Na upit HRVATSKE UDRUGE SINIDIKATA, ŽUPANIJSKOG UREDA SPLIT iz Splita, Trg Republike 2/1 V, u svezi oporezivanja isplate rente koja se isplaćuje radniku s osnova naknade štete zbog posljedica nesreće na radu, u nastavku odgovaramo:

Člankom 10. točkom 7. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 177/04; u daljnjem tekstu: Zakona) propisano je da se porez na dohodak ne plaća na naknade štete zbog posljedica nesreće na radu prema odluci suda ili nagodbi u tijeku sudskog postupka, ako je naknada određena u jednokratnom iznosu.

Porez na dohodak ne plaća se, u skladu s člankom 10. točkom 7. Zakona, na naknade štete zbog posljedica nesreće na radu prema odluci suda ili nagodbi u tijeku sudskog postupka, ako je naknada određena u jednokratnom iznosu. Naknada koja je određena u jednokratnom iznosu i isplaćuje se u obrocima, zbog nemogućnosti jednokratne isplate, a najviše do dvanaest (12) obroka u poreznom razdoblju u kojem je donesena sudska odluka ili postignuta nagodba u tijeku sudskog postupka ili u idućem poreznom razdoblju nakon što je donesena sudska odluka ili postignuta nagodba u tijeku sudskog postupka, ne smatra se primitkom na koji se plaća porez na dohodak. Ako je naknada štete određena u jednokratnom iznosu, a isplaćuje se u više od dvanaest (12) obroka, razlika naknade štete iznad dvanaest (12) obroka smatra se primitkom od kojeg se utvrđuje oporezivi dohodak ovisno o izvoru dohotka. Navedeno se odnosi i ako se naknada štete određena u jednokratnom iznosu isplaćuje u najviše do dvanaest (12) obroka u poreznim razdobljima nakon poreznog razdoblja i idućeg poreznog razdoblja u kojem je donesena sudska odluka ili postignuta nagodba u tijeku sudskog postupka. Ako je naknada štete određena u iznosu koji će se isplaćivati u točno utvrđenim obrocima za ograničeno ili neograničeno razdoblje (primjerice mjesečno), smatra se oporezivim primitkom od kojeg se plaća poreza na dohodak u skladu sa Zakonom, a ovisno o izvoru dohotka. Ako se naknada štete u točno utvrđenim obrocima isplaćuje na temelju prijašnjeg radnog odnosa, smatra se primitkom od kojeg se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada iz članka 13. Zakona (članak 7. stavak 4. Pravilnika o porezu na dohodak - Narodne novine, broj 95/05; u daljnjem tekstu: Pravilnik).

Shodno navedenom, ako se naknada štete zbog posljedice nesreće na radu ne isplaćuje sukladno odredbama članka 10. točke 7. Zakona odnosno naknada štete ne isplaćuje se prema odluci suda ili nagodbi u tijeku sudskog postupka te naknada štete koja se isplaćuje nije određena u jednokratnom iznosu, od navedenog primitka utvrđuje se oporezivi dohodak, a ovisno o izvoru dohotka prema članku 5. Zakona.

Ako poslodavac/isplatitelj plaće isplaćuje naknadu štete zbog posljedice nesreće na radu fizičkoj osobi koja je njegov radnik/osoba koja ostvaruje plaću po osnovi radnog odnosa, sukladno članku 14. stavku 1. točki 1. Zakona, naknada štete smatra se plaćom i utvrđuje se dohodak od nesamostalnog rada prema članku 13. Zakona te je poslodavac/isplatitelj plaće obvezan obračunati, obustaviti i uplatiti predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada i prirez porezu na dohodak u skladu s člankom 45. Zakona i doprinose za obvezna osiguranja sukladno članku 4. točki 2. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja (Narodne novine, broj 147/02, 175/03 i 177/04).

U slučaju da poslodavac/isplatitelj plaće isplaćuje naknadu štete zbog posljedice nesreće na radu fizičkoj osobi koja je njegov "bivši" radnik po osnovi prijašnjeg radnog odnosa, od navedenog primitka (plaće) utvrđuje se dohodak od nesamostalnog rada prema članku 13. Zakona te je poslodavac/isplatitelj plaće obvezan obračunati, obustaviti i uplatiti predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada i prirez porezu na dohodak u skladu s člankom 45. Zakona. Slijedom navedenog, obzirom da primatelj rente može biti "bivši" radnik (koji više nije u radnom odnosu) i/ili član obitelji bivšeg radnika koji nije osiguran po osnovi radnog odnosa s isplatiteljem rente, iako se predujam poreza obračunava na način propisan za dohodak od nesamostalnog rada prema članku 45. Zakona, pri utvrđivanju obveze doprinosa za obvezna osiguranja primijeniti će se načela propisana Zakonom o doprinosima za obvezna osiguranja (Narodne novine, broj 147/02, 175/03 i 177/04) za obveznika doprinosa te osnovicu i vrste doprinosa prema primitku od kojega se utvrđuje drugi dohodak, konkretno:

1. Predujam poreza i prireza porezu na dohodak

1.1. Predujam poreza i prireza porezu na dohodak obračunava se na način i primjenom stopa za obračun poreza propisanih člankom 45. Zakona o porezu na dohodak,
1.2. pri obračunu predujma poreza primitak (isplaćena renta) se umanjuje za izdatak a to je 20% doprinosa obračunanih "iz osnovice" za mirovinska osiguranja,
1.3. na obračunani iznos predujma poreza obračunava i prirez porezu na dohodak primjenom stope za obračun prireza ovisno o prebivalištu poreznog obveznika,
1.4. iznos predujma poreza i prireza porezu na dohodak plaća se u korist uplatnog računa za plaćanje zajedničkih prihoda državnoga, županijskih te gradskih i općinskih proračuna i pozivom na šifru uplatnog računa 1406,
1.5. o isplaćenoj renti te o obračunanom predujmu poreza i prireza treba izvijestiti Poreznu upravu na Obrascu ID, popunjavanjem samo podataka pod II. tog izvješća, na posebnom obrascu (različitom od izvješća za ostale zaposlene) a kao identifikator na obrascu upisuje oznaku "9",
1.6. podatak o isplaćenoj renti te o obračunanim doprinosima iz osnovice i uplaćenom predujmu poreza i prireza porezu na dohodak treba unijeti i na Obrazac IP primatelja.

2. Doprinosi za obvezna osiguranja

2.1. Iznosi doprinosa obračunavaju se prema osnovici propisanoj člankom 9. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja (drugi dohodak) a to je iznos rente a vrste i stopa doprinosa kako je propisano člankom 35. toga Zakona i to:
2.1 .1. po stopi 20% za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti odnosno po stopi 15% u slučaju kada je primatelj rente osiguranik II. stupa i
2.1.2. po stopi 5% za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (u slučaju kada je primatelj rente osiguranik II. stupa) te
2.1.3. po stopi 15% za osnovno zdravstveno osiguranje,
2.2. iznosi doprinosa pod 2.1.1. i 2.1.3. plaćaju se u korist računa 1001005-1863000160 Državni proračun Republike Hrvatske a pri uplati doprinosa upisuju se oznake (šifre) uplatnih računa za plaćanje obveznih doprinosa i to:
2.2.1. šifra 8290 za doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti
2.2.2. šifra 8664 za doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje,
2.3. iznos doprinosa pod 2.1.2. plaća se u korist računa 1001005-1700036001 Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje a pri uplati tog doprinosa upisuje se oznaka (šifra) uplatnog računa 2194,
2.4. o isplaćenoj renti te obračunanim i uplaćenim doprinosima prema drugom dohotku treba izvijestiti Poreznu upravu na Obrascu IDD, popunjavanjem podataka u stupcu 3. izvješća, i to na posebnom obrascu (različitom od izvješća za ostale primatelje u istom razdoblju) ali ne popunjava podatke pod 6., 7., 8., 9. i 10. toga stupca,
2.5. o isplaćenoj renti primatelju na kraju godine ne izdaje potvrdu iz članka 79. Pravilnika o porezu na dohodak (jer je podatak o primitku od kojega je utvrđen dohodak od nesamostalnog rada upisan na Obrascu IP),
2.6. o isplaćenoj renti te obračunanim i uplaćenim doprinosima za mirovinska osiguranja treba izvijestiti Središnji registar osiguranika (REGOS) na Obrascu R-Sm na način propisan Pravilnikom o sadržaju Obrasca R-Sm (Narodne novine, broj 38/05) vodeći pri tome računa da su doprinosi obračunani prema drugom dohotku.