Porez na dobit - Porezna osnovica
Broj klase:410-01/01-01/1138
Urudžbeni broj:513-07/02-2
Zagreb, 09.01.2002
Porez na dodanu vrijednost i porez na dobit kod revizorskih usluga
U svezi s pitanjima o primjeni poreznih propisa kod oporezivanja revizijskih usluga porezom na dodanu vrijednost i porezom na dobit postavljenim vašim pismom od 13. prosinca 2001. godine, odgovaramo u nastavku.
1. Prema odredbi članka 7. stavak 1. točka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost ("Narodne novine", broj 47/95 do 73/00) porezna obveza za usluge nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojem su usluge obavljene. To vrijedi i za usluge koje su obavljene djelomično i zasebno obračunane.
Odredbom članka 42. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost ("Narodne novine", broj 60/96 do 54/01), propisano je da su usluge obavljene u trenutku njihovog završetka. Ako se usluga obavlja kontinuirano u dva obračunska razdoblja, porezna obveza nastaje po proteku drugog obračunskog razdoblja, odnosno ako se obavlja kroz više obračunskih razdoblja, porezna obveza nastaje po proteku svakog obračunskog razdoblja.
Revizija prema Zakonu o reviziji ("Narodne novine", broj 90/92) predstavlja postupak ispitivanja i ocjene financijskih izvještaja te podataka i metoda koje se primjenjuju pri sastavljanju financijskih izvještaja, na temelju kojih se daje stručno mišljenje o realnosti i objektivnosti stanja imovine, kapitala, obveza i rezultata poslovanja poduzetnika.

O obavljenoj reviziji izrađuje se stručno mišljenje (članak 13. Zakona).
Revizija odnosno postupci ispitivanja i ocjene obavljaju se kroz duže vremensko razdoblje tj. kroz više obračunskih razdoblja, ali s različitim intenzitetom. Naknada za obavljenu reviziju ugovara se u pravilu u jednom iznosu. U obračunskim razdobljima tijekom kojih se obavlja revizija nije moguće kvantificirati vrijednost obavljenih usluga u svakom obračunskom razdoblju, na način da se ukupna naknada jednostavno podijeli na broj obračunskih razdoblja jer to ne bi odgovaralo količini obavljenih usluga u pojedinom obračunskom razdoblju.
Mišljenja smo da je revizija obavljena kada je izrađeno revizijsko izvješće, a porezna obveza za obavljenu uslugu nastala je istekom obračunskog razdoblja u kojem je izvješće napravljeno. Međutim, ako porezni obveznik zasebno obračuna uslugu koja je djelomično obavljena tada porezna obveza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojem je zaračunana kako je to propisano odredbom članka 7. stavak 1. točka 1. Zakona, odnosno ako porezni obveznik za ugovorenu uslugu primi predujam, istekom obračunskog razdoblja nastat će porezna obveza, a za primljeni predujam porezni obveznik mora ispostaviti odgovarajući račun prema odredbi članka 7. stavak 4. Zakona.
2. . Postavljeno je pitanje u kojem razdoblju se iskazuje prihod od revizorske usluge te koju metodu dovršenosti primijeniti kod utvrđivanja prihoda ako se prihod o usluge iskazuje u dva obračunska razdoblja, te kako iskazati troškove koji se odnose na prihode.
U članku 5. stavku 5. Zakona o porezu na dobit ("Narodne novine" br. 54/2001), propisano je da se kod utvrđivanja prihoda od usluga u prihode poreznog razdoblja uključuju bruto povećanja gospodarstvenih koristi koja se odnose na usluge izvršene do kraja tog razdoblja, a za usluge koje se obavljaju kroz više poreznih razdoblja prihodi se priznaju razmjerno visini stupnja njihove dovršenosti u poreznom razdoblju.
Zakon o porezu na dobit i Pravilnik o porezu na dobit («Narodne novine» br. 54/2001), ne propisuju metodu procjene dovršenosti usluge niti procjene prihoda, već to porezni obveznik može učiniti na način na koji to uređuju Međunarodni računovodstveni standardi (dalje: MRS-ovi), koji su mjerodavni za prezentaciju financijskih izvješća. Navedeno proistječe iz odredbe članka 24. stavka 1. Zakona o porezu na dobit u kojemu je navedeno da su za utvrđivanje porezne osnovice mjerodavne poslovne knjige koje se vode u skladu s propisima o računovodstvu, a čanak 15. Zakona o računovodstvu («Narodne novine» br. 90/92), propisuje da se u Republici Hrvatskoj primjenjuju Međunarodni računovodstveni standardi.

U skladu s navedenim, prihodi poreznog razdoblja iskazuju se razmjerno stupnju dovršenosti usluge, koji se određuje nekom od metoda navedenih u MRS-u 18. točkama 20. do 28., a to može biti prema pregledu obavljenog posla, ili u postotku obavljenih usluga u odnosu na ukupnu uslugu ili u razmjeru nastalih troškova u obračunskom razdoblju u odnosu na ukupno procijenjene troškove. Ako je neka radnja u ukupnoj usluzi mnogo značajnija nego druge radnje, iskazivanje prihoda može se odgoditi dok se ta značajnija radnja ne obavi, dakle prihodi se mogu iskazati u obračunskom razdoblju u kojem je takva značajna radnja obavljena. Uz navedeno, pri procjeni treba uvažiti i Elemente financijskih izvješća iz Okvira za pripremu i prezentiranje financijskih izvješća MRS-a, koji govore o izravnoj povezanosti sučeljavanja između nastalih troškova i ostvarenih prihoda.
Za utvrđivanje prihoda i rashoda kod revizijskih usluga nema obveze voditi posebne pojedinačne evidencije o troškovima i prihodima po svakoj reviziji.
Povratak na prethodnu stranicu