Na temelju članka 6. točaka 7. i 15. Zakona o poreznoj upravi (Narodne novine broj 67/01, 94/01 i 177/04), radi jedinstvenog postupanja u primjeni odredbi Zakona o porezu na dobit (Narodne novine broj 177/04, 90/05 i 57/06, u daljnjem tekstu: Zakon) i Pravilnika o porezu na dobit (Narodne novine broj 95/05, u daljnjem tekstu: Pravilnik), u svezi s popunjavanjem i podnošenjem prijave poreza na dobit, obrasca PD, službenicima Porezne uprave dajemo sljedeću

 

 

UPUTU

o sastavljanju i podnošenju porezne prijave obveznika poreza na dobit i obračunavanju poreza na dobit po godišnjem obračunu za 2006. godinu

 

 

U skladu s odredbama članka 35. Zakona i članka 46. Pravilnika, porezni obveznik poreza na dobit dužan je za razdoblje za koje se utvrđuje porez podnijeti prijavu poreza na dobit – obrazac PD.

 

 

I. Propisi na temelju kojih se sastavlja porezna prijava:

 

Uz Zakon i Pravilnik, pri obračunu poreza na dobit i sastavljanju porezne prijave, primjenjuju se, između ostalog, i sljedeći propisi:

-         Zakon o računovodstvu (Narodne novine broj 146/05),

-         Zakon o porezu na dohodak (Narodne novine broj 177/04),

-         Pravilnik o porezu na dohodak (Narodne novine broj 95/05 i 96/06),

-         Opći porezni zakon (Narodne novine broj 127/00, 86/01 i 150/02)

-         Zakon o slobodnim zonama (Narodne novine broj 44/96 i 92/05),

-         Zakon o obnovi i razvoju Grada Vukovara (Narodne novine broj 44/01 i 90/05),

-         Zakon o područjima posebne državne skrbi (Narodne novine broj 44/96 do 90/05)

-         Zakon o brdsko - planinskim područjima (Narodne novine broj 12/02, 32/02, 117/03, 42/05 i 90/05),

-         Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine broj 143/02 i 33/05)

-         Zakon o poticanju ulaganja (Narodne novine broj 73/00 i 127/00),

-         Uredba o sadržaju izvješća za korištenje poticajnih mjera, poreznih i carinskih povlastica, te načinu njihova ostvarivanja (Narodne novine broj 53/01),

-         Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 47/95 do 90/05)

-         Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 60/96 do 153/05)

-         Zakon o trgovačkim društvima (Narodne novine broj 111/93 do 118/03)

-         Uredba o izdacima za službena putovanja u inozemstvo koji se korisnicima državnog proračuna priznaju u materijalne troškove (Narodne novine broj 50/92 i 73/93)

-         Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna (Narodne novine broj 73/93)

-         Odluka o potvrđivanju statusa pripadnosti općina trećoj skupini područja posebne državne skrbi (Narodne novine broj 138/02)

 

Osim navedenih propisa, pri sastavljanju porezne prijave primjenjuju se i propisi kojima su uređeni doprinosi, te posebni propisi kojima je uređeno poslovanje pojedinih poreznih obveznika (poslovanje banaka, osiguravajućih društava, investicijskih fondova, ustanova, djelatnosti rudarske i drugih eksploatacija mineralnih sirovina i slično).

Obveznici poreza na dobit vode poslovne knjige i sastavljaju financijska izvješća u skladu sa Zakonom o računovodstvu (Narodne novine broj 146/05), Međunarodnim računovodstvenim standardima, te Međunarodnim standardima financijskog izvješćivanja (dalje: MSFI) odnosno standardima financijskog izvješćivanja koje donosi Odbor za standarde financijskog izvješća sukladno MSFI, a u skladu sa člankom 18. Zakona o računovodstvu.

 

 

II. Porezni obveznici

 

1. Obveznici poreza na dobit su:

-        trgovačka društva i druge pravne osobe, rezidenti Republike Hrvatske koji gospodarsku djelatnost obavljaju samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti, prihoda ili drugih gospodarskih procjenjivih koristi

-        tuzemne poslovne jedinice inozemnih poduzetnika (nerezidenti), uključujući i poslovne jedinice kojima je mjesto poslovanja u slobodnoj zoni

-        fizičke osobe koje su izjavile da će plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak te imaju rješenje Porezne uprave da su obveznici poreza na dobit

-        fizičke osobe koje ispunjavanju uvjete iz članka 2. stavka 4. Zakona odnosno fizičke osobe koje su obveznici poreza na dobit „po sili zakona“

-        poduzetnici koji nisu posebno navedeni niti su obveznici poreza na dohodak prema odredbama Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o porezu na dohodak, a čija se dobit ne oporezuje drugdje

-        ustanove (obrazovne, odgojne, zdravstvene, socijalne, kulturne, umjetničke, znanstvene i druge) kojima osnivači nisu država ili jedinice područne (regionalne) samouprave

-        ostali porezni obveznici koji su ispunili propisane uvjete, kao što su državne ustanove, ustanove jedinica područne (regionalne) samouprave, ustanove jedinica lokalne samouprave, državni zavodi, vjerske zajednice, političke stranke, sindikati, komore, udruge, umjetničke udruge, dobrovoljna vatrogasna društva, zajednice tehničke kulture, turističke zajednice, sportski klubovi, sportska društva i savezi, zaklade i fundacije, ako im je Porezna uprava donijela rješenje da su obveznici poreza na dobit za obavljanje gospodarske djelatnosti

 

 

2. Fizička osoba obveznik poreza na dobit

 

Fizička osoba iz članka 2. stavka 3. Zakona, koja obavlja obrt i drugu samostalnu djelatnost može biti obveznik poreza na dobit fakultativno, ako izjavi da će plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak i/ili „po sili zakona", uz ispunjenje propisanih uvjeta u članku 2. stavku 4. Zakona.

U porezne obveznike fizičke osobe, uz obrtnike, spadaju i druge fizičke osobe koje utvrđuju dohodak od samostalnih djelatnosti, na temelju poslovnih knjiga prema članku 18. Zakona o porezu na dohodak, osim djelatnosti iz članka 18. stavka 1. točke 3. Zakona o porezu na dohodak i članka 19. Pravilnika o porezu na dohodak odnosno osobe koje dohodak utvrđuju na način propisan za samostalnu djelatnost, prema člancima 19. do 24. Zakona o porezu na dohodak.

Iznimno, fizičke osobe koje su obveznici poreza na dohodak isključivo od imovine i imovinskih prava, nisu obveznici poreza na dobit "po sili zakona" iako dohodak utvrđuju na način propisan u člancima 19. do 24. Zakona o porezu na dohodak, odnosno vode poslovne knjige kao obrtnici i s njima izjednačene osoba.

Fizička osoba postaje obveznik poreza na dobit „po sili zakona“ ako ostvari određene uvjete odnosno ako ostvari ukupni primitak veći od 2.000.000,00 kuna, ili dohodak veći od 400.000,00 kuna, ili ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 2.000.000,00 kuna, ili u kalendarskoj godini prosječno zapošljava više od 15 radnika.

Propisani uvjeti nisu kumulativni nego pojedinačni. U člancima 4. i 5. Pravilnika pojašnjen je način utvrđivanja propisanih granica.

Fizička osoba postaje obveznik poreza na dobit „po sili zakona“ od 01. siječnja 2007. godine, na temelju podataka iz poslovnih knjiga za 2006. godinu.

Središnji ured Porezne uprave donio je Uputu o postupanju pri promjeni metode utvrđivanja porezne osnovice – prijelaz s obveznika poreza na dohodak na porez na dobit Klasa: 410-10/05-01/72, Ur.broj: 513-07-21-01/05-1 od 15. prosinca 2005. godine.

 

2.1. Postupak pri prijelazu s poreza na dohodak na porez na dobit

Fizička osoba koja želi plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak, o tome dostavlja pisanu izjavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave do kraja tekuće godine za iduću kalendarsku godinu.

Fizička osoba koja je ispunila jedan od propisanih uvjeta iz članka 2. stavka 4. Zakona, o tome pisano izvješćuje nadležnu ispostavu Porezne uprave prema sjedištu poduzetnika, do kraja godine u kojoj je ispunjen jedan od propisanih uvjeta. To znači da na temelju podataka u poslovnim knjigama za 2006. godinu, krajem 2006. godine treba utvrditi hoće li biti ispunjen neki o propisanih uvjeta, a ne čekati rok za predaju porezne prijave za 2006. godinu. Na isti način postupa i nositelj zajedničke samostalne djelatnosti. Zbog primjene načela blagajne pri utvrđivanju primitka i dohotka, porezni obveznik može izvijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave najkasnije 15 dana po isteku kalendarske godine (najkasnije do 15. siječnja 2007. godine).

Uz pisano izvješće porezni obveznik treba navesti zbog kojeg od ispunjenih uvjeta ili više njih, postaje obveznik poreza na dobit, te navesti vrijednost ispunjenog uvjeta (visinu primitka, dohotka, vrijednost dugotrajne imovine ili broj zaposlenih). Na temelju prijavljenih podataka o ispunjenim uvjetima nadležna ispostava Porezne uprave donosi rješenje fizičkoj osobi – obvezniku poreza na dohodak da je obveznik poreza na dobit najmanje pet godina u skladu s odredbom članka 29. stavka 4. Zakona. U opravdanim slučajevima taj rok može biti i kraći.

 

 

3. Porezni obveznici društva u stečaju

 

Društva u stečaju obveznici su poreza na dobit od 01. siječnja 2005. godine, što znači da su i za 2006. godinu obvezni sastaviti i dostaviti nadležnoj ispostavi Poreznoj upravi prijavu poreza na dobit za razdoblje od 01. siječnja do 31. prosinca 2006. godine. Ta obveza odnosi se i na društva u kojima je stečajni postupak počeo prije 01. siječnja 2005. godine. Uz poreznu prijavu dostavljaju se i Račun dobiti i gubitka i bilanca za 2006. godinu. Početna bilanca za 2006. godinu istovjetna je bilanci na kraju prethodnoga poreznog razdoblja odnosno istovjetna je bilanci sa stanjem na dan 31. prosinca 2005. godine. Ako takva konačna bilanca ne postoji, vrijednost imovine i obveze utvrđuju se procjenom.

Društva u stečaju nisu bili obveznici poreza na dobit i nisu podnosili prijavu poreza na dobit u razdoblju od 2001. godine do 2004. godine čime je prekinuti kontinuitet oporezivanja. Društva u stečaju nisu bili obveznici poreza na dobit i nisu bili dužni podnositi prijavu poreza na dobit za razdoblja od 2001. godine do 2004. godine, te nisu utvrđivali poreznu osnovicu odnosno porezni gubitak, nego eventualno gubitak iz poslovanja.

 

 

4. Porezni obveznici koji su registrirani i obavljaju isključivo istraživačko - razvojnu djelatnost

 

Pravne osobe koje su registrirane i obavljaju isključivo istraživačko razvojnu djelatnost obveznici su utvrđivanja poreza na dobit u smislu odredbi članaka 5. i 32. Zakona i podnošenja porezne prijave od 01. siječnja 2005. godine ali su oslobođeni obveze plaćanja poreza na dobit utvrđene na rednom broju 44. Obrasca PD, prema odredbi članka 25. Zakona. Napominjemo da je članak 25. brisan u članku 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (Narodne novine broj 57/06) koji se primjenjuje od 01. siječnja 2007. godine.

Ako ovi porezni obveznici iskažu gubitak na rednom broju 41. Obrasca PD, ne iskazuju podatak na rednom broju 51. Obrasca PD.

Što se smatra istraživačko - razvojnom djelatnosti utvrđuje se na temelju propisanih uvjeta iz članaka 15., 16. i 17. Pravilnika. Ovi porezni obveznici dužni su voditi knjige primjerene istraživačkim i razvojnim projektima, o imovini, prihodima od realiziranih projekata, te troškovima koji se mogu pripisati tim projektima i djelatnosti istraživanja i razvoja. Da bi ostvarili pravo na neplaćanje poreza na dobit iskazanu u financijskim izvješćima, dužni su podnijeti prijavu poreza na dobit i dokumentirati svoj porezni status sukladno člancima 8., 44. i 46. Pravilnika. Uz Prijavu poreza na dobit dostavljaju i Bilancu i Račun dobiti i gubitka. Posebni obračun porezne olakšice nije potreban, budući da ovi porezni obveznici utvrđuju samo poreznu obvezu ali tu obvezu ne podmiruju.

 

 

5. Ostali porezni obveznici

 

U članku 2. stavcima 5. i 6. Zakonu navedene su iznimke pravnih osoba koje nisu obveznici poreza na dobit. To su tijela državne uprave i lokalne i područne samouprave te drugi proračunski korisnici i neprofitne organizacije. U članku 2. stavku 1. Pravilnika propisano je da u slučaju da neka neprofitna organizacija ima status pravne osobe, a nije navedena u članku 2. stavku 6. Zakona, kao što su neki savezi koji nisu športski ili neke stambene zadruge, za prosudbu o tome je li takva pravna osoba porezni obveznik, bitno je obavlja li djelatnost radi stjecanja dobiti. Obavlja li takva osoba djelatnost radi stjecanja dobiti, treba utvrditi na temelju akata o osnivanju i poslovanju, te na temelju podataka o djelatnosti koju stvarno obavlja, rezultatu poslovanja i postupanju s ostvarenim rezultatom.

To znači da u slučaju u kojemu pravna osoba ne obavlja djelatnost samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti, dohotka ili prihoda ili drugih gospodarskih procjenjivih koristi, a nije navedena kao iznimka u članku 2. stavku 6. Zakona, ne mora nužno biti obveznik poreza na dobit.

 

 

III. Porezna razdoblja

 

 

1. Porezna razdoblja

 

Porezno razdoblje za utvrđivanja poreza na dobit je kalendarska 2006. godina, osim ako Porezna uprava nije na zahtjev poreznog obveznika odobrila da se poslovna i kalendarska godina razlikuju. Pri tome porezno razdoblje ne smije prelaziti razdoblje od 12 mjeseci. Izabrano porezno razdoblje porezni obveznik ne može mijenjati pet godina.

Razdoblje utvrđivanja poreza na dobit može biti i dio poslovne godine i to u sljedećim slučajevima:

-        ako je poduzetnik registriran tijekom poslovne godine

-        ako je poduzetnik premještao sjedište ili upravljanje poslovima iz inozemstva u tuzemstvo ili iz tuzemstva u inozemstvo

-        ako je tijekom poslovne godine otvoren postupak stečaja ili likvidacije

-        ako je tijekom godine okončan postupak stečaja ili likvidacije

-        ako je tijekom godine došlo do statusnih promjena – spajanja, pripajanja ili podjele društva (razdvajanje i odvajanje)

 

 

2. Promjena poreznog razdoblja

 

Ako je porezni obveznik dobio rješenje nadležne ispostave Porezne uprave kojim mu se odobreno obračunsko razdoblje različito od kalendarske godine, obvezan je podnijeti poreznu prijavu u skladu s rješenjem.

Porezni obveznik kojem je promijenjeno porezno razdoblje, obvezan je za razdoblje od 01. siječnja 2006. godine do dana koji prethodi danu novog poreznog razdoblja, sastaviti poreznu prijavu i podnijeti je u roku od četiri mjeseca po isteku razdoblja.

Na primjer, ako je novo porezno razdoblje od 01. travnja 2006. godine, trebalo je sastaviti poreznu prijavu (sa svim propisanim prilozima za razdoblje od 01. siječnja do 31. ožujka 2006. godine) i dostaviti je nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu obveznika do kraja srpnja 2006. godine.

 

 

3. Statusne promjene

 

U skladu s odredbom članka 19. stavka 5. Zakona porezni obveznici koji se spajaju, pripajaju ili dijele dostavljaju Poreznoj upravi financijska izvješća i poreznu prijavu s nadnevkom koji prethodi nadnevku spajanja, pripajanja ili podjele.

Kod statusnih promjena, spajanja pripajanja i podjele, porezno razdoblje je ono koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do dana spajanja, pripajanja i podjele, odnosno od 01. siječnja 2006. godine do dana koji prethodi danu upisa spajanja, pripajanja i podjele u trgovački registar.

 

3.1. Spajanje trgovačkih društava

Spajanje trgovačkih društava je postupak u kojemu se dva ili više trgovačka društva spoje u novo društvo, te se bez provođenja postupka likvidacije, spojena društva brišu iz sudskog registra, a društvo proisteklo iz spajanja upisuje se kao novo društvo.

Porezni obveznik koji je prestao s radom zbog spajanja dostavlja nadležnoj ispostavi Poreznoj upravi financijska izvješća i poreznu prijavu s nadnevkom koji prethodi nadnevku upisa spajanja u trgovački registar i rješenje trgovačkog suda o upisu spajanja.

Spojena društva brišu se iz registra poreznih obveznika u informacijskom sustavu Porezne uprave, a upisuje se društvo nastalo spajanjem. Za društvo nastalo spajanjem porezno razdoblje je od dana spajanja do kraja godine u kojoj je došlo do spajanja.

Prava i obveze spojenih poreznih obveznika iz porezno - pravnog odnosa preuzima pravni slijednik odnosno društvo nastalo spajanjem.

 

3.2. Pripajanje društva

Pripajanje društva je postupak po kojemu se jedno ili više trgovačkih društava pripaja drugom trgovačkom društvu bez postupka likvidacije društva (ili društava koja se pripajaju), prijenosom cijele neto imovine (imovina i obveze) na društvo kojemu se pripaja(ju), a društvo kojemu se pripaja(ju) ima status društva preuzimatelja.

Porezni obveznik koji je prestao s radom zbog pripajanja dostavlja nadležnoj ispostavi Poreznoj upravi financijska izvješća i poreznu prijavu s nadnevkom koji prethodi nadnevku upisa pripajanja u trgovački registar i rješenje trgovačkog suda o upisu pripajanja.

Međutim, društvo kojemu se pripaja ili pripajaju druga društva nema obveze sastaviti prijavu poreza na dobit s nadnevkom koji prethodi nadnevku upisa pripajanja u trgovački registar. Razlog je u tome što društvo kojemu se pripajaju (preuzimatelj), ne prekida poslovno i porezno razdoblje, nego nastavlja djelatnost s imovinom društava koja su mu se pripojila.

Preuzimanje imovine znači i računovodstveno preuzimanje bilančnih stavaka (što u poreznoj evidenciji znači preuzimanje salda, a ne prometa), po bilanci pripajanja.

Društva koja se pripajaju brišu se iz registra poreznih obveznika u informacijskom sustavu Porezne uprave, a društvo preuzimatelj ostaje evidentiran u registru poreznih obveznika u informacijskom sustavu Porezne uprave pod svojim matičnim brojem.

Prava i obveze pripojenih poreznih obveznika iz porezno - pravnog odnosa preuzima pravni slijednik odnosno društvo preuzimatelj.

 

3.3. Podjela društva

Podjela je transakcija koja obuhvaća razdvajanje i odvajanje.

Pri razdvajanju društvo nestaje, bez postupka likvidacije, prijenosom cjelokupne imovine i obveza na dva ili više novoosnovanih ili postojećih društava u skladu s propisima koji uređuju to područje. U slučaju razdvajanja, porezno razdoblje je razdoblje koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do dana razdvajanja.

Ako pri postupku razdvajanja postoje društva preuzimatelji, za njih se porezno razdoblje ne mijenja. Takva društva, uz poreznu prijavu za cijelo razdoblje u kojemu se dogodila statusna promjena, dostavljaju nadležnoj ispostavi Poreznoj upravi upis promjene u trgovački registar i rješenje trgovačkog suda o upisu promjene, te bilance dijela društva koji se pripojio.

U slučaju razdvajanja s osnivanjem, porezno razdoblje za novo društvo je razdoblje koje se nastavlja od dana odvajanja s osnivanjem.

Pri odvajanju, društvo prenosi jednu ili više djelatnosti na jedno ili više društava koja se osnivaju ili na jedno ili više postojećih društava, u skladu s propisima koji uređuju to područje.        Prijenosom djelatnosti se smatra prijenos cjelokupne imovine i obveza koje se pripisuju dijelu društva koje organizacijski čini zasebno poslovanje.

U slučajevima odvajanja društvo koje ostaje i društvo kojemu se prenosi dio djelatnosti toga društva, nastavljaju obavljati djelatnost kao postojeća društva, s jednim dijelom djelatnosti manje, odnosno jednim dijelom djelatnosti više. Takva društva, uz poreznu prijavu za cijelo razdoblje u kojemu se dogodilo odvajanje, dostavljaju nadležnoj ispostavi Porezne uprave upis promjene u trgovački registar i rješenje trgovačkog suda o upisu podjele, te bilance dijela djelatnosti koji se odvojio.

Prava i obveze podijeljenih poreznih obveznika iz porezno - pravnog odnosa preuzima pravni slijednik.

 

 

IV. Podnošenje porezne prijave

 

 

1. Rok i mjesto podnošenja porezne prijave

 

Rok za podnošenje prijave poreza na dobit je četiri mjeseca nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez na dobit, što je 30. travnja 2007. godine, osim za porezne obveznike kojima je Porezna uprava donijela rješenje po kojemu porezno razdoblje nije kalendarska godina.

Porezni obveznici dostavljaju poreznu prijavu u jednom primjerku u nadležnu ispostavu Porezne uprave prema svom sjedištu.

Porezni obveznici mogu poreznu prijavu predati neposredno u ispostavi Porezne uprave ili poslati poštom preporučeno.

 

 

2. Poreznu prijavu ne podnose:

 

Porezni obveznici registrirani u trgovačkom registru koji nakon registracije nisu obavljali poduzetničku djelatnost, te nemaju evidentiranog prometa na žiro-računu, niti evidentiranih poslovnih promjena u poslovnim knjigama (osim prometa pri uplati ili unosu temeljnog kapitala), nisu obvezni dostaviti prijavu poreza na dobit za 2006. godinu. U nadležnu ispostavu Porezne uprave prema svom sjedištu dostavljaju samo izjavu da od datuma registracije nisu obavljali poduzetničku djelatnost.

Oni porezni obveznici koji tijekom 2006. godine nisu obavljali poduzetničku djelatnost, ali su je obavljali u prethodnim godinama obvezno dostavljaju prijavu poreza na dobit za 2006. godinu sa svim prilozima.

 

 

3. Prilozi uz poreznu prijavu

Uz poreznu prijavu prilažu se:

-        financijska izvješća: bilanca, te račun dobiti i gubitka za 2006. godinu

-        izjava o načinu korištenja više plaćenog poreza, ako je predujmovima plaćeno više poreza nego što je obračunano u poreznoj prijavi

-        fizičke osobe koje su postali obveznici poreza na dobit od 01. siječnja 2006. godine, početnu bilancu na dan 01. siječnja 2006. godine

-        pregled neiskorištenih prava na prijenos gubitka, prema godinama nastanka gubitka

-        u slučaju statusnih promjena Bilancu, Račun dobiti i gubitka s danom koji prethodi nadnevku nastanka statusne promjene, rješenje o upisu statusne promjene u trgovački registar, te ugovor o statusnoj promjeni (na koji način je provedena i na koji način se preuzima imovina)

-        poduzetnici koji obavljaju poduzetničku djelatnost u inozemstvu i na poreznoj prijavi su iskazali uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu dostavljaju dokaze o porezu plaćenom u inozemstvu i obračune koji su dostavljeni inozemnim poreznim vlastima

-        korisnici olakšica, oslobođenja, povlastica i poticaja dostavljaju obračune za iznose korištenih olakšica, oslobođenja, povlastica i poticaja

-        porezni obveznici koji koriste olakšice iz Zakona o poticanju ulaganja prilažu, uz potvrdu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva kojom se utvrđuje da porezni obveznik ispunjava uvjete nositelja povlastice iz navedenog Zakona, isprave kojima se dokazuje da su ispunjeni uvjeti za korištenje olakšice što je opisano pod rednim brojem 49. ove Upute

-        tuzemni isplatitelji koji su plaćali naknade inozemnim osobama, koje nisu fizičke osobe, a koje se oporezuju porezom po odbitku, dostavljaju preglede svih isplaćenih naknada s podacima o nazivu inozemnog primatelja, datumu i iznosu isplate i uplaćenom porezu kao i primijenjenoj stopi poreza po odbitku, istodobno s predajom porezne prijave poreza na dobit

-        druga dokumentacija po posebnom zahtjevu Porezne uprave

 

 

4. Usklađivanje podataka

 

Porezni obveznici prije predaje prijave poreza na dobit moraju imati, s nadležnom ispostavom Porezne uprave, usklađene evidencije o svim uplaćenim porezima kao što su porez na dodanu vrijednost, porez na dohodak, porez na dobit te drugi porezi i doprinosi. Prije davanja knjigovodstvenih kartica poreznom obvezniku referent u nadležnoj ispostavi Porezne uprave mora napraviti kontrolu knjiženja koja je obavio na kartici, unijeti sve propisane obrasce i ispraviti sve eventualne pogreške.

 

 

5. Zaprimanje i obrada prijave poreza na dobit za 2006. godinu

 

Kada porezni obveznik predaje prijavu neposredno u ispostavi Porezne uprave, fizički će je zaprimiti referent i u nazočnosti poreznog obveznika pregledat će formalnu ispravnost prijave, što znači da će provjeriti jesu li uz poreznu prijavu poreza na dobit dostavljeni svi prilozi i jesu li popunjeni podaci u poreznoj prijavi i prilozima.

U Obrascu PD moraju biti upisani podaci o poreznom obvezniku, ime osoba odgovornih za sastavljanje prijave, a to može biti: porezni obveznik, opunomoćenik ili ovlašteni porezni savjetnik, zatim porezno razdoblje, nadležna ispostava Porezne uprave, datum i potpis poreznog obveznika / opunomoćenika / ovlaštenog poreznog savjetnika, datum i potpis osobe – referenta u Ispostavi Porezne uprave koji je prijavu primio.

 

 

V. Popunjavanje obrasca PD

 

 

1. Opći podaci

 

Prijava poreza na dobit podnosi se na Obrascu PD, čiji je sadržaj propisan u članku 47. Pravilnika.

Na obrascu PD treba, uz financijske podatke za utvrđivanje porezne obveze, popuniti i podatke o poreznom obvezniku:

-        naziv ili ime i prezime

-        porezni broj (matični ili MBG)

-        adresa

-        broj računa

-        djelatnost

-        broj zaposlenih na osnovi stvarnih sati rada (cijeli broj)

-        ime osoba odgovornih za sastavljanje prijave (poreznog obveznika, ili opunomoćenika ili ovlaštenog  poreznog savjetnika)

-        datum i potpis poreznog obveznika / opunomoćenika / ovlaštenog poreznog savjetnika

 

 

2. Podaci za utvrđivanje porezne obveze

 

 

I. DOBIT – GUBITAK

 

 

Redni broj 1: Ukupni prihodi

 

Na ovom rednom broju iskazuje se podatak o visini ukupnog prihoda iz Računa dobiti i gubitka za 2006. godinu.

Prema članku 9. stavku 1. Pravilnika prihodima razdoblja za koje se utvrđuje porez (porezno razdoblje), smatraju se bruto povećanja gospodarstvenih koristi za isporučena dobra, obavljene usluge i po drugim osnovama u obliku priljeva ili povećanja imovine ili smanjenja obveza što ima za posljedicu povećanje kapitala do kraja toga razdoblja, a koji su iskazani u Računu dobiti i gubitka za 2006. godinu.

Povećanjem kapitala smatraju se i sva izravna povećanja dobiti i svih oblika kapitala osim revalorizacijskih pričuva. S revalorizacijskim pričuvama izjednačavaju se i odgovarajuće pričuve za vrijednosna usklađenja financijske imovine, utvrđene po posebnim propisima.

 

 

Redni broj 2: Ukupni rashodi

 

Na ovom rednom broju iskazuje se podatak o visini ukupnih rashoda iz Računa dobiti i gubitka za 2006. godinu.

Rashodima razdoblja za koje se utvrđuje porez (porezno razdoblje), u skladu s odredbom članka 11. stavka 1. Pravilnika, smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti, a koji su iskazani u Računu dobit i gubitka za 2006. godinu.

 

 

Redni broj 3: Dobit

 

Na ovom rednom broju iskazuje se podatak o visini dobiti iz Računa dobiti i gubitka za razdoblje za koje se podnosi porezna prijava, kao razlika između rednog broja 1 i rednog broja 2, pri čemu je redni broj 1 mora biti veći od rednog broja 2 (redni broj 1 – redni broj 2).

 

 

Redni broj 4: Gubitak

 

Na ovom rednom broju iskazuje se podatak o visini gubitka iz Računa dobiti i gubitka za razdoblje za koje se podnosi porezna prijava kao razlika između rednog broja 1 i rednog broja 2, pri čemu je redni broj 2 veći od rednog broja 1 (redni broj 2 – redni broj 1).

 

 

II. POVEĆANJE DOBITI / SMANJENJE GUBITKA

 

 

Redni broj 5: Amortizacija iznad svote propisane u članku 12. stavku 13. Zakona

 

Na ovom rednom broju iskazuje se amortizacija obračunana iznad svote propisane u članku 12. stavku 13. Zakona, te u članku 22. stavku 3. Pravilnika.

To je amortizacija obračunana za osobne automobile i druga sredstva osobnog prijevoza, nabavljenih u 2006. godini, kojima je trošak nabave iznad 400.000,00 kuna po jednom sredstvu. Porezna osnovica povećava se za iznos porezno nepriznate amortizacije u poreznom razdoblju u kojemu se imovina amortizira.

To znači da se od svote ukupno obračunane amortizacije takve imovine, porezna osnovica uvećava za svotu obračunanu na vrijednost iznad 400.000,00 kuna s pripadajućim poreznom na dodanu vrijednost.

 

Primjer:

Nabavna vrijednost osobnog automobila je 450.000,00 kuna. Moguće varijante obračuna amortizacije uz primjenu redovne stope, podvostručene stope i stope koja je niža od propisane, prema kojima se obračunana amortizacija iskazuje u Računu dobiti i gubitka:

 

Nabavna vrijednost	450.000,00	450.000,00	450.000,00
Amortizacijska stopa	20%	40%	15%
Iznos amortizacije	90.000,00	180.000,00	67.500,00
Porezno priznati iznos	80.000,00	160.000,00	60.000,00
Porezno nepriznati iznos	10.000,00	20.000,00	7.500,00
PDV	2.200,00	4.400,00	1.650,00
Ukupno	12.200,00	24.400,00	9.150,00

 

 

Redni broj 6: 70% troškova reprezentacije  

 

Na ovom rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1. točci 3. Zakona i u članku 23. Pravilnika, a odnosi se na 70% porezno nepriznatih rashoda za reprezentaciju.

To su troškovi učinjeni za ugošćenje i darivanje poslovnih partnera, za odmor, šport, rekreaciju i razonodu, za zakup automobila, plovila, zrakoplova i kuća za odmor i to u visini troškova nastalih iz poslovnih odnosa s poslovnim partnerima. Poslovnim partnerima smatraju se osobe s kojima postoji poslovni odnos ili se očekuje da će se takav odnos uspostaviti.

Troškovima reprezentacije s pripadajućim porezom na dodanu vrijednost smatraju se i darovi sa ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda, sukladno članku 7. stavku 1. točci 3. Zakona, koji su dani poslovnom partneru ili njegovu opunomoćeniku ili nekoj drugoj osobi, ako za to ne postoji pravna obveza ili neka druga povezanost s uslugom primatelja.

Iznimno ne smatraju reprezentacijom, prema članku 7. stavku 6. Zakona, proizvodi i roba iz asortimana poreznog obveznika prilagođenih za te svrhe s oznakom „nije za prodaju“, te drugi reklamni predmeti s nazivom tvrtke, proizvoda i drugog oblika reklame (čaše, pepeljare, stolnjaci, podmetači, olovke, rokovnici, upaljači, privjesci i slično) dani za uporabu u prodajnom prostoru kupca, a ako se daju potrošačima, ne smatraju se reprezentacijom do 80,00 kuna pojedinačne vrijednosti budući da se takvi predmeti smatraju troškom promidžbe.

Vrijednost reklamnog predmeta je njegova cijena koštanja vlastitog proizvoda odnosno cijena nabave robe.

U vrijednost 80,00 kuna uključuje se i porez na dodanu vrijednost. Razlog tome leži u činjenici da se na promidžbene predmete zaračunava porez na dodanu vrijednost, što znači da je, uz cijenu koštanja, i porez na dodanu vrijednost trošak. Budući da se pri utvrđivanju porezne osnovice određuju porezno priznati i nepriznati troškovi i rashodi, to porez na dodanu vrijednost ima troškovni učinak.

 

 

Redni broj 7: 30% troškova sredstava za osobni prijevoz

 

Na ovom rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1. točci 4. Zakona i članku 25. Pravilnika, prema kojemu se porezna osnovica povećava za 30% troškova sredstava za osobni prijevoz, osim troškova osiguranja, kamata povezanih s nabavom imovine (sredstva), te plaćenog poreza na cestovna motorna vozila i plovila, nastalih u svezi s vlastitim ili unajmljenim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz (osobni automobil, plovilo, helikopter, zrakoplov i slično), poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se na osnovi korištenja sredstava za osobni prijevoz ne utvrđuje plaća.

U navedene troškove spadaju troškovi s pripadajućim porezom na dodanu vrijednost, prema statusu pojedinog sredstva:

1. za sredstva u vlasništvu poreznog obveznika troškovi goriva i ulja, održavanja i popravaka, registracije, amortizacije i drugi osim troškova osiguranja, poreza na cestovna motorna vozila i plovila i kamata
2. za rent – a - car usluge zaračunana naknada uvećana za troškove goriva
3. za vozila u najmu trošak naknade po ugovoru, trošak goriva i održavanja te svi drugi troškovi koje po ugovoru o najmu snosi korisnik najma, a kod financijskog najma trošak amortizacije.

 

Za osobne automobile i druga sredstva osobnog prijevoza, čija je nabavna vrijednost veća od 400.000,00 kuna, u obračun 30% troškova uključuje se i iznos amortizacije obračunane na trošak nabave do 400.000,00 kuna i svi troškovi korištenja.

 

Primjer s podacima kao na rednom broju 5.
Nabavna vrijednost	450.000	450.000	450.000
Am.stopa	20%	40%	15%
Iznos amortizacije	90.000	180.000	67.500
Porezno priznati iznos	80.000	160.000	60.000
Iznos 30%	24.000	48.000	18.000
Iznos PDV-a	7.480	14.960	5.160

 

 

Iznimke:

1.Troškovi upotrebe sredstava za osobni prijevoz

Prema članku 25. stavku 2. Pravilnika, sredstvima za osobni prijevoz ne smatraju se osobni automobili i druga sredstva za osobni prijevoz koja se izravno koriste u obavljanju određenih djelatnosti, kao što su: autoškole, taksi - službe, djelatnosti iznajmljivanja sredstava prijevoza, pomoć na cesti i na vodi, djelatnosti izvođenja i/ili održavanja plinskih, vodovodnih i drugih instalacija, hitnih intervencija i druge slične djelatnosti ako sredstva za osobni prijevoz služe isključivo za takvu djelatnost.

Prema navedenoj odredbi, troškovi nastali u svezi uporabe osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz ne povećavaju poreznu osnovicu za 30% troškova učinjenih uporabom sredstva za osobni prijevoz ako služe za obavljanje navedenih djelatnosti.

 

2. Troškovi osobnih automobila – plaća

U članku 7. stavku 1. točci 4. Zakonu i članku 25. stavku 1. Pravilnika, propisano da se porezna osnovica povećava za 30% troškova, osim troškova osiguranja, kamata i plaćenog poreza na cestovna motorna vozila i poreza na plovila, nastalih u svezi s vlastitim ili unajmljenim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz (osobni automobil, plovilo, helikopter, zrakoplov i slično) poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se na osnovi korištenja sredstava za osobni prijevoz ne utvrđuje plaća.

Prema tome, ako se na temelju korištenja motornog vozila odnosno sredstva za osobni prijevoz obračunava plaća nekoj osobi, u tom se razdoblju ne uvećava se osnovica poreza na dobit za 30% troškova korištenja tog motornog vozila odnosno sredstva za osobni prijevoz.

 

 

Redni broj 8: Izuzimanja

 

Na ovom rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1. točci 5. Zakona i u stavcima 5. i 6. istog članka Zakona, te u članku 26. Pravilnika.

U članku 26. Pravilnika propisano je da se porezna osnovica povećava za troškove koji se odnose na privatni život dioničara i članova društva, izuzimanja i skrivene isplate dobiti, ako se nastali troškovi ne oporezuju porezom na dohodak.

Na ovom rednom broju ne upisuje se podatak ako je, na temelju propisa o oporezivanju dohotka, u poslovnim knjigama iskazano potraživanje za isplaćeni predujam dividende odnosno udjela u dobiti za iznos isplate odnosno vrijednosti neiskazanog prihoda s pripadajućim porezom na dodanu vrijednost.

Ako član društva ima u poreznom razdoblju evidentirano potraživanje za dividendu, bilo za izuzimanje bilo isplaćeni predujam udjela u dobiti, a u računu dobiti i gubitka (po zaključnom računu) ne iskaže ostvarenu dobit koju može rasporediti za isplatu, isplaćeni predujam treba obračunati kao pozajmicu s pripadajućim kamatama od dana isplate.

Porezna osnovica povećava se za troškove koji se odnose na privatan život dioničara i članova društva (izuzimanja), te zaposlenika (za zabavu, sport i rekreaciju), uključujući i pripadajući porez na dodanu vrijednost u skladu sa člankom 7. stavkom 1. točkom 5. Zakona.

Pod izuzimanjem razumijeva se izuzimanje dobara i usluga članova društva iz društva za potrebe članova društva i s njima povezanih osoba, ili za druge svrhe koje nisu u svezi s obavljanjem djelatnosti poreznog obveznika. Izuzimanja koja nisu u novcu procjenjuju se prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti. Pod povezanim osobama s dioničarom ili članom društva razumijevaju se rodbinski ili blisko povezane osobe.

Na ovom rednom broju iskazuje se i vrijednost manjka na imovini iznad porezno dopuštenih prema propisima o porezu na dodanu vrijednost za koje porezni obveznik nije mogao utvrditi odgovornu osobu te vrijednost manjka nije iskazana kao nečiji dohodak niti je terećena neka osoba. Takav manjak nije porezno priznati rashod pa za isti treba uvećati poreznu osnovicu s pripadajućim porezom na dodanu vrijednost.

 

 

Redni broj 9: Skrivene isplate dobiti

 

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1. točci 6. Zakona i u stavcima 4. i 5. istog članka Zakona, te u članku 26. Pravilnika.

Pod skrivenom isplatom dobiti razumijeva se smanjenje ili spriječeno povećanje imovine poreznog obveznika koje se temelji na odnosima između članova društva i društva i nije predviđeno i uređeno odredbama unutarnjih odluka društva o raspodjeli dobiti, niti je provedeno odlukama o raspodjeli dobiti mjerodavnih tijela društva. Mjerilo za utvrđivanje postoji li skrivena isplata jesu usporedive tržišne vrijednosti. Pod povezanim osobama s dioničarom ili članom društva razumijevaju se rodbinski ili blisko povezane osobe.

 

 

Redni broj 10: Troškovi prisilne naplate poreza ili drugih davanja

 

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1. točci 7. Zakona i u članku 27. Pravilnika.

U članku 27. Pravilnika propisano je da u troškove prisilne naplate poreza ili drugih davanja za koje se povećava porezna osnovica ne spadaju porezi i druga davanja koja su predmetom prisilne naplate, nego troškovi nastali u svezi s prisilnom naplatom, kao što su troškovi čuvanja, pristojbe i slični troškovi postupka prisilne naplate.

 

 

Redni broj 11: Troškovi kazni za prekršaje i prijestupe

 

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1. točci 8. Zakona i u članku 28. Pravilnika.

U članku 28. Pravilnika propisano je da u troškove kazni za koje se povećava porezna osnovica spadaju sve kazne koje izriču mjerodavna upravna i sudska tijela poreznom obvezniku.

Dakle, troškovi kazni nisu porezno priznati rashod.

 

 

Redni broj 12: Zatezne kamate između povezanih osoba

 

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1. točci 9. Zakona i u članku 29. Pravilnika.

U članku 29. Pravilnika propisano je da se porezna osnovica povećava za rashode zateznih kamata koje su proistekle iz odnosa povezanih osoba.

Povezane osobe, prema odredbama članka 41. stavka 2. Općeg poreznog zakona, su pravno samostalna društva koja u međusobnom odnosu mogu stajati kao: društvo koje u drugom društvu ima većinski udio ili većinsko pravo u odlučivanju, ovisno i vladajuće društvo, društva koncerna, društva s uzajamnim udjelima i društva povezana poduzetničkim ugovorima, u skladu s odredbama Zakona o trgovačkim društvima ili ako se između njih prenosi ili postoji mogućnost prijenosa gubitaka ili dobiti.

Dakle, zatezne kamate koje obračunavaju povezane osobe nisu porezno priznati rashod.  Zatezne kamate između nepovezanih osoba jesu porezno priznati rashod.

Ako su zatezne kamate zaračunane po osnovi duga, na koje se plaća porez po odbitku, porezna osnovica povećava se za svotu umanjenu za plaćeni porez po odbitku.

 

 

Redni broj 13: Povlastice i drugi oblici imovinske koristi

Člankom 7. stavkom 1. točkom 10. Zakona propisano je da se porezna osnovica povećava za povlastice i druge oblike imovinske koristi danih fizičkim ili pravnim osobama da nastane odnosno ne nastane određeni događaj odnosno da se određena radnja obavi, primjerice, bolje ili brže nego inače ili da se propusti obaviti.

Na ovom rednom broju, u pravilu, neće biti podataka, koje bi iskazali sami porezni obveznici, osim u slučaju obavljenog inspekcijskog nadzora.

Stavke koje se upisuju u ovom rednom broju mogu se oporezivati i porezom na dohodak. U tom slučaju ne iskazuju se na ovom rednom broju.

 

 

Redni broj 14: Rashodi darovanja iznad dopuštenih iznosa

 

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1. točci 11. Zakona i u članku 30. Pravilnika.

U članku 30. Pravilnika propisano je da se porezna osnovica povećava za darovanja iznad svote propisane člankom 7. stavkom 7. Zakona odnosno za darovanja u naravi ili novcu učinjena u tuzemstvu koja su veća od 2% prihoda ostvarenog u prethodnoj godini, za kulturne, znanstvene, odgojno – obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe udrugama i drugim osobama koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima. Iznimno, svota može biti i veća od 2% prihoda prethodne godine ako je dana prema odlukama nadležnih ministarstava o provedbi financiranja posebnih programa i akcija.

Odlukama mjerodavnih ministarstava o provedbi financiranja posebnih programa i akcija smatraju se pojedini projekti ministarstava kao i suglasnost ministarstva pojedinim projektima koje poduzimaju zakonom predviđeni primatelji darovanja. To znači da će za priznavanje darovanja u svoti većoj od 2% prihoda prethodne godine trebati osigurati suglasnost mjerodavnog ministarstva, ako se ne radi o akciji koju provodi samo ministarstvo.

U darovanja ne spadaju sponzorstva pod kojima se razumijeva davanje koje zauzvrat ima promidžbu tvrtke, proizvoda ili znaka sponzora ili darovatelja, jer se u tom slučaju, u pravilu, radi o troškovima promidžbe.

U Zakonu su navedene osobe koje se mogu donirati za određene propisane namjene a navedeno je da mogu donirati i druge osobe koje djelatnost obavljaju u skladu s posebnim propisima. U Pravilniku je navedeno da se pod drugim osobama, iz članka 7. stavka 7. Zakona koje djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima i koje se može darivati za propisane namjene i u propisanim iznosima, smatraju i tijela državne, lokalne i područne (regionalne) samouprave. To znači da se porezno priznaje donacija za projekte koje financira lokalna samouprava u području športa, obrazovanja i drugih djelatnosti. Donacije inozemnim primateljima nisu porezno priznati rashod.

Troškovi darovanja porezno se priznaju i poreznom obvezniku koji iskazuje gubitak.

Porezni obveznici koji nemaju podatak o prihodu prethodne godine (prva godina poslovanja) ne mogu imati porezno priznate donacije.

 

 

Redni broj 15: Kamate na zajmove dioničara i članova društva koje nisu porezno priznati rashod

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 8. Zakona i u članku 32. Pravilnika.

U kamate koje nisu porezno priznati rashod spadaju i kamate na zajmove koji su primljeni od dioničara odnosno člana društva koji drži najmanje 25% dionica ili udjela u kapitalu ili glasačkih prava u poreznom obvezniku, ako bilo kada u poreznom razdoblju ti zajmovi premaše četverostruku svotu udjela toga dioničara odnosno člana društva u kapitalu ili glasačkom pravu, utvrđenu u odnosu na svotu i razdoblje trajanja zajmova u poreznom razdoblju, osim kamate po kreditima od financijskih organizacija.

Zajmovima dioničara odnosno člana društva smatraju se i zajmovi trećih osoba za koje jamči dioničar odnosno član društva, a svota udjela dioničara odnosno člana društva u kapitalu korisnika kredita određuje se za porezno razdoblje kao prosjek uplaćenog kapitala, zadržane dobiti i rezervi, zadnji dan svakog mjeseca poreznog razdoblja.

U članku 32. Pravilnika propisano je da se kamatama iz članka 8. Zakona smatraju kamate na svotu zajma koji premašuje četverostruku svotu udjela dioničara odnosno člana društva u kapitalu ili glasačkom pravu, a koji drži najmanje 25% dionica ili udjela u kapitalu ili glasačkom pravu u društvu.

Za izračun udjela člana društva u kapitalu uzima se stanje kapitala (upisanog i umanjenog za neuplaćeni dio, neupisanog, pričuva i zadržane dobiti), na zadnji dan u mjesecu u kojemu se zajam počeo koristiti.

Udio udjela člana društva i stanje kapitala utvrđuje se svaki zadnji dan u mjesecu za razdoblje korištenje zajma. Ako se odnos udjela člana društva u kapitalu promjeni tijekom korištenja zajma, za porezno se priznavanje odnosno nepriznavanje obračunane kamate računa razdoblje u kojemu je odnos udjela i kapitala promijenjen. U obračun se uzima ukupni iznos kamata, a ne samo kamata obračuna na dio zajma koji premašuje četverostruki iznos udjela.

U navedene kamate ne spadaju kamate na kredite koji se primaju od dioničara odnosno člana društva koji je banka ili druga financijska organizacija.

Ako se na kamate plaća porez na dohodak od kapitala, za kamate se ne povećava osnovica poreza na dobit. Isto tako se za kamate ne povećava porezna osnovica ako ih zaračunava tuzemni obveznik poreza na dobit.

Prema mišljenju Središnjeg ureda Porezne uprave Klasa: 410-01/06-01/388, Ur.broj: 513-07-21-01/03-2 od 19. travnja 2006. godine, porezno se ne priznaju kamate na svotu koja premašuje četverostruku svotu udjela dioničara odnosno člana društva u kapitalu ili glasačkom pravu, a koji drži najmanje 25% dionica ili udjela u kapitalu ili glasačkom pravu u društvu, dakle porezno se ne priznaju kamate na zajam iznad propisanog limita, te za iste treba povećati poreznu osnovicu sukladno članku 7. stavku 1. točki 12. Zakona.

 

 

Redni broj 16: Kamate između povezanih osoba

 

Na ovom rednom broju iskazuje se svota kamata koje nisu porezno priznate, a utvrđene su na način propisan u članku 14. stavku 3. Zakona i članku 37. Pravilnika.

U navedenim člancima propisano je da se pri utvrđivanju prihoda od kamata na dane zajmove kod povezanih osoba obračunava kamata najmanje do visine kamatne stope koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba u trenutku odobrenja zajma. Pri utvrđivanju rashoda od kamata na primljene zajmove kod povezanih osoba, priznaju se obračunane kamate najviše do visine kamatne stope koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba u trenutku odobrenja zajma.

Kamatnu stopu određuje i objavljuje ministar financija, prije početka poreznog razdoblja u kojem će se koristiti, vodeći pritom računa da se radi o kamatnoj stopi koja se ostvaruje u usporedivim okolnostima ili koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba.

Ako ministar financija prije početka poreznog razdoblja u kojem se primjenjuje kamata, ne odredi i ne objavi visinu kamate (što je slučaj s 2006. godinom), u tom razdoblju primjenjuje se eskontna stopa koju objavljuje Hrvatska narodna banka (eskontna stopa je 4,5%).

Navedena odredba o priznavanju kamate na dane zajmove između povezanih osoba, primjenjuje se u slučajevima zaračunavanja kamata u poslovima između tuzemne poslovne jedinice inozemnog poduzetnika (nerezidenta) i društva osnivača ili između tuzemnoga ovisnog društva i inozemnoga matičnog društva ili tuzemnoga matičnog društva i inozemnoga ovisnog društva, priznaju se zaračunane kamate koje su rashodi tuzemnoga poreznog obveznika, najviše do visine eskontne stope Hrvatske narodne banke. Ako, pak, iz odnosa tako povezanih osoba tuzemni porezni obveznik iskazuje prihode od kamata, isti može biti najmanje u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke.

Navedene odredbe članka 37. Pravilnika ne primjenjuje se u odnosima povezanih društava rezidenata. Na rezidente se primjenjuju odredbe koje propisuju da se kod kamata na primljene zajmove kod povezanih osoba priznaju obračunane kamate najviše do visine kamatne stope koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba u trenutku odobrenja zajma (tržišne kamate).

Ako se na kamate plaća porez po odbitku, porezna osnovica povećava se za svote umanjenu za plaćeni porez po odbitku.

 

 

Redni broj 17: Rashodi od nerealiziranih gubitaka

 

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1. točci 1. Zakona i u članku 21. Pravilnika.

Porezna osnovica se povećava za rashode od vrijednosnih usklađenja dionica i udjela (nerealizirani gubici), ako su bili iskazani u rashodima.

Rashodima od vrijednosnih usklađenja smatraju se nerealizirani gubici koji se porezno ne priznaju.Nerealiziranim gubitkom smatra se usklađenje vrijednosti ispod troška stjecanja.

Ako je porezni obveznik u računu dobiti i gubitka iskazao rashode od usklađenja financijske imovine (vrijednosnih papira), treba povećati poreznu osnovicu za isti iznos jer se porezno priznaju samo realizirani gubici.

Vrijednosno usklađenje troška stjecanja u slučaju stečaja smatra se realiziranim gubitkom koji se porezno priznaje. Porezno se priznaju samo realizirani gubici. Gubici od vrijednosnog usklađenja vlastitih dionica porezno se ne priznaju.

 

 

Redni broj 18: Amortizacija iznad stopa propisanih u članku 12. stavcima 5. i 6. Zakona

 

Na ovom redni broj upisuje se podatak o iznosu amortizacije iznad stopa propisanih u članku 12. stavcima 5. i 6. Zakona, utvrđen na način propisan i u članku 22. stavcima 1. i 2. Pravilnika.

To znači da se na ovom rednom broju iskazuje amortizacija dugotrajne imovine koja se obračunava po stopama iznad propisanih i po drugim metodama otpisa.

Ako porezni obveznik za svoje potrebe otpisuje dugotrajnu imovinu po metodama i stopama različitim od propisanih, a ukupno utvrđeni iznos amortizacije za porezno razdoblje je manji od iznosa koji bi se dobio primjenom propisanih odredbi Zakona i Pravilnika, tako utvrđeni iznos predstavlja rashod amortizacije i u svrhe oporezivanja.

 

 

Redni broj 19: Svota povećanja porezne osnovice koja proistječe iz promjene metode utvrđivanja porezne osnovice

 

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 16. Zakona i u članku 41. Pravilnika.

U članku 41. Pravilnika propisan je postupak pri prijelazu obveznika poreza na dohodak na porez na dobit, koji treba obaviti pri sastavljanju prve prijave poreza na dobit. Obveznik poreza na dohodak koji postaje obveznikom poreza na dobit dužan je na dan 01. siječnja kalendarske godine za koju utvrđuje porez na dobit sastaviti početnu bilancu i nastaviti voditi poslovne knjige prema Zakonu o računovodstvu.

Na kraju prvoga poreznog razdoblja za koje utvrđuje osnovicu poreza na dobit, utvrđena dobit uvećava se (+) i umanjuje se (-) za u nastavku navedene pozicije iz početne bilance.

Na ovom rednom broju iskazuju se stavke koje su bile uključene u poreznu osnovicu poreza na dohodak:

+ vrijednost zatečenih zaliha

+ dane predujmove za robu i usluge

+ potraživanja od kupaca za robu i usluge

+ potraživanja od kupaca za prodane predmete dugotrajne imovine iz Popisa dugotrajne imovine

+ aktivna vremenska razgraničenja

+ zahtjeve za povrat poreza na promet i istovrsnih poreza

Napominjemo da je Središnji ured Porezne uprave donio Uputu o postupanju pri promjeni metode utvrđivanja porezne osnovice – prijelaz s obveznika poreza na dohodak na porez na dobit Klasa: 410-10/05-01/72, Ur.broj: 513-07-21-01/05-1 od 15. prosinca 2005. godine.

 

 

Redni broj 20: Svota vrijednosnog usklađenja i otpisa potraživanja koja nije porezno priznati rashod

 

Na ovom rednom broju upisuje se podatak o iznosu vrijednosnog usklađenja, utvrđen na način propisan u članku 9. Zakona i u članku 33. Pravilnika.

Vrijednosna usklađenja po osnovi ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca za isporučena dobra i obavljene usluge, priznaju se kao rashod ako je od dospijeća potraživanja do kraja poreznog razdoblja proteklo više od 120 dana, a ista nisu naplaćena do petnaestog dana prije dana podnošenja porezne prijave.

Svote vrijednosnih usklađenja potraživanja od kupaca iskazane u prethodnim poreznim razdobljima kao porezno priznati rashod uključuju se u prihode, ako do trenutka nastupa zastare prava na naplatu nije postupljeno s pažnjom dobrog gospodarstvenika odnosno ako nisu obavljene sve radnje za osiguranje naplate duga, te ako potraživanje nije u poslovnim knjigama evidentirano kao prihod.

Smatra se da su obavljene sve radnje za osiguranje naplate duga pažnjom dobrog gospodarstvenika ako su potraživanja utužena prije zastare ili se zbog njih vodi ovršni postupak, ako su prijavljena u stečajnom postupku nad dužnikom ili ako je postignuta nagodba s dužnikom, koji nije fizička osoba ili povezana osoba, u postupku sanacije ili stečaja. Rok za podnošenje tužbe nije propisan, što znači da se priznaje tužba podnesena do dana podnošenja porezne prijave, odnosno da roka zastare ako je taj rok prije dana podnošenja porezne prijave.

Iznimno, priznaje se otpis potraživanja koja su zastarjela i koja u svakom pojedinom poreznom razdoblju ne prelaze 5.000,00 kuna po pojedinom dužniku koji nije fizička osoba. Svota od 5.000,00 kuna godišnje može se otpisati po pojedinom dužniku koji nije fizička osoba u slučaju kada pojedinačno zastarjelo potraživanje (pojedini račun ili druga isprava koja ima značenje računa), ne glasi na iznos veći od te svote. Ako su zastarjela potraživanja po više računa koji glase na manji iznos od 5.000,00 kuna po pojedinom dužniku, porezno se priznaje otpis najviše do 5.000,00 kuna.

Otpis potraživanja koja su zastarjela i koja u svakom pojedinom poreznom razdoblju ne prelaze 5.000,00 kuna po pojedinom dužniku koji nije fizička osoba primjenjuje se na sva zastarjela potraživanja, dakle i ona koja su zastarjela prije 01. siječnja 2006. godine, uz propisane uvjete.

Ako porezni obveznik ima evidentirana zastarjela potraživanja koja u pojedinom poreznom razdoblju prelaze svotu od 5.000,00 kuna, porezno se ne priznaje djelomični otpis po računima koji su pojedinačno veći od te svote. U takvom slučaju porezno se priznaje otpis samo ako su ispunjeni propisani uvjeti iz članka 9. stavka 3. Zakona.

U fizičke osobe spadaju i obrtnici i ostali nositelji samostalnih djelatnosti. Iznimno, ako je fizička osoba obveznik poreza na dobit, a to je bila i u vrijeme nastanka potraživanja, tada je u pravu otpisa izjednačena s pravnom osobom.

U članku 33. Pravilnika propisano je da se vrijednosna usklađenja po osnovi ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca za isporučena dobra i obavljene usluge prema članku 9. stavku 1. Zakona, priznaju kao porezni rashod ako je postignuta nagodba s dužnikom koji nije fizička osoba ili povezana osoba, ako je dužnik u postupku sanacije koja se provodi prema odlukama vjerovnika ili državnih tijela, te temeljem pravorijeka donesenog u zakonski utvrđenom arbitražnom postupku i nagodbe u zakonski utvrđenom postupku mirenja.

 

 

Redni broj 21: Svota vrijednosnog usklađenja zaliha koja nije porezno priznati rashod

 

Na ovom rednom broju iskazuje se svota vrijednosnog usklađenja zaliha koja nije porezno priznati rashod prema odredbama članka 10. Zakona i članka 34. Pravilnika.

Prema članku 10. Zakona rashodi smanjenja vrijednosti zaliha i financijske imovine priznaju se u razdoblju u kojemu je imovina prodana ili na drugi način uporabljena. Rashodi zaliha po osnovi manjkova zaliha priznaju se u visini utvrđenoj odlukom Hrvatske gospodarske komore odnosno Hrvatske obrtničke komore u smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost.

U članku 34. Pravilnika propisano je da se rashodima po osnovi vrijednosnog usklađenja zaliha iz članka 10. Zakona smatraju gubici od vrijednosnog usklađenja zaliha u poreznom razdoblju u kojemu su zalihe utrošene, prodane, na drugi način otuđene ili uništene. To znači da se porezno priznaju samo realizirani gubici od smanjenja vrijednosti zaliha.

 

 

Redni broj 22: Svota vrijednosnog usklađenja financijske imovine koja nije porezno priznata

 

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos povećanja porezne osnovice utvrđen na način propisan u članku 10. Zakona i u članku 35. Pravilnika.

Prema članku 10. rashodi smanjenja vrijednosti zaliha i financijske imovine priznaju se u razdoblju u kojemu je imovina prodana ili na drugi način uporabljena.

U članku 35. Pravilnika propisano je da se nerealizirani dobici ili gubici od vrijednosnog usklađenja financijske imovine isključuju iz porezne osnovice u skladu s odredbom članka 6. stavkom 1. točkom 2. i članka 7. stavkom 1. točkom 1. Zakona, osim u slučaju iz članka 13. stavka 3. Pravilnika.

Ako se nerealizirani gubici iskazuju u računu dobiti i gubitka tada, tada se za njihov iznos povećava porezna osnovica.

Porezni obveznik dužan je voditi analitičku evidenciju svoje financijske imovine po vrsti ulaganja i njihovoj početnoj vrijednosti, te po svim realiziranim i nerealiziranim promjenama. Nije dopušteno kompenziranje povećanja i smanjenja za različite vrste ulaganja.

 

 

Redni broj 23: Svota troškova rezerviranja koja se porezno ne priznaje

 

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 11. Zakona i u članku 36. Pravilnika.

Porezna osnovica povećava se za rashode rezerviranja iznad svote propisane člankom 11. Zakona kojim je  propisano koja se rezerviranja porezno priznaju i koji uvjeti moraju biti ispunjeni.

Priznaju se kao rashod rezerviranja za rizik i troškove na temelju zakona ili drugog propisa i rezerviranja koja su uvjetovana ugovorima (rezerviranja za otpremnine, rezerviranja za troškove obnavljanja prirodnih bogatstava, rezerviranja za troškove u jamstvenim rokovima i rezerviranja za troškove po započetim sudskim sporovima).

Rezerviranja za troškove u jamstvenim rokovima jesu rezerviranja za troškove otklanjanja nedostataka u jamstvenim rokovima u visini utvrđenoj na temelju ugovora i prijašnjih iskustvenih spoznaja u svakoj od djelatnosti, ako ne postoji pravni temelj da se takvi izdaci naplate od treće osobe. Rezerviranja po toj osnovi ukidaju se u poreznom razdoblju u kojem istječu jamstveni rokovi.

Pod prijašnjim iskustvenim spoznajama razumijevaju se, uz iskustva poreznog obveznika i iskustva drugih u sličnim djelatnostima i sličnim uvjetima. Ako nema iskustvenih spoznaja tada se rashodi rezerviranja utvrđuju na temelju pretpostavljenih budućih troškova, ovisno o vrijednosti i rokovima danih jamstava.

Rezerviranjima za troškove po započetim sudskim sporovima, prema članku 11. stavku 2. Zakona, smatraju se rezerviranja za pokrenute sudske sporove protiv poreznog obveznika do petnaestog dana prije dana podnošenja porezne prijave, u visini utužene svote uvećane za pripadajuće troškove spora, osim kamata na utuženu svotu. Na odgovarajući način u rashode poreznog razdoblja priznaju se i rezerviranja po započetim, zakonski utvrđenim arbitražnim postupcima i postupcima mirenja. Rezerviranja po toj osnovi ukidaju se u poreznom razdoblju u kojem je donesena pravomoćna presuda, pravorijek arbitražnog izbranog suda ili nagodba u postupku mirenja.

 

 

Redni broj 24: Svota povećanja porezne osnovice za sve druge rashode koji nisu izravno u svezi s ostvarivanjem dobiti

 

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1. točci 13. Zakona i u članku 31. Pravilnika.

U članku 31. Pravilnika propisano je da se porezna osnovica povećava za sve druge rashode iz članka 7. stavka 1. točke 13. Zakona koji nisu izravno u svezi s ostvarivanjem dobiti i druge svote povećanja koje nisu bile uključene u poreznu osnovicu u prethodnim poreznim razdobljima.

To je opća odredba koja uvjetuje priznavanje rashoda nastalih u svezi s obavljanjem djelatnosti, odnosno rashoda potrebnih za ostvarivanje prihoda kao i porezno nepriznavanje rashoda za koje ne postoje vjerodostojne isprave.

 

 

Redni broj 25: Povećanje dobiti za ostale prihode

 

Na ovom rednom broju iskazuju se:

-         povećanja dobiti ili smanjenja gubitka za prihode koji nisu iskazani u računovodstvenoj dobiti, a uključuju se u poreznu osnovicu

-         prihodi ili dobit ostvareni od poslovnih jedinica u inozemstvu

-         povećanja porezne osnovice od revalorizacijske pričuve koja se koristi kao kapital.

 

 

Redni broj 26: UKUPNA SVOTA POVEĆANJA DOBITI ILI SMANJENJA GUBITKA

 

Na ovom rednom broju iskazuje se ukupni iznos od rednog broja 5 do rednog broja 25 za koji se povećava dobit ili smanjuje gubitak.

 

 

III. SMANJENJE DOBITI / POVEĆANJE GUBITKA

 

 

Redni broj 27: Prihodi od dividendi i udjela u dobiti

 

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 6. stavku 1. točci 1. Zakona i u članku 12. Pravilnika.

Prema navedenim odredbama porezna osnovica smanjuje se za prihode od dividendi i udjela u dobiti, pod kojima se razumijevaju primljene dividende i udjeli u dobiti na temelju udjela u kapitalu poduzetnika.

Pod prihodima od dividendi i udjela u dobiti razumijevaju se primljene ili obračunane svote dividendi i udjeli u dobiti na temelju udjela u kapitalu, koje su kao prihod iskazane u dobiti poreznog obveznika, upisane na rednom broju 3 (dobit) ili 4 (gubitak) Obrasca PD.

 

 

Redni broj 28: Prihodi od nerealiziranih dobitaka

 

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos nerealiziranih dobitaka koji se ne oporezuju, jer se oporezuju samo realizirani dobici, prema članku 6. stavku 1. točci 2. Zakona i prema članku 13. Pravilnika.

Ako se nerealizirani dobici iskazuju kao prihod u računu dobiti i gubitka tada se s njima postupa kao da su realizirani. To znači da porezni obveznik koji je u Računu dobiti i gubitka iskazao prihode od nerealiziranih dobitka, ne može smanjiti poreznu osnovicu.

Realiziranim dobitkom razumijeva se ostvarena vrijednost iznad troška stjecanja ili vrijednosno usklađenje troška stjecanja, odnosno revaloriziranog troška stjecanja. Dobici od prodaje vlastitih dionica i udjela ne oporezuju se.

 

 

Redni broj 29: Prihodi od naplaćenih otpisanih potraživanja

 

Na ovom rednom broju iskazuju se prihodi od otpisanih potraživanja koja nisu bila porezno priznati rashod, prema članku 6. stavku 1. točci 3. Zakona.

To su prihodi na koje je u prethodnim razdobljima plaćen porez na dobit.

 

 

Redni broj 30: Ostali rashodi prethodnih razdoblja

 

Na ovom rednom broju iskazuju se iznos utvrđen na način propisan člankom 6. stavkom 2. Zakona i člankom 20. Pravilnika.

Rashodima ranijih godina za koje se može smanjiti porezna osnovica, smatraju se uvjetno nepriznati rashodi koji su bili uključeni u poreznu osnovicu u prethodnim razdobljima, a za koje su u tekućem obračunskom razdoblju ispunjeni uvjeti za njihovo priznavanje. Porezna osnovica može se umanjiti za takve rashode u poreznom razdoblju u kojemu su ispunjeni uvjeti propisani za porezno priznavanje.

 

 

Redni broj 31: Smanjenje dobiti za ostale prihode

 

Na ovom rednom broju iskazuju se:

-         prihodi koji nisu iskazani u računovodstvenoj dobiti a uključuju se u poreznu osnovicu, ili su kao porezno nepriznati rashodi bili uključeni u poreznu osnovicu

-         druga povećanja prihoda i kapitala koja su bila oporeziva.

 

 

Redni broj 32: Trošak amortizacije iz prethodnih razdoblja

 

Na ovom rednom broju upisuje se podatak o iznosu amortizacije koja nije bila porezno priznata zbog odstupanja od metode i propisanih amortizacijskih stopa.

Prema odredbama članka 6. stavka 1. točke 4. Zakona porezna osnovica smanjuje se za svotu amortizacije koja nije bila porezno priznata u ranijim razdobljima do vrijednosti propisane u članku 12. Zakona.

 

 

Redni broj 33: UKUPNI IZNOS POREZNIH OLAKŠICA

 

Na ovom rednom broju iskazuje se ukupni iznos poreznih olakšica za plaće i doprinose na plaću novih zaposlenika, za troškove istraživanja i razvoja i za troškove školovanja i stručnog usavršavanje zaposlenika prema članku 6. stavku 1. točkama 5., 6. i 7. Zakona (redni broj 33.1. + redni broj 33.2. + redni broj 33.3.).

 

Redni broj 33.1: Troškovi plaća novih zaposlenika  

 

U skladu sa člankom 6. stavkom 1. točkom 5. Zakona porezna osnovica se umanjuje za svotu plaća i doprinosa na plaću novih zaposlenika za razdoblje za koje se utvrđuje porez, a koja je isplaćena do dana podnošenja porezne prijave.

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos troškova plaća novih zaposlenika.

U skladu sa člankom 14. stavkom 5. Pravilnika ako porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja sklopi ugovor o radu s novim zaposlenicima i u istom poreznom razdoblju raskine ugovor o radu s određenim brojem zaposlenika, porezna osnovica umanjuje se za razliku između obračunanih i isplaćenih plaća novim zaposlenicima i obračunanih plaća koje bi od dana raskida ugovora o radu do kraja istoga poreznog razdoblja primili zaposlenici s kojima je raskinut ugovor o radu.

Novim se zaposlenicima smatraju zaposlenici s kojima je sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a zaposlenje kod poreznog obveznika uslijedilo je najmanje nakon jednomjesečne prijave na Zavod za zapošljavanje i trajanja probnog rada, ako je ugovoren, prema odredbi članka 14. stavka 2. Pravilnika.

Novim zaposlenicima smatraju se i osobe zaposlene nakon odustanka od korištenja prava na mirovinu ili osobe koje se prvi put zapošljavaju, kao i osobe zaposlene na određeno vrijeme kao pripravnici, vježbenici i stažisti.

Novim zaposlenicima smatraju se i zaposlenici s kojima je prije zaključenja ugovora na neodređeno vrijeme bio zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme radi provjere sposobnosti (probni rok). U tom slučaju porezni obveznik pravo na povlasticu za novozaposlene ostvaruje od dana zaključivanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme.

Novim zaposlenicima smatraju se i zaposlenici na neodređeno nepuno radno vrijeme.

Pravo na smanjenje porezne osnovice za iznos plaća i doprinosa na plaću novoga zaposlenika porezni obveznik može koristiti godinu dana od dana zaposlenja novoga zaposlenika.

Iznimno, porezni obveznik može pravo na dodatno smanjenje porezne osnovice za isplaćene plaće i doprinose na plaću novih zaposlenika koji su osobe s invaliditetom, koristiti tri godine računajući od dana njihova zaposlenja.

Osobama s invaliditetom smatraju se osobe određene člankom 36. stavkom 8. Zakona o porezu na dohodak odnosno osobama s invaliditetom smatraju se fizičke osobe kojima je rješenje donesenim prema propisima o mirovinskom osiguranju, zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, socijalnoj skrbi, odgoju i obrazovanju, te prema drugim posebnim propisima utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje.

Ako porezni obveznik zaposli osobe kojima je prestao radni odnos zbog stečaja ili likvidacije, tada može ostvariti pravo na olakšicu za novozaposlene, iako te osobe nisu bile prijavljene na Zavod za zapošljavanje ili su bile prijavljene manje od mjesec dana. Ako je porezni obveznik koristio pravo na olakšicu za nove zaposlenike koji su bili zaposleni na određeno vrijeme kao pripravnici, vježbenici i stažisti, za koje je slijedilo zaposlenje na neodređeno vrijeme, tada se danom početka korištenja porezne olakšice smatra dan zaposlenja na određeno vrijeme.

Pod raskidom ugovora o radu smatra se svaki raskid ugovora bez obzira na razloge (redovni otkaz zaposlenika, izvanredni otkaz poslodavca, sporazumni raskid ugovora o radu, odlazak u mirovinu i drugi razlozi prema propisima o radu), no ne smatra se raskidom ugovora sa zaposlenicima raskid ugovora o radu zaključen na određeno vrijeme s pripravnicima, vježbenicima i stažistima, odlazak na služenje vojnog roka i smrt zaposlenika.

Prema članku 14. stavku 12. Pravilnika, iznos olakšice za koju se smanjuje porezna osnovica izračunava se kao razlika između iznosa isplaćenih plaća novim zaposlenicima u poreznom razdoblju smanjena za iznos utvrđen na način propisan stavkom 5. istog članka Pravilnika.

Člankom 14. stavkom 13. Pravilnika, plaćom koju bi primili zaposlenici s kojima je raskinut ugovor o radu iz stavka 2. istog članka Pravilnika, razumijeva se iznos zadnje mjesečne isplaćene plaće (bruto), te doprinosa na plaću. Ako je zadnja plaća isplaćena za razdoblje kraće od mjeseca dana, tada se uzima iznos koji je razmjeran mjesečnoj plaći.

 

Redni broj 33.2: Troškovi istraživanja i razvoja

 

U skladu sa člankom 6. stavkom 1. točkom 6. Zakona porezna osnovica se umanjuje za svotu troškova nastalih za istraživanje i razvoj.

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos troškova istraživanja i razvoja.

Istraživanjem se smatra izvorno i planirano ispitivanje poduzeto za stjecanje novih znanstvenih i tehničkih spoznaja i razumijevanja, a uključuje temeljno istraživanje i primijenjeno istraživanje, prema članku 6. stavku 1. točci 6. Zakona.

Temeljnim istraživanjem smatra se teorijski ili pokusni rad poduzet radi stjecanja novih znanja bez konkretne praktične primjene, a primijenjenim istraživanjem teorijski ili pokusni rad poduzet radi stjecanja novih znanja i usmjeren na ostvarivanje praktičnog cilja.

Razvojem se smatra sustavni rad koji se temelji na rezultatima znanstvenog istraživanja i praktičnog iskustva, usmjeren stvaranju novih materijala, proizvoda i sustava, te uvođenju novih procesa, sustava i usluga ili znatnom poboljšanju postojećih.

Što se sve smatra troškovima istraživanja i razvoja, a što ispravama o nastalim troškovima istraživanja i razvoja propisano je člancima 15. do 18. Pravilnika.

 

Redni broj 33.3: Troškovi školovanja i stručnog usavršavanje

 

U skladu sa člankom 6. stavkom 1. točkom 7. Zakona porezna osnovica se umanjuje za svotu troškova nastalih za istraživanje i razvoj.

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos troškova školovanja i stručnog usavršavanja zaposlenika utvrđenog prema odredbama članka 6. stavka 1. točke 7. Zakona, te članka 19. Pravilnika

U navedene troškove spadaju sljedeći troškovi:

1. troškovi školovanja na osnovnim, srednjim, višim i visokim školama i fakultetima te svim drugim obrazovnim institucijama u tuzemstvu i inozemstvu, na kojima se stječe stupanj obrazovanja, uključujući poslijediplomske studije i doktorske studije
2. troškovi stručnog usavršavanja za polaznike seminara, tečajeva i kongresa, troškovi specijalizacija i drugih oblika usavršavanja, u tuzemstvu i inozemstvu, zaračunate od pravnih i fizičkih osoba ovlaštenih ili registriranih za obavljanje tih djelatnosti
3. troškovi stručne literature (knjige, časopisi) u papirnatom ili elektroničkom obliku. Javna glasila tijela državne uprave, tijela područne (regionalne) samouprave, tijela lokalne samouprave i institucija u njihovu vlasništvu ne smatraju se stručnom literaturom.

Ako se školovanje i stručno usavršavanje obavlja izvan mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta zaposlenika, u troškove školovanja uključuju se i troškovi prijevoza i smještaja do visine stvarno nastalih troškova te dnevnice, i to na način propisan u propisima o oporezivanju dohotka, ako su poslovno uvjetovani.

Troškovi školovanja i stručnog usavršavanja odnose se samo na zaposlenike i moraju biti u svezi s djelatnošću poreznog obveznika uz uvjet da porezni obveznik ima u internom aktu sistematizirano radno mjesto za koje se plaća postizanje odgovarajuće kvalifikacije ili stručnosti.

Treninzi i stručni sastanci u koncernima i grupama povezanih osoba smatraju se internim školovanjem i stručnim usavršavanjem, stoga se ne smatraju troškovima za koje se smanjuje porezna osnovica.

 

 

Redni broj 34: Iznos smanjenja dobiti zbog promjene metode utvrđivanja porezne osnovice

 

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 16. Zakona i u članku 41. Pravilnika.

U članku 41. Pravilnika propisan je postupak pri prijelazu obveznika poreza na dohodak na porez na dobit, koji treba obaviti pri sastavljanju prve prijave poreza na dobit. Obveznik poreza na dohodak koji postaje obveznikom poreza na dobit dužan je na dan 01. siječnja kalendarske godine za koju utvrđuje porez na dobit sastaviti početnu bilancu i nastaviti voditi poslovne knjige prema Zakonu o računovodstvu (Narodne novine broj 146/05).

Na kraju prvoga poreznog razdoblja za koje utvrđuje osnovicu poreza na dobit, utvrđena dobit uvećava se (+) i umanjuje se (-) za u nastavku navedene pozicije iz početne bilance.

Na ovom rednom broju podatak upisuje fizička osoba koja je od poreznog obveznika poreza na dohodak postala obveznik porez na dobit, za ispravak porezne osnovice utvrđen prema članku 16. Zakona i prema članku 41. Pravilnika, za stavke koje su bile uključene u poreznu osnovicu poreza na dohodak odnosno za stavke koje umanjuju osnovicu poreza na dobit:

-        obveze prema dobavljačima za robu i usluge

-        obveze za primljene predujmove od kupaca za robu i usluge (bez poreza na dodanu vrijednost)

-        pasivna vremenska razgraničenja

-        dugoročna rezerviranja

-        obveze za porez na promet i istovrsne poreze

Napominjemo da je Središnji ured Porezne uprave donio Uputu o postupanju pri promjeni metode utvrđivanja porezne osnovice – prijelaz s obveznika poreza na dohodak na porez na dobit Klasa: 410-10/05-01/72, Ur.broj: 513-07-21-01/05-1 od 15. prosinca 2005. godine.

 

 

Redni broj 35: UKUPNA SVOTA SMANJENJA DOBITI ILI POVEĆANJA GUBITKA

 

Na ovom rednom broju iskazuje se ukupni iznos od rednog broja 27 do rednog broja 34 za koji se smanjuje dobit ili povećava gubitak.

 

 

IV. POREZNA OSNOVICA

 

 

Redni broj 36: Dobit / gubitak nakon povećanja i smanjenja

 

Na ovom rednom broju iskazuje se podatak o poreznoj dobiti ili poreznom gubitku nakon što su podaci s rednih brojeva 3 i/ili 4 povećani i/ili smanjeni.

Porezna dobit dobije se tako da se rednom broju 3 pribroji redni broj 26 i oduzme redni broj 35 (redni broj 3 + redni broj 26 – redni broj 35). Ako je predznak pozitivan, postoji porezna dobit.

Porezna dobit postoji i ako se dobije svota s pozitivnim predznakom nakon što se računovodstveni gubitak s rednog broja 4 smanji za redni broj 26 i poveća za redni broj 35 (redni broj 4 – redni broj 26 + redni broj 35).

 

 

Redni broj 37: Preneseni gubitak

 

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos poreznog gubitka utvrđenog u skladu s odredbama članka 17. Zakona i članka 38. Pravilnika.

Ako se u postupku utvrđivanja porezne osnovice utvrdi negativna osnovica, porezni obveznik ima porezni gubitak koji se prenosi i nadoknađuje umanjivanjem porezne osnovice u sljedećih pet godina, ako Zakon ne odredi drugačije.

Pravo na smanjenje porezne osnovice prema članku 17. stavku 2. Zakona može se prenositi i nadoknaditi tijekom pet godina nakon godine u kojoj je gubitak utvrđen.

Dobit ostvarena u poreznom razdoblju, prvenstveno se koristi za pokriće prenesenih gubitaka iz prethodnih razdoblja i to tako da se pokrivaju gubici onim redoslijedom kojim su ostvareni odnosno porezna osnovica se smanjuje najprije za gubitke starijega datuma.

U poreznoj prijavi poreza na dobit za 2006. godinu najstariji gubitak koji je moguće prenijeti je porezni gubitak za 2001. godinu.

Ako se prenosi pravo za nadoknadu gubitka pri spajanjima, pripajanjima i podjelama na pravne slijednike tijekom poreznog razdoblja, pravo na prijenos gubitka počinje teći istekom razdoblja u kojemu je pravni slijednik stekao pravo na prijenos gubitka.

Pri smanjenju porezne osnovice zbog gubitka iz prethodnih porezni razdoblja, porezna se osnovica smanjuje najprije za gubitke starijega datuma.

U slučaju statusnih promjena, neiskorišteno pravo do pet godina prenosi se na pravnog slijednika. Ako je statusna promjena tijekom poreznog razdoblja, pravni prednik utvrđuje prijenos poreznog gubitka kao da se radi o kraju godine, a pravni slijednik ima pravo na prijenos poreznoga gubitka pravnog prednika kao da se radi o prijenosu poreznoga gubitka iz prethodne godine.

Ako u razdoblju prava na prijenos gubitka porezni obveznik promijeni porezno razdoblje, a prijelazno razdoblje do novog razdoblja kraće je od šest mjeseci, tada se novo i prijelazno razdoblje računa kao jedna godina.

Ukoliko porezni obveznik iskazuje iznos prenesenog gubitka na rednom broju 37 Obrasca PD, tada je dužan, između ostalog, priložiti i pregled neiskorištenih poreznih gubitaka po godinama, uz Obrazac PD koji predaje neposredno u ispostavi Porezne uprave ili preporučeno poštom.

Prema mišljenju Središnjeg ureda Porezne uprave Klasa: 410-10/06-01/37, Ur.broj: 513-07-21-01/06-2 od 14. srpnja 2006. godine, dobit ostvarena u poreznom razdoblju, prvenstveno se koristi za pokriće prenesenih gubitaka iz prethodnih razdoblja i to tako da se pokrivaju gubici onim redoslijedom kojim su ostvareni odnosno porezna osnovica se smanjuje najprije za gubitke starijega datuma.

 

Primjer A:

 

Porezni obveznik ostvario je kroz pet razdoblja oporezivanja sljedeće rezultate:

0. godina 2001. godina gubitak - 4.500,00

1 . godina 2002 . godina gubitak - 2.000,00

2. godina 2003. godina dobit -1.000,00

3. godina 2004. godina dobit 2.000,00

4. godina 2005. godina dobit 500,00

5. godina 2006. godina dobit 1.000,00

 

U 2001. godini ostvaren je gubitak od 4.500,00 kn. Porezni gubitak prenesen u 2001. iz ranijih razdoblja ne može se prenositi.

U ovom primjeru, u porezno razdoblje 2007. može se prenijeti samo 3.000,00 kuna gubitka, dok se 2.000,00 gubitka iz 2001. godine ne može prenositi dalje, u 2007. godinu.

 

 

Primjer B:

 

Porezni obveznik „α - β - γ“ d.o.o. ostvario je tekući gubitak u 1999. godini u iznosu od 100.000,00 kuna, a u 2000. godini u iznosu do 40.000,00 kuna. U 2001. godini, porezni obveznik je ostvario dobit u iznosu od 15.000,00 kuna, a u 2002. godini u iznosu od 7.000,00 kuna. U 2003. godini, porezni obveznik je ostvario tekući gubitak u iznosu od 10.000,00 kuna, u 2004. godini tekući gubitak u iznos od 5.000,00 kuna, dok je u 2005. godini ostvario dobit u iznosu od 23.000,00 kuna. Porezni obveznik je u 2006. godini ostvario dobit u iznosu od 35.000,00 kuna.

 

Pregled poreznih gubitaka po godinama:

 

	1999	2000	2001	2002	2003	2004	2005	2006
Preneseni gubitak	-	100.000	140.000	125.000	118.000	128.000	50.000	33.000
Dobit u posl, godini	-	-	15.000	7.000	-	5.000	-	35.000
Gubitak u posl. godini	100.000	40.000	-	-	10.000	-	23.000	-
Prijenos gubitka u naredno porezno razdoblje	100.000	140.000	125.000	118.000	128.000	50.000	33.000	0,00

 

Iz primjera B proizlazi:

-         u prijavi poreza na dobit za 2001. godinu, iskazana dobit dostatna je za pokrivanje dijela gubitka iz 1999. godine u iznosu od 15.000,00 kuna. Ostatak nepokrivenog gubitka iz 1999. godine u iznosu od 85.000,00 kuna i nepokriveni gubitak iz 2000. godine u iznosu od 40.000,00 kuna prenose se u 2002. godinu.

100.000,00 – 15.000,00 = 85.000,00

85.000,00 + 40.000,00 = 125.000,00

-         u prijavi poreza na dobit za 2002. godinu, iskazana dobit dostatna je za pokrivanje dijela gubitka iz 1999. godine u iznosu od 7.000,00 kuna. Ostatak nepokrivenog gubitka iz 1999. godine u iznos od 78.000,00 kuna i nepokriveni gubitak iz 2000. godine u iznosu od 40.000,00 kuna prenose se u 2003. godinu

85.000,00 – 7.000,00 = 78.000,00

78.000,00 + 40.000,00 = 118.000,00

-         u prijavi poreza na dobit za 2003. godinu, iskazan je gubitak za tekući godinu u iznosu od 10.000,00 kuna i preneseni gubitak iz 2002. godine u iznosu od 118.000,00 kuna, stoga se u prijavi poreza na dobit za 2004. godinu može iskazati ukupni preneseni gubitak u iznosu od 128.000,00 kuna.

-         u prijavi poreza na dobit za 2004. godinu, iskazana dobit u iznosu od 5.000,00 kuna dostatna je za pokrivanje dijela gubitka iz 1999. godine. Međutim, gubitak iz 1999. godine ne može se više prenositi u 2005. godinu, stoga se u prijavu poreza na dobit za 2005. godinu prenosi nepokriveni gubitak iz 2000. godine u iznosu od 40.000,00 kuna i nepokriveni gubitak iz 2001. godine u iznosu od 10.000,00 kuna.

40.000,00 + 10.000,00 = 50.000,00

-         u prijavi poreza na dobit za 2005. godinu, iskazan je gubitak za tekuću godinu u iznosu od 23.000,00 kuna. Međutim, nepokriveni gubitak iz 2000. godine u iznosu od 40.000,00 kuna ne može se više prenositi u 2006. godinu, stoga se u prijavu poreza na dobit za 2006. godinu prenosi nepokriveni gubitak iz 2001. godine u iznosu od 10.000,00 kuna i gubitak iz 2005. godine u iznosu od 23.000,00 kuna.

10.000,00 + 23.000,00 = 33.000,00

-         Iskazana dobit u prijavi poreza na dobit za 2006. godinu u iznosu od 35.000,00 dostatna je za pokrivanje prenesenog gubitka iz 2003. godine u cijelosti, te prenesenog gubitka iz 2005. godine u cijelosti.

-         U prijavi poreza na dobit za 2007. godinu porezni obveznik neće iskazivati preneseni gubitak na rednom broju 37. Obrasca PD.

Na rednom broju 37. Obrasca PD za 2006. godinu – preneseni gubitak, porezni obveznik iskazat će iznos od 33.000,00 kuna

 

 

Prijenos gubitka pri statusnim primjenama

 

Prema odredbama članka 17. Zakona i članka 38. Pravilnika, neiskorišteno pravo na smanjenje porezne osnovice temeljem gubitka do pet godina, u slučaju statusnih promjena iz članka 19. Zakona, prenosi se na pravnog slijednika.

U slučaju statusnih promjena tijekom poreznog razdoblja, pravni prednik utvrđuje prijenos poreznog gubitka kao da se radi o kraju godine, a pravni slijednik ima pravo na prijenos poreznoga gubitka pravnog prednika kao da se radi o prijenosu poreznoga gubitka iz prethodne godine.

 

 

Na primjer, društvo A pripojilo se društvu 8 s danom 1. listopada 2006. Društvo A sastavilo je poreznu prijavu za razdoblje od 1.siječnja do 30. rujana 2006. i iskazalo porezni gubitak u iznosu od 8.000,00 kuna. Društvo B, pravni slijednik društva A sastavilo je prijavu poreza na dobit za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2006. u kojoj je umanjilo poreznu osnovicu za 3.000,00 kuna preuzetog gubitka, a ostatak od 5.000,00 prenosi u slijedeće porezno razdoblje. Smatra se da je društvu B prva godina prava na prijenos gubitka 2006. te razliku od 5.000,00 kuna može prenositi još četiri godine.

 

 

Redni broj 38: POREZNA OSNOVICA

 

Na ovom rednom broju iskazuje se porezna osnovica koja se dobije tako da se redni broj 36 smanji za redni broj 37, a rezultat ima pozitivan predznak (redni broj 36 – redni broj 37).

 

 

V. POREZNI GUBITAK

 

 

Redni broj 39: Dobit / gubitak nakon povećanja i smanjenja

 

Ovaj redni broj može imati pozitivan predznak - porezna dobit.

Na ovom rednom broju iskazuje se podatak ako postoji porezni gubitak te ako je preneseni gubitak na rednom broju 40 veći od porezne osnovice nakon povećanja i smanjenja (redni broj 3 + redni broj 26 – redni broj 35 ili redni broj 4 – redni broj 26 + redni broj 35).

 

 

Redni broj 40: Preneseni gubitak

 

Na ovom rednom broju iskazuje se preneseni gubitak prema članku 17. koji se utvrđuje na isti način kao i preneseni gubitak na rednom broju 37. Obrasca PD.

 

 

Redni broj 41: Porezni gubitak za prijenos

 

Porezni gubitak za prijenos postoji ako redni broj 39 ima negativan predznak te ako ima pozitivan predznak, ali je manji od rednog broja 40 (redni broj 39 – redni broj 40).

 

 

VI. POREZNA OBVEZA

 

 

Redni broj 42: Porezna osnovica

 

Porezna osnovica - iskazuje se podatak s rednog broja 38.

 

 

Redni broj 43: Porezna stopa

 

Prema odredbama članka 28. Zakona porez na dobit plaća se po stopi 20% na utvrđenu poreznu osnovicu.

 

 

Redni broj 44: Porezna obveza

 

Porezna obveza dobije se kada se redni broj 42. pomnoži sa stopom na rednom broju 43. (redni broj 42 * redni broj 43).

 

 

VII. POREZNE OLAKŠICE, OSLOBOĐENJA I POTICAJI

 

 

Redni broj 45: Ukupne olakšice i oslobođenja za porezne obveznike na područjima posebne državne skrbi

 

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos ukupnih olakšica i oslobođenja poreznih obveznika s područja posebne državne skrbi (redni broj 45.1. + redni broj 45.2. + redni broj 45.3.).

Na ovom rednom broju iskazuje se ukupni iznos za koji se umanjuje porezna obveza poreznim obveznicima s područja posebne državne skrbi prema članku 13.a. Zakona o područjima posebne državne skrbi (Narodne novine broj 44/96 do 90/05) koji se primjenjuje od 02. kolovoza 2005. godine.

Odredbe članka 13.a. Zakona o područjima posebne državne skrbi, istovjetne su s brisanim odredbama članka 21. Zakona o porezu na dobit (odredbe članka 21. Zakona o porezu na dobit brisane su člankom 1. Zakona o izmjenama Zakona o porezu na dobit - Narodne novine broj 90/05), što znači da je isti obuhvat olakšica i oslobođenja za porezne obveznike na područjima od posebne državne skrbi.

To znači da u iznos olakšica treba uključiti svotu koja proistječe iz poslovanja za ukupno porezno razdoblje, neovisno o činjenici što su odredbe o olakšicama i oslobođenju propisane Zakonom o područjima posebne državne skrbi, a ne Zakonom o porezu na dobit.

Ako porezni obveznik obavlja djelatnost isključivo na području posebne državne skrbi, tada se u obračuna olakšice ili oslobođenja uzima ukupno ostvarena dobit.

Ako porezni obveznik obavlja djelatnost i izvan područja posebne državne skrbi, tada se u obračun oslobođenja ili olakšice uzima dio dobiti ostvaren samo na području posebne državne skrbi.

Ako porezni obveznik koji obavlja djelatnost na području posebne državne skrbi ostvari gubitak, tada nema temelja za korištenje porezne olakšice ili oslobođenja, jer je propisano pravo na umanjenje porezne obveze ako obveza postoji. Ako obveze nema, nema niti njenog umanjenja.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos iskazane porezne osnovice na rednom broju 42. ili da se na iznos iskazane porezne obveze na rednom broju 44. primjeni propisana stopa oslobođenja.

Iznos na ovom rednom broju kao i iznosi na pojedinim rednim brojevima (redni broj 45.1., redni broj 45.2. i redni broj 45.3.) ne mogu biti veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44.

U slučaju da je iznos ukupnih olakšica i oslobođenja iskazanih na ovom rednom broju veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44, tada porezni obveznik sam odlučuje i u prijavu poreza na dobit unosi iznose olakšica i oslobođenja koje želi koristiti, a koje su njemu u korist.

Porezne olakšice ne mogu se ostvariti ako porezni obveznik iskazuje porezni gubitak na rednom broju 39. i rednom broju 41.

Ako porezni obveznik koristi kumulirane porezne olakšice propisane za područja posebne državne skrbi i olakšice u svrhu profesionalne rehabilitacije i zapošljavanje invalida, iznos olakšice iskazuje samo na jednom rednom broju: ili na rednom broju 45 ili  na rednom broju 50.

Iznos olakšica ne može biti veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44., a neiskorišteni dio olakšica ne može se prenositi u naredna razdoblja.

 

Redni broj 45.1.: Područje prve skupine

 

Na ovom rednom broju iskazuje podatak porezni obveznici s područja prve skupine koji su oslobođeni od plaćanja poreza na dobit prema članku 13.a. stavku 1. točci 1. Zakona o područjima posebne državne skrbi, uz uvjet da zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i boravište na području posebne državne skrbi najmanje devet mjeseci.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit od obavljanja djelatnosti na navedenom području primijeni propisana stopa poreza na dobit 20% i dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.

 

Redni broj 45.2.: Područje druge skupine

 

Na ovom rednom broju iskazuju podatak porezni obveznici s područja druge skupine koji plaćaju se porez na dobit po stopi 5%, prema članku 13.a. stavku 1. točci 2. Zakona o područjima posebne državne skrbi, što je 25% od propisane stope poreza na dobit, uz uvjet da zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i boravište na području posebne državne skrbi najmanje devet mjeseci.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti na navedenom području primijeni stopa 15% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj.

 

Redni broj 45.3.: Područje treće skupine

 

Na ovom rednom broju iskazuju podatak porezni obveznici s područja treće skupine koji plaćaju porez na dobit po stopi 15%, prema članku 13.a. stavku 1. točci 3. Zakona o područjima posebne državne skrbi, što je 75% od propisane stope poreza na dobit, uz uvjet da zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i boravište na području posebne državne skrbi najmanje devet mjeseci.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti na navedenom području primijeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj.

 

 

Redni broj 46: Oslobođenja za porezne obveznike na području Grada Vukovara

 

Na ovom rednom broju upisuju podatak porezni obveznici s područja Grada Vukovara koji su oslobođeni plaćanja poreza na dobit deset godina u skladu s odredbama  članka 30.a. Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara (Narodne novine 44/01 i 90/05), koji se primjenjuje od 02. kolovoza 2005. godine, uz uvjet da zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i boravište na području Grada Vukovara ili brdsko – planinskom području ili području posebne državne skrbi najmanje devet mjeseci.

Odredbe članka 30.a. Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara, istovjetne su s brisanim odredbama članka 22. Zakona o porezu na dobit (odredbe članka 22. Zakona o porezu na dobit brisane su člankom 1. Zakona o izmjenama Zakona o porezu na dobit - Narodne novine broj 90/05), što znači da je isti obuhvat oslobođenja za porezne obveznike na području Grada Vukovara.

To znači da u iznos oslobođenja treba uključiti svotu koja proistječe iz poslovanja za ukupno porezno razdoblje, neovisno o činjenici što su odredbe o oslobođenju propisane u Zakonu o obnovi i razvoju Grada Vukovara, a ne u Zakonu o porezu na dobit.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit od obavljanja djelatnosti na navedenom području primijeni propisana stopa poreza na dobit 20% i dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.

Dobiveni iznos ne može biti veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44.

Ako porezni obveznik koristi kumulirane porezne olakšice propisane za područje Grada Vukovara i olakšice u svrhu profesionalne rehabilitacije i zapošljavanje invalida, iznos olakšice iskazuje samo na jednom rednom broju: ili na rednom broju 46 ili na rednom broju 50.

Iznos oslobođenja ne može biti veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44., a neiskorišteni dio olakšica ne može se prenositi u naredna razdoblja.

Ako porezni obveznik obavlja djelatnost isključivo na području Grada Vukovara, tada se u obračun oslobođenja uzima ukupno ostvarena dobit.

Ako porezni obveznik obavlja djelatnost i izvan područja Grada Vukovara, tada se u obračun oslobođenja uzima dio dobiti ostvaren samo na području Grada Vukovara.

 

 

Redni broj 47: Olakšice za porezne obveznike na brdsko - planinskim područjima

 

Na ovom rednom broju iskazuje se podatak o olakšicama za porezne obveznike na brdsko -planinskim područjima koji plaćaju porez na dobit po stopi 15%, što je 75 % od propisane stope poreza na dobit prema članku 7.b. Zakona o brdsko - planinskim područjima (Narodne novine broj 12/02, 32/02, 117/03, 42/05 i 90/05), a koji se primjenjuje od 02. kolovoza 2005. godine, uz uvjet da zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i boravište na brdsko – planinskom području ili području posebne državne skrbi najmanje devet mjeseci.

Odredbe članka 7.b. Zakona o brdsko - planinskim područjima, istovjetne su s brisanim odredbama članka 23. Zakona o porezu na dobit (odredbe članka 23. Zakona o porezu na dobit brisane su člankom 1. Zakona o izmjenama Zakona o porezu na dobit - Narodne novine broj 90/05), što znači da je isti obuhvat olakšice za porezne obveznike na brdsko - planinskim područjima.

To znači da u iznos olakšice treba uključiti svotu koja proistječe iz poslovanja za ukupno porezno razdoblje, neovisno o činjenici što su odredbe o olakšici propisane u Zakonu o brdsko – planinskom području, a ne u Zakonu o porezu na dobit.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti na navedenom području primijeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj. Dobiveni iznos ne može biti veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44.

Ako porezni obveznik koristi kumulirane porezne olakšice propisane za brdsko - planinska područja i olakšice u svrhu profesionalne rehabilitacije i zapošljavanje invalida, iznos olakšice iskazuje samo na jednom rednom broju: ili na rednom broju 47 ili na rednom broju 50.

Iznos olakšica ne može biti veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44., a neiskorišteni dio olakšica ne može se prenositi u naredna razdoblja.

Ako porezni obveznik obavlja djelatnost isključivo na brdsko - planinskom području, tada se u obračuna olakšice uzima ukupno ostvarena dobit.

Ako porezni obveznik obavlja djelatnost i izvan brdsko - planinskog područja, tada se u obračun olakšice uzima dio dobiti ostvaren samo na brdsko - planinskom području.

Ako porezni obveznik koji obavlja djelatnost na brdsko - planinskom području, ostvari gubitak, tada nema temelja za korištenje porezne olakšice.

 

 

Redni broj 48: Ukupne olakšice i oslobođenja za porezne obveznike u slobodnim zonama

 

Na ovom rednom broju upisuje se iznos za koji se umanjuje porezna obveza za porezne obveznike koji djelatnost obavljaju u slobodnim zonama prema članku 36. stavcima 1., 2. i 5. Zakona slobodnim zonama (Narodne novine broj 44/96 i 92/05), a koji se primjenjuje od 04. kolovoza 2005. godine (redni broj 48.1. + redni broj 48.2. + redni broj 48.3.).

Odredbe članka 36. stavaka 1., 2. i 5. Zakona slobodnim zonama, istovjetne su s brisanim odredbama članka 24. Zakona o porezu na dobit (odredbe članka 24. Zakona o porezu na dobit brisane su člankom 1. Zakona o izmjenama Zakona o porezu na dobit - Narodne novine broj 90/05), što znači da je isti obuhvat olakšice i oslobođenja za korisnike slobodnih zona.

To znači da u iznos olakšice i oslobođenja treba uključiti svotu koja proistječe iz poslovanja za ukupno porezno razdoblje, neovisno o činjenici što su odredbe o olakšici i oslobođenjima propisane u Zakonu o slobodnim zonama, a ne u Zakonu o porezu na dobit.

Dobiven iznos na ovom rednom broju ne može biti veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44.

U slučaju da je iznos ukupnih olakšica i oslobođenja iskazanih na ovom rednom broju veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44, tada porezni obveznik sam odlučuje i u prijavu poreza na dobit unosi iznose olakšica i oslobođenja koje želi koristiti, a koje su njemu u korist.

Ako porezni obveznik koristi kumulirane porezne olakšice kao nositelj poticanja ulaganja i kao korisnik slobodne zone, iznos olakšice iskazuje samo na jednom rednom broju: ili na rednom broju 48 ili na rednom broju 49.

Iznos olakšice ne može biti veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44., a neiskorišteni dio olakšice  ne može se prenositi u naredna razdoblja.

 

Redni broj 48.1.: Svota olakšice za korisnike slobodne zone iz članka 36. stavka 1. Zakona o slobodnim zonama

 

Na ovom rednom broju upisuje se podatak o iznosu olakšice za korisnike slobodne zone iz članka 36. stavka 1. Zakona o slobodnim zonama, koji plaćaju porez na dobit u visini 50% od propisane stope poreza na dobit odnosno po stopi od 10%.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti na navedenom području primijeni stopa 10% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj.

 

Redni broj 48.2.: Svota oslobođenja za korisnike slobodne zone iz članka 36. stavka 2. Zakona o slobodnim zonama

 

Na ovom rednom broju upisuje se podatak o iznosu oslobođenja za korisnike slobodne zone koji sudjeluju u izgradnji infrastrukturnih objekata u zoni u vrijednosti većoj od 1.000.000,00 kuna.

Navedeni porezni obveznici oslobođeni su poreza na dobit u visini uloženih sredstava prema članku 36. stavku 2. Zakona o slobodnim zonama.

Iznos oslobođenja izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti u slobodnoj zoni primjeni propisana stopa poreza na dobit 20% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj.

To znači da se na ovom rednom broju upisuje iznos koji ne može biti veći od iznosa uloženih sredstava niti veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44.

Ako je vrijednost uloženih sredstava veća od iznosa porezne obveze, upisuje se iznos porezne obveze, a razlika se koristi u narednim poreznim razdobljima.

 

Redni broj 48.3: Svota oslobođenja za korisnike slobodne zone iz članka 36. stavka 5. Zakona o slobodnim zonama

 

Na ovom rednom broju upisuju podatak porezni obveznici koji djelatnost obavljaju u slobodnim zonama na području Vukovarsko - Srijemske županije koji su oslobođeni plaćanja poreza na dobit deset godina od početka primjene Zakona o slobodnim zonama odnosno od 04. kolovoza 2005. godine.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit od obavljanja djelatnosti na navedenom području primijeni propisana stopa poreza na dobit 20% i dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.

 

 

Redni broj 49: Ukupno poticaji ulaganja prema članku 26. Zakona

 

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje porezna obveza poreza na dobit s naslova poticanja ulaganja (redni broj 49.1. + redni broj 49.2. + redni broj 49.3. + redni broj 49.4. + redni broj 49.5.).

Dobiveni iznosi na pojedinim rednim brojevima (redni broj 49.1., redni broj 49.2., redni broj 49.3., redni broj 49.4. i redni broj 49.5.) ne mogu biti veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44.

Ako porezni obveznik koristi kumulirane porezne olakšice kao nositelj poticanja ulaganja i kao korisnik slobodne zone, iznos olakšice iskazuje samo na jednom rednom broju: ili na rednom broju 48 ili na rednom broju 49.

Iznos olakšica ne može biti veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44., a neiskorišteni dio olakšica ne može se prenositi u naredna razdoblja.

U slučaju da je iznos ukupnih poticaja iskazanih na ovom rednom broju veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44, tada porezni obveznik sam odlučuje i u prijavu poreza na dobit unosi iznose poticaja koje želi koristiti, a koje su njemu u korist.

Porezne olakšica s naslova poticaja ulaganja mogu koristi novoosnovana društva koja imaju rješenje nadležnog ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva da su nositelji poticaja ulaganja.

 

Redni broj 49.1.

Na ovom rednom broju upisuje se olakšica se naslova smanjenja porezne obveze za nositelje poticanja ulaganja u iznosu najmanje 4 milijuna kuna, koji plaćaju porez na dobit po stopi 10%, prema članku 26. stavku 1. Zakona, uz uvjet da zapošljavaju najmanje 10 zaposlenika.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit primijeni stopa 10% i dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.

 

Redni broj 49.2.

Na ovom rednom broju upisuje se olakšica s naslova smanjenja porezne obveze za nositelje poticanja ulaganja u iznosu najmanje 10 milijuna kuna koji plaćaju porez na dobit po stopi 7%, prema članku 26. stavku 2. Zakona, uz uvjet da zapošljavaju najmanje 30 zaposlenika.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit primijeni stopa 13% i dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.

 

Redni broj 49.3.

Na ovom rednom broju upisuje se olakšica s naslova smanjenja porezne obveze za nositelje poticanja ulaganja u iznosu najmanje 20 milijuna kuna, koji plaćaju porez na dobit po stopi 3%, prema članku 26. stavku 3. Zakona, uz uvjet da zapošljavaju najmanje 50 zaposlenika.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit primijeni stopa 17% i dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.

 

Redni broj 49.4.

Na ovom rednom broju upisuje se olakšica s naslova smanjenja porezne obveze za nositelje poticanja ulaganja u iznosu najmanje 60 milijuna kuna, koji plaćaju porez na dobit po stopi 0%, prema članku 26. stavku 4. Zakona, uz uvjet da zapošljavaju najmanje 75 zaposlenika.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit primijeni propisana stopa poreza na dobit 20% i dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.

 

Redni broj 49.5.

Oslobođenje za trgovačka društva koja su registrirana i obavljaju brodarsku djelatnost prema članku 26. stavku 10. Zakona.

Trgovačka društva koja su registrirana i obavljaju brodarsku djelatnost na dobit ostvarenu od obavljanja djelatnosti – od iskorištavanja brodova u međunarodnoj plovidbi ne plaćaju porez na dobit.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit od obavljanja djelatnosti u međunarodnoj plovidbi primijeni propisana stopa poreza na dobit 20% i dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.

 

 

Redni broj 50: Olakšica za porezne obveznike osnovane u svrhu profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom

 

Na ovom rednom broju iskazuje se podatak o olakšicama za porezne obveznike osnovane u svrhu profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom, prema članku 27. Zakona, koji su osnovani po posebnim propisima u svrhu obavljanja profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom, a porez plaćaju po stopi od 25% od propisane stope poreza na dobit odnosno po stopi 5%.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti primijeni stopa 15% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj.

Dobiveni iznos ne može biti veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44.

 

 

Redni broj 51: Oslobođenje poreznih obveznika koji obavljaju isključivo istraživačko - razvojnu djelatnost

 

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos oslobođenja poreznih obveznika koji obavljaju isključivo istraživačko - razvojnu djelatnost i ne plaćaju porez na dobit prema članku 25. Zakona.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit od obavljanja djelatnosti primijeni propisana stopa poreza na dobit 20% i dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.

Dobiveni iznos ne može biti veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44.

Ako ovi porezni obveznici iskazuju porezni gubitak za prijenos na rednom broju 41., tada ne iskazuju podatak na ovom rednom broju.

 

 

Redni broj 52: Ukupna svota olakšica, oslobođenja i poticaja

Na ovom rednom broju iskazuje se zbroj rednih brojeva 45., 46., 47., 48., 49., 50. i 51. za koji se smanjuje porezna obveza (redni broj 45. + redni broj 46. + redni broj 47. + redni broj 48. + redni broj 49. + redni broj 50. + redni broj 51.).

Iznos ukupne svote olakšica, oslobođenja i poticaja iskazane na ovom rednom broju, ne može biti veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44, što znači da se međusobno isključuju iznosi iskazani na rednim brojevima 45 do 51.

Ako su iznosi pojedinih olakšica, oslobođenja ili poticaja, iskazanih na rednim brojevima 45 do 51, a koje kumulativno koristi porezni obveznik, veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44, tada porezni obveznik sam odlučuje i u prijavu poreza na dobit unosi iznose olakšica, oslobođenja ili poticaja koje želi koristiti, a koje su njemu u korist.

 

 

Redni broj 53: Porezna obveza

 

Na ovom rednom broju iskazuje se porezna obveza koja se utvrđuje tako da se od rednog broja 44 oduzme redni broj 52. (redni broj 44. - redni broj 52.).

 

 

Redni broj 54: Uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu

 

Na ovom rednom broju upisuje se iznos plaćenog poreza u inozemstvu utvrđen na način propisan u članku 30. Zakona i u članku 52. Pravilnika.

Ako je porezni obveznik ostvario prihode ili dobit poslovanjem u inozemstvu (izravno ili putem poslovne jedinice) i na njih platio porez na dobit ili njemu istovrsni porez, plaćen porez u inozemstvu može se uračunati u tuzemni porez najviše do iznosa poreza na dobit koji bi za tako ostvarene prihode ili na tako ostvarenu dobit platio u tuzemstvu.

Iznos poreza na dobit koji se može uračunati u tuzemni utvrđuje se tako da se na prihode ili dobit ostvarenu u inozemstvu primijeni stopa za uračunavanje.

Stopa za uračunavanje izračunava se tako da se stavi u odnos ukupna porezna obveza utvrđena prije dodatnih umanjenja porezne osnovice i ukupno ostvarene dobiti samo iz tuzemnog poslovanja.

Budući da je propisana samo jedna stopa za oporezivanje dobiti, to je ujedno i stopa za uračunavanje inozemnog poreza.

Iznos inozemnog poreza koji se može uračunati u tuzemni porez izračunava tako da se na prihode ili dobit ostvarenu u inozemstvu primijeni tuzemna porezna stopa, a tako dobiveni iznos predstavlja najviši iznos koji se može uračunati.

Ako je u inozemstvu porez plaćen po stopi nižoj od 20%, tada se u tuzemni porez uračunava stvarno plaćeni porez.

U svrhu korištenja prava na uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu, uz poreznu prijavu porezni obveznik prilaže se dokaz o porezu plaćenom u inozemstvu.

Porezni obveznik podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave i ovjerenu presliku porezne prijave podnesene u inozemstvu (ovjerava je inozemno porezno tijelo ili ovlašteni inozemni porezni savjetnik), ovjereni prijevod iste te dokaz o plaćenom porezu u inozemstvu.

Pri tome je bitno da se radi o istom poreznom obvezniku, o istoj vrsti poreza i da je porez plaćen.

Ako se dokaz ne može pribaviti do dana podnošenja porezne prijave, porezna prijava se ispravlja po pribavljenom dokazu u skladu s člankom 63. Općeg poreznog zakona.

Ako se dokaz o plaćenom porezu ne može pribaviti, podmiruje se porezna obveza u punom obračunanom iznosu.

Ako porezni obveznik naknadno dostavi dokaz o plaćenom porezu, ispravlja se porezna prijava u skladu s navedenom odredbom članka 63. Općeg poreznog zakona.

Ako sa državom u kojoj je porezni obveznik ostvario dobit nije zaključen Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, postupak uračunavanja poreza plaćenog u inozemstvu provodi se prema tuzemnim propisima na sljedeći način:

1. ako je porezni obveznik u inozemstvu platio više poreza nego što proizlazi po tuzemnom obračunu, priznaje mu se samo iznos do visine tuzemne porezne stope
2. ako je porezni obveznik u inozemstvu platio manje poreza nego što proizlazi prema tuzemnom obračunu, obvezan je uplatiti razliku.

 

 

Redni broj 55: Porezna obveza za uplatu

 

Na ovom rednom broju upisuje se iznos porezne obveze ako je redni broj 53. veći od rednog broja 54., odnosno ako je porezna obveza veća od iznosa poreza koji se uračunava (redni broj 53. – redni broj 54.).

Ako je iznos na rednom broju 54. veći od iznosa na rednom broju 53. tada se upisuje 0,00 i ne može se iskazati iznos s negativnom predznakom odnosno porez plaćen u inozemstvu može se uračunati samo do visine porezne obveze po tuzemnim propisima.

 

 

Redni broj 56: Uplaćeni predujmovi

 

Na ovom rednom broju iskazuje se svota uplaćenih predujmova do 31. siječnja 2007. godine, pod uvjetom da porezni obveznik nema nepodmirenih obveza poreza na dobit, po osnovi duga i kamata iz prethodnih razdoblja.

Ako postoje nepodmirenih obveze iz ranijih razdoblja, uplatama se, najprije, podmiruju kamate, zatim dug po starosti i tek na kraju obveze po osnovi predujma za 2006. godinu, u skladu s odredbama Općeg poreznog zakona.

Zato se na ovaj redni broj unosi podatak o plaćenom predujmu ustanovljenom na opisani način, što podrazumijeva usklađenje evidencija s podacima o plaćenom porezu na dobit između poreznog obveznika i Porezne uprave.

 

 

Redni broj 57: Razlika za uplatu

 

Na ovom rednom broju iskazuje se podatak ako je redni broj 55. veći od rednog broja 56. odnosno ako je porezna obveza veća od iznosa uplaćenih predujmova (redni broj 55. –  redni broj 56.).

 

 

Redni broj 58: Razlika za povrat

 

Na ovom rednom broju iskazuje se podatak ako je redni broj 56. veći od rednog broja 55. odnosno ako je porezna obveza manja od iznosa uplaćenih predujmova (redni broj 56. – redni broj 55.).

Porezni obveznik koji je ostvario razliku za povrat pismeno se očituje nadležnoj ispostavi Poreznoj upravi o načinu korištenja razlike odnosno da li porezni obveznik više plaćeni porez želi koristiti kao predujam za naredno razdoblje ili želi povrat više plaćenog poreza.

 

 

Redni broj 59: Predujmovi za sljedeće porezno razdoblje

 

Predujmovi za sljedeće porezno razdoblje utvrđuju se tako da se porezna obveza iskazana na rednom broju 53. podijeli s brojem mjeseci poslovanja u poreznom razdoblju za koje se podnosi prijava poreza na dobit.

Nakon podnošenja porezne prijave porezni obveznik plaćat će predujmove poreza na dobit za 2007. godinu u visini utvrđenoj po poreznoj prijavi.

Porezni obveznici nisu dužni uplaćivati razlike predujmova za razdoblje od siječnja do ožujka 2007. godine.

Porezni obveznici koji tijekom godine nisu morali plaćati predujmove jer su po poreznoj prijavi za 2005. godinu ostvarili gubitak, a za 2006. godinu ostvare dobit, počinju uplaćivati predujmove za 2007. godinu po predaji porezne prijave, odnosno za travanj 2007. godine najkasnije do kraja svibnja 2007. godine.

Dakle, prvi predujam za 2007. godinu po prijavi za 2006. godinu, plaća se za mjesec u kojemu je prijava predana Poreznoj upravi, ako je predana prije 02. travnja 2007. godine.

Porezni obveznici koji su po poreznoj prijavi za 2005. godinu plaćali predujmove, a u 2006. godini ostvarili porezni gubitak, poslije podnošenja porezne prijave nisu obvezni plaćati predujmove za 2006. godinu.

 

 

 

Na kraju Obrasca PD za istinitost i vjerodostojnost podataka iskazanih u prijavi poreza na dobit vlastitim potpisom jamči porezni obveznik / opunomoćenik / ovlašteni porezni savjetnik.