Od poreznih obveznika "A.A." i "B.B." primili smo upit koji se odnosi na obveze u svezi sa porezom na dohodak eventualno i porezom na promet nekretnina. U upitu je navedeno da su te fizičke osobe vlasnici poslovne zgrade koju su dali u zakup obrtnicima i trgovačkim društvima te su u poreznom razdoblju po toj osnovi ostvarili primitke u iznosu većem od 85.000,00 kuna, pa su od sljedećeg poreznog razdoblja postali obveznici poreza na dodanu vrijednost. Svaka od navedenih fizičkih osoba ima i po 50% udjela u trgovačkom društvu "C" d.o.o.. Postavljena su pitanja jesu li kao fizičke osobe dužni poslovnu zgradu unijeti u popis dugotrajne imovine, a ako jesu, imaju li obvezu plaćanja poreza na dohodak ili poreza na promet nekretnina u slučaju ako odluče istu nekretninu unijeti u navedeno trgovačko društvo kao povećanje temeljnog kapitala toga društva. Nastavno odgovaramo.

Člankom 29. stavak 1. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 177/04) propisano je da porezni obveznik koji dohodak od imovine ostvaruje izdavanjem u najam ili zakupu nekretnina i pokretnina, iznajmljivanjem stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranjem kampova, a obveznik je poreza na dodanu vrijednost, utvrđuje dohodak od imovine u skladu s člancima 19. do 24. toga Zakona odnosno na način propisan za samostalne djelatnosti.

Člankom 34. stavci 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak propisano je da ako više fizičkih osoba ostvaruje dohodak zajedničkim obavljanjem samostalne djelatnosti (supoduzetništvo), svaka fizička osoba (supoduzetnik) plaća porez na dio dohotka koji joj pripada od zajedničke samostalne djelatnosti. Dohodak ostvaren obavljanjem zajedničke samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona o porezu na dohodak, utvrđuje se kao jedinstveni dohodak u skladu s odredbama članka 19. do 24. istoga Zakona. Zajednički ostvaren dohodak ili gubitak dijeli se na pojedine supoduzetnike prema ugovoru, a ako ugovor nije sklopljen dohodak ili gubitak dijeli se na jednake dijelove.

Člankom 34. stavak 4. Zakona o porezu na dohodak propisano je da se odredbe istoga članka stavaka 1. i 2. toga Zakona odnose i na slučajeve kada više fizičkih osoba zajednički ostvaruje dohodak od imovine i imovinskih prava (suvlasnici i supoduzetnici).

U skladu s navedenim odredbama članka 29. stavak 1. Zakona o porezu na dohodak obveznici poreza na dohodak koji su kao suvlasnici nekretnine u poreznom razdoblju po osnovi davanja u zakup te nekretnine ostvarili primitke u iznosu većem od 85.000,00 kuna i od početka idućeg poreznog razdoblja po osnovi obavljanja djelatnosti iznajmljivanja postali obveznici poreza na dodanu vrijednost, obvezni su u od toga poreznog razdoblja dohodak od te djelatnosti utvrđivati kao zajednički dohodak od imovine i imovinskih prava na način propisan za samostalne djelatnosti iz članka 18. toga Zakona, a u skladu s odredbama članaka 19. do 24. istoga Zakona.

Člankom 19. stavak 1. Zakona o porezu na dohodak propisano je da se dohodak od samostalne djelatnosti utvrđuje kao razlika između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdoblju i to na temelju podataka iz poslovnih knjiga i evidencija u skladu s člankom 23. stavak 1. istoga Zakona. Prema članku 23. stavak 2. Zakona o porezu na dohodak poslovne knjige i evidencije su knjiga primitaka i izdataka, popis dugotrajne imovine, knjiga prometa i evidencija o tražbinama i obvezama.

U skladu s člankom 24. Zakona o porezu na dohodak u popis dugotrajne imovine unose se stvari i prava, ako su njihove nabavne cijene odnosno troškovi proizvodnje (nabavna vrijednost) veći od 2.000,00 kuna i ako je njihov vijek trajanja dulji od godinu dana, a služi za utvrđivanje izdataka otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine. U popis dugotrajne imovine unosi se pojedinačna nabavna vrijednost dobara dugotrajne imovine, vijek trajanja (korištenja), knjigovodstvena vrijednost i otpisi. Nabavna vrijednost dobara dugotrajne imovine koja su unesena u popis dugotrajne imovine otpisuje se u skladu sa člankom 12. Zakona o porezu na dobit ("Narodne novine" broj 177/04, 90/05, 57/06).

Prema navedenim odredbama propisa o porezu na dohodak, obveznici poreza na dohodak koji ostvaruju dohodak od imovine i imovinskih prava, a taj dohodak utvrđuju na način propisan člancima 19. do 24. Zakona o porezu na dohodak, obvezni su voditi propisane poslovne knjige i to knjigu primitaka i izdataka iz članka 34., popis dugotrajne imovine iz članka 35., a ovisno o propisanim uvjetima i knjigu prometa te evidenciju o tražbinama i obvezama iz članka 36. i 37. Pravilnika o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 95/05, 96/06) te dohodak od imovine i imovinskih prava u poreznom razdoblju utvrđivati kao razliku između ostvarenih primitaka i stvarno nastalih izdataka (uključivo i izdatke otpisa dugotrajne imovine), na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga.

Ako porezni obveznici naknadno odluče nekretninu od koje ostvaruju dohodak od imovine i imovinskih prava kojega utvđduju na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga u skladu s člancima 19. do 24. Zakona o porezu na dohodak, unijeti u trgovačko društvo radi povećanja temeljnog kapitala toga društva, obvezni su postupiti u skladu s odredbama članka 31. stavak 3. Pravilnika o porezu na dohodak. Naime, u slučaju likvidacije obrta, slobodnog zanimanja i druge samostalne djelatnosti ill djelatnosti koja se oporezuje kao obrtnička, porezni obveznik dužan je u poreznom razdoblju u kojemu je izvršena likvidacija u knjizi primitaka i izdataka iskazati kao poslovne primitke usporedivu tržišnu vrijednost dugotrajne imovine, usporedivu tržišnu vrijednost zaliha robe, proizvoda, reprodukcijskog materijala i drugog i nenaplaćene tražbine od kupaca, a kao poslovne izdatke treba iskazati knjigovodstvenu vrijednost dugotrajne imovine prema popisu dugotrajne imovine u trenutku likvidacije, neplaćene obveze prema dobavljačima, druge neplaćene obveze koje su u svezi sa djelatnosti i druge izdatke u svezi sa likvidacijom.

U predmetnom će slučaju porezni obveznici pri prestanku djelatnosti iznajmljivanja temeljno biti dužni u knjizi primitaka i izdataka evidentirati poslovni primitak u visini usporedive tržišne vrijednosti dugotrajne imovine odnosno nekretnine koja je služila za djelatnost iznajmljivanja te poslovni izdatak u visini knjigovodstvene vrijednosti te nekretnine u trenutku likvidacije djelatnosti iznajmljivanja.

Napominjemo da je člankom 12. stavak 1. Zakona o porezu na promet nekretnina ("Narodne novine" broj 69/97, 153/02) propisano da se porez na promet nekretnina ne plaća kada se nekretnine unose u trgovačko društvo kao osnivački ulog ili povećanje temeljnog kapitala u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima.

Prema navedenom, ako obveznici poreza na dohodak koji su dohodak od imovine i imovinskih prava po osnovi iznajmljivanja nekretnine utvrđivali na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga prema člancima 19. do 24. Zakona o porezu na dohodak, odluče predmetnu nekretninu unijeti u trgovačko društvo kao povećanje temeljnog kapitala, ne plaćaju pri tome porez na promet nekretnina, a porez na dohodak će eventualno, ovisno o dohotku utvrđenom na propisani način, platiti po podnesenoj prijavi poreza na dohodak za porezno razdoblje u kojemu je nekretnina otuđena i na taj način likvidirana djelatnost iznajmljivanja tih fizičkih osoba.