Porez na dohodak - Osobni odbitak
Broj klase:410-01/16-01/2504
Urudžbeni broj:513-07-21-01/17-2
Zagreb, 10.04.2017
Uvećanje osobnog odbitka po osnovi invalidnosti

​Zaprimili smo upit Zavoda A vezan za ostvarivanje prava uvećanog osobnog odbitka po osnovi invalidnosti osobama koje su upisane u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom prema Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom (dalje u tekstu: očevidnik). U upitu se navodi da se sve osobe kojima je priznat status učenika s teškoćama u razvoju prema propisima o odgojno –obrazovnoj skrbi i sve osobe kojima je priznat status osobe ometene u psihofizičkom razvoju prema propisima o socijalnoj skrbi upisuju u Registar osoba s invaliditetom, a potom i u očevidnik prilikom zapošljavanja. Osobe s invaliditetom mogu posjedovati rješenja o poteškoćama u razvoju bez upisanih postotaka tjelesnog oštećenja, a osobe koje posjeduju rješenja na kojima postoje postoci tjelesnog oštećenja ne moraju neophodno biti osobe s invaliditetom jer ne ulaze svi postoci u Registar ili očevidnik. U nastavku odgovaramo:

Utvrđivanje osobnog odbitka ili neoporezivog dijela dohotka propisano je člankom 14.  Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 115/16; dalje u tekstu: Zakon). Osnovni osobni odbitak i dijelovi osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i djecu te invalidnost/tjelesno oštećenje izračunavaju se primjenom propisanih koeficijenata i osnovice osobnog odbitka koja iznosi 2.500,00 kuna. 

Rezident može uvećati osnovni osobni odbitak za koeficijent 0,4 odnosno, u visini od 1.000,00 kuna mjesečno po osnovi vlastite invalidnosti ili invalidnosti svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta kojima je utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje te za koeficijent 1,5, odnosno u visini od 3.750,00 kuna mjesečno ako je invalidnost utvrđena po jednoj osnovi 100% i/ili za korištenje, na temelju posebnih propisa, prava na doplatak za pomoć i njegu poreznog obveznika odnosno prava na osobnu invalidninu, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta. Korištenje uvećanja osnovnog osobnog odbitka za koeficijent 1,5 isključuje pravo na korištenje uvećanja osnovnog osobnog odbitka za koeficijent 0,4. Sukladno članku 15. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 10/17) rezidenti mogu koristiti dio osobnog odbitka u visini 1,5 osnovice osobnog odbitka za sebe osobno, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svako dijete, ako su osobe kojima je rješenjem, na temelju posebnih propisa, utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje po jednoj osnovi 100% i/ili koji zbog invalidnosti ili tjelesnog oštećenja imaju, temeljem posebnih propisa, pravo na doplatak za pomoć i njegu, odnosno pravo na osobnu invalidninu.

Osobama s invaliditetom u smislu Zakona smatraju se fizičke osobe – porezni obveznik i/ili uzdržavani članovi njegove uže obitelji i uzdržavana djeca kojima je rješenjem donesenim prema propisima o mirovinskom osiguranju, zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, socijalnoj skrbi, odgoju i obrazovanju te prema drugim posebnim propisima utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje.

Uvećanje osnovnog osobnog odbitka priznaje se, osim temeljem rješenja, i na temelju uvjerenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom o upisu u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom. 

Invalidnost ili tjelesno oštećenje utvrđuje se u postupku za naknadu zbog tjelesnog oštećenja podnošenjem zahtjeva nadležnom tijelu odnosno područnoj službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, prema području prebivališta, odnosno boravišta, osobe koja podnosi zahtjev.

Člankom 61. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15 i 120/16) propisano je da pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja može ostvariti osiguranik kod kojeg je utvrđen gubitak, značajnije oštećenje ili znatnija onesposobljenost pojedinog organa ili dijelova tijela što otežava normalnu aktivnost organizma i zahtijeva veće napore u obavljanju životnih potreba, bez obzira na to uzrokuje li ono ili ne uzrokuje smanjenje ili gubitak radne sposobnosti osiguranika odnosno kod kojega  je utvrđeno tjelesno oštećenje od najmanje 30%, a koje je nastalo kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, a vrste tjelesnih oštećenja i postotke tih oštećenja na osnovi kojih se ostvaruje pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja utvrđuje se na temelju posebnih propisa.

Sukladno članku 54. stavku 1. Zakona o socijalnoj skrbi (Narodne novine, br. 157/13, 152/14, 99/15, 52/16 i 16/17) pravo na osobnu invalidninu priznaje se osobi s teškim invaliditetom ili drugim teškim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju, u svrhu zadovoljavanja njezinih životnih potreba za uključivanje u svakodnevni život zajednice, a člankom 57. stavkom 1. istoga Zakona, pravo na doplatak za pomoć i njegu priznaje se osobi koja ne može sama udovoljiti osnovnim životnim potrebama uslijed čega joj je prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe u organiziranju prehrane, pripremi i uzimanju obroka, nabavi namirnica, čišćenju i pospremanju stana, oblačenju i svlačenju, održavanju osobne higijene, kao i obavljanju drugih osnovnih životnih potreba.

Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom (Narodne novine, br. 44/2014, 97/14 i 2/15; dalje u tekstu: Pravilnik) propisan je sadržaj i način vođenja očevidnika zaposlenih i samozaposlenih osoba s invaliditetom te uvjeti koji moraju biti ispunjeni za upis osobe s invaliditetom u očevidnik. 

Prema članku 2. stavku 1. Pravilnika, očevidnik sadrži podatke o osobama s invaliditetom koje su prijavljene na mirovinsko osiguranje u skladu s propisima o mirovinskom osiguranju i koje ispunjavaju uvjete propisane Pravilnikom. Sukladno članku 3. Pravilnika, očevidnik vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje na temelju prijave poslodavca. Podatke iz očevidnika Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje dostavlja mjesečno u Hrvatski registar o osobama s invaliditetom i Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, sa stanjem na zadnji dan u mjesecu. Sukladno članku 8. Pravilnika, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje koristi podatke iz Hrvatskog registra o osobama s invaliditetom i drugih nadležnih tijela u svrhu utvrđivanja statusa i uvjeta za upis u očevidnik. Osiguranici koji nisu prijavljeni na mirovinsko osiguranje na temelju radnog odnosa, odnosno samostalnog obavljanja djelatnosti, za potrebe upisa u očevidnik, moraju imati nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Za osiguranika koji je stekao status osobe s invaliditetom prema propisima drugih država članica Europske unije, kao dokaz o invaliditetu za potrebe upisa u očevidnik, poslodavac je dužan priložiti ovjereni prijevod isprave nadležnog tijela države članice Europske unije o utvrđenju invaliditeta.

Temeljem navedenog, ako fizička osoba posjeduje rješenje nadležnih tijela o tjelesnom oštećenju, može joj se priznati uvećani osobni odbitak za koeficijent 0,4 iako nije upisana u očevidnik bez obzira na postotak tjelesnog oštećenja (odnosno ako joj nije utvrđeno 100% tjelesno oštećenje), a osobama koje su upisane u očevidnik, a nemaju upisan postotak tjelesnog oštećenja, odnosno invalidnosti, priznaje se uvećani osobni odbitak za koeficijent 0,4 temeljem potvrde o upisu u očevidnik, osim ako drugim vjerodostojnim ispravama dokažu da ostvaruju doplatak za pomoć i njegu, odnosno pravo na osobnu invalidninu ili posjeduju druga rješenja ili uvjerenje o utvrđenom 100% tjelesnom oštećenju ili invalidnosti, na temelju kojih im se priznaje uvećani osobni odbitak za koeficijent 1,5.

Povratak na prethodnu stranicu