Od društva "A" primili smo upit koji se odnosi na mogućnost neoporezive isplate naknade za prijevoz na posao i s posla direktoru društva i to u slučaju kada mu je odobreno i korištenje za privatne svrhe automobila u vlasništvu poslodavca. U upitu je navedeno da se direktoru društva po osnovi korištenja službenog automobila za privatne potrebe utvrđuje plaća u visini 1% nabavne vrijednosti automobila (s uključenim porezom na dodanu vrijednost) mjesečno, a da mu se putem obustave iz plaće usteže iznos u visini jedne polovine utvrđene vrijednosti toga primitka u naravi. Postavljeno je pitanje može li poslodavac - društvo sa sjedištem u Zagrebu, svome direktoru s prebivalištem u Gradu Zagrebu, mjesečno isplaćivati i neoporezivi iznos naknade za prijevoz na posao i s posla odnosno može li za taj iznos umanjiti primitak u naravi po osnovi upotrebe službenog automobila za privatne potrebe. Nastavno odgovaramo.
Odredbama članka 10. točka 9. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 177/04) propisano je da se porez na dohodak ne plaća na primitke radnika po osnovi naknada, potpora i nagrada koje im isplaćuje poslodavac, a do propisanog iznosa.
člankom 13. stavak 2. točka 3. Pravilnika o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 95/05, 96/06) propisano je da se u skladu s člankom 10. točka 9. Zakona o porezu na dohodak, oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju iznosi što ih poslodavci isplaćuju svojim radnicima i to naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte. Člankom 14. stavak 1. Pravilnika o porezu na dohodak propisano je da se isplate iz članka 13. istoga Pravilnika priznaju na temelju vjerodostojnih isprava, a u konkretnom slučaju na temelju potvrda o cijeni karata.
U skladu s navedenim odredbama Pravilnika o porezu na dohodak naknade troškova prijevoza na posao i s posla ne podliježu obvezi obračuna, obustave i uplate poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, ako se radnicima isplaćuju u iznosu koji odgovara iznosu mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte. Pri tom nije nužno prilagati i račune o kupljenim kartama ili same karte, već je za te svrhe dovoljna i potvrda o cijeni karata izdana od prijevoznika. Međutim, ni potvrdu o cijeni prijevoznih karata nije potrebno prilagati ako se radi o mjesnom javnom prijevozu na posao i s posla i kada je cijena mjesečnih ili pojedinačnih karata za prijevoz općepoznata, a što je slučaj s javnim prijevozom u Gradu Zagrebu.
S obzirom da se u predmetnom slučaju i sjedište poslodavca i prebivalište radnika nalaze u Gradu Zagrebu, poslodavac može radniku neoporezivo isplatiti naknadu za prijevoz na posao i s posla do propisanog iznosa i to bez prilaganja potvrda o cijeni prijevoznih mjesečnih ili pojedinačnih karata.
Člankom 14. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak i člankom 15. stavak 1. točka 1. Pravilnika o porezu na dohodak propisano je da se primitkom po osnovi nesamostalnog rada u naravi, između ostalog smatra i primitak od korištenja prometnih sredstava koje poslodavci daju radnicima. Vrijednost primitka u naravi po toj osnovi utvrđuje se u skladu sa člankom 16. stavak 1. i stavak 3. točka 5. Pravilnika o porezu na dohodak. Člankom 16. stavak 2. toga Pravilnika propisano je da ako su primici u naravi odobreni radniku uz plaćanje naknade koja je niža od tržišne, poslodavac mora utvrditi razliku između tržišne cijene i naknade koju je radnik platio i tako utvrđena naknada smatra se primitkom po osnovi nesamostalnog rada.
Prema tome, u predmetnom slučaju društvo kao poslodavac može svome direktoru pod propisanim uvjetima neoporezivo isplatiti naknadu troškova prijevoza na posao i s posla, bez obzira na činjenicu da direktor društva ima na upotrebi službeni automobil koji koristi i za privatne potrebe, a po kojoj osnovi mu se utvrđuje i oporezuje primitak u naravi.
Za neoporezivi iznos naknade troškova prijevoza na posao i s posla koji pripada direktoru, umjesto da mu tu naknadu isplati, poslodavac ne može umanjiti primitak po osnovi nesamostalnog rada u naravi koji je ta fizička osoba ostvarila i koji je utvrđen po osnovi korištenja službenog automobila za privatne svrhe, jer se taj primitak može umanjiti samo za naknadu koju je radnik platio.
