Porez na dobit - Utvrđivanje godišnjeg poreza, godišnja porezna prijava
Broj klase:410-01/17-01/161
Urudžbeni broj:513-07-21-01/17-1
Zagreb, 22.02.2017
Prijava poreza na dobit za 2016. godinu
Uputa o sastavljanju, podnošenju porezne prijave obveznika poreza na dobit i obračunavanju poreza na dobit po godišnjem obračunu za 2015. godinu (dalje u tekstu: Uputa za 2015.), Klasa: 410-01/16-01/81, Ur.broj: 513-07-21-01/16-1 od 14. siječnja 2016. godine, primjenjuje se na odgovarajući i prilagođen način u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2016. godinu, uvažavajući izmjene propisa koje su stupile na snagu tijekom 2016. godine. Stoga, u nastavku po rednim brojevima Obrasca PD, navodimo izmjene koje se u odnosu na navedenu Uputu primjenjuju u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2016. godinu.
 
Puni naziv određenih propisa na temelju kojih se, između ostalih, sastavlja prijava poreza na dobit, a koji su izmijenjeni:
- Zakon o porezu na dobit (Narodne novine, broj 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14,  50/16 i 115/16; u daljnjem tekstu: Zakon)
- Pravilnik o porezu na dobit (Narodne novine, broj 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12, 160/13, 12/14, 157/14, 137/15, 1/17; u daljnjem tekstu: Pravilnik),
- Zakon o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 115/16)
- Pravilnik o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 95/05, 96/06 , 68/07, 146/08, 2/09,  9/09 – ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13, 157/14 i 137/15)
- Pravilnik o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 10/17)
- Zakon o računovodstvu (Narodne novine, broj 109/07 i 54/13 78/15, 134/15 i 120/16)
- Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (Narodne novine, broj 95/16)
- Opći porezni zakon (Narodne novine, broj 115/16)
- Zakon o doprinosima (Narodne novine, broj 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14 i 115/16)
- Odluka o objavi kamatne stope na zajmove između povezanih osoba (Narodne novine, broj 137/15)
- Uredba o poticanju ulaganja (Narodne novine, broj 31/16)
 
Rok i mjesto podnošenja porezne prijave:
 
Rok za podnošenje prijave poreza na dobit nije se mijenjao te je i dalje četiri mjeseca nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez na dobit, što je za 2016. godinu do 2. svibnja 2017. godine, osim za porezne obveznike kojima je Porezna uprava donijela rješenje po kojemu porezno razdoblje nije kalendarska godina.
 
Prilozi uz poreznu prijavu:
 
Uz prijavu poreza na dobit za 2016. godinu podnosi se novo Izvješće o poslovnim događajima s povezanim osobama – Obrazac PD-IPO, ukoliko su tijekom poreznog razdoblja u poslovnim knjigama poreznog obveznika evidentirani poslovni događaji s povezanim osobama.
 
Porezni obveznik:
 
Uzimajući u obzir da su društva u stečaju obveznici poreza na dobit istu obvezu zadržava i stečajna masa koja je upisana u sudski registar.  
 
  
Redni broj 16: Kamate između povezanih osoba
 
U odnosu na Uputu iz 2015. izmjena na ovom rednom broju utvrđuje se sukladno članku 37. Pravilnika o porezu na dobit odnosno prema Odluci o objavi kamatne stope na zajmove između povezanih osoba, koju je objavio ministar financija. 
 
Sukladno Odluci o objavi kamatne stope na zajmove između povezanih osoba (Narodne novine, broj 137/15) kamatna stopa na zajmove između povezanih osoba iz članka 14. stavka 3. Zakona o porezu na dobit za 2016. godinu utvrđena je u iznosu od 5,14%. Do 2016. godine kamatna stopa iz članka 14. stavka 3. Zakona se utvrđivala u visini eskontne stope koju objavljuje Hrvatska narodna banka.
 
Naime, prema članku 37. stavku 1. Pravilnika, kamatna stopa iz članka 14. stavka 3. Zakona utvrđuje se kao aritmetička sredina prosječnih kamatnih stopa na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, a koje je Hrvatska narodna banka objavila u tekućoj kalendarskoj godini. Prosječnu kamatnu stopu na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, Hrvatska narodna banka izračunava, prema posebnim propisima, kao vagani prosjek stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima u kunama bez valutne klauzule, u kunama s valutnom klauzulom uz euro i u eurima, za referentno razdoblje od šest mjeseci. Prosječnu kamatnu stopu na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima Hrvatska narodna banka objavljuje u Narodnim novinama.
 
Ostatak teksta iz Upute za 2015. primjenjuje se na odgovarajući način.
 
 
Redni broj 20: Svota vrijednosnog usklađenja i otpisa potraživanja koja nije porezno priznati rashod
 
U odnosu na Uputu za 2015. na ovom rednom broju upisuje se iznos vrijednosnog usklađenja utvrđenog i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, broj 115/16) i Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit (Narodne novine, broj 1/17). Navedenima propisima došlo je do izmjena u članku 9. Zakona i članku 33. Pravilnika. Stoga se primjenom članka 9. Zakona, smatra da su obavljene sve radnje za osiguranje naplate duga pažnjom dobrog gospodarstvenika ako su potraživanja utužena prije zastare ili se zbog njih vodi ovršni postupak, ako su prijavljena u stečajnom postupku nad dužnikom ili ako je postignuta nagodba s dužnikom, obveznikom poreza na dobit koji nije povezana osoba, prema posebnom propisu u slučaju stečaja, arbitraže ili mirenja.
 
 Porezno priznatim rashodom otpisa sukladno članku 9. stavku 9. Zakona smatra se otpis potraživanja utvrđen prema Zakonu o stečaju potrošača, te obuhvaća sudsku i izvansudsku nagodbu.
 
Slijedom članka 9. stavka 8. Zakona, porezno priznati rashod je otpis potraživanja iskazanih u prihodima od nepovezane osobe ako porezni obveznik dokaže da troškovi pokretanja određenih postupaka radi osiguranja naplate duga pažnjom dobrog gospodarstvenika, premašuju iznos potraživanja. Porezno priznati rashod je otpis potraživanja iskazanih u prihodima od nepovezane osobe ako porezni obveznik dokaže da je pažnjom dobrog gospodarstvenika pokrenuo određene radnje s ciljem naplate potraživanja pri čemu je utvrdio konačnu nemogućnost naplate otpisanog iznosa potraživanja. U tim slučajevima, sukladno članku 33. stavku 2. Pravilnika, porezni obveznik je dužan osigurati evidenciju o tome koje je radnje poduzeo radi naplate potraživanja, podatak o troškovima koje izazivaju daljnji postupci naplate te dokaze na temelju kojih je utvrdio nemogućnost naplate.
 
 Uputno je poreznim obveznicima u tim slučajevima koristiti dokaze iz članka 18. Ovršnog zakona (Narodne novine, br. 112/12, 25/13 i 93/14) koji propisuje obvezu davanja podataka o dužniku i obuhvaća Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Ministarstvo unutarnjih poslova, Središnje klirinško depozitarno društvo, lučku kapetaniju, tijelo nadležno za katastarsku evidenciju, poslodavce ili isplatitelje stalnoga novčanog primanja te drugo tijelo ili osobu koja vodi odgovarajući upisnik ili očevidnik o pravima koja čine imovinu, te račune i ponude vezane uz sudske i ovršne troškove.
 
Primjer:
 
Porezni obveznik je pokrenuo ovršni postupak za potraživanje iskazano u prihodima u iznosu od 8.000,00 kuna, a nad obveznikom je zbog nepodmirenih obveza temeljem posebnog propisa pokrenut stečaj uz trošak prijave u stečajnu masu 10.000,00 kuna. Ukoliko porezni obveznik dokaže da je pokrenuo postupak ovrhe te osigura podatak o trošku prijave u stečajnu masu, otpis potraživanja će se smatrati porezno priznatim rashodom. U slučaju da je nad poreznim obveznikom zbog nepodmirenih obveza temeljem posebnog propisa proveden skraćeni stečajni postupak (istovremeno otvoren i zatvoren) i ukoliko porezni obveznik dokaže da je pokrenuo postupak ovrhe te osigura podatke o provođenju skraćenog stečajnog postupka, otpis potraživanja će se smatrati porezno priznatim rashodom.
 
Nadalje, porezno priznatim rashodom smatraju se otpisi „male vrijednosti“ iz članka 9. stavka 4. Zakona za koje nije potrebno pokrenuti radnje za naplatu potraživanja ako je riječ o:
 
a) otpisu potraživanja od nepovezanih osoba, koja su zastarjela i koja u svakom pojedinom poreznom razdoblju ne prelaze 5.000,00 kuna po pojedinom dužniku koji je obveznik poreza na dobit. Iznos od 5.000,00 kuna godišnje primjenjuje se na sva zastarjela potraživanja dakle i ona koja su zastarjela prije 1. siječnja 2016. godine, uz propisane uvjete i u slučaju kada pojedinačno zastarjelo potraživanje (pojedini račun ili druga isprava koja ima značenje računa) ne glasi na iznos veći od 5.000,00 kuna. Ako su potraživanja zastarjela na temelju više računa koji glase na manji iznos od 5.000,00 kuna po pojedinom dužniku, porezno se priznaje otpis ukupno najviše do 5.000,00 kuna. Porezno se ne priznaje djelomični otpis po računima koji su pojedinačno veći od te svote. U takvom slučaju porezno se priznaje otpis samo ako su ispunjeni propisani uvjeti iz članka 9. stavka 3. Zakona.
 
b) otpisu zastarjelih potraživanja do 200,00 kuna od nepovezanih fizičkih osoba čiji dug nije nastao po osnovi obavljanja djelatnosti obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, ako ukupno utvrđeno potraživanje po pojedinoj osobi na zadnji dan poreznog razdoblja ne prelazi taj iznos. Riječ je o otpisima zastarjelih potraživanja od građana čiji ukupni dug na zadnji dan poreznog razdoblja nije iznosio više od 200,00 kuna. 
 
Ostatak teksta iz Upute 2015. primjenjuje se na odgovarajući način.
 
 
Redni broj 22: Svota vrijednosnog usklađenja financijske imovine koja nije porezno priznata
 
 Tekst naveden u Uputi za 2015. se nadopunjuje izmjenama članka 33. Pravilnika. Sukladno članku 33. stavku 3. Pravilnika, u slučaju kada porezni obveznik u skladu s uvjetima i postupcima iz članka 9. Zakona utvrdi gubitak odnosno rashod s osnove otpisa nenaplativih kredita, zajmova i druge financijske imovine uz poštivanje posebnih propisa, osim u slučaju dionica, udjela i druge financijske imovine kojom se stječu vlasnička prava smatra se da su ispunjeni uvjeti za porezno priznavanje rashoda s osnove smanjenja vrijednosti financijske imovine iz članka 10. stavka 1. Zakona. 
 
 Ostatak teksta iz Upute za 2015. se primjenjuje na odgovarajući način.
 
 
Redni broj 27: Prihodi od dividendi i udjela u dobiti
 
 Porezni obveznik koji uz prijavu poreza na dobit za 2016. podnosi obrazac PD-IPO ne dostavlja posebnu evidenciju o danim zajmovima povezanim osobama i iznosima iskazanih prihoda po osnovi danih zajmova radi utvrđivanja prava na umanjenje porezne osnovice za iskazane prihode po osnovi dividendi i udjela u dobiti.
 
 Ovdje je potrebno obratiti pozornost na primjenu članka 5.a Zakona i članka 11.b Pravilnika.
 
 Ostatak teksta iz Upute za 2015. se primjenjuje na odgovarajući način.
 
 
Redni broj 28: Reinvestirana dobit
 
  Uzimajući u obzir da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, broj 115/16) došlo do ukidanja porezne olakšice za reinvestiranu dobit za porezna razdoblja koja počinju teći od 1. siječnja 2017. godine i nadalje, potrebno je uzeti u obzir da se investicije u dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu po osnovi kojih je moguće iskoristit poreznu olakšicu za reinvestiranu dobit trebaju staviti u uporabu do podnošenja prijave poreza na dobit za 2016. godinu. Iznimno, u određenim slučajevima vrednujući činjenice prema njihovoj gospodarskoj biti kada dugotrajna imovina nije stavljena u uporabu, a primjerice kada je postupak dovođenja imovine u rado stanje i namjeravanu  uporabu u završnoj fazi, primjerice ako je montaža u tijeku ili se čeka ishođenje uporabne dozvole, može  se priznati pravo na umanjenje porezne osnovice.
 
Nadalje, napominjemo kako je prema članku 15. stavku 3. toga Zakona propisano da porezni obveznici koji su izvršili umanjenje porezne osnovice temeljem članka 6. stavka 1. točke 6. Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14 i 50/16), nakon stupanja na snagu istog Zakona primjenjuju odredbe članka 6. stavaka 5., 6., 7., 8., 9. i 10. i članka 31. stavka 11. Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14 i 50/16). Prema navedenom, porezni obveznici su dužni nakon provedenog reinvestiranja dobiti zadržati propisanu visinu temeljnog kapitala i zadržati utvrđeni broj radnika na dan 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2018.
 
U svezi postupka utvrđivanja broja radnika za potrebe utvrđivanja prava na korištenje porezne olakšice za reinvestiranu dobit upućujemo i na uputu Središnjeg ureda Porezne uprave, Klasa:410-10/16-01/1548, Ur.broj:513-07-21-01/16-02 od 7. srpnja 2016., a u svezi obveze očuvanja temeljnog kapitala u slučaju pripajanja društva nakon reinvestiranja dobiti upućujemo na mišljenje Središnjeg ureda Porezne uprave, Klasa:410-10/16-01/2182, Ur.broj:513-07-21-01/16-02 od 16. kolovoza 2016.
 
Međutim, u slučaju kada se pri pripajanju društva koje je reinvestiralo dobit u prethodnim poreznim razdobljima pri čemu je, temeljem posebnih propisa, postupak pripajanja proveden tako da se kod preuzimatelja ne iskaže iznos temeljnoga kapitala društva koje se pripaja (koje je reinvestiralo dobit), tada je porezni obveznik dužan uvećati poreznu osnovicu iznosom reinvestirane dobit, osim ako porezni obveznik pravni slijednik ne preuzme obvezu o očuvanju temeljnoga kapitala te isti nakon pripajanja poveća temeljni kapital. Dakle, reinvestirana dobit nije prepreka provođenju postupka statusnih promjena koje se provode bez povećanja temeljnog kapitala preuzimatelja sukladno posebnim propisima. Međutim, obveza očuvanja temeljnog kapitala se mora zadržati te se stoga može izvršiti i nakon provedenog postupka pripajanja.
 
 Stanje temeljnog kapitala je potrebno zadržati i u slučaju preoblikovanja društva, statusnih promjena ili promjene vlasništva, dakle obveze o očuvanju temeljnog kapitala se prenose na pravnog slijednika, stoga je pri navedenim promjenama, kod poreznih obveznika društava koji su reinvestirali dobit, potrebno posebnu pažnju obratiti na stanje temeljnog kapitala obzirom da se te promjene često događaju nakon proteka više poreznih razdoblja.
 
Primjer: Obveza očuvanja temeljnog kapitala u slučaju podjele
 
Društvo ABC d.o.o. je u prijavi poreza na dobit za 2013. godinu iskazalo umanjenje porezne osnovice za reinvestiranu dobit u iznosu od 6.000.000,00 kuna i nakon uspješne realizacije investicije, odlučilo je tijekom 2016. godine provesti statusnu promjenu podjele društva odvajanjem. Temeljni kapital društva ABC d.o.o., prije podjele iznosio je 20.000.000,00 kuna. Članovi društva, njih 10, donijeli su odluku o odvajanju dijela društva na način da se jedna gospodarska cjelina prenese u društvo CD d.o.o., odnosno u društvo osnovano radi provođenja postupka podjele odvajanjem s osnivanjem. Imatelji udjela društva koje se dijeli steći će udjele u novom društvu razmjerno udjelima kakve su imali u društvu koje se dijeli. Prema planu podjele smanjuje se temeljni kapital društva ABC d.o.o. sa 20.000.000,00 kuna na 12.000.000,00 kuna, te će temeljni kapital društva CD d.o.o., koje se osniva zbog provođenja odvajanja s osnivanjem, iznositi 8.000.000,00 kuna.
 
U trenutku podjele društva ne nastaje obveza povećanja osnovice poreza na dobit za iznos smanjenog temeljnog kapitala koji je povećan reinvestiranom dobiti, jer se dio obveze očuvanja temeljnog kapitala prenosi na novoosnovano društvo.
 
Prije podjele društva ABC d.o.o. udio reinvestirane dobiti u ukupnom temeljnom kapitalu iznosio je 30% (6.000.000,00/20.000.000,00*100=30%). Temeljni kapital novoosnovanog društva djelomično sadrži reinvestiranu dobit i za porezne svrhe je pravni slijednik za dio reinvestirane dobiti sadržane u njegovom temeljnom kapitalu. Naime, iz temeljnog kapitala društva ABC d.o.o., u društvo CD d.o.o preneseno je 8.000.000,00 kuna.
 
Za porezne svrhe temeljni kapital društva CD d.o.o. sadrži 2.400.000,00 kuna reinvestirane dobiti (8.000.000,00 *30% = 2.400.000.00). Sukladno članku 19. stavku 4. Zakona, prava i obveze spojenih, pripojenih ili podijeljenih poreznih obveznika iz poreznopravnog odnosa preuzima pravni slijednik, a to je u našem slučaju društvo CD d.o.o., za 2.400.000,00 kuna reinvestirane dobiti.
 
Nadalje, za porezne svrhe smatra se da temeljni kapital društva ABC d.o.o. i dalje sadrži 30% reinvestirane dobiti, odnosno 3.600.000,00 kuna (12.000.000,00* 30%=3.600.000,00).
 
U konkretnom slučaju nije došlo do obveze povećanja porezne osnovice obzirom da je zadržan potreban iznos temeljnog kapitala od 6.000.000,00 kuna kod dva društva.
 
Ukoliko bi društvo ABC d.o.o. ili CD d.o.o. u sljedećim poreznim razdobljima izvršilo smanjenje temeljnog kapitala, povećanog reinvestiranom dobiti, u bilo kojem iznosu bili bi obvezni povećati poreznu osnovicu i to:
- društvo ABC d.o.o. najviše do iznosa od 3.600.000,00 kuna, ovisno o iznosu smanjena temeljnog kapitala i
- društvo CD d.o.o. najviše do iznosa od 2.400.000,00 kuna, ovisno o iznosu smanjena temeljnog kapitala.
 
Ostatak teksta iz Upute za 2015. se primjenjuje na odgovarajući način.
 
 
Redni broj 34.2.: Državna potpora za istraživačko-razvojne projekte
 
Uzimajući u obzir da je Ministarstvo znanosti i obrazovanja najavilo izmjene vezane uz primjenu predmetne porezne olakšice radi usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije u dijelu državnih potpora moguće je da će izmjena tijekom 2017. godine obuhvatiti i primjenu porezne olakšice iskazane u prijavi poreza na dobit za 2016. Ukoliko dođe do određenih izmjena ova uputa će se nadopuniti sukladno naputcima Ministarstva znanosti i obrazovanja.
 
Ostatak teksta iz Upute 2015. se primjenjuje na odgovarajući način.
 
 
Redni broj 49: Poticanje investicija prema Zakonu o poticanju ulaganja
 
 Obzirom da je tijekom 2016. godine objavljena Uredba o poticanju ulaganja (Narodne novine, broj 31/16) ta Uredba se primjenjuje prilikom sastavljanja godišnjeg izvješća za 2016. godinu.
 
  Prema članku 16. Uredbe o poticanju ulaganja, godišnje izvješće o izvršenju projekta ulaganja i korištenju potpora te očuvanju odobrenog ulaganja i novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem podnosi se nadležnom ministarstvu (Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta) i Ministarstvu financija, Poreznoj upravi (uz prijavu poreza na dobit) i sadrži sljedeće:
 
1. ispunjeni obrazac GI-1, koji je nadležnom ministarstvu potrebno dostaviti i u elektroničkom obliku
2. izvještaj u pisanom obliku s opisom realizacije projekta ulaganja po svim stavkama ulaganja (dugotrajna imovina/troškovi plaća)
3. prijavu poreza na dobit s bilancom i računom dobiti i gubitka
4. analitičke kartice osnovnih sredstava koja čine ulaganje u dugotrajnu imovinu povezano s projektom ulaganja
5. popis dugotrajne imovine s označenim stavkama ulaganja povezanim s odobrenim projektom ulaganja, koji se dostavlja nakon završetka razdoblja realizacije ulaganja kao dokaz očuvanja ulaganja
6. podatke o visini ulaganja u izvještajnom razdoblju izražene u kunama
7. podatke o unosu nove opreme/strojeva – vrsta, vrijednost i datum plaćanja
8. podatke o broju zaposlenih tijekom izvještajnog razdoblja (Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja – Obrazac JOPPD)
9. pisanu Izjavu o broju zaposlenih u izvještajnom razdoblju, po mjesecima, isključujući osobe koje rade po osnovi ugovora o djelu
10. podatke o vrsti i korištenju potpora u izvještajnom razdoblju, uključujući i potpore iz drugih izvora i
11. ostale podatke značajne za korištenje potpora.
 
Od 13. studenog 2016. godine nadležno ministarstvo je Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta.
 
Ostatak teksta iz Upute za 2015. se primjenjuje na odgovarajući način.
 
 
Redni broj 56: Uplaćeni predujmovi
 
Na ovom rednom broju iskazuje se svota uplaćenih predujmova do 6. veljače 2017. godine, pod uvjetom da porezni obveznik nema nepodmirenih obveza poreza na dobit, po osnovi duga i kamata iz prethodnih razdoblja.
 
Ostatak teksta iz Upute 2015. se primjenjuje na odgovarajući način.
 
 
Redni broj 59: Predujmovi za sljedeće porezno razdoblje
 
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, broj 115/16) propisan je izračun predujma poreza na dobit za 2017. godinu. Predujmovi za sljedeće porezno razdoblje izračunavaju se tako da se osnovica za izračun predujma poreza na dobit podijeli s brojem mjeseci poslovanja u poreznom razdoblju za koje se podnosi prijava poreza na dobit. Osnovica za izračun predujma za 2017. godinu izračunava se tako da se iznos iskazan na rednom broju 42. uveća za iznos iskazan na rednom broju 28. i rednom broju 34.1. i pomnoži sa poreznom stopom od 18% (ukoliko porezni obveznik plaća porez na dobit po stopi iz članka 28. točke 2. Zakona) odnosno sa poreznom stopom od 12% (ukoliko porezni obveznik plaća porez na dobit po stopi iz članka 28. točke 1. Zakona), te se od toga iznosa oduzme iznos iskazan na rednom broju 52. i tako dobiveni iznos se uveća za iznos iskazan na rednom broju 47.
 
Ostatak teksta iz Upute za 2015. se primjenjuje na odgovarajući način.
 
 
Redni broj 65: Iznos najviše osnovice za mjesece obavljanja druge djelatnosti.
 
Na ovom rednom broju upisuje se dio propisane najviše godišnje osnovice za obveznika doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti od koje utvrđuje dobit za godinu za koju se obveza utvrđuje razmjerno broju mjeseci obavljanja druge djelatnosti (r. br. 63.). Najviša godišnja osnovica za obveznika po osnovi obavljanja druge djelatnosti od koje utvrđuje dobit za 2016. godinu iznosi 62.688,60 kuna.
 
 Ostatak teksta iz Upute za 2015. se primjenjuje na odgovarajući način.
 
Povratak na prethodnu stranicu