U svezi s vašim upitom o obračunu PDV-a na kamate koje Ministarstvo prosvjete i športa plaća dobavljačima za radove na kapitalnim projektima u školstvu prema Odluci o odobrenju robnog kreditiranja koju je donijela Vlada Republike Hrvatske, odgovaramo u nastavku.
Obveza plaćanja PDV-a je zakonska obveza, a kao porezni obveznik je prema odredbi članka 6. Zakona o porezu na dodanu vrijednost ("Narodne novine", broj 47/95 do 73/2000), definirana pravna ili fizička osoba (poduzetnik) koja isporučuje dobra i usluge.
Porez na dodanu vrijednost je neizravni porez kojeg porezni obveznik-isporučitelj dobra ili usluge u pravilu u cijeni dobra ili usluge prevaljuje na kupca dobara i usluga. Hoće li taj čin prevaljivanja poreza u cijeni dobra ili usluge na kupca biti ostvaren ili ne, nije predmet poreznog propisa već obvezno-pravnog odnosa između isporučitelja i kupca.
U slučaju kada nije posebno ugovoreno da se ugovorena naknada za isporučeno dobro ili uslugu uvećava za iznos poreza te na taj način porez nije prevaljen na kupca i tada prema odredbama Zakona, postoji za isporučitelja dobra ili usluge obveza plaćanja poreza. Tada se prema odredbi članka 8. Zakona i članka 57. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost ("Narodne novine", broj 60/96 do 54/01) primjenjuje "načelo bruto metode" i porezni obveznik obvezu PDV-a izračunava primjenom preračunate stope od 18,0328% na ostvarenu naknadu.
Kamata je u smislu odredbi Zakona o PDV-u, usluga koja podliježe oporezivanju i porezni obveznici koji zaračunavaju kamate, obvezni su platiti PDV-e.
Ako je ugovorena kamata od 9% na navedene kredite, bez posebnog preciziranja dodaje li se na tu kamatu još i pripadajući PDV-e, u skladu s propisima o PDV-u, smatra se da je ugovorena kamata bruto iznos iz kojeg porezni obveznik preračunatom stopom PDV-e izračunava poreznu obvezu.
Činjenica je li dobavljač koristio vlastita obrtna sredstva ili komercijalne kredite pri tome nema nikakvog utjecaja na visinu porezne obveze.
Prema vašim navodima, pri iskazivanju obveze PDV-a dobavljači-porezni obveznici postupaju različito, pri čemu jedni PDV-e dodaju kamati obračunatoj po stopi od 9%, a drugi obvezu PDV-a računaju primjenom preračunate stope iz iznosa kamata obračunatih po stopi od 9%. Pitanje može li Ministarstvo prosvjete i športa postupiti različito prema dobavljačima s obzirom na iznos poreza, nije kako smo već naprijed naveli porezno pitanje, već predmet obvezno-pravnog odnosa između Ministarstva i dobavljača.