Od obveznika poreza na dohodak  primili smo upit koji se odnosi na način oporezivanja isplaćene plaće za protekla porezna razdoblja i isplatu otpremnine. U upitu je porezni obveznik naveo da mu je poslodavac u 2007. godini isplatio otpremninu zbog poslovno i osobno uvjetovanog otkaza te zaostale plaće za razdoblje 31. siječnja do 30. lipnja 2004. godine, pri čemu je pri isplati otpremnine primijenio neoporezivi iznos od 6.400,00 kuna za svaku godinu rada, a pri isplati zaostalih plaća za 2004. godinu kumulativni obračun u mjesecu siječnju kada je te plaće isplatio. Porezni obveznik smatra daje poslodavac pogrešno primijenio porezne propise i na taj način nepravilno obračunao, obustavio i uplatio predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te primijenio netočan iznos neoporezive otpremnine. Nastavno odgovaramo.

1. Člankom 10. točka 9. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 177/04) propisano je da se porez na dohodak ne plaća na primitke radnika i fizičkih osoba iz članka 14. stavak 1. ovoga Zakona po osnovi naknada, potpora i nagrada koje im isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće, do propisanih iznosa.

Člankom 13. stavak 2. točke 20. i 21. Pravilnika o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 95/05, 96/06) propisano je da se u skladu sa člankom 10. točka 9. Zakona o porezu na dohodak oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju iznosi što ih poslodavci isplaćuju svojim radnicima, a između ostalih ni otpremnine prilikom odlaska u mirovinu do 8.000,00 kuna, otpremnine zbog poslovno ili osobno uvjetovanih otkaza prema Zakonu o radu, do visine 6.400,00 kuna za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca te otpremnine zbog ozljede na radu i profesionalne bolesti do visine 8.000,00 kuna za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca. Radom kod istog poslodavca smatra se i razdoblje rada kod prethodnog poslodavca, ako se prema odredbama Zakona o radu, na novog poslodavca prenose ugovori o radu radnika koji rade u poduzeću ili dijelu poduzeća koje se statusnom promjenom ili pravnim poslom prenosi na novog poslodavca. Ta se odredba na odgovarajući način primjenjuje i na ustanove i druge pravne osobe.

Porezni propisi sadrže odredbe o neoporezivim isplatama isključivo za svrhe utvrđivanja i oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada, pa poslodavac može, ovisno o svakom konkretnom slučaju, radniku neoporezivo isplatiti ili ukupno do 8.000,00 kuna otpremnine za odlazak u mirovinu ili po 6.400,00 kuna otpremnine zbog poslovno i osobno uvjetovanog otkaza za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca ili po 8.000,00 kuna otpremnine zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca.

Navedenim odredbama propisa o porezu na dohodak nisu propisana prava radnika na isplatu otpremnina i mogući ukupan iznos za njihovu isplatu, jer se ta prava utvrđuju propisima radnog prava, kolektivnim ugovorima i aktima poslodavca.

2. U dijelu koji se odnosi na utvrđivanje i plaćanje predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak iz plaća koje je poslodavac radniku isplatio u mjesecu siječnju 2007. godine, a za razdoblje siječanj - lipanj 2004. godine, odgovaramo.

U skladu s člankom 45. stavci I.i2. Zakona o porezu na dohodak predujam poreza na dohodak obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac, isplatitelj primitka iz članka 14. istog Zakona ili sam porezni obveznik i to prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate.

Odredbama članka 45. stavci 4. i 5. Zakona o porezu na dohodak i članka 61. stavci 1. i 9. Pravilnika o porezu na dohodak propisano je da se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava tijekom istog mjeseca svakog poreznog razdoblja isplaćenog primitka od nesamostalnog rada iz članka 14. toga Zakona i članaka 11., 12. i 15. toga Pravilnika, umanjenog za obračunane i uplaćene doprinose za obvezna osiguranja iz primitka po posebnim propisima i umanjenog za iznos uplaćenih premija osiguranja iz članka 12. stavak 9. i članka 16. stavak 2. toga Zakona te umanjenog za osobni odbitak iz članka 36. stavci 1. i 2. toga Zakona. Obračunani predujam poreza isplatitelj obustavlja i uplaćuje istodobno sa isplatom primitka od nesamostalnog rada, kao porez po odbitku. Predujam poreza obračunava se kumulativno, pri svakoj isplati tijekom jednog kalendarskog mjeseca primjenom propisanih poreznih stopa iz članka 45. stavak 5. istoga Zakona.

Međutim, člankom 61. stavak 10. Pravilnika o porezu na dohodak propisana je iznimka u načinu obračuna predujma poreza na dohodak iz plaća koje se isplaćuju po sudskoj presudi. Prema toj odredbi predujam poreza na dohodak po osnovi plaće ostvarene u prethodnim poreznim razdobljima, a koja se isplaćuje po sudskoj presudi, obračunava se prema propisima koji su važili na dan kada je plaća trebala biti isplaćena, pod uvjetom da utuženi iznos primitka (plaće) sadrži iznos doprinosa za obvezna osiguranja iz primitka prema posebnim propisima, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak (dakle bruto iznos plaće).

Iz navedenih odredbi propisa o porezu na dohodak proizlazi da plaće koje su ostvarene u prethodnim poreznim razdobljima, a poslodavac ih ne isplaćuje radnicima na temelju sudske presude ili nagodbe u tijeku sudskog postupka, podliježu obračunu, obustavi i uplati predujma poreza na dohodak na način propisan člankom 45. stavci 1. i 2. Zakona i članka 61. stavak 9. Pravilnika. To znači da se pri obračunu predujma poreza na dohodak primjenjuju propisi koji važe na dan isplate zaostalih plaća i da se predujam poreza utvrđuje od kumuliranog primitka od kojeg se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada koji se isplaćuje u istom mjesecu, uz korištenje osobnog odbitka za mjesec isplate (ako je poslodavac u posjedu porezne kartice na obrascu PK svakog radnika kojemu isplaćuje plaću i/ili zaostale plaće), a primjenom poreznih stopa iz članka 45. stavak 5.Zakona.