Ustanova za obrazovanje odraslih "A", obratila nam se s pitanjem odnosi li se odredba članka 63. stavak 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost ("Narodne novine", broj 60/96 do 54/01) na usluge koje ona obavlja -programe usavršavanja odraslih za računalnog operatora verificirane od strane Ministarstva prosvjete i športa, budući da je registrirana u skladu sa Zakonom o ustanovama i Zakonom o srednjoškolskom obrazovanju, na koje odgovaramo.
Prema odredbi članka 11. stavak 1. točka 8. Zakona o porezu na dodanu vrijednost ("Narodne novine", broj 47/95 do 73/00), poreza na dodanu vrijednost oslobođene su usluge i isporuke dobara predškolskih, osnovnih, srednjih i visokoškolskih ustanova te ustanova učeničkog i studentskog standarda.
Uslugama i isporukama koje su oslobođene poreza na dodanu vrijednost, smatraju se prema odredbi članka 63. stavak 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost, i usluge ustanova za trajnu naobrazbu i kulturu koje se obavljaju prema programima verificiranim od strane Ministarstva prosvjete i športa te isporuke dobara u okviru obavljanja tih usluga.
U cilju jedinstvenog postupanja kod primjene poreznog oslobođenja iz članka 11. stavak 1. točka 8. Zakona o porezu na dodanu vrijednost i članka 63. stavak 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost, uputili smo Ministarstvu prosvjete i športa upit za mjerodavno očitovanje jesu li usluge usavršavanja odraslih koje obavljaju ustanove registrirane za obrazovanje odraslih po rješenjima Ministarstva prosvjete i športa, izjednačene s uslugama javnih ustanova za trajnu naobrazbu i kulturu pod nazivom pučka otvorena učilišta.
Ministarstvo prosvjete i športa nas je svojim dopisom klasa: 023-03/02-01/301; ur. broj: 532-04/1-02-2 od 19. lipnja 2002. godine izvijestilo da prema članku 25. stavku 1. Zakona o srednjem školstvu ("Narodne novine", broj 19/92, 27/93, 50/95 i 59/01) srednjoškolsko obrazovanje odraslih obuhvaća posebne programe za stjecanje srednje školske ili stručne spreme, niže stručne spreme, programe prekvalifikacije i programe osposobljavanja i usavršavanja. Programe srednjoškolskog obrazovanja odraslih može izvoditi srednja škola, pučko otvoreno učilište ili druge ustanove pod uvjetima propisanim člankom 27. Zakona o srednjem školstvu te pučka otvorena učilišta, srednje škole i druge ustanove koje temeljem rješenja Ministarstva prosvjete i športa izvode programe obrazovanja odraslih, uključivo i programe usavršavanja, treba jednako tretirati i u pogledu njihovih prava i obveza prema odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
U skladu s navedenim, na usluge obrazovanja odraslih uključivo i programe usavršavanja koje na temelju rješenja Ministarstva prosvjete i športa izvode ustanove registrirane za obrazovanje odraslih po programima verificiranim od strane Ministarstva prosvjete i športa, primjenjuje se porezno oslobođenje iz članka 11. stavak 1. točka 8. Zakona o porezu na dodanu vrijednost i članka 63. stavak 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost.
Drugo pitanje odnosi se na primjenu propisa o oporezivanju dobiti kod ustanova koje su osnovane privatnim kapitalom trgovačkog društva.
Odredbom članka 2. stavka 7. Zakona o porezu na dobit ("Narodne novine" br. 127/2000), državne ustanove, ustanove jedinica područne (regionalne) samouprave, ustanove jedinica lokalne samouprave, državni zavodi, vjerske zajednice, političke stranke, sindikati, komore, udruge građana, zaklade i fundacije nisu obveznici poreza na dobit. U stavku 8. istog članka propisano je da iznimno, ako navedene osobe obavljaju gospodarstvenu djelatnost, a neoporezivanje te djelatnosti bi dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu, Porezna uprava će na vlastitu inicijativu ili na prijedlog drugih poreznih obveznika ili druge zainteresirane osobe, rješenjem utvrditi da su navedene osobe obveznici poreza na dobit za tu djelatnost.
Prema odredbi članka 2. stavak 1. Zakona o porezu na dobit i članka 2. Pravilnika o porezu na dobit ("Narodne novine" br. 54/01), porezni obveznik je trgovačko društvo i druga pravna osoba koja obavlja djelatnost radi stjecanja dobiti. Za prosudbu je li druga pravna osoba porezni obveznik bitno je, obavlja li djelatnost radi stjecanja dobiti, bez obzira na vrstu djelatnosti i njen pravni status i druge uvjete propisane posebnim propisima.
Pod obavljanjem djelatnosti radi stjecanja dobiti razumijeva se svaka djelatnost kojoj je cilj stjecanje dobiti i drugih gospodarstveno procjenjivih koristi.
Iz navedenoga se zaključuje da je obveznik poreza na dobit i neprofitna ustanova koju nije osnovala, država, jedinica područne (regionalne) samouprave, ustanove jedinica lokalne samouprave, i u slučaju kada vlasnik ne može raspolagati s ostvarenom dobiti.
Napominjemo da Zakon o porezu na dobit ne propisuje pravo i način raspolaganja s ostvarenom dobiti, već je to uređeno drugim zakonima.
Vođenje knjigovodstva obveznika poreza na dobit, propisano je u članku 24. Zakona o porezu na dobit prema kojemu su za utvrđivanje porezne osnovice mjerodavne poslovne knjige koje se vode u skladu s propisima o računovodstvu te financijska izvješća koja se sastavljaju na temelju tih propisa (bilanca, račun dobitka i gubitka) ako porezni propisi ne određuju drugačije. Porezni obveznici utvrđuju i u računovodstvu iskazuju stanja i promjene imovine, obveza i kapitala te nastale iznose prihoda, rashoda i rezultat poslovanja uz primjenu računovodstvenog načela nastanka događaja, što znači da se poslovni događaji iskazuju u računovodstvu kada su nastali i iskazuju u financijskim izvješćima razdoblja na koje se odnose. Navedene odredbe odnose se na sve obveznike poreza na dobit uključujući i ustanove.