Doprinosi - Obračunavanje doprinosa, obveza plaćanja i rokovi uplate
Broj klase:410-01/07-01/153
Urudžbeni broj:513-07-21-01/07-2
Zagreb, 01.10.2007
Knjigovodstveno evidentiranje i naplata novoutvrđenih obveza doprinosa

Porezna uprava, na temelju ovlasti propisanih člankom 3. stavcima 2. i 3. Zakona o Poreznoj upravi ("Narodne novine", broj 67/2001, 94/2001 i 177/2004.), obavlja i poslove što se odnose na nadzor obračunavanja, naplatu i ovrhu radi naplate doprinosa za obvezna osiguranja te prikuplja i obrađuje podatke o utvrđenim i naplaćenim doprinosima, predlaže promjene porezne politike i poreznih i drugih propisa radi unapređenja poreznog sustava i učinkovitijeg ubiranja poreza i obveznih doprinosa.

U poslovima evidentiranja te naplate i ovrhe radi naplate doprinosa, kada je riječ o naknadno utvrđenoj obvezi u postupku nadzora Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) za razdoblje - staž mirovinskog osiguranja do 31. prosinca 2002. Porezna uprava ima problema na koje ukazujemo u nastavku i predlažemo način - tijek postupka i dostave podataka.

Nesporno je da HZMO ima, u određenim okvirima, ovlasti za nadzor zakonitosti glede postupanja obveznika pri utvrđivanju osnovice za obračun doprinosa te utvrđivanja i plaćanja doprinosa i izvješćivanja o tome, sve na temelju odredaba Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", broj 102/98., 127/00., 59/01., 109/01., 147/02., 117/03., 30/04. 177/04 i 92/05).

U postupcima nadzora, u nekim slučajevima, HZMO naknadno utvrdi obvezu doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti odnosno obvezu koja nije sadržana u saldu doprinosa što ga je Porezna uprava preuzela od HZMO na temelju članka 94. stavka 2. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja ("Narodne novine", broj 147/02, 175/03 i 177/04). Naknadno utvrđena obveza knjigovodstveno se u Poreznoj upravi evidentira na temelju obrasca "Nalog za knjiženje zaduženja novoutvrđene obveze" što ga uspostavlja HZMO i dostavlja ispostavi Porezne uprave prema sjedištu dužnika. Uz Nalog za knjiženje u ovim se slučajevima dostavlja i preslika zapisnika o kontroli podataka o stažu osiguranja, osnovicama za obračun doprinosa i o uplaćenim doprinosima za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja sastavljen odstrane HZMO.

Nakon što se naknadno utvrđena obveza evidentira na ime dužnika isti, opravdano, Poreznoj upravi postavlja pitanje vjerodostojnosti utvrđene obveze jer, prema navodima dužnika postupak nije okončan već je "završen" sastavljanjem zapisnika i podnošenjem prigovora na sadržaj zapisnika od strane dužnika a na kojega dužnik nije dobio odgovor niti je o obvezi doneseno rješenje u upravnom postupku. U tom slučaju dužnik je u pravu jer mu je evidentirana obveza a u postupku njezina utvrđivanja nije mu dana mogućnost korištenja pravnih sredstava kao što su žalba, upravni spor i tužba (kao npr. Zapisnik Klasa: 140-01/05-05/01 Ur. broj 341-25-05/08-05/007608 od 29. prosinca 20045.).

Prema odredbi članka 123. Općeg poreznog zakona ("Narodne novine", broj 127/2000, i 150/2002 - dalje u tekstu OPZ) prisilnu naplatu duga (ovrhom) Porezna uprava može provoditi samo na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava. Ovršna isprava je rješenje o utvrđivanju poreza (članak 127. stavak 2. OPZ-a) a vjerodostojna isprava je knjigovodstveni izlist stanja poreznog duga potpisan od ovlaštene osobe poreznog tijela (članak 127. stavak 3. OPZ-a). U postupku ovrhe, kada je riječ o dugu doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti što je kao dugovni saldo preuzet od HZMO i prije donošenja rješenja o ovrsi Porezna uprava od HZMO-a traži naknadnu dostavu podataka o dugu koji je predmet ovrhe odnosno ovršnu ispravu pa tako treba postupati i kada je i riječ o naknadno utvrđenoj obvezi u postupku nadzora od strane HZMO-a. Međutim, HZMO nema ovršnu ispravu jer o zapisnikom utvrđenoj obvezi ne donosi rješenje u upravnom postupku.

Člankom 1. OPZ-a propisano je da se tim Zakonom uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima, ako posebnim zakonima o pojedinim vrstama poreza i drugim javnim davanjima nije uređeno drukčije i predstavlja zajedničku osnovu poreznog sustava. Javna davanja utvrđena su člankom 2 stavak 1. OPZ-a kao porezi, carine, pristojbe i doprinosi a tko se smatra poreznim tijelom propisano je člankom 3. OPZ-a (tijelo državne uprave, tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave ili tijelo jedinice lokalne samouprave u čijem su djelokrugu poslovi utvrđivanja, nadzora i naplate poreza i drugih javnih davanja).

Kako je HZMO javna ustanova koja je, temeljem odredaba Zakona o mirovinskom osiguranju sve do početka primjene odredaba Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja (do 31. prosinca 2002.) bila mjerodavna za nadzor zakonitosti utvrđivanja obveze doprinosa (koja se odnosi na staž osiguranja do tog dana) to cijenimo da je i HZMO, u postupku kontrole zakonitosti obračuna i uplate doprinosa a osobito kada u tom postupku utvrđuje nastanak obveze za uplatu, obvezan postupati sukladno odredbama OPZ-a odnosno provesti nadzor sukladno odredbama OPZ-a te nakon provedenog postupka, ukoliko su utvrđene nove, dotada neevidentirane obveze, donijeti rješenje kojim se utvrđuje nezakonitost te vrsta i iznos utvrđene obveze - javnog davanja. Na ovaj način proveden postupak nadzora i utvrđivanja doprinosa koji se okončava pravomoćnosti rješenja o utvrđivanju obveze omogućava daljnji postupak evidentiranja i naplate, to uz svaki nalog za knjiženje naknadno utvrđene obveze doprinosa od strane HZMO treba dostaviti i pravomoćno rješenje kojim je obveza utvrđena.

Bez pravomoćnog rješenja Porezna uprava ubuduće neće knjigovodstveno evidentirati naknadno, u nadležnosti HZMO, utvrđenu obvezu doprinosa osim do iznosa koji uplaćen i uz uvjet da je na nalogu za prijenos djužnik jasno naznačio da se uplata odnosi na namirenje duga utvrđenog u nadležnosti HZMO.

Povratak na prethodnu stranicu