Od društva 'A' primili smo upit koji se odnosi na porezni tretman primitaka što ih rezident Republike Hrvatske koji je radnik tuzemnog društva, a i radnik društva sa sjedištem u Republici Austriji, ostvari realizacijom prava iz opcijskog ugovora sklopljenog sa društvom u Austriji. Postavljena su pitanja poreznog tretmana takvog primitka (kao dohotka od kapitala ili drugog dohotka), načina obračuna predujma poreza na dohodak i prireza, s obzirom na činjenicu da će radnik u skladu sa opcijskim ugovorom sam snositi dužan porez i prirez, te obveze podnošenja godišnje porezne prijave po toj osnovi. Nastavno odgovaramo.

1. Člankom 30. stavci 4.,5., 6. i 7. Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine' broj 177/04) propisano je da se dohotkom od kapitala smatraju i primici po osnovi udjela u dobiti članova uprave i radnika trgovačkih društava koje ostvaruju putem dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica.

U skladu sa člankom 30. stavak 9. Zakona o porezu na dohodak po osnovi realizacije prava iz opcije utvrđuje se dohodak od kapitala samo ako vlastite dionice društva u trenutku realizacije prava iz opcije kotiraju na burzi ili uređenim javnim tržištima u skladu sa posebnim zakonom. Ako taj uvjet nije ispunjen po toj osnovi utvrđuje se dohodak od nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona o porezu na dohodak ili drugi dohodak iz članka 32. istoga Zakona.

U skladu sa navedenim, a s obzirom da dionice inozemnog društva ne kotiraju na burzi ili uređenim javnim tržištima u skladu sa Zakonom o tržištu vrijednosnih papira („Narodne novine' broj 84/02) kao tuzemnim propisom, od primitaka što ga fizička osoba koja je rezident Republike Hrvatske ostvari od inozemnog poslodavca realizacijom prava iz opcije, utvrđuje se dohodak od nesamostalnog rada u skladu sa člancima 13., 14. i 16. Zakona o porezu na dohodak, iz kojega je fizička osoba rezident obvezna sama obračunati i uplatiti predujam poreza na dohodak u skladu sa člankom 45. stavak 8. istog Zakona.

Međutim, Republika Hrvatska primjenjuje sa Republikom Austrijom  Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima a dohodak i na imovinu („Narodne novine' - Međunarodni ugovori broj 3/01). U skladu sa člankom 15. stavak 1. Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu, plaće i slična primanja koje rezident države ugovomice ostvaruje od nesamostalnog rada, oporezuju se samo u toj državi, osim kada se radi o nesamostalnom radu u drugoj državi ugovornici. Ako se radi o takvom nesamostalnom radu, primanje koje se od toga ostvaruje može se oporezivati u toj drugoj državi.

S obzirom da nisu ispunjeni uvjeti iz stavaka 2. i 3. članka 15. Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu kojega Republika Hrvatska primjenjuje sa Republikom Austrijom, dohodak od nesamostalnog rada što ga rezident Republike Hrvatske ostvari iz Republike Austrije, oporezuje se u Republici Hrvatskoj i to prema odredbama tuzemnog propisa.

Prema tome, po osnovi realizacije prava iz opcijskog ugovora sklopljenog sa društvom u Republici Austriji, porezni obveznik koji je rezident Republike Hrvatske obvezan je utvrditi dohodak od nesamostalnog rada te obračunati i uplatiti predujam poreza na dohodak i eventualno prireza porezu na dohodak na način propisan odredbama članaka 13., 14., 16. i 45. stavak 8. Zakona o porezu na dohodak.

2. Člankom 14. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak propisano je da se primicima u naravi od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada smatraju korištenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i druge pogodnosti koje poslodavci i isplatitelji primitka odnosno plaće daju radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke od nesamostalnog rada.

Odredbama članka 15. stavak 1. točka 5. Pravilnika o porezu na dohodak („Narodne novine' broj 95/05, 96/06) propisano je da se primicima od nesamostalnog rada u skladu s člankom 14. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak, smatraju svi primici radnika i fizičkih osoba koje ostvaruju primitke iz članka 14. istog Zakona u stvarima i uslugama koje imaju novčanu vrijednost (dobra, usluge, prava i ostala primanja u naravi), a između ostalih i svi drugi posebno nenavedeni primici u svezi i po osnovi nesamostalnog rada koji se daju u naravi, osim izravnih ili neizravnih novčanih isplata i doznaka.

Člankom 16. stavak 2. Pravilnika o porezu na dohodak propisano je da ako su primici u naravi odobreni radniku uz plaćanje naknade koja je niža od tržišne, poslodavac i isplatite!) primitka mora utvrditi razliku između tržišne cijene i naknade koju je radnik platio te se tako utvrđena razlika smatra primitkom od nesamostalnog rada. Člankom 16. stavak 4. istog Pravilnika propisano je da se radi obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak sukladno Zakonu, pri obračunavanju i plaćanju predujma poreza na dohodak tržišna vrijednost odnosno vrijednost primitka u naravi uvećava za doprinose za obvezna osiguranja iz primitka, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak.

Prema tome, razlika između opcijskim ugovorom utvrđene cijene dionice i tržišne vrijednosti dionice u trenutku realizacije opcije, smatra se primitkom u naravi po osnovi nesamostalnog rada odnosno neto primitkom koju treba uvećati za propisane obveze za javna davanja, neovisno o tome padaju li na teret radnika ili pak na teret njegovog poslodavca.

3. Člankom 39. stavak 2. Zakona o porezu na dohodak propisano je da godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi rezident ako dohodak iz članka 5. istog Zakona ostvari izravno iz inozemstva.

Prema tome, porezni obveznik rezident obvezan je podnijeti godišnju poreznu prijavu za razdoblje u kojemu je ostvario dohodak od nesamostalnog rada izravno iz inozemstva, a u godišnjoj poreznoj prljavije u skladu s člankom 39. stavak 5. Zakona o porezu na dohodak obvezan iskazati ukupno ostvareni dohodak prema članku 5. toga Zakona u istom poreznom razdoblju.