Od "A", Zagreb, primili smo upit koji se odnosi ria način preračunavanja neto plaće na bruto plaću. U upitu je navedeno da je ugovorom o radu za člana Uprave "A" određena plaća u visini prosječne mjesečne plaće zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini pomnoženo sa koeficijentom 4,5, a što predstavlja neto iznos plaće te fizičke osobe. Član uprave predao je poslodavcu svoju poreznu karticu s podatkom da uzdržava dvoje djece, pa ima pravo koristiti propisani osobni odbitak za vlastito uzdržavanje i uzdržavanje svoje dvoje djece. Postavljen je upit koja je uloga osobnog odbitka toga poreznog obveznika pri utvrđivanju bruto plaće putem formule za preračun na bruto, s obzirom da je plaća utvrđena u neto iznosu. Nastavno odgovaramo.

Člankom 45. stavak 4. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 177/04) i člankom 61. stavak 1. Pravilnika o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 95/05, 96/06) propisano je da se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava od tijekom pojedinog mjeseca svakog poreznog razdoblja isplaćenog primitka po osnovi nesamostalnog rada, umanjenog za izdatke po osnovi uplaćenih doprinosa za obvezna osiguranja iz primitka po posebnim propisima i za izdatke po osnovi uplaćenih premija osiguranja iz članka 12. stavak 9. istog Zakona te umanjenog za mjesečni osobni odbitak iz članka 36. stavci 1. i 2. toga Zakona koji na temelju porezne kartice pripada radniku i drugoj fizičkoj osobi iz članka 14. toga Zakona. Poslodavac i drugi isplatitelj primitaka od nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona o porezu na dohodak obračunani predujam poreza na dohodak obustavlja iz primitka i uplaćuje istodobno s isplatom primitka od nesamostalnog rada kao porez po odbitku.

Iz navedenih odredbi propisa o porezu na dohodak proizlazi da se predujam poreza na dohodak na propisani način obračunava, obustavlja i uplaćuje iz primitka od nesamostalnog rada odnosno iz "bruto" plaće radnika. Pri tome radniku pripada iznos plaće koji se dobije kao razlika između ostvarenog primitka od nesamostalnog rada i obračunanih, obustavljenih i uplaćenih doprinosa za obvezna osiguranja iz plaće te obračunanog, obustavljenog i uplaćenog predujma poreza na dohodak i eventualno predujma prireza porezu na dohodak. Dakle, u iznosu plaće koji pripada radniku (u "neto plaći") sadržan je iznos osobnog odbitka koji radniku pod propisanim uvjetima pripada prema članku 36. stavci 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak.

Navedeno znači da za svrhe utvrđivanja i plaćanja propisanih obveza za javna davanja iz plaće i na plaću, poslodavac koji je sa radnikom ugovorio iznos "neto" plaće koju mu treba isplaćivati, treba "neto" iznos plaće preračunati u bruto iznos plaće, pri čemu za taj preračun više nije od utjecaja iznos osobnog odbitka koji pripada radniku.

Međutim, napominjemo da je člankom 90. stavak 5. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 137/04- pročišćeni tekst, 68/05 - Odluka ustavnog suda) propisano da se plaćom u smislu toga Zakona smatra plaća u bruto iznosu, a da je i iz navedenih odredbi propisa o porezu na dohodak razvidno da se pod pojmom primitak od nesamostalnog rada (plaća) također podrazumijeva u načelu bruto primitak.