Gospodin "A", iz Đakova, obavlja u okviru obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva djelatnosti ratarstva i stočarstava. Obveznik je poreza na dodanu vrijednost i poreza na dohodak. Porezni obveznik je po ulaznim računima dobavljača za opremu gospodarstva koristio pretporez budući da je prijavljen u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost. Porezni obveznik je osnovao trgovačko društvo "B" d.o.o. u koje bi kao temeljni kapital sa poljoprivrednog gospodarstva prenio stočarstvo (nekretnine, opremu i osnovno stado) koje po njegovim navodima čini zaokruženu proizvodno tehničku cjelinu, a obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo bi i dalje poslovalo samo u dijelu ratarstva. U vezi navedenog postavljena su pitanja smatra li se ovakav prijenos, prijenosom gospodarske cjeline u smislu odredbe Članka 8. stavak 8. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, i da li je moguć unos imovine u poslovne knjige obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva kao dugotrajne imovine na obrascu DI i unos imovine u trgovačko društvo.
Na postavljena pitanja odgovaramo u nastavku.

1. Prema odredbi članka 8. stavak 8. Zakona o porezu na dodanu vrijednost ("Narodne novine", br. 47/95 do 90/05), ako se neka gospodarska cjelina ili pogon u cijelosti prenese, tada je osnovica za obračun poreza pojedinačna naknada za svaki preneseni predmet s tim, da zbroj svih pojedinačnih naknada čini ukupnu naknadu za tu gospodarsku cjelinu ili pogon umanjenu za vrijednost nekretnina koje se oporezuju po posebnom propisu. Preuzeti dugovi se ne odbijaju od porezne osnovice. Ako obračunani porez na dodanu vrijednost pri stjecanju gospodarske cjeline ili pogona stjecatelj u cijelosti može odbiti kao pretporez, tada se ne plaća porez na dodanu vrijednost, a taj se prijenos smatra neoporezivim.
Prema odredbi članka 55. stavak 2. Pravilnika o porez na dodanu vrijednost ("Narodne novine", br. 60/96 do 77/04-ispravak), propisano je ako se prilikom prijenosa gospodarske cjeline ili pogona mora izračunati porezna osnovica, ona se utvrđuje prema naknadi za svako pojedinačno isporučeno dobro. Ako pri isporuci nije utvrđena naknada za svako isporučeno dobro, potrebno je utvrđeni ukupni iznos naknade za prenesenu gospodarsku cjelinu ili pogon podijeliti na naknadu za svako preneseno dobro. Pri podjeli ukupne naknade polazi se od knjigovodstvene vrijednosti dobara utvrđenih u posljednjoj bilanci isporučitelja, pri čemu se preuzeti dugovi ne odbijaju od porezne osnovice. Nekretnine koje su u sastavu gospodarske cjeline ili pogona, a koje se u smislu članka 2. stavak 1. točka 1. Zakona i članka 9. stavak 1. i 2. Pravilnika, ne smatraju novosagrađenim, oporezuju se porezom na promet nekretnina.
Prema odredbi članka 33. Općeg poreznog zakona ("Narodne novine", br 127/00, 86/01 i 150/02), gospodarstvena cjelina je jedno ili više gospodarstvenih dobara, a gospodarstveno dobro je stvar, pravo ili druga gospodarstvena korist koje se može samostalno procijeniti pri čemu se više stvari, prava ili gospodarstvenih koristi procjenjuje kao jedno gospodarstveno dobro, ako to s obzirom na svrhu i njihovu gospodarstvenu povezanost odgovara uobičajenom shvaćanju.
Odredbe Općeg poreznog zakona daju samo općenitu definiciju gospodarske cjeline, a za određenje gospodarske cjeline ili pogona je bitno da preneseni dio predstavlja zasebnu gospodarsku cjelinu koja nastavlja s obavljanjem dotadašnje djelatnosti.
Odredbama članka 8. stavak 8. Zakona, članka 55. stavak 2. Pravilnika i članka 33. Općeg poreznog zakona, propisano je da pojam gospodarske cjeline u poreznom smislu, obuhvaća prijenos gospodarske cjeline i u računovodstvenom odnosno bilančnom smislu. Dio gospodarske cjeline treba činiti ukupnost stvari, prava i obveza što se odnose na tu gospodarsku cjelinu ili pogon, s obzirom na svrhu i njihovu gospodarstvenu povezanost, a zbog daljnjeg obavljanja dosadašnje djelatnosti.
Prijenos gospodarske cjeline u smislu Zakona o porezu na dodanu vrijednost, razumijeva prijenos gospodarske cjeline ili pogona koji mogu nastaviti samostalno obavljati dotadašnju djelatnost, ali je pri tome bitno da se kao sastavni dio te gospodarske cjeline, prenesu stvari, prava (potraživanja) i obveze koje se odnose na gospodarsku cjelinu.
Iz podataka u upitu ne razabire se da će uz imovinu biti prenijeta i sva prava i obveze koje se odnose na tu gospodarsku cjelinu, pa se ne radi o prijenosu gospodarske cjeline u smislu odredbi članka 8. stavak 8. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, već o unosu imovine iz obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva n trgovačko društvo, što predstavlja oporezivu isporuku u smislu odredbe članka 2. Zakona.

2. Člankom 24. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 177/04) propisano je da se u popis dugotrajne imovine unose stvari i prava, ako su njihove nabavne cijene, odnosno troškovi proizvodnje (nabavna vrijednost) veći od 2.000,00 kuna i ako je njihov vijek trajanja dulji od godinu dana. Popis dugotrajne imovine služi za utvrđivanje izdataka otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine.
Nabavna vrijednost dobara dugotrajne imovine, koja su unesena u popis dugotrajne imovine, otpisuje se u skladu sa Zakonom o porezu na dobit. Ako se dobro dugotrajne imovine zbog uništenja više ne može koristiti ili ako se proda, izuzme ili na drugi način otuđi, tada se njegova knjigovodstvena vrijednost otpisuje u cijelosti.
Člankom 29. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 95/05) propisano je da se stvari i prava koja služe za stjecanje dohotka čija pojedinačna nabavna vrijednost ili troškovi proizvodnje premašuju 2.000,00 kuna te ako im je vijek trajanja duži od godinu dana, prema članku 24. stavku 1. Zakona, u trenutku nabave, unose u Popis dugotrajne imovine. U nabavnu vrijednost dugotrajne imovine uključuje se kupovna cijena umanjena za popuste iskazane u računu, carina i uvozne pristojbe, nepovratni porezi, izdaci za projektiranje i nadzor, izdaci pripreme prostora za građenje, izdaci instaliranja opreme, prijevoza i drugi izdaci nastali u postupku dovođenja sredstva u radno stanje.
Dugotrajna imovina može biti potrošiva (strojevi, zgrade, oprema i drugo), nepotrošiva (zemljište) i istrošiva (kupljeni patenti, plaćena vrijednost poduzeća - goodwill i drugo). U popis dugotrajne imovine unose se i stvari iz, vlastite proizvodnje poreznog obveznika ako služe za obavljanje
djelatnosti (npr. u slučaju vlastite izgradnje skladišta ili instaliranja stroja).
Slijedom navedenog, porezni obveznik koji obavlja gospodarsku djelatnost u formi obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, prijavljen je u sustav obveznika poreza na dodanu vrijednost i obveznika poreza na dohodak, obvezan je utvrđivati dohodak na temelju poslovnih knjiga u skladu s odredbama članka 19.-24. Zakona o porezu na dohodak. U popis dugotrajne imovine - obrazac DI može unijeti svu dugotrajnu imovinu koja mu služi za stjecanje dohotka.
Porezni obveznik može nekretnine, opremu i osnovno stado iz obiteljskog gospodarstva unijeti i kao temeljni kapital u novoosnovano trgovačko društvo, a prema odredbama članka 12. Zakona o računovodstvu (Narodne novine, broj 90/92), na početku poslovanja mora popisati svu unesenu imovinu te navesti njihove pojedinačne vrijednosti.
Rashodi amortizacije obračunavaju se prema odredbama članka 12. Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, broj 177/04 i 90/05).
Molimo da s našim mišljenjem upoznate stranku.