Na upit gospođe 'A' iz Splita u svezi s obračunom poreza na dohodak i doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje na naknade za rad sa skraćenim radnim vremenom zbog teže hendikepiranog djeteta, u nastavku dajemo slijedeće mišljenje.
1. Člankom 6. stavak 2. točka 2.1.2. i 2.1.4. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 127/00, 150/02, 163/03 i 30/04), propisano je da se dohotkom ne smatraju primici za koje fizičke osobe ne pružaju tržišne protuusluge i to primici po posebnim propisima i to socijalne potpore i primici osoba s invaliditetom, osim plaća i mirovina.
Iz navedenoga proizlazi da se primici isplaćeni po posebnim propisima, ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada, pa se na takve primitke ne utvrđuje i ne plaća porez na dohodak. Prema navedenoj zakonskoj odredbi proizlazi da se naknade plaće za skraćeno radno vrijeme zbog teže hendikepiranog djeteta što ih isplaćuje Centar za socijalnu skrb ne oporezuju jer se radi o primicima po propisima o socijalnom osiguranju.
Nadalje, člankom 9. stavak 1. i 2. Pravilnika o stjecanju prava na dopust do sedme
godine djetetova života i na rad s polovicom punog radnog vremena zbog njege djeteta s
težim smetnjama u razvoju (Narodne novine, broj 92/03), propisano je da roditelj koji radi polovicu punog radnog vremena ima pravo na naknadu plaće za preostalo vrijeme do punog radnog vremena u visini razlike između plaće koju ostvaruje radeći polovicu radnog vremena i plaće koju bi ostvario da radi u punom radnom vremenu. Naknadu roditelju isplaćuje centar za socijalnu skrb na temelju potvrde poslodavca o isplaćenoj plaći, odnosno plaći koja je trebala biti isplaćena roditelju za rad u polovici punog radnog vremena ili potvrde nadležne službe mirovinskog osiguranja.
Iz predmetnog upita zaključujemo da na naknadu plaće za drugu polovicu radnog vremena koja se roditelju isplaćuje u skladu sa Pravilnikom o stjecanju prava na dopust do sedme godine djetetova života i na rad s polovicom punog radnog vremena zbog njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, niti nije obračunat i uplaćen porez na dohodak, što znači da je u trenutku isplate ove naknade pravilno primijenjen Zakon o porezu na dohodak.
Međutim, primjedba je upućena na način utvrđivanja naknade, u smislu da je njena visina za isplatu umanjena za iznos poreza na dohodak i pripadajućeg prireza porezu na dohodak.
Budući da se visina predmetne naknade utvrđuje u skladu sa propisima o socijalnom osiguranju, mišljenja smo da se primjedba na propisani način utvrđivanja visine ove naknade treba uputiti Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi kao nadležnom ministarstvu glede tumačenja propisa o socijalnom osiguranju.
2. Pitanja vezana uz plaćanje doprinosa za obvezna osiguranja uređena su u skladu sa Zakonom o doprinosima za obvezna osiguranja (Narodne novine, broj 147/02 i 175/03),
Člankom 4. točka 21. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja, propisano je daje nadležni centar za socijalnu skrb obveznik doprinosa, te obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa za osiguranika roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju, kojemu taj centar isplaćuje naknadu plaće - na osnovicu prema članku 23. navedenoga Zakona.
| 