​  OIB - Često postavljana pitanja

    1. Hoće li OIB u potpunosti zamije​niti MBG i MB?

    2. Hrvatski državljanin sam, ali ne živim u Hrvatskoj. Hoću li i ja dobiti OIB?

    3. Moram li zbog OIB-a mijenjati dokumente?

    ​4. Što ako izgubim svoj OIB?

    5. Tko ima pristup mom OIB-u, odnosno, može li ga netko zloupotrijebiti?

    6. Postoji li osobni identifikacijski broj i u drugim zemljama?

    7. Koliko će uvođenje OIB-a stajati porezne obveznike?

    8. U kojoj fazi je projekt uvođenja Osobnog identifikacijskog broja, odnosno, što znači kada se kaže da će se broj uvoditi „postupno“?

    9. Zašto se OIB uvodi tek sad?

    10. Jesu li sve institucije informatički povezane spremne za uvođenje i korištenje OIB-a?

    11. Kada će se OIB početi primjenjivati i u platnom prometu (recimo, za prijavu poreznih prijava)?

    12. Koji identifikator se smatra poreznim brojem?

    13. Kada će poduzetnici morati na računima iskazivati osobne identifikacijske brojeve?

    14. Hoće li državne institucije poput mirovinskog i zdravstvenog biti uključene u sustav OIB-a?

    15. Kada će se OIB početi primjenjivati u gruntovnici?

    16. Kada će proces uvođenja OIB-a biti u cijelosti završen, odnosno, kada će se OIB-om početi služiti sve državne evidencije?

    17. Kakvi se efekti očekuju nakon njegove pune primjene?

    18. I do sad je bilo „dobrih zakona“ pa su ostali mrtvo slovo na papiru. Kako će se osigurati da se i s ovim zakonom ne dogodi ista stvar?

    19. Hoće li OIB djelovati retrogradno, odnosno, hoće li se uvođenjem OIB-a moći sankcionirati ilegalna bogaćenja i neplaćanje poreza unatrag?

    20. Hoće li uvođenjem OIB-a nestati prikrivenog vlasništva? Znači li to da više nema „tajnih ortaka“?

    21. Može li OIB razriješiti problem osnivanja više trgovačkih društava od strane jedne osobe radi izbjegavanja poreza ili da bi se prikrio tijek novca?

    22. Hoće li se nakon uvođenja OIB-a moći vidjeti da netko prima dvije stipendije?

    23. Povlači li uvođenje OIB-a za sobom i poreznu reformu?

    24. Što je sa strancima koji kupuju nekretnine u Hrvatskoj? Hoće li oni dobiti OIB?

    25. Hoće li se putem OIB-a moći prepoznati transakcije kao što su dobivanje građevinske dozvole, trgovanje vrijednosnim papirima i slično?

    26. Hoće li prodavači automobila bilježiti OIB svojih kupaca kako bi poreznu upravu obavijestili o transakciji?

    27. Kako će uvođenje OIB-a utjecati na određivanje socijalnog statusa građana?

    28. Hoće li uvođenje OIB-a utjecati na reformu zdravstva?

    ​29. Hoće li i kako uvođenje OIB-a utjecati na obračunavanje potrošene električne energije za potrošače od strane HEP-a?

.....................................................................................................................................................................

1. Hoće li OIB u potpunosti zamijeniti MBG i MB?

Da, ali da bi prelazak sa sustava matičnih brojeva (MBG i MB) na sustav OIB-a bio što učinkovitiji i da građani ne bi imali nikakvih neugodnosti, uvedeno je prijelazno razdoblje od dvije godine u kojem će vrijediti i matični brojevi i OIB.

.....................................................................................................................................................................

2. Hrvatski državljanin sam, ali ne živim u Hrvatskoj. Hoću li i ja dobiti OIB?

Svi hrvatski državljani dobit će OIB, bez obzir jesu li prijavljeni u Republici Hrvatskoj ili izvan nje.

.....................................................................................................................................................................

3. Moram li zbog OIB-a mijenjati dokumente?

Ne. Građani će dobiti osobne isprave s OIB-om tek kada ih budu mijenjali iz uobičajenih razloga, poput isteka roka trajanja. Osobe s doživotnim osobnim iskaznicama ne trebaju mijenjati svoje dokumente već će po potrebi koristiti Potvrdu o OIB-u.

.....................................................................................................................................................................

4. Što ako izgubim svoj OIB?

Informaciju o svom OIB-u uvijek možete zatražiti slanjem sms poruke - u kojoj ćete navesti svoj MBG ili MB - na broj 61642 ili upitom u web aplikaciju na stranici www.oib.hr, a duplikat Potvrde o OIB-u možete zatražiti u Poreznoj upravi.

.....................................................................................................................................................................

5. Tko ima pristup mom OIB-u, odnosno, može li ga netko zloupotrijebiti?

Uvid u podatke o OIB-u imat će samo ovlaštene osobe i institucije s tim da će oni putem OIB-a moći ostvariti uvid samo u one podatke za koje su ovlašteni. Središnji registar, u kojem će se putem OIB-a moći vidjeti svi podaci, bit će samo na jednom mjestu za točno određene službenike Porezne uprave uz maksimalnu zaštitu svih upisanih podataka.

.....................................................................................................................................................................

6. Postoji li osobni identifikacijski broj i u drugim zemljama?

Sve razvijene demokratske zemlje koriste neku od varijanti OIB-a. Taj se broj često naziva i „poreznim“ ili „fiskalnim“ brojem, a hrvatski model osobnog identifikacijskog broja najbliži je skandinavskom modelu.

.....................................................................................................................................................................

7. Koliko će uvođenje OIB-a stajati porezne obveznike?

Sredstva potrebna za provedbu Zakona o osobnom identifikacijskom broju u iznosu od 110.000.000,00 Kn sadržana su u ukupnim sredstvima predviđenim za cjelovitu informatizaciju i modernizaciju državne uprave. Određivanje i dodjeljivanje OIB-a provodi se bez direktnog troška osoba kojima se dodjeljuje, što znači da građani ne plaćaju nikakve upravne pristojbe niti imaju ikakva druga davanja.

.....................................................................................................................................................................

8. U kojoj fazi je projekt uvođenja Osobnog identifikacijskog broja, odnosno, što znači kada se kaže da će se broj uvoditi „postupno“?

Ministarstvo financija, Porezna uprava i druga tijela državne uprave proteklih mjeseci provodili su opsežne pripreme (tehničke, informatičke, kadrovske) za početak primjene Zakona o osobnom identifikacijskom broju. Primjena zakona započinje 1. siječnja 2009. kada se kreće s dodjelom osobnoga identifikacijskog broja svim hrvatskim državljanima i pravnim osobama. Potvrdu o osobnom identifikacijskom broju hrvatski državljani i pravne osobe dobit će na kućnu adresu, odnosno adresu sjedišta počev od 12. siječnja 2009., a po potrebi će svoj osobni broj moći zatražiti i putem SMS-a ili putem web aplikacije. Paralelno s dodjelom broja hrvatskim državljanima i pravnim osobama, dodijeljene brojeve preuzimaju sve službene evidencije. Riječ je dakle o vrlo složenom i zahtjevnom procesu koji će se odvijati u nekoliko faza, a kojem je krajnji cilj informatizacija državne uprave, odnosno umrežavanja državnih institucija u svrhu brze i učinkovite razmjene podataka. U prvoj fazi umrežit će se registarska tijela (MUP, Matica rođenih, Trgovački sud, Državni zavod za statistiku i Porezna uprava), a postepeno će ih slijediti i ostala tijela državne uprave i druge institucije. Od 1. siječnja 2010. i platni promet, kao i porezne prijave prelaze na sustava OIB-a.

.....................................................................................................................................................................

9. Zašto se OIB uvodi tek sad?

Uvođenje OIB-a dio je opsežnog i složenog procesa opće informatizacije javne uprave kojim se povećava učinkovitost državnih institucija, smanjuju administrativna opterećenja građana te im se jamči brže i lakše ostvarivanje njihovih prava. Radi se dakle o vrlo složenom projektu koji je zahtijevao cijeli niz pripremnih radnji koje osiguravaju da sam proces dodjele i primjene OIB-a teče glatko i bez poteškoća za građane. Isto tako, OIB se uvodi kao instrument za usklađivanje hrvatskoga poreznog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU. MBG, kao broj od 13 znamenki, ne zadovoljava europski kriterij od 12 znamenki jer za potrebe međunarodne razmjene podataka osobni identifikacijski broj ne smije imati više od 12 znamenki + oznaku zemlje HR.

.....................................................................................................................................................................

10. Jesu li sve institucije informatički povezane spremne za uvođenje i korištenje OIB-a?

Ključna registarska tijela (MUP, Matica rođenih, Trgovački sud, Državni zavod za statistiku i Porezna uprava) su povezana, a druga tijela državne uprave i institucije će se postepeno povezivati i prelaziti na sustav OIB-a po za to predviđenim fazama. Trenutno je u tijeku jedinično funkcionalno testiranje sustava povezivanja Ministarstva pravosuđa, Središnjeg državnog ureda za upravu, MUP-a i Državnog zavoda za statistiku sa sustavom OIB-a.

.....................................................................................................................................................................

11. Kada će se OIB početi primjenjivati i u platnom prometu (recimo, za prijavu poreznih prijava)?

Obavljanje platnog prometa i predaja poreznih prijava putem OIB-a započet će 1. siječnja 2010.

.....................................................................................................................................................................

12. Koji identifikator se smatra poreznim brojem?

Opći porezni zakon koji se počinje primjenjivati od 1. siječnja 2009. godine propisao je da se poreznim brojem smatra osobni identifikacijski broj određen prema posebnom propisu.

.....................................................................................................................................................................

13. Kada će poduzetnici morati na računima iskazivati osobne identifikacijske brojeve?

S obzirom da se prema posebnim propisima zahtijeva da se na računima iskazuju porezni brojevi, sastavni dio svakog računa mora biti odgovarajući porezni broj. Do kraja 2009. godine poreznim brojem smatraju se važeći identifikatori (MBG, MB), dok će se od 1. siječnja 2010. godine poreznim bojem smatrati osobni identifikacijski broj, što znači da poduzetnici moraju od 1. siječnja 2010.godine prilagoditi svoje poslovanje za upotrebu osobnih identifikacijskih brojeva.

.....................................................................................................................................................................

14. Hoće li državne institucije poput mirovinskog i zdravstvenog biti uključene u sustav OIB-a?

Sve državne institucije bit će uključene u sustav OIB-a, pa tako i mirovinsko i zdravstveno. Informatičko povezivanje s navedenim institucijama već je u primjeni.

.....................................................................................................................................................................

15. Kada će se OIB početi primjenjivati u gruntovnici?

Gruntovnica će na sustav OIB-a prijeći nešto kasnije zato što evidencija vlasništva do sad nije bila vezana uz MBG pa nije moguće stari MBG jednostavno vezati uz novi OIB pa ga postepeno sasvim zamijeniti. Postupak uvođenja evidencije vlasništva prema OIB-u stoga je puno složeniji.

.....................................................................................................................................................................

16. Kada će proces uvođenja OIB-a biti u cijelosti završen, odnosno, kada će se OIB-om početi služiti sve državne evidencije?

Potpuni prijelaz na sustav OIB-a ostvarit će se kada sve institucije u potpunosti prihvate osobne identifikacijske brojeve, što se očekuje istekom prijelaznog razdoblja od dvije godine dakle 1. siječnja 2011. godine. Ovaj krajnji rok od dvije godine postavlja se radi službenih evidencija koje ne koriste MBG pa će njihov prelazak na korištenje OIB-a biti dugotrajniji postupak (gruntovnica, trgovački sudovi). Ipak, najveći dio uvođenja OIB-a završit će već do kraja 2009. godine.

.....................................................................................................................................................................

17. Kakvi se efekti očekuju nakon njegove pune primjene?

Puna primjena OIB-a u pravnom sustavu rezultirat će pravednim poreznim sustavom, sustavom socijalnih davanja te funkcioniranjem pravne države kroz pravovremenu i dosljednu provedbu upravnih, poreznih i kaznenih postupaka.

.....................................................................................................................................................................

18. I do sad je bilo „dobrih zakona“ pa su ostali mrtvo slovo na papiru. Kako će se osigurati da se i s ovim zakonom ne dogodi ista stvar?

Onoga trenutka kada se počelo raditi na stvaranju preduvjeta za uvođenje OIB-a on je prestao biti mrtvo slovo na papiru i postao živuća funkcionalna mjera.

.....................................................................................................................................................................

19. Hoće li OIB djelovati retrogradno, odnosno, hoće li se uvođenjem OIB-a moći sankcionirati ilegalna bogaćenja i neplaćanje poreza unatrag?

Da, ukoliko netko pokrene postupak, ali pod uvjetom da za konkretni slučaj nije nastupila zastara.

.....................................................................................................................................................................

20. Hoće li uvođenjem OIB-a nestati prikrivenog vlasništva? Znači li to da više nema „tajnih ortaka“?

Informatičkim povezivanjem i informatičkom razmjenom podataka omogućiti će se tijelima javne vlasti da u skladu s zakonskim ovlaštenjima raspolažu njima potrebnim informacijama. Navedeno znači da će ono tijelo koje za provedbu svojih postupaka treba raspolagati sa svim informacijama o vlasništvu neke osobe moći i pravovremeno raspolagati tim podatkom.

.....................................................................................................................................................................

21. Može li OIB razriješiti problem osnivanja više trgovačkih društava od strane jedne osobe radi izbjegavanja poreza ili da bi se prikrio tijek novca?

Uvođenjem OIB-a moći će se točno pratiti u kojim se sve društvima osoba javlja kao osnivač trgovačkog društva. Stoga ako se posebnim propisom propiše da se neće moći osnovati novo društvo ako osnivač ima udio u društvu koje ima dugove po osnovi poreza i drugih javnih davanja OIB omogućit će upravo praćenje tih podataka.

.....................................................................................................................................................................

22. Hoće li se nakon uvođenja OIB-a moći vidjeti da netko prima dvije stipendije?

Da, povezivanjem službenih evidencija putem OIB-a podaci o svim primicima fizičkih osoba bit će dostupni i vidljivi.

.....................................................................................................................................................................

23. Povlači li uvođenje OIB-a za sobom i poreznu reformu?

OIB je snažan instrument modernizacije odnosno povećanja učinkovitosti poreznog sustava.

.....................................................................................................................................................................

24. Što je sa strancima koji kupuju nekretnine u Hrvatskoj? Hoće li oni dobiti OIB?

Strancima koji žele obaviti neku transakciju u Republici Hrvatskoj Porezna uprava mora dodijeliti OIB. Tek putem određenog OIB-a strana osoba moći će upisati vlasništvo nekretnine u zemljišne knjige, a OIB joj je i potreban radi činjenice da kupnjom nekretnine postaje porezni obveznik.

.....................................................................................................................................................................

25. Hoće li se putem OIB-a moći prepoznati transakcije kao što su dobivanje građevinske dozvole, trgovanje vrijednosnim papirima i slično?

Da, trgovanje vrijednosnim papirima pratit će se povezivanjem sustava OIB-a sa Središnjom depozitarnom agencijom.

.....................................................................................................................................................................

26. Hoće li prodavači automobila bilježiti OIB svojih kupaca kako bi poreznu upravu obavijestili o transakciji?

Upisivanje poreznih brojeva na račune propisano je posebnim propisom. Stoga ako posebni propis zahtijeva ispisivanje poreznog broja kupca na računu, na tom računu ispisivat će se osobni identifikacijski broj. Prema važećim posebnim propisima ne postoji posebna odredba o izvještavanju Porezne uprave o izvršenim prodajama automobila od strane prodavača.

.....................................................................................................................................................................

27. Kako će uvođenje OIB-a utjecati na određivanje socijalnog statusa građana?

Resorna ministarstva propisat će određene cenzuse za ostvarivanje prava pred tim tijelima (besplatni udžbenici, potrošnja električne energije, oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi i slično). Dakle OIB ne propisuje cenzuse za ostvarivanje prava, već će se putem OIB-a na bazi službene razmjene podataka utvrđivati ispunjavanje cenzusa za ostvarivanje raznih prava pred nadležnim tijelima.

.....................................................................................................................................................................

28. Hoće li uvođenje OIB-a utjecati na reformu zdravstva?

Kako što je navedeno u točci 28. OIB je instrument razmjene podataka radi dokazivanja ispunjenja određenih cenzusa.

.....................................................................................................................................................................

29. Hoće li i kako uvođenje OIB-a utjecati na obračunavanje potrošene električne energije za potrošače od strane HEP-a?

Ako resorno ministarstvo propiše određeni imovinski ili dohodovni cenzus radi obračunavanja električne energije putem OIB-a moći će se utvriditi ispunjavanje uvjeta cenzusa.