Na zahtjev g. "A"iz Umaga, kojim u tijeku 2003. godine traži pravo podnošenja godišnjih poreznih prijava na dohodak za 1999., 2000., i 2001. godinu kako bi ostvario pravo na povrat poreza obzirom da je u tijeku navedenih poreznih razdoblja ostvarivao samo dohodak od nesamostalnog rada - plaću, a nije koristio pravo na dio osobnog odbitka za uzdržavanu djecu, u nastavku odgovaramo: Odredbama članka 31. stavka 2. Zakona o porezu na dohodak («Narodne novine» br. 127/00 i 150/02) propisano je da se godišnja porezna prijava podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu. Obveznici poreza na dohodak - posloprimci koji su ostvarili dohodak od nesamostalnog rada za rad u tuzemstvu ili inozemstvu samo od jednog tuzemnog poslodavca istodobno nisu obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu (članak 58. stavak 1. točka 1. Pravilnika o porezu na dohodak - «Narodne novine br. 140/03). Odredbama članka 31. stavka 6. točke 1. Zakona propisano je da ako je porezni obveznik tijekom godine ostvario samo oblike dohotka iz stavka 3. istog članka (u navedenom slučaju dohodak od nesamostalnog rada istodobno samo kod jednog poslodavca), osim za dohodak iz stavka 3. točke 7. istog članka, može podnijeti godišnju poreznu prijavu radi ostvarivanja prava na neiskorišteni osobni odbitak ili dio osobnog odbitka iz članka 29. i članka 40. Zakona. Dakle, iz pisma se može zaključiti daje porezni obveznik u tijeku 1999., 2000. i 2001. godine ostvario dohodak od nesamostalnog rada istodobno samo kod jednog poslodavca, te nije bio u obvezi podnošenja poreznih prijava na dohodak za ta porezna razdoblja (u skladu s člankom 31. stavkom 3. Zakona), a mogao je to učiniti radi ostvarivanja prava na neiskorišteni osobni odbitak ili dio osobnog odbitka iz članka 29. Zakona odnosno dio osobnog odbitka za uzdržavanu djecu (u skladu s člankom 31. stavkom 6. točkom l. Zakona). Odredbama članka 81. stavka 1. Općeg poreznog zakona («Narodne novine» br. 127/00, 86/01 i 150/02; u daljnjem tekstu OPZ) propisano je da ako je porezni obveznik iz opravdanih razloga propustio izvršiti neku radnju u zakonskom roku ili u roku koje je odredilo porezno tijelo i zbog tog propuštanja trpi posljedicu, dopustit će se na njegov zahtjev povrat u prijašnje stanje. Propuštanje roka od strane zastupnika ide na teret poreznog obveznika. Zahtjev za povrat u prijašnje stanje podnosi se u roku od osam dana od dana kada je prestao razlog koji je uzrokovao propuštanja, odnosno od dana kada je doznao za uzrok. Razlozi kojima se obrazlaže zahtjev moraju se učiniti vjerojatnim (članak 81. stavak 2. OPZ-a). Nakon isteka tri mjeseca od propuštenog roka porezni obveznik ne može podnijeti zahtjev za povrat u prijašnje stanje (članak 81. stavak 5. OPZ-a). Iznimno od članka 81. stavka 5. OPZ-a, porezni obveznik može podnijeti zahtjev za povrat u prijašnje stanje i izvršiti propuštenu radnju i nakon isteka tri mjeseca od propuštenog roka, ako je u tome bio prije isteka tog roka spriječen višom silom (članak 81. stavka 6. OPZ-a). Temeljem iznesenog, Ministarstvo financija - Porezna uprava ne može postupati mimo zakonskih odredbi odnosno poreznom obvezniku omogućiti podnošenje poreznih prijava na dohodak za protekla razdoblja ukoliko za isto ne postoje zakonske osnove. |