Porez na dohodak - Dohodak od nesamostalnog rada
Broj klase:410-01/17-01/327
Urudžbeni broj:513-07-21-01/17-2
Zagreb, 23.02.2017
Krediti odobreni uz kamatnu stopu nižu od 3%

Porezni obveznik postavio je upit u svezi obveze plaćanja poreza u slučaju odobravanja kredita namijenjenih samo zaposlenicima banke koji su ugovoreni po promjenjivoj kamatnoj stopi koja je u trenutku ugovaranja kredita bila viša od 3%, a koja je zbog promjene Nacionalne referentne stope prosječnog troška financiranja hrvatskog bankovnog sektora - NRS pala ispod 3%. 


Nadalje, podnositelj postavlja upit u svezi obveze plaćanja poreza prilikom odobravanja kredita koji bi se plasirali određenim skupinama klijenata sektora građanstva (zaposlenicima poduzeća, strukovnih udruženja i komora ili pojedinih pripadnika sektora državnih jedinica kao što su fondovi, ministarstva i sl., a koji su po bonitetu sigurniji te je za očekivati manju vjerojatnost nenaplate takvih potraživanja) ako se ugovori fiksna kamatna stopa ispod 3% ili ako se ugovori promjenjiva kamatna stopa koja bi u trenutku odobravanja kredita bila iznad 3%, ali koja bi naknadno, zbog promjene referentne kamatne stope NRS-a možebitno pala ispod razine od 3%, ističući kako „banka ne nudi po istim uvjetima takve kredite ostatku sektora građanstva.“. 


Slijedom navedenog, odgovaramo u nastavku:

Sukladno članku 21. stavku 3. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 115/16; dalje u tekstu: Zakon) primicima u naravi po osnovi nesamostalnog rada smatraju se korištenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita, dodjela ili opcijska kupnja vlastitih dionica po povoljnijim uvjetima i druge pogodnosti koje poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće iz stavaka 1. i 2. toga članka daju radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz stavaka 1. i 2. toga članka. Primitkom po osnovi povoljnijih kamata smatra se razlika između ugovorene niže i stope kamate od 3% godišnje, osim kamata po kreditima koji se daju ili subvencioniraju iz proračuna, ali ne radnicima uprave.


Nadalje, člankom 39. stavkom 2. Zakona, propisano je da se drugi dohodak ostvaruje po osnovi primitaka koji se ne smatraju primicima određenim po osnovi: nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala i osiguranja. U skladu s stavkom 3. točkom 5. toga članka primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak smatraju se između ostalih i primici u naravi - korištenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i druge pogodnosti prema članku 21. stavku 3. toga Zakona, a koje davatelji tih primitaka daju fizičkim osobama koje nisu njihovi radnici i osobe koje ostvaruju primitke iz članka 21. toga Zakona.


Člankom 21. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 10/17) propisani su primici u naravi po osnovi nesamostalnog rada pa je tako stavkom 1. točkom 2. toga članka  propisano da se primicima po osnovi nesamostalnog rada u skladu s člankom 21. stavkom 3. Zakona smatraju i primici radnika i osoba koje ostvaruju primitke iz članka 21. Zakona u stvarima i uslugama koje imaju novčanu vrijednost (dobra, usluge, prava i ostala primanja u naravi), u koje ulazi korištenje kredita uz kamate ispod stope od 3% godišnje. Stavkom 2. istoga članka propisano je da se povoljnijim kreditima iz stavka 1. točke 2. toga članka ne smatraju krediti koji se radnicima i osobama koje ostvaruju primitke iz članka 21. Zakona, osim radnicima u upravi, daju ili subvencioniraju iz proračuna, bez obzira pod kojim uvjetima su odobreni.


Slijedom navedenog, može se zaključiti da se povoljnijom kamatom, pod gore navedenim uvjetima (da se radi o povlaštenim kreditima zaposlenika ili drugih osoba, a koji nisu dostupni svima pod istim uvjetima) smatra korištenje kredita ispod kamatne stope od 3% neovisno o činjenici je li kredit ugovoren po fiksnoj kamatnoj stopi ispod 3% ili je ugovoren uz promjenjivu kamatnu stopu koja je u trenutku odobravanja kredita bila iznad 3%, ali koja je naknadno, zbog promjene parametara za izračun pala ispod razine od 3% ili je kamata koja je ugovorena po kamatnoj stopi višoj od 3% pala ispod razine od 3% na drugi način (npr. prema odluci banke). U konkretnom slučaju banka je obvezna po osnovi povoljnijih kamata utvrditi dohodak od nesamostalnog rada ako se radi o osobama koje s bankom imaju zasnovan radni odnos, odnosno drugi dohodak ako se radi o osobama koje s bankom nemaju zasnovan radni odnos i to tako dugo dok kamatna stopa ne prijeđe iznos od 3%.


Povratak na prethodnu stranicu