima evidentirana plovila, zrakoplove, apartmane i kuće za odmor obvezan je sastaviti pregled podataka za pojedino sredstvo odnosno imovinu koji osobito sadrži: vrstu sredstva odnosno imovine, nabavnu vrijednost, ostvareni prihod po osnovi korištenja sredstava tijekom poreznog razdoblja, iznos amortizacije, te pripadajuće troškove koji su nastali u svezi s korištenjem sredstava odnosno imovine u poreznom razdoblju prema vrsti troška. Pregled podataka o sredstvu odnosno imovini obvezno se prilaže uz prijavu poreza na dobit.

Navedeno je potrebno kako bi se moglo utvrditi autentično ponašanje poreznog obveznika u pogledu iskazivanja troškova amortizacije ili drugih troškova. Naime, neovisno o primjeni članka 71.saa Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona, obveznik poreza na dobit mora uzeti u obzir odredbu članka 5.a Zakona. Tako se primjerice ne bi priznali troškovi povećane amortizacije u odnosu na prethodna porezna razdoblja ako je evidentno da je imovina manje korištena tijekom 2020 godine. Povećanje troškova amortizacije bi se smatralo, primjenom Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona, protivno cilju i svrsi odredbi koje se odnose na ublažavanje negativnih posljedica nastanka posebnih okolnosti. 

Ostatak teksta iz Upute primjenjuje se na odgovarajući način.

 

Redni broj 14 (PD) ili redni broj 40 (PD-NN): Rashodi darovanja iznad dopuštenih iznosa 

U tekstu Upute dodaje se napomena: 

Tijekom 2020. došlo je do katastrofe koja je proglašena Odlukom o proglašenju katastrofe na području pogođenom potresom (Narodne novine, broj 1/21). Zbog proglašene katastrofe došlo je do izmjene u Pravilniku o provedbi Općeg poreznog zakona kojim je uređeno plaćanje poreza na dobit kod donacija za otklanjanje katastrofe uzrokovane potresom.

Prema članku 71.tb stavku 1. 3. i 4.  Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona, iznimno od posebnog propisa o oporezivanju dobiti, porezno priznatim rashodima smatraju se i sve donacije dane pravnim ili fizičkim osobama koje se odnose na otklanjanje posljedica katastrofe prema Odluci o proglašenju katastrofe na području pogođenom potresom. Porezni obveznik u svom knjigovodstvu osigurava sve potrebne podatke o danim donacijama iz stavka 1. toga članka te dokumentaciju koja će se smatrati vjerodostojnom na temelju akata koje će donositi nadležni stožer ili ostale dostupne vjerodostojne dokumentacije koja se može pribaviti. Odredbe toga članka primjenjuju se prilikom podnošenja godišnjih prijava poreza na dohodak i dobit za 2020. i 2021. godinu za donacije dane do 31. prosinca 2021. godine.

U konkretnom slučaju, porezno priznati rashodi donacije se ne utvrđuju prema članku 7. stavku 7. Zakona, te su priznate sve donacije odnosno darovanja, dana pravnoj ili fizičkoj osobi, neovisno o visini ostvarenih prihoda prethodne godine, neovisno je li riječ o prvoj godini obavljanja djelatnosti te neovisno o načinu darovanja, ali uz obvezu osiguranja dokumentacije koja će se smatrati vjerodostojnom na temelju akata koje će donositi nadležni stožer ili ostale dostupne vjerodostojne dokumentacije koja se može pribaviti.

Obzirom da nije moguće predvidjeti načine na koji će se provesti darovanje na području obuhvaćenom katastrofom, koliki vremenski period je potreban za otklanjanja katastrofe, tako se, za porezne potrebe, darovanjima u smislu članka 71.tb stavaka 1., 3. i 4. Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona smatraju i otpisi prethodno zaračunatih obveza pravnim ili fizičkim osobama (primjerice mogućnost neplaćanja obveza za isporuku električne energije). Obzirom da je katastrofa nastala tijekom prosinca 2020. godine, odredba članka 71.tb Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona obuhvaća i sve donacije dane od 28. prosinca 2020. godine.

Ostatak teksta iz Upute primjenjuje se na odgovarajući način. 

 

Redni broj 16 (PD) ili redni broj 42 (PD-NN): Kamate između povezanih osoba 

U odnosu na Uputu mijenja se dio teksta vezan za iznos kamatne stope koji glasi: 

Sukladno Odluci o objavi kamatne stope na zajmove između povezanih osoba (Narodne novine, broj 125/19) kamatna stopa na zajmove između povezanih osoba iz članka 14. stavka 3. Zakona za 2020. godinu utvrđena je u iznosu od 3,42%.

Ostatak teksta iz Upute primjenjuje se na odgovarajući način.

 

Redni broj 18 (PD) ili redni broj 43 (PD-NN): Amortizacija iznad stopa propisanih u članku 12. stavcima 5. i 6. Zakona i članku 22. Pravilnika 

U tekstu upute dodaje se obrazloženje koje glasi: 

Prema članku 12. stavku 15. Zakona, ne priznaju se rashodi amortizacije za imovinu kojom se ne obavlja djelatnost. Međutim, tijekom 2020. godine došlo je do nastanka posebnih okolnosti u smislu općeg poreznog propisa. Nastankom posebnih okolnosti nekim poreznim obveznicima je u određenim razdobljima sukladno Odlukama Stožera civilne zaštite i uvođenjem nužnih protuepidemijskih mjera, obustavljen rad ili znatno otežan, zbog čega dio poreznih obveznika s određenom imovinom stavljenom u uporabu nije obavljao djelatnost tijekom 2020. godine.

Utjecaj posebnih okolnosti je posebno izražen u djelatnosti ugostiteljstava, turizma i drugih uslužnih djelatnosti. Obzirom da se porezne činjenice utvrđuju prema njihovoj gospodarskoj biti, tim poreznim obveznicima će biti porezno priznati rashodi amortizacije obračunate u skladu s računovodstvenim standardom i za razdoblje u kojemu zbog nastanka posebnih okolnosti nije obavljana djelatnost sa svakom pojedinom imovinom, ali ako je riječ o imovini koja je stavljena u uporabu, a nije korištena na predviđeni način zbog nastalog prolaznog poremećaja u obavljanju djelatnosti odnosno zbog negativnog utjecaja posebnih okolnosti. U smislu članka 12. stavka 15. Zakona nije riječ imovini s kojom se namjerno ne obavlja djelatnost, da bi troškovi amortizacije bili porezno nepriznati, već je riječ o imovini koja je prije nastupa posebnih okolnosti stavljena u uporabu s ciljem ostvarivanja oporezivih prihoda, a  koja nije korištena na predviđeni način upravo zbog nastanka posebnih okolnosti.   

Ostatak teksta iz Upute primjenjuje se na odgovarajući način

 

Redni broj 20 (PD): Svota vrijednosnog usklađenja i otpisa potraživanja koja nije porezno priznati rashod 

U tekstu upute dodaje se obrazloženje koje glasi: 

U dijelu teksta upute kojim se pojašnjava pažnja dobrog gospodarstvenika u skladu s izmjenom članka 9. stavka 3. Zakona, izbacuje se navod „obveznikom poreza na dobit“ jer nije više dio uvjeta, tako da rečenica sada glasi: Smatra se da su obavljene radnje za osiguranje naplate duga pažnjom dobrog gospodarstvenika ako su potraživanja utužena prije zastare ili se zbog njih vodi ovršni postupak, ako su prijavljena u stečajnom postupku nad dužnikom ili ako je postignuta nagodba s dužnikom koji nije povezana osoba, prema posebnom propisu u slučaju stečaja (Stečajni zakon), arbitraže (Zakon o arbitraži) ili mirenja (Zakon o mirenju). 

Iza teksta koji je vezna uz tužbu dodaje se tekst. Ukoliko u sudskom  postupku pravomoćnom odlukom suda dođe do promjene u iznosu potraživanja, smanjenja odnosno otpisa, taj otpis će se smatrati porezno priznatim rashodom. 

U djelu teksta kojim se uređuju otpisi male vrijednosti prema članku 9. stavku 4. Zakona dodaje se navod „ili obvezniku poreza na dohodak po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti“ jer se otpisi male vrijednosti priznaju obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost tako da točka a) glasi: potraživanja od nepovezanih osoba, koja su zastarjela i koja u svakom pojedinom poreznom razdoblju ne prelaze 5.000,00 kuna po pojedinom dužniku koji je obveznik poreza na dobit. Iznos od 5.000,00 kuna godišnje primjenjuje se na sva zastarjela potraživanja dakle i ona koja su zastarjela prije 1. siječnja 2020. godine, uz propisane uvjete i u slučaju kada pojedinačno zastarjelo potraživanje (pojedini račun ili druga isprava koja ima značenje računa) ne glasi na iznos veći od 5.000,00 kuna. Ako su potraživanja zastarjela na temelju više računa koji glase na manji iznos od 5.000,00 kuna po pojedinom dužniku, porezno se priznaje otpis ukupno najviše do 5.000,00 kuna. Porezno se ne priznaje djelomični otpis po računima koji su pojedinačno veći od te svote. U takvom slučaju porezno se priznaje otpis samo ako su ispunjeni propisani uvjeti iz članka 9. stavka 3. Zakona. 

Na kraju teksta dodaje se napomena: 

Slijedom svega navedenoga, vrijednosno usklađenje potraživanja je uvjetno porezno priznati rashod prema članku 9. stavku 1. Zakona. Ukoliko se do roka za zastaru ne pokrene postupak za naplatu prethodno iskazanog vrijednosnog usklađenja isto to usklađenje više nije porezno priznato, te se za iznos vrijednosno usklađenog potraživanja povećava porezana osnovica na ovom rednom broju (ako se ne iskazuje kao prihod i ako nije povećana u prethodnim poreznim razdobljima). 

Ostatak teksta iz Upute primjenjuje se na odgovarajući način 

 

Redni broj 25 (PD) ili redni broj 45 (PD-NN): Povećanje dobiti za ostale prihode i druga propisana uvećanja porezne osnovice 

U prvom djelu teksta upute dodaju se nova Zakonom propisana uvećanja porezne osnovice koja glase:

  • iskazan iznos kapitalne dobiti prenesene imovine u slučaju izlaznog oporezivanja prema članku 30.d Zakona 
  • iznos povećanja porezne osnovice koji je rezultat ispravljanja hibridne neusklađenosti u skladu s člankom 30.e do 30.h Zakona
  • ostala povećanja

 
U ovom dijelu Upute na kraju teksta dodaje se obrazloženje vezano uz dobit poslovne jedinice, te obrazloženje uz primjenu odredbi članka 30.d od 30.h Zakona (primjena članka 30.h Zakona od 1. siječnja 2022.) koji glase:

Porezni obveznik koji namjerava uračunati porez plaćen u inozemstvu, na ovom rednom broju, iskazuje dobit koju je ostvarila stalna poslovna jedinica u inozemstvu za koju se u inozemstvu vode poslovne knjige i plaća porez na dobit, osim ako člankom „Izbjegavanje dvostrukog oporezivanja“ (obično je to članak 23. pojedinog ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja) primjenjivog ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije kao metoda uklanjanja dvostrukog oporezivanja propisana metoda izuzimanja ili se sukladno primjenjivom ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije trebao u inozemstvu platiti porez na dobit stalne poslovne jedinice u plaćenom iznosu ili stalna poslovna jedinica nije trebala nastati.

S ciljem izbjegavanja dvostrukog oporezivanja, člankom 30. Zakona, propisano je ako porezni obveznik ostvari prihode ili dobit u inozemstvu (izravno ili putem poslovne jedinice) na koju je platio porez na dobit ili njemu istovrsni porez, plaćeni porez u inozemstvu može uračunati u tuzemni porez najviše do iznosa poreza na dobit koji bi za tako ostvarenu dobit ili prihode platio u tuzemstvu. U svrhu uračunavanja plaćenog poreza u inozemstvu porezni obveznik je dužan Poreznoj upravi predočiti dokaz o plaćenom porezu u inozemstvu.

Prema članku 66. stavku 11. Općeg poreznog zakona, ako za stalne poslovne jedinice u inozemstvu, prema inozemnim propisima, postoji obveza vođenja knjigovodstva koju porezni obveznik ispunjava, poslovne se knjige i druge evidencije ne moraju voditi i čuvati u tuzemstvu. U tom se slučaju stanja i poslovni rezultati iz knjigovodstva u inozemstvu moraju preuzeti u knjigovodstvo tuzemnoga poreznog obveznika ako su bitni za oporezivanje, uz naznaku i obrazloženje određenih prilagodbi tuzemnim poreznim propisima.

Porezni obveznik koji vodi poslovne knjige i plaća porez prema propisima države u kojoj je osnovana poslovna jedinica u inozemstvu može ako je to u skladu s ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, iskoristiti pravo uračunavanja poreza plaćenog u inozemstvu pri čemu je potrebno iskazati i dobit poslovne jedinice iz inozemstva u prijavi poreza na dobit. Važno je istaknuti da se za potrebe uračunavanja poreza plaćenog u inozemstvu u obzir uzima samo dobit koju je stalna poslovna jedinca ostvarila u inozemstvu (ako člankom 23 „Izbjegavanje dvostrukog oporezivanja“ pojedinog ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja kao metoda uklanjanja dvostrukog oporezivanja nije propisana metoda izuzimanja). Dakle gubitak koji ostvari takva stalna poslovna jedinica u inozemstvu se ne uzima u obzir prilikom utvrđivanja porezne osnovice, a takvo pravilo je i kod poslovne jedinice koja je utvrđena kao kontrolirano inozemno društvo. Za računovodstvene potrebe porezni obveznik će primijeniti odredbe Zakona o računovodstvu, a za porezne potrebe odredbe članka 66. stavka 11. Općeg poreznog zakona.

Navedeno znači da prihodi i rashodi poslovne jedinice (iz članka 66. stavka 11. Općeg poreznog zakona) za porezne potrebe ne trebaju biti iskazani na rednom broju 1. i rednom broju 2. (PD) ili (PD-NN). Ako porezni obveznik u inozemstvu ostvari dobit, plati porez na dobit, a namjerava uračunati porez plaćen u inozemstvu i ako nema zapreke zbog primjene ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, tada rezultat poslovanja može biti iskazan na broju 1. i rednom broju 2. (PD) ili (PD-NN) ili na rednom broju 25 (PD) ili rednom broju 45 (PD-NN). Međutim, ako takav porezni obveznik u inozemstvu ostvari gubitak odnosno ne utvrdi poreznu obvezu, tada taj gubitak ne može umanjiti poreznu osnovicu u tuzemstvu, a ako je rezultat iskazan na broju 1. i rednom broju 2. (PD) ili (PD-NN) tada se taj rezultat poslovanja (gubitak) treba isključiti iz porezne osnovice (i prihodi i rashodi), a to se može postići uvećanjem porezne osnovice za iznos gubitka na rednom broju 25 (PD) ili rednom broju 45 (PD-NN).

U svezi navedenog Središnji ured Porezne uprave izdao je mišljenje KLASA: 410-01/13-01/1182, URBROJ: 513-07-21-01/13-02 od 17. lipnja 2013. godine.

Na isti način se postupa i sa dobiti kontroliranog inozemnog društva koja je poslovna jedinica, samo što se dobit takve poslovne jedinice upisuje na redni broj 10. (PD) i 36. (PD-NN).

Ako porezni obveznik obavlja djelatnosti i ostvaruje prihode u inozemstvu, ali za tu djelatnost u skladu s propisima u inozemstvu ili u skladu s ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, nije  obveznik plaćanja poreza na dobit u inozemstvu, tada se poslovanje iz inozemstva uključuje u poslovne knjige sukladno Zakonu o računovodstvu te su uključeni i u poreznu osnovicu u skladu s člankom 5. stavku 2. Zakona, dakle iskazani su na rednom broju (PD) ili (PD-NN) i nisu isključeni na drugim rednim brojevima.  

Primjer: Porezni obveznik obavlja djelatnost u inozemstvu putem poslovne jedinice  

a) zbog načina i opsega poslovanja i poreznih propisa u inozemstvu poreznom obvezniku u inozemstvu nije utvrđena obveza plaćanja poreza na dobit jer ne udovoljava kriterijima za utvrđivanje stalne poslovne jedinice. U tom slučaju porezni obveznik cijelo poslovanje iz inozemstva (prohodi/rashodi) uključuje u poreznu osnovicu prema članku 5. stavku 2. Zakona.

Napomena: ako porezni obveznik u inozemstvu obavlja djelatnost, a to poslovanje nije uključeno u poreznu osnovicu prema članku 5. stavku 2. Zakona, odnosno ako je riječ o poslovnoj jedinici koja nije uzeta u obzir (neusklađenost), i za koju nisu vođene poslovne knjige u skladu s Zakonom o računovodstvu, smatra se da je došlo do hibridne neusklađenosti koja će se ispraviti u skladu s člankom 30.g stavkom 4. Zakona 

b) zbog načina i opsega poslovanja i poreznih propisa u inozemstvu, poreznom obvezniku u inozemstvu je utvrđena obveza plaćanja poreza na dobit i obveza vođenja poslovnih knjiga. U tom slučaju porezni obveznik, za porezne potrebe, poslovne knjige i druge evidencije ne mora voditi i čuvati u tuzemstvu (za računovodstvene potrebe će primijeniti Zakon o računovodstvu). Porezni obveznik će na ovom rednom broju iskazati dobit koju je ostvarila ta stalna poslovna jedinica u inozemstvu ako nije iskazana na rednom broju 1. i 2. (PD) ili (PD NN) odnosno ako nije utjecala na rezultat iskazan na rednom broju 3. (PD) ili (PD NN). Ako su prihodi ili rashodi bili iskazani na rednom broju 1. i 2. (PD) ili (PD NN) ne trebaju za potrebe uračunavanja biti iskazani na ovom rednom broju.

Ako se stalna poslovna jedinica nalazi u državi s kojom je sklopljen i u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja tada je potrebno provjeriti je li člankom 23. „Izbjegavanje dvostrukog oporezivanja“ pojedinog ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja kao metoda izbjegavanja uklanjanja dvostrukog oporezivanja propisana metoda uračunavanja ili metoda izuzimanja. Ukoliko je člankom „Izbjegavanje dvostrukog oporezivanja“ pojedinog ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja kao metoda uklanjanja dvostrukog oporezivanja propisana metoda izuzimanja tada se porez plaćen u inozemstvu neće moći uračunati.
 

- ako je stalna poslovna jedinici smještena npr. u Njemačkoj, na ovom rednom broju se ne iskazuje dobit poslovne jedinice, a potrebno je isključiti bilo kakav utjecaj te poslovne jedinice na poreznu osnovicu (iz prihoda, rashoda ili dobit i gubitak) jer nema mogućnosti uračunavanja poreza plaćenog u inozemstvu niti oporezivanja dobiti te poslovne jedinice (članak 23. „Izbjegavanje dvostrukog oporezivanja u državi prebivališta“ stavak 2. podstavak a) Ugovora između Republike Hrvatske i Savezne Republike Njemačke o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu (Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj 9/06) kao metodu uklanjanja dvostrukog oporezivanja propisuje metodu izuzimanja). 

- ako je stalna poslovna jedinici smještena npr. u Austriji, na ovom rednom broju će se moći iskazati dobit stalne poslovne jedinice ako nije iskazana na rednom broju 1. i 2. (PD) ili (PD NN) odnosno ako nije utjecala na rezultat iskazan na rednom broju 3. (PD) ili (PD NN) kako bi se mogao uračunati plaćeni porez u inozemstvu. Ako je ta stalna poslovna jedinica u Austriji ostvarila gubitak u inozemstvu tada se za taj gubitak ne može umanjiti porezna osnovica. Ako je porezni obveznik uključio poslovanje stalne poslovne jedinice na redni broj  1. i 2. (PD) ili (PD NN) odnosno ako je poslovanje utjecalo na rezultat na rednom broju 4. (PD) ili (PD NN) tada je potrebno isto isključiti iz porezne osnovice, uvećanjem na ovom rednom broju.

U slučaju postojanja stalne poslovne jedinice koja je obveznik poreza na dobit u inozemstvu za koju postoji mogućnost uračunavanja poreza, može zbog potrebe utvrđivanja ispravne porezne osnovice nastati i opravdana razlika u iznosu, prihoda, rashoda, dobiti ili gubitka koji se iskazuje na rednim broju 1. i 2. (PD) ili (PD NN) od onoga iskazanog u računu dobiti i gubitka. Potrebno je osigurati oporezivanje dobiti ukoliko je namjera primijeniti mogućnost uračunavanja poreza plaćenog u inozemstvu, dok se gubitak ne može uključiti u poreznu osnovicu. 

Izlazno oporezivanje
 
Nadalje, na ovom rednom broju će biti iskazan iznos kapitalne dobiti prenesene imovine prema članku 30.d Zakona. Porezni obveznik dužan je u poreznu osnovicu uključiti razliku između tržišne vrijednosti imovine i njezine vrijednosti utvrđene za potrebe oporezivanja kada prenosi: 

1. imovinu u svoju stalnu poslovnu jedinicu u drugoj državi članici ili trećoj zemlji, ako zbog prijenosa prestaje pravo oporezivanja prenesene imovine iako imovina ostaje u pravnom i gospodarskom vlasništvu poreznog obveznika 

2. imovinu iz stalne poslovne jedinice u svoje sjedište ili drugu stalnu poslovnu jedinicu u drugoj državi članici ili trećoj zemlji, ako zbog prijenosa prestaje pravo oporezivanja prenesene imovine 

3. poslovanje koje provodi stalna poslovna jedinica, u drugu državu članicu ili treću zemlju, tako da pravo oporezivanja poslovanja stalne poslovne jedinice stječe druga država članica ili treća zemlja, a da pri tome ne postaje rezident te države članice ili treće zemlje 

4. prenosi svoju poreznu rezidentnosti u drugu državu članicu ili treću zemlju odnosno postaje rezident te države ili treće zemlje, osim u slučaju one imovine koja ostaje povezana sa stalnom poslovnom jedinicom. 

U svim navedenim slučajevima ne dolazi do stvarne prodaje imovine ili do formalnog prijenosa sjedišta, riječ je o situacijama kada se imovina prenosi u državu ili jurisdikciju na način da Republika Hrvatska, gubi pravo oporezivanja te imovine. 

Kada porezni obveznik prenosi svoje poslovanje koje provodi stalna poslovna jedinica u drugu državu članicu ili treću zemlju, tako da pravo oporezivanja poslovanja stalne poslovne jedinice stječe druga država članica ili treća zemlja, a da pri tome ne postaje rezident te države članice ili treće zemlje ili kada prenosi svoju poreznu rezidentnost u drugu državu članicu ili treću zemlju odnosno u slučaju kada porezni obveznik postaje rezident te države ili treće zemlje, osim u slučaju one imovine koja ostaje povezana sa stalnom poslovnom jedinicom, te s tim prijenosima prestaje pravo oporezivanja tog poreznog obveznika odnosno dolazi do okončanja poslovanja u Hrvatskoj,  smatra se kako s datumom prijenosa porezni obveznik prestaje poslovati te će mu stoga porezno razdoblje biti dio poslovne godine koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do okončanja poslovanja. Porezni obveznik je dužan i postupke prijenosa najaviti Poreznoj upravi najkasnije 30 dana prije početka obavljanja formalnih radnji prema nadležnim tijelima te dostaviti podatke o ovlaštenom poreznom savjetniku ako je on uključen u provođenje navedenih postupaka prijenosa. Rok za dostavu porezne prijave je osam dana od prestanka poslovanja. 

Porezni obveznik koji u drugu državu članicu ili treću državu ili jurisdikciju prenosi imovinu u svoju stalnu poslovnu jedinicu ili prenosi imovinu iz stalne poslovne jedinice u svoje sjedište ili drugu stalnu poslovnu jedinicu ili prenosi svoju poreznu rezidentnost ili poslovanje koje je obavljala njegova stalna poslovna jedinica, uz prijavu poreza na dobit prema članku 39.d stavku 6. Pravilnika, obvezan je dostaviti i podatke o:
  1. načinu stjecanja imovine i njenoj nabavnoj vrijednosti,
  2. tržišnoj vrijednosti imovine,
  3. načinu iskazivanja troškova amortizacije ili usklađenja vrijednosti tijekom razdoblja korištenja i iznosu koji se uključuje u poreznu osnovicu i
  4. državi odnosno jurisdikciji u koju se prenosi imovina, poslovanje ili rezidentnost.

U slučaju kada je imovina namijenjena za vraćanje i ne podliježe izlaznom oporezivanju, porezni obveznik uz prijavu poreza na dobit dostavlja navedene podatke (prema članku 39.d stavku 6. Pravilnika) te podatak o roku povrata imovine. 

Na temelju dostavljenih podataka utvrdit će se iznos kapitalne dobiti od imovine koji se uključuje u poreznu osnovicu. Iznos kapitalne dobiti će se izračunati kao da je došlo do prodaje imovine prema tržišnim uvjetima, te će se uzeti u obzir i prethodno nepriznata usklađenja vrijednosti ili iznosi amortizacije i sl. koji su povećavali poreznu osnovicu (porezna vrijednost). 

Ukoliko se imovina prenosi u drugu državu članicu ili treću zemlju ili jurisdikciju koja je stranka Sporazuma o europskom gospodarskom prostoru s kojom je sklopljen sporazum o uzajamnoj pomoći u pogledu namire poreznih potraživanja koji je istovjetan uzajamnoj pomoći predviđenoj Direktivom Vijeća 2010/24/EU o uzajamnoj pomoći kod naplate potraživanja vezanih za poreze, carine i druge mjere ili je takav sporazum sklopljen s Europskom unijom, sukladno članku 30.d stavku 6. Zakona, porezni obveznik može razliku između tržišne vrijednosti imovine i njezine vrijednosti utvrđene za potrebe oporezivanja uključiti u poreznu osnovicu tijekom pet poreznih razdoblja. Mogućnost odgode oporezivanja utvrđuje se rješenjem. 

Za potrebe primjene odgode oporezivanja porezni obveznik uz prijavu poreza na dobit dostavlja:

  • podatke o imovini prema  članku 39.d  stavku 6. Pravilnika,
  • podatke o načinu na koji će obavještavati Poreznu upravu u slučaju nastanka događaja zbog kojeg prestaje mogućnost odgode oporezivanja
  • odgovarajuću bankovnu garanciju za naplatu odgođene porezne obveze. Ogovarajućom bankovnom garancijom smatra se bankovna garancija banke sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, Europskoj uniji ili trećoj zemlji koja je stranka Sporazuma o EGP-u, kojom se banka neopozivo obvezala da će na prvi poziv Porezne uprave bez pogovora, na poseban račun poreznog tijela uplatiti odgođeni iznos s rokom valjanosti do dana ispunjenja uvjeta.

 
U slučaju kada porezni obveznik pri prijenosu imovine primjenjuje odgodu oporezivanja, ali ostaje i dalje redoviti porezni obveznik u Republici Hrvatskoj, isti u prvoj poreznoj prijavi nakon prijenosa uključuje jednu petinu utvrđenog iznosa kapitalne dobiti, a ostatak se u jednakim iznosima uključuje u poreznu osnovicu tijekom slijedeća četiri porezna razdoblja, pri čemu prvo porezno razdoblje završava podnošenjem prve porezne prijave nakon prijenosa.

U slučaju kada porezni obveznik za prijenose imovine primjenjuje odgodu oporezivanja, a ostaje porezni obveznik u Republici Hrvatskoj samo za potrebe odgode oporezivanja, isti u prvoj poreznoj prijavi nakon prijenosa uključuje samo jednu petinu utvrđenog iznosa, a ostatak u jednakim iznosima uplaćuje tijekom slijedeća četiri porezna razdoblja.

Na iznos ukupne odgođene porezne obveze odnosno na četiri preostala dijela iznosa zaračunava se i kamata na razdoblje od 4 godine primjenom kamatne stope na nepravovremeno plaćene poreze i druga javna davanja o kojima Porezna uprava vodi evidenciju. Zaračunana kamata uplaćuje se s danom podnošenja prve porezne prijave poreza na dobit nakon prijenosa. Za 2020. godinu ta kamata je utvrđena za razdoblje do 17. travnja u iznosu od 6,11%, u razdoblju od 18. travnja do 18. listopada u iznosu 0,00% te u razdoblju od 19. listopada do 31. prosinca u iznosu od 5,89%. Za 2021. godinu ta kamata je utvrđena u iznosu od 5,75%.

 Iznos godišnje obveze utvrđuje se tako da se na ostatak neoporezovanog iznosa (odgođenog iznosa)  primjeni porezna stopa koju je porezni obveznik iskazao u zadnjoj poreznoj prijavi te se tako dobiveni iznos podijeli s brojkom četiri.

U slučaju kada porezni obveznik iz druge države članice ili treće države prihvaća imovinu temeljem transakcija iz članka 30.d stavka 1. Zakona, isti je dužan dostaviti podatke o tržišnoj vrijednosti imovine, a po potrebi i o načinu kako je utvrđena tržišna vrijednost te imovine u drugoj državi odnosno jurisdikciji. Ukoliko se ne utvrde odstupanja od utvrđene vrijednosti imovine ta vrijednost će biti priznata za potrebe utvrđivanja troškova amortizacije, usklađenja ili provođenja drugih postupaka. 

Hibridne neusklađenosti 

Na ovom redom broju iskazat će se uvećanje porezne osnovice radi otklanjanja hibridne neusklađenosti prema članku 30.g Zakona. U smislu Zakona, neusklađenost znači dvostruki odbitak ili odbitak bez uključivanja, koji nastaje između povezanih osoba.

Prema definicijama iz članka 30.e Zakona, dvostruki odbitak znači odbitak istog plaćanja, troškova ili gubitaka u jurisdikciji iz koje potječe plaćanje, u kojoj su nastali troškovi ili u kojoj su pretrpljeni gubitci (jurisdikcija platitelja) i u drugoj jurisdikciji (jurisdikcija ulagatelja). U slučaju plaćanja hibridnog subjekta ili stalne poslovne jedinice jurisdikcija platitelja jest jurisdikcija u kojoj hibridni subjekt ili stalna poslovna jedinica imaju poslovni nastan ili jurisdikcija u kojoj su smješteni. Odbitak je iznos za koji se smatra da se može odbiti od oporezivog prihoda u skladu sa zakonima jurisdikcije platitelja ili jurisdikcije ulagatelja. Izraz »koji se može odbiti« tumači se u skladu s tim.

Odbitak bez uključivanja pretpostavlja odbitak plaćanja ili pretpostavljenog plaćanja između sjedišta i stalne poslovne jedinice ili između dviju ili više stalnih poslovnih jedinica u svakoj jurisdikciji za koju se smatra da je u njoj izvršeno to plaćanje ili pretpostavljeno plaćanje (jurisdikcija platitelja) bez pripadajućeg uključivanja tog plaćanja ili pretpostavljenog plaćanja u porezne svrhe u jurisdikciji primatelja plaćanja. Jurisdikcija primatelja plaćanja jest svaka jurisdikcija u kojoj je to plaćanje ili pretpostavljeno plaćanje zaprimljeno ili se smatra zaprimljenim u skladu sa zakonima bilo koje druge jurisdikcije.
 

Prema čl. 30.f Zakona, do hibridne neusklađenosti, dolazi kada:
  1. plaćanje u okviru financijskog instrumenta dovodi do odbitka bez uključivanja te takvo plaćanje nije uključeno u razumnom roku, a neusklađenost se može pripisati razlikama u definicijama instrumenta ili plaćanja u okviru njega;
  2. plaćanje hibridnom subjektu dovodi do odbitka bez uključivanja te je ta neusklađenost rezultat razlika u raspodjeli plaćanja hibridnom subjektu u skladu sa zakonima jurisdikcije poslovnog nastana (osnivanja) ili registracije hibridnog subjekta i jurisdikcije svake osobe s udjelom u tom hibridnom subjektu;
  3. plaćanje subjektu s jednom stalnom poslovnom jedinicom ili više njih dovodi do odbitka bez uključivanja te je ta neusklađenost rezultat razlika u raspodjeli plaćanja između sjedišta i stalne poslovne jedinice ili između dviju ili više stalnih poslovnih jedinica istog subjekta u skladu sa zakonima jurisdikcija u kojima subjekt posluje;
  4. plaćanje dovodi do odbitka bez uključivanja kao rezultat plaćanja stalnoj poslovnoj jedinici koja nije uzeta u obzir;
  5. plaćanje hibridnog subjekta dovodi do odbitka bez uključivanja te je ta neusklađenost rezultat činjenice da, u skladu sa zakonima jurisdikcije primatelja plaćanja, plaćanje nije uzeto u obzir;
  6. pretpostavljeno plaćanje između sjedišta i stalne poslovne jedinice ili između dvije ili više stalnih poslovnih jedinica dovodi do odbitka bez uključivanja te je ta neusklađenost rezultat činjenice da, u skladu sa zakonima jurisdikcije primatelja plaćanja, plaćanje nije uzeto u obzir;
  7. dolazi do dvostrukog odbitka ili
  8. dolazi do stvaranja strukturiranog aranžmana.

Plaćanje u okviru financijskog instrumenta uključeno je u oporezive prihode u razumnom roku ako:

  • jurisdikcija primatelja plaćanja uključuje plaćanje u poreznom razdoblju koje započinje u roku od 12 mjeseci od kraja poreznog razdoblja platitelja ili
  • je razumno očekivati da će jurisdikcija primatelja plaćanja uključiti plaćanje u budućem poreznom razdoblju te uvjeti plaćanja odgovaraju onima za koje bi se očekivalo da bi se dogovorili među nepovezanim osobama.

Međutim, neće se smatrati da dolazi do hibridne neusklađenosti ako:

  • financijski trgovac obavlja plaćanje koje odgovara odnosnom prinosu na preneseni financijski instrument uz uvjet da je u jurisdikciji platitelja financijski trgovac obvezan u prihod uključiti sve iznose primljene u vezi s prenesenim financijskim instrumentom;
  • se u slučajevima iz naprijed navedene točke 5., 6. ili 7. u jurisdikciji platitelja omogućuje prijeboj odbitka s iznosom prihoda koji se dvostruko uključuje ili
  • ne nastaje među povezanim osobama utvrđenim prema čl. 30.b st. 7. i čl. 30.e Zakona, između poreznog obveznika i povezanog društva, između sjedišta i stalne poslovne jedinice, između dviju ili više stalnih poslovnih jedinica istog subjekta ili u okviru strukturiranog aranžmana.

Postupak otklanjanja hibridne neusklađenosti provodi se:

 

1. Kako bi se otklonila hibridna neusklađenost koja bi rezultira dvostrukim odbitkom porezni obveznik koji je: 

 

1.1. ulagatelj (fizička osoba ili subjekt, koji ima direktno ili indirektno udjele u kapitalu ili glasačkom pravu primatelja) na ovom rednom broju iskazuje iznos rashoda koji ne može biti porezno priznati jer bi izazvao dvostruki odbitak (primarno)

 

1.2 platitelj iskazuje iznos rashoda koji više nije porezno priznat iz razloga jer to plaćanje iskazano kao porezno priznat odbitak (rashod) kod ulagatelja (sekundarno pravilo i primjenjuje se ako ulagatelj nije primijenjeno primarno pravilo - točka 1.1) 

ako nije riječ od odbicima koji se prebijaju s prihodom koji se dvostruko uključuje. 

2. Kako bi se otklonila hibridna neusklađenost koja bi rezultira odbitkom bez uključivanja, porezni obveznik koji je: 

2.1. platitelj iskazuje na ovom rednom broju iznos rashoda po osnovi plaćanja koji ne može biti porezno priznati jer primatelj (povezana osoba) to plaćanje ne uključuje u oporezivanje (primarno) 

2.2. primatelj iskazuje na ovom rednom broju iznos koji bi inače doveo do neusklađenosti ako odbitak nije uskraćen u jurisdikciji platitelja (sekundarno pravilo i primjenjuje se ako platitelj povezana osoba nije primijenjeno primarno pravilo - točka 2.1). 

3. Na ovom rednom broju se iskazuje iznos odbitaka (rashoda) za plaćanje u slučaju kada s takvim plaćanjem izravno ili neizravno financira rashod koji se može odbiti i koji dovodi do hibridne neusklađenosti na temelju transakcije ili niza transakcija s povezanim društvima ili transakcija koje se sklapaju kao dio strukturiranog aranžmana, osim ako je jedna od jurisdikcija uključenih u transakciju ili niz transakcija provela istovjetnu prilagodbu takve hibridne neusklađenosti. 

4. Na ovom rednom broju se iskazuje iznos prihoda u slučaju kada hibridna neusklađenost uključuje prihod stalne poslovne jedinice koja nije uzeta u obzir. Porezni obveznik dužan je uključiti prihod koji bi se inače pripisao stalnoj poslovnoj jedinici koja nije uzeta u obzir, osim u slučajevima kada se prihod izuzima u skladu s ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili ako u poreznu osnovicu nije uključena poslovna jedinica u skladu s člankom 5. stavkom 2. Zakona.

 

Hibridna neusklađenost može nastati u obliku tzv. neusklađenosti rezidentnosti koja je opisana u članku 30.i Zakona. Prema tom članku, u slučaju kada je porezni obveznik za porezne svrhe rezident i u nekoj drugoj jurisdikciji i kada se odbitak za plaćanje, troškove ili gubitke poreznog obveznika može odbiti od porezne osnovice i u drugoj jurisdikciji, porezni obveznik može iskazati porezno priznati odbitak samo do iznosa za koji se u drugoj jurisdikciji omogućuje prijeboj drugog odbitka s prihodom koji se dvostruko uključuje. Ako je druga jurisdikcija država članica, odbitak uskraćuje država za koju se smatra da u njoj porezni obveznik nije rezident u skladu s ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Stoga, ukoliko se dogodi situacija da se odbitak treba uskratiti poreznom obveznik, isti će povećati poreznu osnovicu na ovom rednom broju.

 

Hibridna neusklađenost može nastati u obliku tzv. obrnute hibridne neusklađenosti koja je opisana u članku 30.h Zakona. Prema tom članku u situacijama ako se jedan ili više povezanih nerezidentnih subjekata koji drže ukupan izravan ili neizravan udio od najmanje 50% glasačkih prava, kapitala ili prava na sudjelovanje u dobiti u hibridnom subjektu osnovanom ili registriranom u Republici Hrvatskoj nalaze u jurisdikcijama u kojima se taj hibridni subjekt smatra poreznim obveznikom, zbog potrebe izbjegavanja hibridne neusklađenosti taj subjekt će se smatrati rezidentom i obveznikom poreza na dobit po osnovi ostvarenih prihoda koji se ne oporezuju na drugi način u okviru zakona bilo koje druge jurisdikcije. Stoga, ukoliko se dogodi takva situacija, hibridni subjekt će podnijeti prijavu poreza na dobit (stupa na snagu 1. siječnja 2022.).

 

Kako bi se utvrdili iznosi za koje je potrebno povećati poreznu osnovicu, obzirom da se odredbe o otklanjanju hibridne neusklađenosti odnose isključivo na transakcije između povezanih osoba (definicija povezanih osoba iz članka 30.b stavak 7. i članka 30.e stavak 2. Zakona), sukladno članku 39.e Pravilnika, porezni obveznik koji je tijekom poreznog razdoblja bio uključen u transakcije koje su izazvale ili mogu izazvati hibridnu neusklađenost, uz prijavu poreza na dobit, dostavlja podatke osobito o:

        1. financijskom instrumentu koji stvara hibridnu neusklađenost
        2. hibridnim prijenosima financijskog instrumenta
        3. poslovnoj jedinici koja nije uzeta u obzir
        4. povezanom hibridnom subjektu
        5. transakciji ili nizu transakcija koje se sklapaju kao dio strukturiranog aranžmana
        6. aranžmanu s financijskim instrumentom stvorenim radi iskorištavanja plaćenog poreza po odbitku
        7. obrnutoj hibridnoj neusklađenosti
        8. neusklađenosti porezne rezidentnosti i iskazanim prihodima i rashodima koji se dvostruko uključuju.

 

Za svaku navedenu stavku porezni obveznik dostavlja obrazloženje hibridne neusklađenost u kojemu se navodi na koji način su prihodi ili rashodi iskazani u poslovnim knjigama, kako u godišnjoj prijavi poreza na dobit (je li iskazano uvećanje) odnosno na koji način je primijenio odredbe članka 39.f, 39.g i 39.h Pravilnika, kako su iskazane u drugoj državi odnosno jurisdikciji te kako je otklonjena hibridna neusklađenost. Navedeno dostavlja svaki porezni obveznik koji je sudjelovao u transakcijama koje stvaraju hibridnu neusklađenost iako ista nije utjecala na poreznu osnovicu. 

Ostatak teksta iz Upute primjenjuje se na odgovarajući način

 

Redni broj 28 (PD): Nerealizirani dobici 

U odnosu na uputu mijenja se naslov, tekst i dodaje redni broj 48 (PD-NN) koji glasi:   

Redni broj 28 (PD) redni broj 48 (PD-NN): Potpore u slučaju posebnih okolnosti 

Tekst Upute na ovom broju mijenja se i glasi: 

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos potpora iz članka 6. stavka 6. Zakona, ako su iskazane u prihodima.

Sukladno članku 6. stavku 6. Zakona, porezna osnovica smanjuje se za iznos potpora primljenih radi ublažavanja negativnih posljedica u slučaju nastanka posebnih okolnosti u smislu općeg poreznog propisa. Posebne okolnosti prema članku 107.a Općeg poreznog zakona podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu. 

Tijekom 2020. godine, zbog pojave bolesti COVID-19, nastupile su posebne okolnosti u smislu Općeg poreznog zakona, a koje su imale veliki utjecaj na gospodarstvo i porezne obveznike. S ciljem ublažavanja negativnih posljedica pojave bolesti COVID-19 došlo je do izmjena brojnih propisa i dodjela različitih potpora. Tijekom 2020. godine kao iznimno formirane su nove potpore radi ublažavanja negativnih posljedica pojave bolesti COVID-19, među kojima su možda najznačajnije potpore za sufinanciranje neto plaća, ostale potpore koje se isplaćuju putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, potpore koje su obuhvaćene Pravilnikom o provedbi Općeg poreznog zakona, ali i brojne potpore koje su dodijelila druga nadležna ministarstva ili druga tijela s istim ciljem i svrhom. 

Nije moguće predvidjeti načine na koji će davatelji potpora provesti dodjelu potpora namijenjenih ublažavanju negativnih posljedica pojave bolesti COVID-19. Naime, osim izravnih financijskih potpora dodijeljenih tijekom 2020. godine, radi ublažavanja negativnih posljedica zbog pojave bolesti COVID-19 došlo je i do otpisa određenih obveza što se također smatra potporom u smislu članka 6. stavka 6. Zakona. Stoga će se za poticaje dane u obliku naknadno otpisane (oproštene) obveze zbog potrebe ublažavanja negativnih posljedica pojave bolesti COVID-19, ako su ti poticaji iskazani u prihodima, moći umanjiti porezna osnovica. Međutim, bitno je napomenuti da porezni obveznici s posebnom pažnjom moraju utvrditi može li se otpisana obveza, s obzirom na način kako je i kada donesena odluka o dodjeli neke potpore ili otpisu obveze (unaprijed ili za prethodno razdoblje), evidentirati u poslovnim knjigama. Naime, obveznik poreza na dobit prihode i rashode utvrđuje slijedom odgovarajućih računovodstvenih standarada, tako će se moći umanjiti porezna osnovica za sve poticaje koji su iskazani u prihodima sukladno računovodstvenim standardima. 

Za umanjenje porezne osnovice bitno je utvrditi svrhu potpore odnosno utvrditi je li dodijeljena radi otklanjanje negativnih posljedica pojave pandemije bolesti COVID-19 te je li potpora iskazana u prihodima. Tako se porezna osnovica ne može umanjiti za državne potpore i poticaje koji se dodjeljuju u poreznom razdoblju za svrhe koje nisu vezane uz nastanak posebnih okolnosti. 

Obveznik poreza na dobit koji podnosi Obrazac PD-NN može iskazati iznos potpora iz članka 6. stavka 6. Zakona, ako su iznosi potpora iskazani u prihodima, a nisu iskazani na drugim rednim brojevima (stavkama) koji smanjuju dobit ili uvećavaju gubitak, kako ne bi došlo do dvostrukog umanjenja porezne osnovice za prihode od primljenih potpora. Primljena potpora mora ostati neutralna na poreznu osnovicu. 

Iznos primljene potpore iz članka 6. stavka 6. Zakona ne utječe na prag prihoda prema kojemu se utvrđuje porezna stopa, mogućnost plaćanja poreza na dohodak ili mogućnost plaćanja poreza na dobit prema novčanom načelu, iako će ti prihodi biti iskazani na rednom broju 1.

 

Redni broj 30 (PD): Ostali rashodi prethodnih razdoblja 

U odnosu na Upute mijenja se naslov i glasi: 

Redni broj 30 (PD): Nerealizirani dobici i ostali rashodi ranijih razdoblja 

Tekst Upute nadopunjuje se slijedećim sadržajem: 

Na ovom rednom broju iskazuje se i iznos nerealiziranih dobitaka koji se ne oporezuju, jer se oporezuju samo realizirani dobici, prema članku 6. stavku 1. točki 2. Zakona i prema članku 13. Pravilnika. Ako se nerealizirani dobici iskazuju kao prihod u računu dobiti i gubitka tada se s njima postupa kao da su realizirani. To znači da porezni obveznik koji je u računu dobiti i gubitka iskazao prihode od nerealiziranih dobitka, ne može smanjiti poreznu osnovicu. Realiziranim dobitkom razumijeva se ostvarena vrijednost iznad troška stjecanja ili vrijednosno usklađenje troška stjecanja, odnosno revaloriziranog troška stjecanja. Dobici od prodaje vlastitih dionica i udjela ne oporezuju se. 

Ostatak teksta iz Upute primjenjuje se na odgovarajući način 

Redni broj 31 (PD) Smanjenje dobiti za ostale prihode i ostala umanjenja ili redni broj 50 (PD-NN): Realizirani rashod, gubitak ili prihod koji nije bio uključen u poreznu osnovicu u prethodnim poreznim razdobljima i trošak amortizacije koji ranije nije bio priznat

 

U odnosu na Upute na ovom rednom broju na kraju teksta dodaje se tekst za obveznike koji podnose Obrazac PD-NN kako slijedi:

Na ovom rednom broju (PD-NN) iskazuje se i smanjenje za realizirane rashode, gubitke ili prihode (primitke) koji nisu bili uključeni u poreznu osnovicu u prethodnim poreznim razdobljima, a nisu iskazani na drugim rednim brojevima (stavkama) koji smanjuju dobit ili uvećavaju gubitak. Tako se na ovom rednom broju upisuje i iznos amortizacije koja nije bila porezno priznata prema članku 6. stavku 1. točki 4. Zakona zbog odstupanja od propisane metode i propisanih amortizacijskih stopa. Porezna osnovica se umanjuje nakon što je imovina amortizirana u cijelosti, ali najviše u iznosima koji bi bili utvrđeni primjenom amortizacijskih stopa iz članka 12. stavka 6. Zakona (zadnje razdoblje amortizacije i umanjenje porezne osnovice najviše do tog iznosa).

 

Ostatak teksta iz Upute primjenjuje se na odgovarajući način

 

Redni broj 33 (PD) ili 48 (PD-NN): Trošak amortizacije koji nije ranije bio priznat 

U odnosu na Uputu mijenja se naslov i glasi: 

Redni broj 33 (PD) Trošak amortizacije koji ranije nije bio priznat 

Tekst Upute vezan uz redni broj 48 (PD-NN) briše se. 

U odnosu na Upute na ovom rednom broju za obveznike podnošenja Obrasca PD dodaje se sljedeći tekst:

Na ovom rednom broju upisuje se iznos amortizacije koja nije bila porezno priznata zbog odstupanja od propisane metode i propisanih amortizacijskih stopa (prethodno iskazano uvećanje). Porezna osnovica se umanjuje nakon što je imovina amortizirana u cijelosti, ali najviše u iznosima koji bi bili utvrđeni primjenom amortizacijskih stopa iz članka 12. stavka 6. Zakona (zadnje razdoblje amortizacije i umanjenje porezne osnovice najviše do tog iznosa). 

Ostatak teksta iz Upute primjenjuje se na odgovarajući način.

 

Redni broj 37 (PD) ili redni broj 54 (PD-NN): Preneseni gubitak 

 

Primjer iz Upute vezan uz pripajanje se mijenja i dodaje obrazloženje kako slijedi: 

Primjer: Porezni obveznik „A“ d.o.o. registriran je i obavlja ugostiteljsku djelatnost po osnovi koje ostvaruje dobit i plaća porez na dobit. Dana 15. veljače 2020. izvršio je statusnu promjenu pripajanja poreznog obveznika „B“ d.o.o. koji je obavljao djelatnost proizvodnje ambalaže i koji je u 2019. godini ostvario porezni gubitak i iskazao porezni gubitak za prijenos. Nakon pripajanja još tijekom 2020. godine porezni obveznik „A“ d.o.o. nije nastavio obavljati djelatnost proizvodnje ambalaže, otpustio je zaposlenike, a prostor u kojemu se proizvodila ambalaža iznajmljuje se kao skladište.

U navedenom slučaju društvo „B“ d.o.o. je predalo prijavu poreza na dobit u roku od trideset dana od dana statusne promjene (datum rješenja trgovačkog suda o provedbi pripajanja, a ne od datuma rješenja o brisanju društva „B“ d.o.o.). Prethodno je najavilo postupak u skladu s člankom 29. stavkom 4. Zakona. Društvo „B“ d.o.o. je u prijavi poreza na dobit za 2020. godinu, do datuma pripajanja, umanjilo dobit za prenesene porezne gubitke iz 2019. godine.

Obzirom na navedene postupke društvo „A“ d.o.o. u prijavi poreza na dobit nema pravo koristiti prenesene porezne gubitke društva „B“ d.o.o. iz 2019. godine, koje društvo „B“ d.o.o. nije iskoristilo pri podnošenju porezne prijave za 2020. godinu (do 15. veljače 2020).

Da nije došlo do osporavanja prenesenih poreznih gubitka, odnosno da se nastavila obavljati djelatnost proizvodnje ambalaže ili da se prestala obavljati djelatnost uz reorganizaciju poslovanja i zadržavanje radnih mjesta, društvo „A“ d.o.o. bi moglo koristi prenesene porezne gubitke slijedećih pet godina. Dakle, neiskorišteni preneseni porezni gubitak društva „B“ d.o.o. nastao u 2019. godini bi društvo „A“ d.o.o. moglo iskoristiti najkasnije u prijavi poreza na dobit za 2024. godinu.

 

U slučaju statusnih promjena i promjene strukture vlasništva za više od 50%, potrebno je utvrditi i pravo na prijenos poreznog gubitka, a to će biti ispunjeno nastavkom obavljanja djelatnosti (to je očekivani tijek). Za prijenos poreznih gubitaka u slučaju statusnih promjena i promjene vlasništva, potrebno je ispuniti naprijed navedene uvjete, pri čemu se činjenice utvrđuju prema njihovoj gospodarskoj biti. Tako samo naziv djelatnosti upisan u sudski ili drugi registar, za porezne potrebe nije presudna činjenica za utvrđivanja prava na prijenos poreznog gubitka.

 

Primjerice, ako društvo posjeduje imovinu od koje ostvaruje prihode putem leasinga, spajanjem prestane obavljati djelatnosti lesinaga ali tu istu imovinu nastavlja iznajmljivati i stjecati prihode putem dugoročnog najma, smatra se da nije došlo do promjene djelatnosti. Isto bi se sagledavalo da je došlo samo do promjene vlasničke strukture za više od 50%, ako novi vlasnik koji obavlja djelatnost financijskog savjetovanja promjeni djelatnost tako da nastavi obavljati djelatnost dugoročnog najma. Ako primjerice društvo za lesinga promjeni vlasničku strukturu za više od 50% i novi vlasnik promjeni djelatnost (ne pruža usluge najma) te novi vlasnik nastavi obavljati djelatnost pružanja usluga financijskog savjetovanja (bez restrukturiranja, zadržavanja radnih mjesta) pravo na prijenos poreznog gubitka nastalog od obavljanja djelatnosti leasinga bi se izgubilo. Smatrat će se, u smislu članka 17. stavka 7. Zakona, kako je novi vlasnik kupio društvo samo kako bi iskoristio prenesene porezne gubitke, jer ne nastavlja djelatnost poreznog obveznika pravnog prednika. U sličnim situacijama utvrđuje se gospodarska bit tako da sami naziv djelatnosti nije od presudnog značenja. 

Treba ići na gospodarsku bit to je sad jasno . 

Česta je pojava kod djelatnosti pružanja usluga, da društvo prvo promjeni vlasničku strukturu za više od 50%, te se kasnije to društvo pripoji drugom društvu (donesu se porezni gubici), stoga se ti postupci posebno razmatraju i promatraju kao jedan postupak u kontekstu članka 17. stavka 5., 6. i 7. Zakona. 

Ostatak teksta iz Upute primjenjuje se na odgovarajući način 

 

Redni broj 43 (PD) ili redni broj 60 (PD-NN): Porezna stopa

 

Tekst Upute mijenja se i glasi: 

Na ovom rednom broju upisuje se porezna stopa iz članka 28. Zakona, odnosno stopa 18% ili 12% ovisno o visini ostvarenih prihoda iskaznih na rednom broju 1. i umanjenom za iznos iskazan na rednom broju 28 (PD) ili 48 (PD-NN). 

Ako je iznos, koji se dobije kada se od prihoda na rednom broju 1. oduzme iznos prihoda od potpora za koji je umanjena porezna osnovica na rednom broju 28 (PD) ili 48 (PD-NN), veći ili jednak 7.500.000,01 tada se primjenjuje porezna stopa od 18%. 

Ako je iznos, koji se dobije kada se od prihoda na rednom broju 1. oduzme iznos prihoda od potpora za koji je umanjena porezna osnovica na rednom broju 28 (PD) ili 48 (PD-NN), manji ili jednak 7.500.000,00 tada se primjenjuje porezna stopa od 12%. 

 

Redni broj 49 (PD) ili redni broj 65 (PD-NN): Poticanje investicija prema Zakonu o poticanju ulaganja 

U tekstu upute nadležno Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta mijenja se nazivom Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. 

U tekstu Upute uz članke 8. i 9. Zakona o poticanju ulaganja dodaje se i članak 15.a. 

U tekstu Upute brišu se brojevi Narodnih novina i mijenja se sadržaj izvješća iz članka 16. Uredbe o poticanju ulaganja, kako slijedi: 

1. ispunjeni obrazac GI-1, koji je nadležnom ministarstvu potrebno dostaviti i u elektroničkom obliku 

2. izvještaj u pisanom obliku s opisom realizacije projekta ulaganja po svim stavkama ulaganja (dugotrajna imovina/troškovi plaća) i podacima o visini ulaganja u izvještajnom razdoblju izraženim u kunama 

3. prijavu poreza na dobit s bilancom i računom dobiti i gubitka 

4. analitičke kartice osnovnih sredstava koja čine ulaganje u dugotrajnu imovinu povezano s projektom ulaganja i/ili popis dugotrajne imovine s označenim stavkama ulaganja povezanim s odobrenim projektom ulaganja u elektroničkom obliku 

5. podatke o unosu nove opreme/strojeva – naziv, količina, vrijednost, inventarni broj, broj i datum ulaznog računa i datum plaćanja u elektroničkom obliku 

6. podatke o broju zaposlenih tijekom izvještajnog razdoblja (Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja – Obrazac JOPPD) 

7. pisanu Izjavu o broju zaposlenih u izvještajnom razdoblju, po mjesecima, isključivo za osobe koje rade po osnovi ugovora o radu 

8. podatke o vrsti i korištenju potpora u izvještajnom razdoblju, uključujući i potpore iz drugih izvora 

9. ostale podatke značajne za korištenje potpora 

10. pisanu Izjavu kojom odgovorna osoba jamči pod moralnom, materijalnom i kaznenom odgovornošću za točnost dostavljenih podataka. 

 

Točke 49.2 do 49.4 mijenjaju se i glase: 

49.2. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit na način da se za investicije u visini protuvrijednosti kuna od minimalno 150.000,00 eura do 1 milijun eura, odnosno od 50.000,00 eura do 1 milijun eura za ulaganja u centre za razvoj informacijsko-komunikacijskih sustava i softvera te od 500.000,00 eura do 1 milijun eura za ulaganje u modernizaciju poslovnih procesa, nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje za 50% od propisane stope poreza na dobit te porez na dobit plaćaju po stopi od 6% ukoliko je na rednom broju 43. iskazana stopa od 12% ili po stopi od 9% ukoliko je na rednom broju 43. iskazana stopa od 18% u razdoblju do 10 godina od godine početka investicije:

a) uz uvjet otvaranja najmanje pet novih radnih mjesta povezanih s investicijom prema članku 9. stavku 1. Zakona o poticanju ulaganja i/ili članku 9. stavku 1. Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja,

b) uz uvjet otvaranja najmanje deset novih radnih mjesta povezanih s investicijom (ulaganjem) u centre za razvoj informacijsko-komunikacijskih sustava i softvera prema članku 9. stavku 1. Zakona o poticanju ulaganja,

c) bez otvaranja novih radnih mjesta prema članku 9. stavku 4. Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja uz uvjet provođenja modernizacije tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili pogona i očuvanja jednakog broja radnih mjesta utvrđenih u trenutku podnošenja prijave, tijekom cijelog razdoblja korištenja poticajnih mjera, a ne kraće od tri godine od početka korištenja poticajnih mjera.

d) uz uvjet očuvanja početnog stanja zaposlenih utvrđenog prema Zakonu o poticanju ulaganja tijekom cijelog razdoblja korištenja potpora, a ne kraće od minimalnog razdoblja očuvanja predmetnog projekta ulaganja kod ulaganja u modernizaciju poslovnih procesa te uz uvjet uvećanja razine produktivnosti po zaposleniku za minimalno 10% u godini nakon isteka trogodišnjeg razdoblja realizacije projekta ulaganja u odnosu na razinu produktivnosti po zaposleniku u razdoblju godine dana prije prijave projekta ulaganja za koji se koristi potpora za temeljitu modernizaciju poslovnih procesa. Za velike poduzetnike prihvatljivi troškovi za temeljitu promjenu u proizvodnom procesu za koje se odobrava potpora za modernizaciju poslovnih procesa moraju prelaziti vrijednost amortizacije imovine povezane s djelatnošću koja se modernizira tijekom tri prethodna porezna razdoblja.

 
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa od 6% ukoliko je na rednom broju 43. iskazana stopa od 12% ili se primjeni stopa od 9% ukoliko je na rednom broju 43. iskazana stopa od 18%, a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.


49.3. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit na način da se za investicije te za ulaganja u modernizaciju poslovnih procesa u visini protuvrijednosti kuna od 1 do 3 milijuna eura, nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje za 75% od propisane stope poreza na dobit te porez na dobit plaćaju po stopi od 3% ukoliko je na rednom broju 43. iskazana stopa od 12% ili po stopi od 4,5% ukoliko je na rednom broju 43. iskazana stopa od 18% u razdoblju do 10 godina od godine početka investicije:

 

a) uz uvjet otvaranja najmanje 10 novih radnih mjesta povezanih s investicijom, prema članku 9. stavku 2. Zakona o poticanju ulaganja i/ili članku 9. stavku 2. Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja,

b) bez otvaranja novih radnih mjesta prema članku 9. stavku 4. Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja uz uvjet provođenja modernizacije tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili pogona i očuvanja jednakog broja radnih mjesta utvrđenih u trenutku podnošenja prijave, tijekom cijelog razdoblja korištenja poticajnih mjera, a ne kraće od tri godine od početka korištenja poticajnih mjera.

c) uz uvjet očuvanja početnog stanja zaposlenih utvrđenog prema Zakonu o poticanju ulaganja tijekom cijelog razdoblja korištenja potpora, a ne kraće od minimalnog razdoblja očuvanja predmetnog projekta ulaganja, kod ulaganja u modernizaciju poslovnih procesa te uz uvjet uvećanja razine produktivnosti po zaposleniku za minimalno 10% u godini nakon isteka trogodišnjeg razdoblja realizacije projekta ulaganja u odnosu na razinu produktivnosti po zaposleniku u razdoblju godine dana prije prijave projekta ulaganja za koji se koristi potpora za temeljitu modernizaciju poslovnih procesa. Za velike poduzetnike prihvatljivi troškovi za temeljitu promjenu u proizvodnom procesu za koje se odobrava potpora za modernizaciju poslovnih procesa moraju prelaziti vrijednost amortizacije imovine povezane s djelatnošću koja se modernizira tijekom tri prethodna porezna razdoblja.


Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa od 9% ukoliko je na rednom broju 43. iskazana stopa od 12% ili se primjeni stopa od 13,5% ukoliko je na rednom broju 43. iskazana stopa od 18%, a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.

49.4. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit na način da se za investicije te za ulaganja u modernizaciju poslovnih procesa u visini protuvrijednosti kuna preko 3 milijuna eura, nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje za 100% od propisane stope poreza na dobit te porez na dobit plaćaju po stopi od 0% u razdoblju do 10 godina od godine početka investicije:

a) uz uvjet otvaranja najmanje 15 novih radnih mjesta povezanih s investicijom, prema članku 9. stavku 3. Zakona o poticanju ulaganja i/ili članku 9. stavku 3. Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja,


b) bez otvaranja novih radnih mjesta prema članku 9. stavku 4. Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja uz uvjet provođenja modernizacije tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili pogona i očuvanja jednakog broja radnih mjesta utvrđenih u trenutku podnošenja prijave, tijekom cijelog razdoblja korištenja poticajnih mjera, a ne kraće od tri godine od početka korištenja poticajnih mjera.

 

c) uz uvjet očuvanja početnog stanja zaposlenih utvrđenog prema Zakonu o poticanju ulaganja tijekom cijelog razdoblja korištenja potpora, a ne kraće od minimalnog razdoblja očuvanja predmetnog projekta ulaganja, kod ulaganja u modernizaciju poslovnih procesa te uz uvjet uvećanja razine produktivnosti po zaposleniku za minimalno 10% u godini nakon isteka trogodišnjeg razdoblja realizacije projekta ulaganja u odnosu na razinu produktivnosti po zaposleniku u razdoblju godine dana prije prijave projekta ulaganja za koji se koristi potpora za temeljitu modernizaciju poslovnih procesa. Za velike poduzetnike prihvatljivi troškovi za temeljitu promjenu u proizvodnom procesu za koje se odobrava potpora za modernizaciju poslovnih procesa moraju prelaziti vrijednost amortizacije imovine povezane s djelatnošću koja se modernizira tijekom tri prethodna porezna razdoblja.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa od 12% ukoliko je na rednom broju 43. iskazana stopa od 12% ili se primjeni stopa od 18% ukoliko je na rednom broju 43. iskazana stopa od 18%, a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj. 

Ostatak teksta iz Upute primjenjuje se na odgovarajući način


Redni broj 56 (PD) ili redni broj 72 (PD-NN):  Uplaćeni predujmovi 

U tekstu navedenom u Uputi u prvoj rečenici brojka 2019. mijenja se brojkom 2020., a brojka 2020. brojkom 2021.

Na ovom rednom broju iskazuje se svota uplaćenih predujmova do 5. veljače 2021. godine. 

Ostatak teksta iz Upute primjenjuje se na odgovarajući način. 

 

Redni broj 58 (PD) ili redni broj 74 (PD-NN): Razlika za povrat 

Uz tekst naveden u Uputi dodaje se sljedeća napomena. 

Iznimno, sukladno odredbi članka 71.saa Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona, koja je stupila na snagu 13. ožujka 2021. godine, rok za podnošenje prijave poreza na dobit produžen je do 30. lipnja 2021. godine, a valuta za povrat više uplaćenog poreza utvrđena je na dan 30. lipnja 2021. godine neovisno o datumu podnošenja porezne prijave. Navedena odredba o valuti povrata se primjenjuje na  porezne prijave podnesene nakon 13. ožujka 2021. godine.           

Ostatak teksta iz Upute primjenjuje se na odgovarajući način.

 

Redni broj 59 (PD) ili redni broj 75 (PD-NN): Predujmovi za sljedeće porezno razdoblje 

Uz tekst naveden u Uputi dodaje se sljedeća napomena. 

Iznimno, sukladno odredbi članka 71.saa stavka 5. Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona (koja je stupila na snagu 13. ožujka 2021. godine) do 30. lipnja 2021. godine neće se mijenjati utvrđeni iznosi predujmova poreza na dobit, osim na zahtjev poreznog obveznika sukladno posebnom propisu o oporezivanju dobiti. Navedena odredba o zadržavanju predujmova se primjenjuje samo na porezne prijave podnesene od 13. ožujka 2021. godine. 

Prema članku 7. stavku 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, broj 138/20) pri izračunu predujma poreza na dobit iz članka 5.b stavka 5. i članka 34. stavka 1. Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 50/16, 115/16, 106/18, 121/19 i 32/20) za 2021. godinu, temeljem prijave poreza na dobit za 2020. godinu, primjenjuju se odredbe članka 4. toga Zakona. Dakle, zbog promjene porezne stope koja se primjenjuje za razdoblja započeta u 2021. godinu, pri izračunu predujma će se primijeniti nova porezna stopa. Stoga će se poreznim obveznicima koji su tijekom 2020. godine ostvarili godišnji prihod manji od 7,5 milijuna kuna predujam za naredno porezno razdoblje utvrditi primjenom porezne stope od 10%. 

Ostatak teksta iz Upute primjenjuje se na odgovarajući način.​

Povratak na prethodnu stranicu