Odvjetnik je postavio upit o poreznom tretmanu prodaje nekretnina koje su tri suvlasnika stekla u postupku vraćanja oduzete imovine prema rješenju Grada Zagreba. Nekretnine, koje predstavljaju građevinsko zemljište, dane su odnosno vraćene u vlasništvo temeljem Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine ("Narodne novine" broj 92/96, 39/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 118/01, 80/02 i 81/02 - ispravak). Jedan od suvlasnika/ca navedenih nekretnina je u zadnjih pet godina otuđila nekoliko nekretnina koje je stekla nasljeđivanjem i nekretninu (dio obiteljske kuće odnosno stan) koju je koristila za stanovanje.
Prema članku 27. stavak 1., 5., 6. i 7. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 177/04), dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se i dohodak koji porezni obveznik ostvari od otuđenja nekretnina i imovinskih prava. Otuđenjem se smatra prodaja, zamjena i drugi prijenos. Dohodak čini razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine ili imovinskog prava koje se otuđuje i nabavne vrijednosti uvećane za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda. Troškovi otuđenja mogu se odbiti kao izdaci.
Dohodak od otuđenja nekretnine ne oporezuje se ako je:
-
1. nekretnina služila za stanovanje poreznom obvezniku ili uzdržavanim članovima njegove obitelji,
-
2. nekretnina ili imovinsko pravo otuđeno nakon tri godine od dana nabave,
-
3. otuđenje izvršeno između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji,
-
4. otuđenje izvršeno između razvedenih bračnih drugova, a otuđenje je u neposrednoj svezi s razvodom braka,
-
5. otuđenje u neposrednoj svezi s nasljeđivanjem nekretnina.
Pri otuđenju nekretnine koja je bivšem vlasniku vraćena u naravi na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, danom nabave nekretnine smatra se dan kada je nekretninu stekao bivši vlasnik, a ne dan pravomoćnosti rješenja o povratu nekretnine bivšem vlasniku na temelju toga Zakona.
Odredbom članka 1. stavak 5. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine propisano je da se prijašnjim vlasnikom, koji ima pravo na naknadu za imovinu oduzetu od strane jugoslavenske komunističke vlasti, smatraju fizičke i pravne osobe kojima je imovina oduzeta na temelju propisa iz članka 2. Zakona, te akata i načina propisanih člankom 3. Zakona, odnosno njihovi nasljednici i pravni slijednici.
Člankom 9. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine propisano je da se prava iz toga Zakona priznaju fizičkoj osobi -prijašnjem vlasniku, odnosno njegovim zakonskim nasljednicima prvoga nasljednoga reda. U pogledu prava nasljeđivanja primjenjuju se odredbe Zakona o nasljeđivanju, ako ovim zakonom nije drukčije propisano.
Shodno navedenom, pri otuđenju nekretnina koje su bivšim vlasnicima vraćene u naravi na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, ne utvrđuje se i ne oporezuje se dohodak od otuđenja nekretnina. Jednoj suvlasnici su navedene nekretnine vraćene u naravi temeljem rješenja o nasljeđivanju od 17. lipnja 1986. godine i 28. rujna 2004. godine, a dvojici suvlasnika su navedene nekretnine vraćene u naravi temeljeni rješenja o nasljeđivanju od 29. kolovoza 2005. godine, te im se ne oporezuje dohodak od otuđenja nekretnina, budući da je od dana nabave takvih nekretnina do njihova otuđenja prošlo više od tri godine, odnosno otuđenje je u neposrednoj svezi s nasljeđivanjem nekretnina.
Nadalje, prema članku 18. stavak 1. točka 3. Zakona o porezu na dohodak te članku 20. stavak 3. Pravilnika o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj95/05 i 96/06), obrtom i s obrtom izjednačenim djelatnostima (obrtničkim djelatnostima), u smislu Zakona o porezu na dohodak, smatra se otuđenje (prodaja, zamjena i drugi prijenos) više od tri nekretnine ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina, osim ako se nekretnine izvlašćuju na temelju posebnog zakona. Razdoblje od pet godina počinje teći od dana otuđenja prve nekretnine, pri čemu je mjerodavan nadnevak kupoprodajnog ili drugoga ugovora odnosno isprave o stjecanju vlasništva. Ako se otuđuje zgrada s više stanova ili poslovnih prostora ili građevinsko zemljište ili više zemljišnih čestica, jednom nekretninom smatra se svaki stan, poslovni prostor, gradilište ili zemljišna čestica. Obrtničkom djelatnosti ne smatra se otuđenje nekretnina i imovinskih prava stečenih u svezi s nasljeđivanjem.
Budući da su nekretnine koje se otuđuju stečene u svezi s nasljeđivanjem, te se shodno tome ne smatraju obrtničkom djelatnošću, suvlasnicima se ne utvrđuje niti dohodak od obrtničke djelatnosti.
