Društvo "A" je društvima "B" odobravalo mandatne kredite preko banke "C" Ugovorima koje je društvo zaključilo s bankom, određeno je da će mandatar (banka "C") za račun mandatora (društvo "A") obavljati sve poslove vezane za zaključivanje ugovora, prikupljanje dokumentacije i naplatu kredita i kamata te će za tu uslugu naplaćivati naknadu u visini od 1%. Postavljaju pitanje je li društvo "A" kao mandator obvezno na kamate obračunati porez s obzirom da su to plasmani financijskih sredstava iz članka 59. stavak 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost?
Naše je mišljenje:
Prema odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost ("Narodne lovine", broj 47/95 do 73/00) financijske usluge koje obave porezni obveznici - pravne osobe koje nisu banke, štedionice, štedno-kreditne organizacije te društva osiguranja i reosiguranja navedene u članku 11. stavak 1. točka 2. Zakona, načelno se oporezuju porezom na dodanu vrijednost.
Međutim, ako porezni obveznik- pravna osoba koja nije banka, štedionica, štedno-kreditna organizacija, društvo osiguranja i reosiguranja, obavlja uslugu plasmana financijskih sredstava ovim osobama, tada ta usluga nije oporeziva temeljem odredbe članka 59. stavak 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost ("Narodne novine", broj 50/96 do 54/01).
Upitu je priložen ugovor o obavljanju mandatnih poslova čiji je naziv "Ugovor o obavljanju poslova u ime i za račun br. 313/2000". U članku 1. ovog Ugovora propisano je da mandatar (banka "C") obavlja poslove u
svoje ime i za račun mandatora (društvo "A"). Iz samog Ugovora zbog njegovih kontradiktornih odredbi nije moguće prosuditi radi li se o poslu koji se obavlja u svoje ime i za tuđi račun i koji u poreznom smislu predstavlja komisioni posao ili o poslu koji se obavlja u tuđe ime i za tuđi račun i u poreznom smislu predstavlja posredovanje. Za određenje u svezi s poreznim obvezama kod tzv. mandatnih poslova nije bitna forma odnosno naziv samog ugovora, već se mora odrediti obvezno-pravni temelj tog posla i na temelju toga odrediti i porezne obveze sudionika u tom poslu, koje su različite ovisno o tome radi li se o posredovanju ili o komisionom poslu.
Prema odredbi članka 4. Pravilnika, poduzetnik koji obavlja isporuku u vlastito ime i za vlastiti račun obračunava i plaća porez na punu naknadu isto kao i komisionar koji nastupa u vlastito ime, a za tuđi račun.
Kod komisionih poslova se uvijek radi o dvije isporuke. Jedna je isporuka od strane komisionara prema trećoj osobi, a druga od strane komitenta komisionaru. Ako se u konkretnom slučaju radi o komisionom poslu, financijske usluge koje komitent (društvo "A") zaračunava komisionaru (banci "C") su oslobođene poreza temeljem odredbe članka 59. stavak 2. Pravilnika. Druga isporuka odnosno financijska usluga koju komisionar (banka "C") obavi primatelju kredita je oslobođena poreza temeljem odredbe članka 11. stavak 1. točka 2. Zakona.
Ako društvo "A" obavlja poslove davanja kredita na način da je banka u taj posao uključena samo kao posrednik, tada je društvo "A" uslugu davanja kredita obavilo izravno društvima "B" i obveznik je obračunavanja i plaćanja poreza na dodanu vrijednost na kamatu koju ostvari od korisnika kredita. Banka kao posrednik u tom poslu može obavljati tehničke poslove (sastavljanje ugovora, obračun kamata i dr.) u ime i za račun nalogodavatelja.
Posrednik koji pri isporuci nastupa u tuđe ime i za tuđi račun, obračunava i plaća porez na pripadajuću mu proviziju. Međutim, prema odredbi članka 11. stavak 1. točka 2. Zakona, sve usluge koje obavi banka uključujući i usluge posredovanja, oslobođene su poreza na dodanu vrijednost.
Molimo da s našim mišljenjem upoznate stranku.