Porez na dohodak - Dohodak od kapitala
Broj klase:410-18/05-01/42
Urudžbeni broj:531-07-21-01/05-2
Zagreb, 02.05.2005
Porezni tretman primitaka od realizacije opcijskih planova iz inozemstva
Od banke "A", primili smo upit koji se odnosi na porezni tretman primitaka što ih ostvaruju rezidenti realizacijom opcijskih planova iz inozemstva. U upitu je navedeno da banka "B" iz Beča daje mogućnost da pojedini rukovoditelji u bankama članicama Grupe sklope ugovor o opcijskoj kupovini dionica. Ugovorom zaključenim sa zaposlenicima društava kćeri, banka "B" iz Beča daje im pravo da unutar pet godina od dana sklapanja opcijskog ugovora imaju pravo kupiti dionice banke "B" po povlaštenoj, unaprijed utvrđenoj cijeni koja je niža od cijene koja kotira na burzi. Postavljeno je pitanje kako se tretira primitak ostvaren u razlici između kupovne i tržišne cijene dionica odnosno radi li se o dohotku od nesamostalnog rada ili drugom dohotku ili dohotku od kapitala i koje je poreze i doprinose zaposlenik tuzemnog društva kćeri dužan platiti. Nastavno odgovaramo.
Odredbama članka 30. stavci 1., 4., 5., 6. i 7. Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine" broj 177/04) propisano je da se dohotkom od kapitala, između ostalog smatraju i udjeli u dobiti koje ostvaruju članovi uprave i radnici trgovačkih društava dodjelom i opcijskom kupnjom vlastitih dionica u poreznom razdoblju. Dohodak od kapitala po toj osnovi utvrđuje se kao razlika između tržišne vrijednosti dionice i opcijskim ugovorom utvrđene cijene dionica, ako je tržišna vrijednost viša u trenutku realizacije prava iz opcije. Dohodak se utvrđuje i podliježe porezu na dohodak u trenutku realizacije prava iz opcije. Realizacijom prava iz opcije smatra se trenutak kupnje dionica društva od strane vlasnika opcije (radnika i članova uprave društva) ili trenutak prijenosa prava na kupnju dionica društva na treću osobu.
Iz postavljenog upita razvidno je da radnici tuzemnog društva neće sklopiti opcijske ugovore za kupnju vlastitih dionica tuzemnog društva u kojemu su zaposleni, već dionice povezanog društva sa sjedištem u inozemstvu. Zbog navedenog, od eventualnog primitka ostvarenog u trenutku realizacije prava iz opcije ne utvrđuje se dohodak od kapitala.

Odredbama članka 14. stavak l. točka 1. Zakona o porezu na dohodak propisano je da se primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) smatraju svi primici koje poslodavac u novcu ili u naravi isplaćuje ili daje radniku po osnovi radnog odnosa, prema propisima koji uređuju radni odnos.
Člankom 14. stavak 3. toga Zakona propisano je da se primicima u naravi smatraju, između ostalih i druge pogodnosti koje poslodavci i isplatitelji primitka odnosno plaće iz stavka 1. i 2. toga članka daju radnicima i osobama koje ostvaruju primitke iz stavka 1. i 2. istoga članka Zakona.
Iz navedenih odredbi Zakona razvidno je da se primicima od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada smatraju propisani primici (pa i primici u naravi) koje radnici ostvaruju od poslodavca i to u okviru radnog odnosa. Zbog navedenog po osnovi primitka ostvarenog realizacijom prava iz opcije od društva povezanog s društvom u kojem su zaposlene osobe vlasnici opcije, ne utvrđuje se ni dohodak od nesamostalnog rada.
Iz navedenog proizlazi da se primici koje ostvaruju radnici tuzemnog društva realizacijom prava iz opcijskog ugovora sklopljenog sa povezanim društvom u inozemstvu smatraju primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak prema odredbama članka 32. stavak 3. točka 5. Zakona o porezu na dohodak.
U konkretnom slučaju radi se o dohotku što ga rezidenti Republike Hrvatske ostvaruju izravno iz inozemstva i to iz države - Republike Austrije s kojom Republika Hrvatska primjenjuje Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu („Narodne novine" broj 3/01).
U skladu s člankom 21. Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu koji Republika Hrvatska primjenjuje s Republikom Austrijom, dijelovi dohotka rezidenta države ugovornice, bez obzira gdje su nastali, koji nisu navedeni u prethodnim člancima toga Ugovora, oporezuju se samo u toj državi.
Prema tome, pravo na oporezivanje ostalog dohotka što ga rezident Republike Hrvatske ostvaruje u Republici Austriji ima Republika Hrvatska, pa primitke po osnovi realizacije prava iz opcije može oporezivati prema članku 32. i članku 48. Zakona o porezu na dohodak.
U skladu s člankom 32. stavak 1. Zakona o porezu na dohodak drugi se dohodak utvrđuje kao razlika između svakog pojedinačnog primitka prema stavku 2. i stavku 3. toga članka Zakona, umanjen za propisane izdatke iz stavka 4. i 5. toga članka Zakona.
Člankom 32. stavak 4. Zakona o porezu na dohodak propisano je da se izdacima koji se priznaju pri utvrđivanju drugog dohotka smatraju uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitaka, prema posebnim propisima.
U skladu s člankom 4.. točka 6. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja („Narodne novine" broj 147/02,175/03- Uredba, 177/04) osiguranik s osnove drugog dohotka obveznik je doprinosa iz osnovice prema članku 9. stavku 1. istoga Zakona te obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa u slučaju drugog dohotka naplaćenog neposredno iz inozemstva.

Prema tome, iz drugog dohotka što ga rezidenti Republike Hrvatske ostvare neposredno iz inozemstva, a koji prema člancima 62.a i 62.b Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja nisu oslobođeni plaćanja doprinosa za obvezna osiguranja, propisana je obveza plaćanja doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje iz primitka po stopi od 20 odnosno 15 i 5% i to iz osnovice primitka od kojeg se utvrđuje drugi dohodak. Obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje jest primatelj primitka odnosno fizička osoba rezident koji je ostvario drugi dohodak izravno iz inozemstva.
Prema tome iz primitka ostvarenog izravno iz inozemstva po osnovi realizacije prava iz opcije, utvrđuje se drugi dohodak, kao razlika između primitka i izdatka u visini uplaćenog doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje iz primitka. Tako utvrđeni dohodak podliježe oporezivanju primjenom stope poreza na dohodak od 25%, u skladu s člankom 48. stavak 1. Zakona o porezu na dohodak.
Nadležna ispostava Porezne uprave će ovaj odgovor pisanim putem proslijediti podnositelju upita.
Povratak na prethodnu stranicu