Porez na dobit - Spajanja i pripajanja poreznih obveznika
Broj klase:410-01/06-01/1250
Urudžbeni broj:513-07-21-01/07-2
Zagreb, 19.02.2007
Unos djelatonsti (imovine) obrta obveznika poreza na dobit u društvo

Obratio nam se knjigovodstveni servis "A" d.o.o. iz Zadra, s pitanjem u svezi unosa imovine obrta, obveznika poreza na dobit u trgovačko društvo.

 

Obrtnik obavlja djelatnost oceanskog i morskog ribolova, ima u vlasništvu nekoliko ribarskih brodova i obveznik je poreza na dobit. Obrtnik je i jedini član trgovačkog društva koje obavlja istu djelatnosti kao i obrt, te namjerava prenijeti djelatnost i imovinu obrta u društvo, tj. pripojiti obrt društvu. Obrtnik ne namjerava povećati temeljni kapital i postavljeno je pitanje može li se pripajanje provesti u skladu s odredbama članka 19. i 20. Zakona o porezu na dobit (Narodne novine br. 177/04., 90/05. i 57/06.).

 

Nastavno dajemo mišljenje.

 

1. Statusne promjene obveznika poreza na dobit uređene u odredbama članaka 19. i 20. Zakona o porezu na dobit. Odredbe članka 19. toga Zakona propisuju odnose pri statusnim promjenama trgovačkih društava. Zakon o trgovačkim društvima (Narodne novine br. 111/93. do 118/03.), uređuje postupanje, radnje i rokove u svezi statusnih promjena društava. Zakon o porezu na dobit ne ograničava mogućnost prijenosa djelatnosti obrta na trgovačko društvo i ovisno o načinu na koji se to učini utvrđuju se možebitne posljedice takvog poslovnog događaja. Budući da je obrtnik obveznik poreza na dobit, te vodi poslovne knjige prema propisima o računovodstvu, pri unosu obrta u društvo treba postupit kao pri pripajanju jednog društva drugom društvu.

 

U članku 20. Zakona propisano je da, ako pri spajanju, pripajanju ili podjeli prema članku 19. Zakona postoji kontinuitet u oporezivanju, smatra se da porezni obveznik nastavlja djelatnost, te nema utjecaja na oporezivanje. Kontinuitet u oporezivanju postoji ako pri prijenosu na društvo preuzimatelja ne dolazi do promjena u procjeni predmeta imovine i obveza. To znači da se bilančne pozicije prenose prema knjigovodstvenoj vrijednosti.

 

Prema navedenom, ulaganje (unos) djelatnosti obrta, koji obuhvaća imovinu, kapital i obveze (gospodarsku cjelinu), prema knjigovodstvenim vrijednostima, predstavlja nastavak djelatnosti i smatra se da postoji kontinuitet u oporezivanju, što znači da takovo pripajanje nema utjecaja na oporezivanje porezom na dobit.

 

Činjenica da se unosom obrta u društvo neće povećati temeljeni kapital društva nije presudna za oporezivanje, ako su ispunjeni uvjeti propisani u člancima 9. i 10. Pravilnika o porezu na dobit (Narodne novine br. 95/05). U članku 9. stavak 2. navedenog Pravilnika, propisano je da se ulaganja dioničara ili članova društva u neupisani kapital društva ne smatra oporezivim prihodom, pod uvjetima propisanima u članku 10. istoga Pravilnika. A u članku 10. Pravilnika, između ostaloga, propisano je da se pod ulaganjem dioničara ili člana društva u neupisani kapital društva, razumijeva ulaganje u novcu, stvarima i pravima predanim društvu na raspolaganje u poslovne svrhe, a koja ne potječu od obavljanja djelatnosti društva. O ulaganju mora postojati društveni ugovor ili druga pisana isprava. Ako se ulaganje člana društva ili dioničara ne registrira kao povećanje temeljnoga kapitala, bitno je da ulaganje osigura status imovine društva. Smatra se da je ulaganje steklo status imovine društva ako na temelju takova ulaganja ne postoji ni sadašnja ni buduća obveza društva, te da društvo imovinu posjeduje i s njom neograničeno raspolaže. Neograničeno raspolaganje imovinom podrazumijeva da se na društvo prenosi pravo činjeničnog (faktičkog) vlasništva, odnosno pravo gospodarske pripadnosti dobra društvu, sukladno odredbi članka 34. Općeg poreznog zakona (Narodne novine br. 127/00., 86/01. i 150/02.).

 

2. Glede obveze plaćanja poreza na dodanu vrijednost, primjenjuje se odredba o prijenosu gospodarske cjeline iz članka 8. stavak 8. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine br. 47/95 do 90/05). Navedenom odredbom propisano je pojednostavljenje pri oporezivanju gospodarske cjeline ili pogona na način da se porez na dodanu vrijednost ne plaća, odnosno taj se prijenos smatra neoporezivim, ako stjecatelj gospodarske cjeline obračunani porez može odbiti kao pretporez.

 

O načinu oporezivanja posebnim porezom na promet na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove, Porezna uprava očitovala se u nekoliko uputa i pisama danih pod brojem: Klasa:4l0-19/00-01/52, ur. broj: 513-07/00-2, od 18. svibnja 2000., Klasa 410/19/02-01/39, ur. broj: 513-07/02-2, od 13. veljače 2002., klasa: 410-19/03-01/53, ur. br.: 513-07/03-2 od 9. lipnja 2003. Klasa: 410-19/02-01/151, Ur. broj: 513-07-21-01/04-3 od 10. rujna 2004. i.dr.

 

U navedenim pismima rečeno je da je prema odredbi članka 8. stavak 8. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, propisano pojednostavnjenje pri prijenosu gospodarske cjeline ili pogona, prema kojoj se taj prijenos smatra neoporezivim ako stjecatelj pripadajući porez može u cijelosti odbiti kao pretporez. Otuđitelj poduzeća tada ne mora iskazati odnosno obračunati porez na dodanu vrijednost. Ali, ako su u gospodarsku cjelinu uključena i vozila i plovila, radi se o prometu odnosno stjecanju na koji se plaća posebni porez po stopi 5% sukladno članku 1. stavak 3. Zakona o posebnim porezima na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove (Narodne novine br. 136/02 - pročišćeni tekst, 44/03 - ispravak, 95/04).

Povratak na prethodnu stranicu