Obratila nam se pravna osoba A s pitanjem o poreznom statusu zateznih kamata i poreznim posljedicama pri otpisivanju istih. pravna osoba B je većinski vlasnik pravne osobe A . i jedini dobavljač naftnih derivata za pravnu osobu A. Zbog neplaćenog duga pravnoj osobi B, pravna osoba A evidentirala je u svojim poslovnim knjigama obvezu za zakonske zatezne kamate, a pravna osoba B nije evidentirala potraživanja za iste. Postavljeno je pitanje kakve su porezne posljedice ako pravna osoba B. odluči otpustiti (neevidentirani) dug za zatezne kamate, s napomenom da oba porezna obveznika imaju kumuliran porezni gubitak posljednjih pet godina, na koje nastavno odgovaramo.
U članku 4. stavku 1. Zakona o porezu na dobit ("Narodne novine" br. 127/2000), propisano je da su prihodi su povećanja gospodarstvenih koristi u obliku priljeva ili povećanja imovine ili smanjenja obveza koja imaju za posljedicu povećanje kapitala. U stavku 7. istog članka propisano je da prihode poreznog razdoblja čine i kamate na kredite, pozajmice, predujmove, tražbine za prodaju uz odgodu plaćanja (redovne i zatezne kamate).
U članku 5. stavku 1. Zakona o porezu na dobit propisano je da su rashodi smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u stavku 2. točki 8. istog članka da rashode poreznog razdoblja čine i troškovi financiranja (redovne i zatezne kamate, tečajne razlike, valutne klauzule i jamstva),
U skladu s navedenim odredbama, zatezne kamate zaračunane zbog zakašnjenja dužnika s ispunjenjem novčane obveze prema vjerovniku, predstavljaju prihod vjerovniku i rashod dužniku.

Prema odredbi članka 24. Zakona o porezu na dobit ("Narodne novine" br. 127/2000), za utvrđivanje porezne osnovice mjerodavne su poslovne knjige koje se vode u skladu s propisima o računovodstvu te financijska izvješća koja se sastavljaju na temelju tih propisa (bilanca, račun dobitka i gubitka), ako porezni propisi ne određuju drukčije. Zakon o porezu na dobit navedene poslovne promjene posebno ne uređuje, što znači da se u navedenom slučaju postupa na način na koji to uređuje Zakon o računovodstvu ("Narodne novine" br. 90/92), koji u članku 15. propisuje primjenu Međunarodnih računovodstvenih standarda - MRS-ova.
U skladu s rečenim, u poslovnim knjigama i financijskim izvješćima dužnika, zatezna kamata priznaje se kao obveza tekućeg razdoblja, a kod vjerovnika kao prihod nastao od korištenja sredstava od strane drugih subjekata, ako su istodobno ispunjena dva temeljna kriterija: da se obveza odnosno prihod može pouzdano izmjeriti te da će pri njenom ispunjenju nastati odljev odnosno priljev imovine ili biti učinjena neka činidba.
U ovom slučaju dužnik je evidentirao troškove zateznih kamata u prethodnim razdobljima, a vjerovnik to nije učinio i spreman je otpustiti dužniku (neevidentirani) dug za zatezne kamate. Iz opisnog odnosa proistječe procjena po kojoj neće biti ekonomske koristi od pritjecanja sredstava (kamata se neće naplatiti), odnosno odljeva sredstava po osnovu zateznih kamata kod dužnika (nema mogućnosti plaćanja), iz čega se zaključuje da ih nije potrebno evidentirati kao potraživanje i prihod kod vjerovnika odnosno troškove i obvezu kod dužnika.
Budući da je dužnik pravna osoba A . u ranijim razdobljima evidentirao zateznu kamatu kao rashod, po dogovorenom otpustu duga za kamate od vjerovnika pravna osoba B dužnik pravna osoba A , obvezna je iskazati prihode za vrijednost evidentiranog otpuštenog duga, u skladu s odredbom članka 4. stavka 12. Zakona o porezu na dobit. Prema navedenoj odredbi u prihode poreznog razdoblja uključuju se i prihodi po osnovi otpisa obveza ako je od vjerovnika pisano potvrđeno da prihvaća djelomični ili potpuni otpis obveze ili istekom razdoblja u kome je nastupila zastara.