Porez na dobit - Utvrđivanje godišnjeg poreza, godišnja porezna prijava
Broj klase:410-01/16-01/81
Urudžbeni broj:513-07-21-01/16-1
Zagreb, 14.01.2016
Uputa o sastavljanju i podnošenju porezne prijave obveznika poreza na dobit i obračunavanju poreza na dobit po godišnjem obračunu za 2015. godinu
​U skladu s odredbama članka 35. Zakona i članka 46. Pravilnika, porezni obveznik poreza na dobit dužan je za razdoblje za koje se utvrđuje porez podnijeti prijavu poreza na dobit – Obrazac PD.
 
I. Propisi na temelju kojih se sastavlja porezna prijava:
 
Uz Zakon i Pravilnik, pri obračunu poreza na dobit i sastavljanju porezne prijave, primjenjuju se, između ostalog, i sljedeći propisi:
- Zakon o računovodstvu (Narodne novine, broj 109/07 i 54/13)
- Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (Narodne novine, broj 38/08, 12/09 i 130/10)
- Zakon o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 125/13, 148/13, 143/14 i 135/15)
- Pravilnik o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 95/05, 96/06 , 68/07, 146/08, 2/09,  9/09 – ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13, 157/14 i 137/15)
- Opći porezni zakon (Narodne novine, broj 147/08, 18/11, 78/12, 136/12, 73/13 i 26/15)
- Zakon o doprinosima (Narodne novine, broj 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14 i 143/14)
- Zakon o slobodnim zonama (Narodne novine, broj 44/96, 92/05, 85/08 i 148/13)
- Pravilnik o načinu izračuna izvršenih ulaganja i iskorištenih potpora za ulaganje i o načinu ostvarenja porezne povlastice za korisnike slobodnih zona (Narodne novine, broj 122/08, 33/10 i 52/10 - ispravak)
- Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 147/14)
- Pravilnik o načinu ostvarivanja porezne olakšice od obavljanja djelatnosti na području Grada Vukovara i na potpomognutim područjima (Narodne novine, broj 157/14)
- Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (Narodne novine, broj 158/13)
- Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 86/06, 125/06, 16/07, 95/08, 46/10, 145/10, 37/13, 44/13 i 45/13)
- Zakon o poticanju ulaganja (Narodne novine, broj 73/00)
- Uredba o sadržaju izvješća za korištenje poticajnih mjera, poreznih i carinskih povlastica, te načinu njihova ostvarivanja (Narodne novine, broj 53/01)
- Zakon o poticanju ulaganja (Narodne novine, broj 138/06 i 61/11)
- Uredba o poticanju ulaganja (Narodne novine, broj 64/07)
- Zakon o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja (Narodne novine, broj 111/12 i 28/13)
- Uredba o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja (Narodne novine, broj 40/13)
- Zakon o poticanju ulaganja (Narodne novine broj 102/15)
- Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, broj 123/03, 105/04, 174/04, 46/07, 63/11, 94/13 i 139/13)
- Pravilnik o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte (Narodne novine, broj 116/07)
- Zakon o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu (Narodne novine, broj 109/07, 152/08 i 14/14)
- Uredba Komisije (EU) br. 1407/2013 od 18. prosinca 2013. (SL L 352/1 od 24.12.2013.)
- Uredba Komisije (EU) br. 1408/2013 od 18. prosinca 2013. (SL L 352/9 od 24.12.2013.)
- Uredba Komisije (EU) br. 717/2014 od 27. lipnja 2014. (SL L 190/45 od 28.06.2014.)
- Odluka o karti regionalnih potpora (Narodne novine, broj 52/08)
- Odluka o karti regionalnih potpora (Narodne novine, broj 19/13 i 155/13)
- Pomorski zakonik (Narodne novine, broj 181/04, 76/07, 146/08, 61/11 i 56/13)
- Pravilnik o postupku i načinu korištenja prava na porez po tonaži broda (Narodne novine, broj 90/13)
- Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 148/13 i 143/14)
- Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 79/13, 85/13 – ispravak, 160/13, 35/14, 157/14 i 130/15)
- Zakon o trgovačkim društvima (Narodne novine, broj 152/11 – pročišćeni tekst, 111/12, 68/13 i 110/15).
- Zakon o radu (Narodne novine, br. 93/14)
- Zakon o kreditnim institucijama (Narodne novine, br. 159/13, 19/15 i 102/15)
- Zakon o potrošačkom kreditiranja (Narodne novine, br. 75/09, 112/12, 143/13, 147/13, 9/15, 78/15 i 102/15)
 
Popis država iz članka 31. stavka 10. Zakona dostupan je na internetskoj stranici Porezne uprave.
 
Osim navedenih propisa, pri sastavljanju porezne prijave primjenjuju se i propisi kojima su uređeni doprinosi, te posebni propisi kojima je uređeno poslovanje pojedinih poreznih obveznika (poslovanje banaka, osiguravajućih društava, investicijskih fondova, ustanova, djelatnosti rudarske i drugih eksploatacija mineralnih sirovina i slično).
 
Člankom 33. stavkom 1. Zakona propisano je da se porezna osnovica utvrđuje na temelju podataka evidentiranih u poslovnim knjigama koje se vode u skladu s propisima o računovodstvu i financijskim izvješćima koja se sastavljaju na temelju tih propisa (bilanca, račun dobiti i gubitka), ako Zakon ne određuje drukčije. Temeljem navedene odredbe, a sukladno članku 13. Zakona o računovodstvu, porezni obveznici dužni su sastavljati i prezentirati godišnje financijske izvještaje primjenom Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja (HSFI) ili Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (MSFI) odnosno Međunarodnih računovodstvenih standarda (MRS).
 
II. Porezni obveznici
 
1. Obveznici poreza na dobit su:
- trgovačka društva i druge pravne osobe, rezidenti Republike Hrvatske koji gospodarsku djelatnost obavljaju samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti, prihoda ili drugih gospodarskih procjenjivih koristi,
- tuzemne poslovne jedinice inozemnih poduzetnika (nerezidenti), uključujući i poslovne jedinice kojima je mjesto poslovanja u slobodnoj zoni,
- fizičke osobe koje su izjavile da će plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak,
- fizičke osobe koje ispunjavanju uvjete iz članka 2. stavka 4. Zakona odnosno fizičke osobe koje su obveznici poreza na dobit „po sili zakona“,
- poduzetnici koji nisu posebno navedeni niti su obveznici poreza na dohodak prema odredbama Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o porezu na dohodak, a čija se dobit ne oporezuje drugdje,
- društva u stečaju,
- ustanove (obrazovne, odgojne, zdravstvene, socijalne, kulturne, umjetničke, znanstvene i druge) kojima osnivači nisu država ili jedinice područne (regionalne) samouprave,
- ostali porezni obveznici koji su ispunili propisane uvjete, kao što su državne ustanove, ustanove jedinica područne (regionalne) samouprave, ustanove jedinica lokalne samouprave, državni zavodi, vjerske zajednice, političke stranke, sindikati, komore, udruge, umjetničke udruge, dobrovoljna vatrogasna društva, zajednice tehničke kulture, turističke zajednice, sportski klubovi, sportska društva i savezi, zaklade i fundacije, kojima je porezna obveza utvrđena temeljem članka 2. stavka 7. Zakona.
 
2. Fizička osoba obveznik poreza na dobit
 
Fizička osoba iz članka 2. stavka 3. Zakona, koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom izjednačenom djelatnosti odnosno drugu samostalnu djelatnost može biti obveznik poreza na dobit, ako izjavi da će plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak i/ili „po sili zakona", uz ispunjenje propisanih uvjeta u članku 2. stavku 4. Zakona.
 
 Fizička osoba postaje obveznik poreza na dobit sukladno članku 2. stavku 4. Zakona:
1. ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvarila ukupni primitak veći od 3.000.000,00 kuna, ili
2. ako ispunjava dva od slijedeća tri uvjeta:
  - u prethodnom poreznom razdoblju ostvarila je dohodak veći od 400.000,00 kuna,
  - ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 2.000.000,00 kuna,
  - u prethodnom poreznom razdoblju prosječno zapošljava više od 15 radnika.
 
 Prema navedenome, fizička osoba koja je tijekom 2015. godine ostvarila ukupni primitak veći od 3.000.000,00 kuna, ili koja je ispunila dva od tri kriterija, a koji su: vrijednost dugotrajne imovine veća od 2.000.000,00 kuna, u prethodnom poreznom razdoblju prosječno zapošljava više od 15 radnika, u prethodnom poreznom razdoblju ostvarila je dohodak veći od 400.000,00 kuna, o tome pisano izvješćuje nadležnu ispostavu Porezne uprave do kraja tekuće godine (2015.) u kojoj su ispunjeni propisani uvjeti, a najkasnije dvadeset (20) dana po isteku poreznog razdoblja odnosno kalendarske godine odnosno do 20. siječnja 2016. Na isti način postupa i nositelj zajedničke samostalne djelatnosti.
 
 Pri promjeni načina oporezivanja fizičkim osobama se ne izdaje rješenje, međutim dužnost je poreznih obveznika prijaviti ispunjenje uvjeta iz članka 2. stavka 4. Zakona. Stoga, ukoliko fizička osoba porezni obveznik ne postupi prema članku 3. stavku 2. Pravilnika, odnosno ne prijavi ispunjenje uvjeta iz članka 2. stavka 4. Zakona, Porezna uprava može na temelju raspoloživih podataka o poslovanju poreznog obveznika, u skladu s Općim poreznim zakonom, utvrditi obvezu plaćanja poreza na dobit.
 
U porezne obveznike fizičke osobe, uz obrtnike, spadaju i druge fizičke osobe koje utvrđuju dohodak od samostalnih djelatnosti, na temelju poslovnih knjiga prema članku 18. Zakona o porezu na dohodak.
 
 Iznimno, fizičke osobe koje su obveznici poreza na dohodak isključivo od imovine i imovinskih prava, nisu obveznici poreza na dobit "po sili zakona" odnosno zbog ispunjenja uvjeta iako dohodak utvrđuju na način propisan u člancima 19. do 24. Zakona o porezu na dohodak, odnosno vode poslovne knjige kao obrtnici i s njima izjednačene osobe.
    Fizičke osobe koje su na vlastiti zahtjev ili zbog ispunjena uvjeta promijenile način oporezivanja, mogu, ukoliko ispunjavaju uvjete iz članka 29. stavka 5. Zakona, odnosno uvjete prema kojima mogu ponovno postati obveznici poreza na dohodak, ako žele plaćati porez na dohodak umjesto poreza na dobit, o tome dostaviti pisanu izjavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave do kraja godine, a najkasnije dvadeset (20) dana po isteku poreznog razdoblja, dakle, do 20. siječnja 2016.
 
 Promjenu načina oporezivanja moguće je utvrditi nakon proteka roka od tri godine, a taj rok u opravdanim slučajevima može biti kraći. Opravdanim slučajevima, prema članku 29. stavku 5. Zakona, osobito se smatraju cjelovita promjena djelatnosti koju obavlja porezni obveznik te značajno izmijenjeni uvjeti (više od 50%), zbog kojih je porezni obveznik promijenio način oporezivanja.
 
 Fizičke osobe kojima je donijeto rješenje o promjeni načina oporezivanja, a koje ih obvezuje na rok od pet godina, mogu zatražiti promjenu načina oporezivanja ukoliko ispunjavaju uvjete iz članka 29. stavka 5. Zakona, a to su protek roka od tri godine ili ako se utvrde naprijed navedeni opravdani slučajevi. Međutim, zbog prethodno donesenog rješenja istima će nadležne ispostave Porezne uprave, iznimno donijeti novo rješenje, odnosno ukinuti prethodno donijeto rješenje.
 
Središnji ured Porezne uprave donio je Uputu o postupanju pri promjeni metode utvrđivanja porezne osnovice – prijelaz s obveznika poreza na dohodak na porez na dobit Klasa:410-10/05-01/72, Urbroj:513-07-21-01/05-1 od 15. prosinca 2005. godine.
 
2.1. Postupak pri prijelazu s poreza na dohodak na porez na dobit
 
Fizička osoba koja želi plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak, o tome dostavlja pisanu izjavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave do kraja tekuće godine za iduću kalendarsku godinu, a najkasnije do 20. siječnja 2016.
 
Fizička osoba koja je ispunila uvjet iz članka 2. stavka 4. točke 1. Zakona ili dva od tri navedena uvjeta u članku 2. stavku 4. točki 2. Zakona, o tome pisano izvješćuje nadležnu ispostavu Porezne uprave do kraja tekuće godine u kojoj su ispunjeni propisani uvjeti, a najkasnije dvadeset (20) dana po isteku poreznog razdoblja odnosno kalendarske godine. Na isti način postupa i nositelj zajedničke samostalne djelatnosti.
 
 Uz pisano izvješće porezni obveznik treba navesti zbog kojeg od ispunjenih uvjeta ili više njih, postaje obveznik poreza na dobit, te navesti vrijednost ispunjenog uvjeta (visinu primitka, dohotka, vrijednost dugotrajne imovine ili broj zaposlenih). Na temelju prijavljenih podataka o ispunjenim uvjetima nadležna ispostava porezne uprave će utvrditi obvezu plaćanja poreza na dobit. Obveza plaćanja poreza na dobit i vođenja poslovnih knjiga prema propisima o računovodstvu, poduzetnike obvezuje sljedeće tri godine. U opravdanim slučajevima i na temelju pisanog zahtjeva poreznog obveznika taj rok može biti i kraći prema članku 29. stavak 5. Zakona.
 
3. Ostali porezni obveznici
 
U članku 2. stavcima 5. i 6. Zakona, navedene su iznimke pravnih osoba koje nisu obveznici poreza na dobit. To su tijela državne uprave i lokalne i područne samouprave te drugi proračunski korisnici i neprofitne organizacije. Međutim, te osobe mogu biti obveznici poreza na dobit ukoliko obavljaju određenu gospodarsku djelatnost čije bi neoporezivanje dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu. Stoga su iste dužne, sukladno članku 2. stavku 7. Zakona, u roku od 8 dana od dana početka obavljanja te djelatnosti upisati se u registar poreznih obveznika kojeg vodi Porezna uprava radi utvrđivanja obveze plaćanja poreza na dobit po osnovi obavljanja određene gospodarske djelatnosti, od 1.1.2015. bez donošenja rješenja.
 
  U postupku utvrđivanja obavljanja gospodarske djelatnosti osobama koje načelno nisu obveznici poreza na dobit, a čije bi neoporezivanje dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu potrebno je utvrditi obavlja li se ta djelatnost samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti ili drugih gospodarstveno procjenjivih koristi. Neovisno o tome imali li određena osoba u svojim aktima o osnivanju za cilj ostvarivanje dobiti ili samo prihoda radi financiranja svoje djelatnosti, a prihode stječe razmjenom dobara i usluga na tržištu, smatra se da ona obavlja djelatnost na način i uz uvjete po kojima tu djelatnost obavljaju i poduzetnici koji su osnovani radi stjecanja dobiti.
 
 Ako osobe iz članka 2. stavka 5. i 6. Zakona ne prijave početak obavljanja gospodarske djelatnosti, nadležna ispostava Porezne uprave, iznimno će rješenjem, utvrditi obvezu plaćanja poreza na dobit za tu djelatnost u slučajevima kada utvrdi da bi neoporezivanje te djelatnosti dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu.
 
U svezi postupka utvrđivanja porezne obveze osobama iz članka 2. stavka 7. Zakona, Središnji ured, Porezne uprave izdao je uputu, Klasa: 410-01/15-01/1590, Urbroj: 513-07-21-01/15-1 od 20. listopada 2015.
 
Nadalje, u članku 2. stavku 1. Pravilnika propisano je da u slučaju da određena neprofitna organizacija ima status pravne osobe, a nije navedena u članku 2. stavku 6. Zakona, kao što su neki savezi koji nisu športski ili neke stambene zadruge, za prosudbu o tome je li takva pravna osoba porezni obveznik, bitno je obavlja li djelatnost radi stjecanja dobiti. Obavlja li takva osoba djelatnost radi stjecanja dobiti, treba utvrditi na temelju akata o osnivanju i poslovanju, te na temelju podataka o djelatnosti koju stvarno obavlja, rezultatu poslovanja i postupanju s ostvarenim rezultatom. To znači da u slučaju u kojemu pravna osoba ne obavlja djelatnost samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti, dohotka ili prihoda ili drugih gospodarskih procjenjivih koristi, a nije navedena kao iznimka u članku 2. stavku 6. Zakona, ne mora nužno biti obveznik poreza na dobit.
 
 
III. Porezna razdoblja
 
1. Porezna razdoblja
 
Porezno razdoblje za utvrđivanje poreza na dobit je kalendarska 2015. godina, osim ako Porezna uprava nije na zahtjev poreznog obveznika odobrila da se poslovna i kalendarska godina razlikuju. Pri tome porezno razdoblje ne smije prelaziti razdoblje od 12 mjeseci. Izabrano porezno razdoblje porezni obveznik ne može mijenjati tri godine.
Razdoblje utvrđivanja poreza na dobit može biti i dio poslovne godine i to u sljedećim slučajevima:
- ako je poduzetnik registriran tijekom poslovne godine
- ako je poduzetnik premještao sjedište ili upravljanje poslovima iz inozemstva u tuzemstvo ili iz tuzemstva u inozemstvo
- ako je tijekom poslovne godine otvoren postupak stečaja ili likvidacije
- ako je tijekom godine okončan postupak stečaja ili likvidacije
- ako je tijekom godine došlo do statusnih promjena – spajanja, pripajanja ili podjele društva (razdvajanje i odvajanje).
 
2. Promjena poreznog razdoblja
 
Ako je porezni obveznik dobio rješenje nadležne ispostave Porezne uprave kojim mu je odobreno obračunsko razdoblje različito od kalendarske godine, obvezan je podnijeti poreznu prijavu u skladu s rješenjem.
Porezni obveznik kojem je promijenjeno porezno razdoblje, obvezan je za razdoblje od 1. siječnja 2015. godine do dana koji prethodi danu novog poreznog razdoblja, sastaviti poreznu prijavu i podnijeti je u roku od četiri mjeseca po isteku razdoblja.
Na primjer, ako je novo porezno razdoblje od 1. travnja 2015. godine, trebalo je sastaviti poreznu prijavu (sa svim propisanim prilozima za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2015. godine) i dostaviti je nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu obveznika do kraja srpnja 2015. godine.
 
3. Statusne promjene
 
U skladu s odredbom članka 19. stavka 5. Zakona porezni obveznici koji se spajaju, pripajaju ili dijele dostavljaju Poreznoj upravi financijska izvješća i poreznu prijavu s nadnevkom koji prethodi nadnevku spajanja, pripajanja ili podjele.
Kod statusnih promjena, spajanja, pripajanja i podjele, porezno razdoblje je ono koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do dana spajanja, pripajanja i podjele, odnosno od 1. siječnja 2015. godine do dana koji prethodi danu upisa spajanja, pripajanja i podjele u trgovački registar.
 
 
3.1. Spajanje trgovačkih društava
 
Spajanje trgovačkih društava je postupak u kojemu se dva ili više trgovačkih društava spoje u novo društvo, te se bez provođenja postupka likvidacije, spojena društva brišu iz sudskog registra, a društvo proisteklo iz spajanja upisuje se kao novo društvo.
Porezni obveznik koji je prestao s radom zbog spajanja dostavlja nadležnoj ispostavi Porezne uprave financijska izvješća i poreznu prijavu s nadnevkom koji prethodi nadnevku upisa spajanja u trgovački registar i rješenje trgovačkog suda o upisu spajanja.
Spojena društva brišu se iz registra poreznih obveznika u informacijskom sustavu Porezne uprave, a upisuje se društvo nastalo spajanjem. Za društvo nastalo spajanjem, porezno razdoblje je od dana spajanja do kraja godine u kojoj je došlo do spajanja.
Prava i obveze spojenih poreznih obveznika iz porezno - pravnog odnosa preuzima pravni slijednik odnosno društvo nastalo spajanjem.
 
3.2. Pripajanje društva
 
Pripajanje društva je postupak po kojemu se jedno ili više trgovačkih društava pripaja drugom trgovačkom društvu bez postupka likvidacije društva (ili društava koja se pripajaju), prijenosom cijele neto imovine (imovina i obveze) na društvo kojemu se pripaja(ju), a društvo kojemu se pripaja(ju) ima status društva preuzimatelja.
Porezni obveznik koji je prestao s radom zbog pripajanja dostavlja nadležnoj ispostavi Poreznoj upravi financijska izvješća i poreznu prijavu s nadnevkom koji prethodi nadnevku upisa pripajanja u trgovački registar i rješenje trgovačkog suda o upisu pripajanja.
Međutim, društvo kojemu se pripaja ili pripajaju druga društva nema obveze sastaviti prijavu poreza na dobit s nadnevkom koji prethodi nadnevku upisa pripajanja u trgovački registar. Razlog je u tome što društvo kojemu se pripajaju (preuzimatelj), ne prekida poslovno i porezno razdoblje, nego nastavlja djelatnost s imovinom društava koja su mu se pripojila.
Preuzimanje imovine znači i računovodstveno preuzimanje bilančnih stavaka (što u poreznoj evidenciji znači preuzimanje salda, a ne prometa), po bilanci pripajanja.
Društva koja se pripajaju brišu se iz registra poreznih obveznika u informacijskom sustavu Porezne uprave, a društvo preuzimatelj ostaje evidentiran u registru poreznih obveznika u informacijskom sustavu Porezne uprave pod svojim OIB-om i matičnim brojem.
Prava i obveze pripojenih poreznih obveznika iz porezno - pravnog odnosa preuzima pravni slijednik odnosno društvo preuzimatelj.
 
3.3. Podjela društva
 
Podjela je transakcija koja obuhvaća razdvajanje i odvajanje.
Pri razdvajanju društvo nestaje, bez postupka likvidacije, prijenosom cjelokupne imovine i obveza na dva ili više novoosnovanih ili postojećih društava u skladu s propisima koji uređuju to područje. U slučaju razdvajanja, porezno razdoblje je razdoblje koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do dana razdvajanja.
Ako pri postupku razdvajanja postoje društva preuzimatelji, za njih se porezno razdoblje ne mijenja. Takva društva, uz poreznu prijavu za cijelo razdoblje u kojemu se dogodila statusna promjena, dostavljaju nadležnoj ispostavi Porezne uprave upis promjene u trgovački registar i rješenje trgovačkog suda o upisu promjene, te bilance dijela društva koji se pripojio.
U slučaju razdvajanja s osnivanjem, porezno razdoblje za novo društvo je razdoblje koje se nastavlja od dana odvajanja s osnivanjem.
Pri odvajanju, društvo prenosi jednu ili više djelatnosti na jedno ili više društava koja se osnivaju ili na jedno ili više postojećih društava, u skladu s propisima koji uređuju to područje. Prijenosom djelatnosti se smatra prijenos cjelokupne imovine i obveza koje se pripisuju dijelu društva koje organizacijski čini zasebno poslovanje.
U slučajevima odvajanja društvo koje ostaje i društvo kojemu se prenosi dio djelatnosti toga društva, nastavljaju obavljati djelatnost kao postojeća društva, s jednim dijelom djelatnosti manje, odnosno jednim dijelom djelatnosti više. Takva društva, uz poreznu prijavu za cijelo razdoblje u kojemu se dogodilo odvajanje, dostavljaju nadležnoj ispostavi Porezne uprave upis promjene u trgovački registar i rješenje trgovačkog suda o upisu podjele, te bilance dijela djelatnosti koji se odvojio.
Prava i obveze podijeljenih poreznih obveznika iz porezno - pravnog odnosa preuzima pravni slijednik.
 
IV. Podnošenje porezne prijave
 
1. Rok i mjesto podnošenja porezne prijave
     
Rok za podnošenje prijave poreza na dobit je četiri mjeseca nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez na dobit, što je 2. svibnja 2016. godine, osim za porezne obveznike kojima je Porezna uprava donijela rješenje po kojemu porezno razdoblje nije kalendarska godina.
U skladu s člankom 35. stavkom 3. Zakona i člankom 46. stavkom 3. Pravilnika, porezni obveznici koji su prema računovodstvenim propisima razvrstani u velike i srednje poduzetnike te svi obveznici poreza na dodanu vrijednost, u skladu s člankom 63. stavkom 6. točkom 2. Općeg poreznog zakona, obvezno podnose prijavu poreza na dobit elektroničkim putem u okviru sustava ePorezna na način propisan posebnim propisima, te tehničkim i ostalim uputama. Ostali porezni obveznici mogu poreznu prijavu predati neposredno u ispostavi Porezne uprave ili poslati poštom (uputno je poslati preporučenu pošiljku) ili dostaviti putem elektroničkih usluga Porezne uprave – sustava ePorezna.
Prema članku 3. Zakona o računovodstvu (Narodne novine, br. 109/07 i 54/13) poduzetnici se u smislu navedenog Zakona razvrstavaju na male, srednje i velike ovisno o pokazateljima utvrđenim na zadnji dan poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini za koju se sastavljaju financijski izvještaji i to:
- mali poduzetnik (ne prelazi dva od sljedeća tri kriterija): ukupna aktiva 32,5 milijuna kuna; prihod 65 milijuna kuna; prosječni broj radnika 50,
- srednji poduzetnik (koji prelazi uvjete za malog poduzetnika, ali ne prelazi dva od sljedećih uvjeta): ukupna aktiva 130 milijuna kuna; prihod 260 milijuna kuna; prosječan broj radnika 250,
- veliki poduzetnik koji prelazi dva uvjeta koji su propisani za srednje poduzetnike; te banke, štedne banke, stambene štedionice, institucije za elektronički novac, društva za osiguranje, leasing društva, društva za upravljanje investicijskim fondovima i zasebna imovina bez pravne osobnosti kojom oni upravljaju, društva za upravljanje investicijskim fondovima i imovina investicijskih fondova s pravnom osobnosti, društva za upravljanje obveznim odnosno dobrovoljnim mirovinskim fondovima i zasebna imovina kojom oni upravljaju te mirovinska osiguravajuća društva.
 
Porezni obveznici dostavljaju poreznu prijavu u jednom primjerku u nadležnu ispostavu Porezne uprave prema svom sjedištu.
 
2. Poreznu prijavu ne podnose:
 
Porezni obveznici registrirani u trgovačkom registru koji nakon registracije nisu obavljali poduzetničku djelatnost, te nemaju evidentiranog prometa na žiro-računu, niti evidentiranih poslovnih promjena u poslovnim knjigama (osim prometa pri uplati ili unosu temeljnog kapitala), nisu obvezni dostaviti prijavu poreza na dobit za 2015. godinu. U nadležnu ispostavu Porezne uprave prema svom sjedištu dostavljaju samo izjavu da od datuma registracije nisu obavljali poduzetničku djelatnost.
Oni porezni obveznici koji tijekom 2015. godine nisu obavljali poduzetničku djelatnost, ali su je obavljali u prethodnim godinama obvezno dostavljaju prijavu poreza na dobit za 2015. godinu sa svim prilozima.
 
3. Prilozi uz poreznu prijavu
 
Uz poreznu prijavu prilažu se:
- financijska izvješća: Bilanca, te Račun dobiti i gubitka za 2015. godinu (ako nisu dostavljeni u propisanim rokovima FINA-e)
- izjava o načinu korištenja više plaćenog poreza, ako je predujmovima plaćeno više poreza nego što je obračunano u poreznoj prijavi
- fizičke osobe koje su postali obveznici poreza na dobit od 1. siječnja 2015. godine, početnu bilancu na dan 1. siječnja 2015. godine
- pregled neiskorištenih prava na prijenos gubitka, prema godinama nastanka gubitka
- dokumentacija propisana člankom 12. Pravilnika ukoliko se u poreznom razdoblju iskazuje umanjenje porezne osnovice temeljem prihoda od dividendi i udjela u dobiti
- u slučaju statusnih promjena bilancu, Račun dobiti i gubitka s danom koji prethodi nadnevku nastanka statusne promjene, rješenje o upisu statusne promjene u trgovački registar, te ugovor o statusnoj promjeni (na koji način je provedena i na koji način se preuzima imovina)
- poduzetnici koji obavljaju poduzetničku djelatnost u inozemstvu i na poreznoj prijavi su iskazali uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu dostavljaju dokaze o porezu plaćenom u inozemstvu i obračune koji su dostavljeni inozemnim poreznim vlastima
- pregled podataka o sredstvu odnosno imovini iz članka 22. stavka 11. Pravilnika
- evidencija o isplaćenim predujmovima dobiti iz članka 35.a stavka 3. Pravilnika
- tuzemni isplatitelji koji su plaćali naknade inozemnim osobama, koje nisu fizičke osobe, a koje se oporezuju porezom po odbitku, dostavljaju preglede svih isplaćenih naknada s podacima o nazivu inozemnog primatelja, datumu i iznosu isplate i uplaćenom porezu kao i primijenjenoj stopi poreza po odbitku, istodobno s predajom porezne prijave poreza na dobit,
- dokaze o izvršenim investicijama u dugotrajnu imovinu koji su osnova za korištenje porezne olakšica za reinvestiranu dobit, odluka o uporabi dobiti ostvarene u poreznom razdoblju za koju se podnosi prijava poreza na dobit, uključivo i dobit koja se reinvestira, te pregled stanja kapitala i rezervi nakon što je u sudskom registru proveden postupak povećanja temeljnog kapitala reinvestiranom dobiti, a ako to nije moguće uz prijavu poreza na dobit dostavlja se najkasnije u roku od šest mjeseci od proteka roka za podnošenje prijave poreza na dobit, izjavu da temeljem izvršenih investicija u dugotrajnu imovinu ne koristi i poreznu olakšicu temeljem propisa o poticanju ulaganja,
- podatke o ukupnom broju osoba kojima je izvršen otpis, ukupnom broju izvršenih otpisa i ukupnom iznosu otpisa izvršenih primjenom članka 9. stavaka 5., 6. i 7. Zakona,
- posebnu evidenciju o iznosima porezno priznatih rashoda amortizacije dugotrajne imovine utvrđene na način propisan člankom 12. Zakona i člankom 22. Pravilnika te iznose vrijednosnog usklađenja, od početka korištenja određene dugotrajne imovine,
- korisnici olakšica, oslobođenja, povlastica i poticaja dostavljaju obračune za iznose korištenih olakšica, oslobođenja, povlastica i poticaja,
- porezni obveznici koji koriste pravo na državnu potporu za obrazovanje i izobrazbu prilažu evidenciju odnosno pregled opravdanih troškova obrazovanja i izobrazbe i izračun državne potpore za obrazovanje i izobrazbu,
-  porezni obveznici koji koriste pravo na državnu potporu za istraživačko-razvojne projekte sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a prema odredbi članka 4. stavka 2. Pravilnika o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte za svaki projekt prilažu presliku Obrasca 1, potvrdu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Obrazac 2, te izračun državne potpore za istraživačko-razvojne projekte,
- porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na potpomognutom području i području Grada Vukovara dostavljaju presliku dokumentacije iz Pravilnika o načinu ostvarivanja porezne olakšice od obavljanja djelatnosti na potpomognutom području i području Grada Vukovara koja je dostavljena Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije ili Ministarstvu poljoprivrede,
- porezni obveznici korisnici slobodnih zona koji ostvaruju pravo na korištenje poreznih oslobođenja i olakšica sukladno Zakonu o slobodnim zonama i Pravilniku o načinu izračuna izvršenih ulaganja i iskorištenih potpora za ulaganje i o načinu ostvarenja porezne povlastice za korisnike slobodnih zona, prilažu presliku potvrde o statusu nositelja porezne povlastice za izvršena ulaganja korisnika slobodne zone odnosno presliku potvrde o statusu nositelja porezne povlastice za korisnika slobodne zone, te godišnje izvješće o korištenju potpora za korisnika slobodne zone,
- porezni obveznici koji koriste olakšice iz Zakona o poticanju ulaganja (Narodne novine broj 73/00) prilažu, uz potvrdu nadležnog ministarstva o statusu nositelja poticajnih mjera i godišnja izvješća o korištenju poticajnih mjera sukladno članku 10. toga Zakona,
- porezni obveznici koji koriste olakšice prema Zakonu o poticaju ulaganja (Narodne novine broj 138/06 i 61/11), uz potvrdu nadležnog ministarstva o statusu nositelja poticajnih mjera, prilažu i godišnja izvješća o korištenju poticajnih mjera sukladno članku 13. stavcima 5. i 6. navedenog Zakona o poticanju ulaganja,
- porezni obveznici koji koriste olakšice prema Zakonu o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja (Narodne novine, broj 111/12 i 28/13), uz potvrdu nadležnog ministarstva o statusu nositelja poticajnih mjera, prilažu i godišnje pisano izvješće sukladno članku 17. stavcima 4. i 5. navedenoga Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja,
- porezni obveznici koji koriste olakšice prema Zakonu o poticaju ulaganja (Narodne novine broj 102/15), uz potvrdu nadležnog ministarstva o statusu nositelja poticajnih mjera, prilažu i godišnja izvješća o korištenju poticajnih mjera sukladno članku 17. stavcima 4. i 5. toga Zakona,
- Kumulativni sažetak izračuna konverzije kredita i povrata prema članku 357.h stavcima 2. i 6. Zakona o kreditnim institucijama (kreditna institucija)
- Izračun konverzije kredita iz članka 357.h stavka 5. Zakona o kreditnim institucijama (korisnik kredita)
- Kumulativni sažetak izračuna konverzije kredita i povrata prema članku 19.h stavcima 2. i 5. Zakona o potrošačkom kreditiranju (vjerovnik)
- druga dokumentacija po posebnom zahtjevu Porezne uprave, bruto bilanca i drugo.
 
Napomena: Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit (Narodne novine, broj 137/15) propisana je obveza sastavljanja Izvješća o poslovnim događajima s povezanim osobama – Obrazac PD-IPO, ukoliko su tijekom poreznog razdoblja u poslovnim knjigama poreznog obveznika evidentirani poslovni događaji s povezanim osobama, i dostava tog Izvješća uz Prijavu poreza na dobit za 2016. godinu. Dakle, odredbe članka 46. i 47.b Pravilnika se primjenjuju od 1. siječnja 2016. godine te stoga porezni obveznici, za potrebe sastavljanja Obrasca PD-IPO, od toga datuma moraju osigurati podatke propisane člankom 47.b Pravilnika.
 
 Člankom 46. stavkom 5. Pravilnika propisano je da se bilanca i račun dobiti i gubitka koji su dostavljeni u propisanim rokovima Financijskoj agenciji (FINA) radi statističkih i drugih potreba prema posebnim propisima, smatraju dostavljenima uz prijavu poreza na dobit sukladno članku 35. stavku 6. Zakona i stavcima 2. i 4. navedenoga članka Pravilnika. Porezna uprava može zatražiti dostavu Bilance i Računa dobiti i gubitka uz prijavu poreza na dobit neovisno o tome što su isti dostavljeni i Financijskoj agenciji.
Porezni obveznici koji dostavljaju prijavu poreza na dobit prije predaje bilance i računa dobiti i gubitka Financijskoj agenciji, uz poreznu prijavu trebaju dostaviti bilancu te račun dobiti i gubitka. Podaci dostavljeni Financijskoj agenciji i u slučaju dostavljanja Poreznoj upravi trebaju biti istovjetni i potpuni. 
 
Uz prijavu poreza na dobit za 2015. godinu obveznici poreza na dobit prilažu bilancu na Obrascu POD-BIL, te račun dobiti i gubitka na Obrascu POD-RDG, a koji su propisani Pravilnikom o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja, ukoliko se na njih ne odnose posebni propisi Hrvatske narodne banke ili Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. 
 
4. Usklađivanje podataka
 
Porezni obveznici prije predaje prijave poreza na dobit moraju imati, s nadležnom ispostavom Porezne uprave, usklađene evidencije o svim uplaćenim porezima kao što su porez na dodanu vrijednost, porez na dohodak, porez na dobit te drugi porezi i doprinosi. Prije davanja knjigovodstvenih kartica poreznom obvezniku, referent u nadležnoj ispostavi Porezne uprave mora napraviti kontrolu knjiženja koja je obavio na kartici, unijeti sve propisane obrasce i ispraviti sve eventualne pogreške.
 
5. Zaprimanje i obrada prijave poreza na dobit za 2015. godinu
 
Kada porezni obveznik predaje prijavu neposredno u ispostavi Porezne uprave, fizički će je zaprimiti referent i u nazočnosti poreznog obveznika pregledat će formalnu ispravnost prijave, što znači da će provjeriti jesu li uz poreznu prijavu poreza na dobit dostavljeni svi prilozi i jesu li popunjeni podaci u poreznoj prijavi i prilozima.
U Obrascu PD moraju biti upisani podaci o poreznom obvezniku, ime osoba odgovornih za sastavljanje prijave, a to može biti: porezni obveznik, opunomoćenik ili ovlašteni porezni savjetnik, zatim porezno razdoblje, nadležna ispostava Porezne uprave, datum i potpis poreznog obveznika / opunomoćenika / ovlaštenog poreznog savjetnika, datum i potpis osobe – referenta u Ispostavi Porezne uprave koji je prijavu primio.
 
 
V. Popunjavanje obrasca PD
 
1. Opći podaci
 
Prijava poreza na dobit podnosi se na Obrascu PD, čiji je sadržaj propisan u članku 47. Pravilnika.
Na Obrascu PD treba, uz financijske podatke za utvrđivanje porezne obveze, popuniti i podatke o poreznom obvezniku:
- naziv ili ime i prezime
- osobni identifikacijski broj
- adresa
- broj računa
- djelatnost
- broj zaposlenih na osnovi stvarnih sati rada (cijeli broj)
- ime osoba odgovornih za sastavljanje prijave (poreznog obveznika, ili opunomoćenika ili ovlaštenog  poreznog savjetnika)
- datum i potpis poreznog obveznika / opunomoćenika / ovlaštenog poreznog savjetnika.
 
2. Podaci za utvrđivanje porezne obveze
 
I. DOBIT – GUBITAK
 
Redni broj 1: Ukupni prihodi
 
Na ovom rednom broju iskazuje se podatak o visini ukupnog prihoda iz Računa dobiti i gubitka za 2015. godinu.
Prema članku 9. stavku 1. Pravilnika prihodima razdoblja za koje se utvrđuje porez (porezno razdoblje), smatraju se bruto povećanja gospodarstvenih koristi za isporučena dobra, obavljene usluge i po drugim osnovama u obliku priljeva ili povećanja imovine ili smanjenja obveza što ima za posljedicu povećanje kapitala do kraja toga razdoblja, a koji su iskazani u Računu dobiti i gubitka za 2015.  godinu.
Povećanjem kapitala smatraju se i sva izravna povećanja dobiti i svih oblika kapitala osim revalorizacijskih pričuva. S revalorizacijskim pričuvama izjednačavaju se i odgovarajuće pričuve za vrijednosna usklađenja financijske imovine, utvrđene po posebnim propisima.
 
Redni broj 2: Ukupni rashodi
 
Na ovom rednom broju iskazuje se podatak o visini ukupnih rashoda iz Računa dobiti i gubitka za 2015. godinu.
Rashodima razdoblja za koje se utvrđuje porez (porezno razdoblje), u skladu s odredbom članka 11. stavka 1. Pravilnika, smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti, a koji su iskazani u Računu dobiti i gubitka za 2015. godinu.
 
Redni broj 3: Dobit
 
Na ovom rednom broju iskazuje se podatak o visini dobiti iz Računa dobiti i gubitka za razdoblje za koje se podnosi porezna prijava, kao razlika između rednog broja 1 i rednog broja 2, pri čemu redni broj 1 mora biti veći od rednog broja 2 (redni broj 1 – redni broj 2).
 
Redni broj 4: Gubitak
 
Na ovom rednom broju iskazuje se podatak o visini gubitka iz Računa dobiti i gubitka za razdoblje za koje se podnosi porezna prijava kao razlika između rednog broja 1 i rednog broja 2, pri čemu je redni broj 2 veći od rednog broja 1 (redni broj 2 – redni broj 1).
 
II. POVEĆANJE DOBITI / SMANJENJE GUBITKA
 
Redni broj 5: Amortizacija (članak 12. stavci 13., 16., 17., 18. i 19. Zakona)
 
Na ovome rednom broju upisuje se iznos amortizacije iznad svote propisane u članku 12. stavku 13. Zakona, a koji je utvrđen na način propisan i u članku 22. stavku 3. ovoga Pravilnika.
To je amortizacija obračunana za osobne automobile i druga sredstva osobnog prijevoza, kojima je trošak nabave iznad 400.000,00 kuna po jednom sredstvu. Porezna osnovica povećava se za iznos porezno nepriznate amortizacije u poreznom razdoblju u kojemu se imovina amortizira.
To znači da se od svote ukupno obračunane amortizacije takve imovine, porezna osnovica uvećava za svotu obračunanu na vrijednost iznad 400.000,00 kuna s pripadajućim porezom na dodanu vrijednost. 
Na ovom rednom broju upisuje se i iznos amortizacije dugotrajne imovine odnosno troškova najma, te svih pripadajućih troškova iz članka 12. stavaka 16. - 19. Zakona i članka 22. stavaka 7. - 11. Pravilnika za koje se povećava porezna osnovica.
 
Ako porezni obveznik koji je registriran za djelatnost iznajmljivanja i prijevoza plovilima i zrakoplovima, odnosno za djelatnost iznajmljivanja apartmana i kuća za odmor tijekom poreznog razdoblja odnosno tijekom 2015.:
1. po osnovi korištenja plovila i zrakoplova nije ostvario prihod najmanje u visini 7% nabavne vrijednosti takve imovine
2. po osnovi korištenja apartmana i kuće za odmor nije ostvario prihod najmanje u visini 5% nabavne vrijednosti takve imovine
3. po osnovi korištenja navedene imovine na temelju poslovnog najma nije ostvario prihod najmanje u visini troškova najma
tada se porezna osnovica povećava za troškove amortizacije odnosno troškove najma, te za sve pripadajuće troškove.
 
 Napominjemo da se prema članku 22. stavku 9. Pravilnika, iznimno prihodi po osnovi korištenja navedene imovine mogu utvrditi razmjerno broju mjeseci korištenja imovine, ako je tijekom 2015. ista nabavljena odnosno otuđena.
 
 Porezni obveznik koji u dugotrajnoj imovini ima evidentirana plovila, zrakoplove, apartmane i kuće za odmor obvezan je sastaviti pregled podataka za pojedino sredstvo odnosno imovinu koji osobito sadrži: vrsta sredstva odnosno imovine, nabavna vrijednost, ostvareni prihod po osnovi korištenja sredstva tijekom poreznog razdoblja, iznos amortizacije, te pripadajući troškovi koji su nastali u svezi s korištenjem sredstva odnosno imovine u poreznom razdoblju prema vrsti troška. Pregled podataka o sredstvu odnosno imovini obvezno se prilaže uz prijavu poreza na dobit.
 
Primjer:
Porezni obveznik sa sjedištem u Zagrebu koji obavlja djelatnost ostale trgovine na veliko i djelatnost iznajmljivanja, u dugotrajnoj imovini ima evidentiran apartman nabavne vrijednosti 1.000.000,00 kuna na obali mora na području Zadarske županije, a koji služi za iznajmljivanje turistima. Tijekom 2015. godine ostvario je prihod temeljem korištenja apartmana u iznosu od 20.000,00 kuna, dok pripadajući troškovi temeljem korištenja apartmana tijekom 2015. godine iznose 4.000,00 kuna.
 
U primjeru, porezni obveznik nije dosegao propisanu razinu prihoda temeljem korištenja apartmana u iznosu od 50.000,00 kuna, stoga je obvezan uvećati poreznu osnovicu za  50.000,00 kuna troškova amortizacije i za pripadajuće troškove nastale temeljem korištenja apartmana koji su nastali tijekom 2015. godine u iznosu od 4.000,00 kuna, odnosno uvećati poreznu osnovicu za ukupan iznos od 54.000,00 kuna.
PREGLED PODATAKA O SREDSTVU ODNOSNO IMOVINI ZA 2015. godinu
Vrsta sredstva odnosno imovine
apartman
Nabavna vrijednost
1.000.000,00
Ostvareni prihod
20.000,00
Godišnja amortizacija – 5%
50.000,00
Pripadajući troškovi u svezi korištenja imovine
4.000,00
Povećanje porezne osnovice
    za nepriznate troškove amortizacije
    za nepriznate troškove održavanja
54.000,00
50.000,00
4.000,00
 
Redni broj 6: 70% troškova reprezentacije 
 
Na ovom rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1. točci 3. Zakona i u članku 23. Pravilnika, a odnosi se na 70% porezno nepriznatih rashoda za reprezentaciju.
To su troškovi učinjeni za ugošćenje i darivanje poslovnih partnera, za odmor, šport, rekreaciju i razonodu, za zakup automobila, plovila, zrakoplova i kuća za odmor i to u visini troškova nastalih iz poslovnih odnosa s poslovnim partnerima. Poslovnim partnerima smatraju se osobe s kojima postoji poslovni odnos ili se očekuje da će se takav odnos uspostaviti.
Troškovima reprezentacije s pripadajućim porezom na dodanu vrijednost smatraju se i darovi sa ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda, sukladno članku 7. stavku 1. točci 3. Zakona, koji su dani poslovnom partneru ili njegovu opunomoćeniku ili nekoj drugoj osobi, ako za to ne postoji pravna obveza ili neka druga povezanost s uslugom primatelja.
Iznimno, ne smatraju se reprezentacijom, prema članku 7. stavku 6. Zakona, proizvodi i roba iz asortimana poreznog obveznika prilagođenih za te svrhe s oznakom „nije za prodaju“, te drugi reklamni predmeti s nazivom tvrtke, proizvoda i drugog oblika reklame (čaše, pepeljare, stolnjaci, podmetači, olovke, rokovnici, upaljači, privjesci i slično) dani za uporabu u prodajnom prostoru kupca, a ako se daju potrošačima, ne smatraju se reprezentacijom ako je njihova pojedinačna vrijednost bez PDV-a do 160,00 budući da se takvi predmeti smatraju troškom promidžbe. 
 Vezano za razgraničavanje troškova reprezentacije od troškova promidžbe  upućujemo na mišljenje Središnjeg ureda, Porezne uprave, Klasa:410-01/13-01/911, Ur.broj:513-07-21-01/13-02 od 20. veljače 2013.
 
Redni broj 7: 30% troškova sredstava za osobni prijevoz
 
Na ovom rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1. točci 4. Zakona i članku 25. Pravilnika, prema kojemu se porezna osnovica povećava za 30% troškova sredstava za osobni prijevoz, osim troškova osiguranja, kamata povezanih s nabavom imovine (sredstava), te plaćenog poreza na cestovna motorna vozila i plovila kao i naknada i pristojba koje se obvezno prema posebnim propisima plaćaju pri registraciji sredstva za osobni prijevoz, nastalih u svezi s vlastitim ili unajmljenim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz (osobni automobil, plovilo, helikopter, zrakoplov i slično), poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se na osnovi korištenja sredstava za osobni prijevoz ne utvrđuje plaća.
U navedene troškove spadaju troškovi s pripadajućim porezom na dodanu vrijednost, prema statusu pojedinog sredstva:
1. za sredstva u vlasništvu poreznog obveznika troškovi goriva i ulja, održavanja i popravaka, registracije, amortizacije i drugi, osim troškova osiguranja, poreza na cestovna motorna vozila i plovila i kamata, te naknade i pristojbe koje se obvezno prema posebnim propisima plaćaju pri registraciji sredstva za osobni prijevoz,
2. za rent – a – car usluge zaračunana naknada uvećana za troškove goriva
3. za vozila u najmu trošak naknade po ugovoru, trošak goriva i održavanja te svi drugi troškovi koje po ugovoru o najmu snosi korisnik najma, a kod financijskog najma trošak amortizacije.
 
Iznimke:
1.Troškovi upotrebe sredstava za osobni prijevoz
Prema članku 25. stavku 2. Pravilnika, sredstvima za osobni prijevoz ne smatraju se osobni automobili i druga sredstva za osobni prijevoz koja se izravno koriste u obavljanju određenih djelatnosti, kao što su: autoškole, taksi - službe, djelatnosti iznajmljivanja sredstava prijevoza, pomoć na cesti i na vodi, djelatnosti izvođenja i/ili održavanja plinskih, vodovodnih i drugih instalacija, hitnih intervencija i druge slične djelatnosti ako sredstva za osobni prijevoz služe isključivo za takvu djelatnost.
Prema navedenoj odredbi, troškovi nastali u svezi uporabe osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz ne povećavaju poreznu osnovicu za 30% troškova učinjenih uporabom sredstva za osobni prijevoz ako služe za obavljanje navedenih djelatnosti.
 
2. Troškovi osobnih automobila – plaća
U članku 7. stavku 1. točci 4. Zakona i članku 25. stavku 1. Pravilnika, propisano je da se porezna osnovica povećava za 30% troškova, osim troškova osiguranja, kamata i plaćenog poreza na cestovna motorna vozila i poreza na plovila, kao i naknada i pristojba koje se obvezno prema posebnim propisima plaćaju pri registraciji sredstva za osobni prijevoz, nastalih u svezi s vlastitim ili unajmljenim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz (osobni automobil, plovilo, helikopter, zrakoplov i slično) poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se na osnovi korištenja sredstava za osobni prijevoz ne utvrđuje plaća.
Prema tome, ako se na temelju korištenja motornog vozila odnosno sredstva za osobni prijevoz obračunava plaća nekoj osobi, u tom se razdoblju ne uvećava osnovica poreza na dobit za 30% troškova korištenja tog motornog vozila odnosno sredstva za osobni prijevoz.
 Vezano uz priznavanje troškova korištenja sredstava za osobni prijevoz upućujemo na mišljenje Središnjeg ureda Porezne uprave, Klasa:410-01/10-01/224, Ur.broj:513-07-21-01/10-2 od 8. ožujka 2010.
 
Redni broj 8: Manjkovi na imovini iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske gospodarske komore,  odnosno Hrvatske obrtničke komore (članak 7. stavak 1. točka 5. Zakona)
 
Na ovome rednom broju upisuje se iznos manjkova na imovini iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske gospodarske komore, odnosno Hrvatske obrtničke komore, u smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost, po kojoj osnovi se ne plaća porez na dohodak ako je odluku da se ne tereti odgovorna osoba donio upravni odbor, nadzorni odbor ili skupština trgovačkog društva, a zbog nepostojanja objektivne mogućnosti utvrđivanja osobne odgovornosti radnika, člana društva ili druge fizičke osobe sukladno članku 7. stavku 1. točki 5. Zakona, te članku 26. Pravilnika.
 
Redni broj 9: Rashodi utvrđeni u postupku nadzora (članak 7. Zakona)
 
Na ovome rednom broju upisat će se iznos rashoda utvrđenih u postupku nadzora s pripadajućim porezom na dodanu vrijednost, porezom na dohodak, prirezom porezu na dohodak, te obveznim doprinosima za koje se utvrdilo da su nastali u svezi skrivenih isplata dobiti, te izuzimanja dioničara, članova društva i fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje se plaća porez na dobit, te s njima povezanim osobama.
 
Redni broj 10: Troškovi prisilne naplate poreza ili drugih davanja
 
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1. točci 6. Zakona i u članku 27. Pravilnika.
U članku 27. Pravilnika propisano je da u troškove prisilne naplate poreza ili drugih davanja za koje se povećava porezna osnovica ne spadaju porezi i druga davanja koja su predmetom prisilne naplate, nego troškovi nastali u svezi s prisilnom naplatom, kao što su troškovi čuvanja, pristojbe i slični troškovi postupka prisilne naplate.
 
Redni broj 11: Troškovi kazni za prekršaje i prijestupe
 
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1. točci 7. Zakona i u članku 28. Pravilnika.
U članku 28. Pravilnika propisano je da u troškove kazni za koje se povećava porezna osnovica spadaju sve kazne koje izriču mjerodavna upravna i sudska tijela poreznom obvezniku.
Dakle, troškovi kazni nisu porezno priznati rashod.
 
Redni broj 12: Zatezne kamate između povezanih osoba
 
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1. točci 8. Zakona i u članku 29. Pravilnika.
Porezna osnovica povećava se za rashode zateznih kamata koje su proistekle iz odnosa osoba povezanih u smislu članka 13. stavka 2. Zakona. Porezna osnovica povećava se neovisno je li kamate zaračunala povezana osoba rezident ili nerezident.
Dakle, zatezne kamate koje obračunavaju povezane osobe nisu porezno priznati rashod.  Zatezne kamate između nepovezanih osoba jesu porezno priznati rashod.
Ako su zatezne kamate zaračunane po osnovi duga, na koje se plaća porez po odbitku, porezna osnovica povećava se za svotu umanjenu za plaćeni porez po odbitku.
 
Redni broj 13: Povlastice i drugi oblici imovinske koristi (članak 7. stavak 1. točka 9. i stavak 2. Zakona)
 
Na ovome rednom broju upisat će se iznos povećanja porezne osnovice za rashode nastalih po osnovu danih povlastica i drugih oblika imovinske koristi fizičkim ili pravnim osobama da nastane, odnosno ne nastane određeni događaj, odnosno da se određena radnja obavi, primjerice, bolje ili brže nego inače ili da se propusti obaviti. U navedene rashode uključuju se i pripadajući porez na dodanu vrijednost, porez na dohodak, prirez porezu na dohodak, te obvezni doprinosi.
 
Redni broj 14: Rashodi darovanja iznad dopuštenih iznosa
 
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1. točci 10. Zakona i u članku 30. Pravilnika.
U članku 30. Pravilnika propisano je da se porezna osnovica povećava za darovanja iznad svote propisane člankom 7. stavkom 7. Zakona odnosno za darovanja u naravi ili novcu učinjena u tuzemstvu koja su veća od 2% prihoda ostvarenog u prethodnoj godini, za kulturne, znanstvene, odgojno – obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe udrugama i drugim osobama koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima. Iznimno, svota može biti i veća od 2% prihoda prethodne godine ako je dana prema odlukama nadležnih ministarstava o provedbi financiranja posebnih programa i akcija.
Odlukama mjerodavnih ministarstava o provedbi financiranja posebnih programa i akcija smatraju se pojedini projekti ministarstava kao i suglasnost ministarstva pojedinim projektima koje poduzimaju zakonom predviđeni primatelji darovanja. To znači da će za priznavanje darovanja u svoti većoj od 2% prihoda prethodne godine trebati osigurati suglasnost mjerodavnog ministarstva, ako se ne radi o akciji koju provodi samo ministarstvo.
Nadalje, u darovanja iz članka 7. stavka 7. Zakona mogu se uključiti i darovanja poreznih obveznika proizvođača i trgovaca hrane koji, u cilju sprečavanja uništavanja velikih količina hrane i zaštite okoliša, daruju hranu osobama navedenim u članku 7. stavku 7. Zakona, za socijalne, humanitarne i druge svrhe pomoći, te osobama pogođenim elementarnim nepogodama i prirodnim katastrofama, pod uvjetom da su ta darovanja izvršena u skladu s posebnim propisima koji su u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede i uz posebne evidencije kako bi se nedvojbeno moglo utvrditi da je darovanje hrane izvršeno za navedene svrhe. Smatra se da su ispunjeni uvjeti iz članka 7. stavka 7. Zakona u smislu provedbe posebnih programa i akcija, ukoliko je darovanje hrane izvršeno u skladu posebnim propisima ministarstva poljoprivrede. Dakle, u slučaju darivanja hrane iz navedenih razloga i navedene svrhe, ono može biti i iznad 2% prihoda, ukoliko je izvršeno prema propisima ministarstva poljoprivrede. Posebnim propisom Ministarstva poljoprivrede smatra se Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinima doniranja hrane i hrane za životinje (Narodne novine, broj 119/15), a koji, između ostaloga, propisuje obvezu vođenja posebne evidencije.
 Nadalje, odredbom članka 7. stavka 8. Zakona propisano je da u darovanja iz stavka 7. istoga članka spada i plaćanje troškova za zdravstvene potrebe fizičkih osoba (operativne zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala) rješavanje kojih nije plaćeno osnovnim, dopunskim, dodatnim i privatnim zdravstvenim osiguranjem niti na teret sredstava fizičke osobe, a pod uvjetom da je darovanje odnosno plaćanje troškova obavljeno na žiroračun primatelja dara ili zdravstvene ustanove te na temelju vjerodostojnih isprava.
U darovanja ne spadaju sponzorstva pod kojima se razumijeva davanje koje zauzvrat ima promidžbu tvrtke, proizvoda ili znaka sponzora ili darovatelja, jer se u tom slučaju, u pravilu, radi o troškovima promidžbe.
U Zakonu su navedene osobe koje se mogu donirati za određene propisane namjene a navedeno je da mogu donirati i druge osobe koje djelatnost obavljaju u skladu s posebnim propisima. U Pravilniku je navedeno da se pod drugim osobama, iz članka 7. stavka 7. Zakona koje djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima i koje se može darivati za propisane namjene i u propisanim iznosima, smatraju i tijela državne, lokalne i područne (regionalne) samouprave. To znači da se porezno priznaje donacija za projekte koje financira lokalna samouprava u području športa, obrazovanja i drugih djelatnosti. Donacije inozemnim primateljima nisu porezno priznati rashod.
Troškovi darovanja porezno se priznaju i poreznom obvezniku koji iskazuje gubitak.
Porezni obveznici koji nemaju podatak o prihodu prethodne godine (prva godina poslovanja) ne mogu imati porezno priznate donacije.
 
Redni broj 15: Kamate na zajmove dioničara i članova društva koje nisu porezno priznati rashod
 
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 8. Zakona i u članku 32. Pravilnika.
U kamate koje nisu porezno priznati rashod spadaju i kamate na zajmove koji su primljeni od dioničara odnosno člana društva koji drži najmanje 25% dionica ili udjela u kapitalu ili glasačkih prava u poreznom obvezniku, ako bilo kada u poreznom razdoblju ti zajmovi premaše četverostruku svotu udjela toga dioničara odnosno člana društva u kapitalu ili glasačkom pravu, utvrđenu u odnosu na svotu i razdoblje trajanja zajmova u poreznom razdoblju, osim kamate po kreditima od financijskih organizacija.
Zajmovima dioničara odnosno člana društva smatraju se i zajmovi trećih osoba za koje jamči dioničar odnosno član društva.
U članku 32. Pravilnika propisano je da se kamatama iz članka 8. Zakona za koje se povećava porezna osnovica smatraju kamate na svotu zajma koji premašuje četverostruku svotu udjela dioničara odnosno člana društva u kapitalu ili glasačkom pravu, a koji drži najmanje 25% dionica ili udjela u kapitalu ili glasačkom pravu u društvu.
Za izračun udjela člana društva u kapitalu uzima se stanje kapitala (upisanog i umanjenog za neuplaćeni dio, neupisanog, pričuva i zadržane dobiti), na zadnji dan u mjesecu u kojemu se zajam počeo koristiti.
Udio udjela člana društva i stanje kapitala utvrđuje se svaki zadnji dan u mjesecu za razdoblje korištenja zajma. Ako se odnos udjela člana društva u kapitalu promjeni tijekom korištenja zajma, za porezno se priznavanje odnosno nepriznavanje obračunane kamate računa razdoblje u kojemu je odnos udjela i kapitala promijenjen.
U navedene kamate ne spadaju kamate na kredite koji se primaju od dioničara odnosno člana društva koji je banka ili druga financijska organizacija, ali spadaju kamate financijske organizacije koja je osnovna radi financiranja grupe povezanih osoba odnosno osobe koja ne nudi kredite ili zajmove na financijskom tržištu.
Ako se na kamate plaća porez na dohodak od kapitala, za kamate se ne povećava osnovica poreza na dobit. Isto tako se za kamate ne povećava porezna osnovica ako ih zaračunava tuzemni obveznik poreza na dobit.
Prema mišljenju Središnjeg ureda Porezne uprave, Klasa:410-01/06-01/388, Ur.broj:513-07-21-01/03-2 od 19. travnja 2006. godine, porezno se ne priznaju kamate na svotu koja premašuje četverostruku svotu udjela dioničara odnosno člana društva u kapitalu ili glasačkom pravu, a koji drži najmanje 25% dionica ili udjela u kapitalu ili glasačkom pravu u društvu. Dakle, porezno se ne priznaju kamate na zajam iznad propisanog limita, te za iste treba povećati poreznu osnovicu.
 
Redni broj 16: Kamate između povezanih osoba
 
Na ovom rednom broju iskazuje se svota kamata koje nisu porezno priznate, a utvrđene su na način propisan u članku 14. stavku 3. Zakona i članku 37. Pravilnika.
U navedenim člancima propisano je da se pri utvrđivanju prihoda od kamata na dane zajmove kod povezanih osoba obračunava kamata najmanje do visine kamatne stope koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba u trenutku odobrenja zajma. Pri utvrđivanju rashoda od kamata na primljene zajmove kod povezanih osoba, priznaju se obračunane kamate najviše do visine kamatne stope koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba u trenutku odobrenja zajma.
Kamatnu stopu određuje i objavljuje ministar financija, prije početka poreznog razdoblja u kojem će se koristiti, vodeći pritom računa da se radi o kamatnoj stopi koja se ostvaruje u usporedivim okolnostima ili koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba.
Sukladno odredbi članka 37. stavka 1. Pravilnika, ako ministar financija prije početka poreznog razdoblja u kojem se primjenjuje kamata iz članka 14. stavka 3. Zakona, ne odredi i ne objavi visinu kamate, u tom razdoblju primjenjuje se eskontna stopa koju objavljuje Hrvatska narodna banka.
Navedena odredba o priznavanju kamate na dane zajmove između povezanih osoba, primjenjuje se u slučajevima zaračunavanja kamata u poslovima između tuzemne poslovne jedinice inozemnog poduzetnika (nerezidenta) i društva osnivača ili između tuzemnoga ovisnog društva i inozemnoga matičnog društva ili tuzemnoga matičnog društva i inozemnoga ovisnog društva, priznaju se zaračunane kamate koje su rashodi tuzemnoga poreznog obveznika, najviše do visine eskontne stope Hrvatske narodne banke. Ako, pak, iz odnosa tako povezanih osoba tuzemni porezni obveznik iskazuje prihode od kamata, isti može biti najmanje u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke.
Eskontna stopa Hrvatske narodne banke, sukladno Odluci o diskontnoj (eskontnoj) stopi Hrvatske narodne banke (Narodne novine, broj 66/2011), do 30. listopada 2015. iznosila je 7%, a, sukladno Odluci o kamatnim stopama, diskontnoj (eskontnoj) stopi i naknadama Hrvatske narodne banke (Narodne novine broj 115/15), od 31. listopada 2015. iznosi 3%.
Nadalje, navedene odredbe o priznavanju kamata na dane zajmove između povezanih osoba, sukladno članku 14. Zakona i članku 37. Pravilnika, odnose se i na povezane osobe koje su rezidenti ako jedna od povezanih osoba ima povlašteni porezni status, odnosno plaća porez na dobit po stopama koje su niže od propisane stope ili je oslobođena od plaćanja poreza na dobit, ili ima u poreznom razdoblju pravo na prijenos poreznog gubitka iz prethodnih poreznih razdoblja. Dakle, u slučajevima kada postoji mogućnost prelijevanja dobiti između rezidenata primjenjuju se navedene odredbe. Povlašteni porezni status ima porezni obveznik koji je izvršio reinvestiranje dobiti.
Odredbe članka 14. Zakona i članka 37. Pravilnika ne primjenjuju se na pravne osobe rezidente kada ne dolazi do prelijevanja dobiti odnosno kada jedna od povezanih osoba koje su rezidenti nema povlašteni porezni status.
Ako se na kamate plaća porez po odbitku, porezna osnovica povećava se za svote umanjene za plaćeni porez po odbitku.
 
 
Redni broj 17: Rashodi od nerealiziranih gubitaka
 
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1. točci 1. Zakona i u članku 21. Pravilnika.
Porezna osnovica se povećava za rashode od vrijednosnih usklađenja dionica i udjela (nerealizirani gubici), ako su bili iskazani u rashodima.
Rashodima od vrijednosnih usklađenja smatraju se nerealizirani gubici koji se porezno ne priznaju. Nerealiziranim gubitkom smatra se usklađenje vrijednosti ispod troška stjecanja.
Ako je porezni obveznik u računu dobiti i gubitka iskazao rashode od usklađenja financijske imovine (vrijednosnih papira), treba povećati poreznu osnovicu za isti iznos jer se porezno priznaju samo realizirani gubici.
Vrijednosno usklađenje troška stjecanja smatra se realiziranim gubitkom po okončanju stečajnog postupka. Porezno se priznaju samo realizirani gubici. Gubici od vrijednosnog usklađenja vlastitih dionica porezno se ne priznaju.
 
Redni broj 18: Amortizacija iznad stopa propisanih u članku 12. stavcima 5. i 6. Zakona i članku 22. Pravilnika
 
Na ovaj redni broj upisuje se podatak o iznosu amortizacije iznad stopa propisanih u članku 12. stavcima 5. i 6. Zakona, utvrđen na način propisan i u članku 22. stavcima 1. i 2. Pravilnika.
To znači da se na ovom rednom broju iskazuje amortizacija dugotrajne imovine koja se obračunava po stopama iznad propisanih i po drugim metodama otpisa.
Na ovom rednom broju upisat će se i iznos iskazanog gubitka od vrijednosnog usklađenja dugotrajne imovine iz članka 12. Zakona i članka 22. Pravilnika, koji je veći od iznosa porezno priznatog iznosa utvrđenoga prema stavku 12. članka 22. Pravilnika, osim u slučaju nastanka izvanrednog oštećenja na temelju vjerodostojne dokumentacije. Naime, poreznom obvezniku, razlika između iznosa utvrđenog vrijednosnog usklađenja dugotrajne imovine i iznosa utvrđenog primjenom propisanih amortizacijskih stopa iz stavka 5. Zakona nije porezno priznati rashod te se za tu razliku povećava porezna osnovica.
 Porezni obveznik koji u poslovnim knjigama iskazuje vrijednosno usklađenje dugotrajne imovine uz prijavu poreza na dobit dostavlja posebnu evidenciju o iznosima porezno priznatih rashoda amortizacije dugotrajne imovine utvrđene na način propisan člankom 12. Zakona i člankom 22. Pravilnika te iznose vrijednosnog usklađenja, od početka korištenja određene dugotrajne imovine, dakle počevši od troška nabavne vrijednosti imovine.
Ako porezni obveznik za svoje potrebe otpisuje dugotrajnu imovinu po metodama i stopama različitim od propisanih, a ukupno utvrđeni iznos amortizacije za porezno razdoblje je manji od iznosa koji bi se dobio primjenom propisanih odredbi Zakona i Pravilnika, tako utvrđeni iznos predstavlja rashod amortizacije i u svrhe oporezivanja.
 
Redni broj 19: Svota povećanja porezne osnovice koja proistječe iz promjene metode utvrđivanja porezne osnovice
 
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 16. Zakona i u članku 41. Pravilnika.
U članku 41. Pravilnika propisan je postupak pri prijelazu obveznika poreza na dohodak na porez na dobit, koji treba obaviti pri sastavljanju prve prijave poreza na dobit. Obveznik poreza na dohodak koji postaje obveznikom poreza na dobit dužan je na dan 1. siječnja kalendarske godine za koju utvrđuje porez na dobit sastaviti početnu bilancu i nastaviti voditi poslovne knjige prema Zakonu o računovodstvu.
Na kraju prvoga poreznog razdoblja za koje utvrđuje osnovicu poreza na dobit, utvrđena dobit uvećava se (+) i umanjuje se (-) za u nastavku navedene pozicije iz početne bilance.
Na ovom rednom broju iskazuju se stavke koje su bile uključene u poreznu osnovicu poreza na dohodak:
+ vrijednost zatečenih zaliha
+ dane predujmove za robu i usluge
+ potraživanja od kupaca za robu i usluge
+ potraživanja od kupaca za prodane predmete dugotrajne imovine iz Popisa dugotrajne imovine
+ aktivna vremenska razgraničenja
+ zahtjeve za povrat poreza na promet i istovrsnih poreza.
Dani predujmovi za robu i usluge, te potraživanja od kupaca za robu i usluge iskazuju se bez poreza na dodanu vrijednost.
Napominjemo da je Središnji ured Porezne uprave donio Uputu o postupanju pri promjeni metode utvrđivanja porezne osnovice – prijelaz s obveznika poreza na dohodak na porez na dobit, Klasa:410-10/05-01/72, Ur.broj:513-07-21-01/05-1 od 15. prosinca 2005. godine.
 
Redni broj 20: Svota vrijednosnog usklađenja i otpisa potraživanja koja nije porezno priznati rashod
 
Na ovom rednom broju upisuje se podatak o iznosu vrijednosnog usklađenja, utvrđen na način propisan u članku 9. Zakona i u članku 33. Pravilnika.
Vrijednosna usklađenja po osnovi ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca za isporučena dobra i obavljene usluge, priznaju se kao rashod ako je od dospijeća potraživanja do kraja poreznog razdoblja proteklo više od 60 dana, a ista nisu naplaćena do petnaestog dana prije dana podnošenja porezne prijave.
Svote vrijednosnih usklađenja potraživanja od kupaca iskazane u prethodnim poreznim razdobljima kao porezno priznati rashod uključuju se u prihode, ako do trenutka nastupa zastare prava na naplatu nije postupljeno s pažnjom dobrog gospodarstvenika odnosno ako nisu obavljene sve radnje za osiguranje naplate duga, te ako potraživanje nije u poslovnim knjigama evidentirano kao prihod.
Smatra se da su obavljene sve radnje za osiguranje naplate duga pažnjom dobrog gospodarstvenika ako su potraživanja utužena prije zastare ili se zbog njih vodi ovršni postupak, ako su prijavljena u stečajnom postupku nad dužnikom ili ako je postignuta nagodba s dužnikom, koji nije fizička osoba ili povezana osoba, u postupku stečaja ili ako je postignuta nagodba s dužnikom koji nije fizička osoba ili povezana osoba, ako je dužnik u postupku sanacije koja se provodi prema odlukama vjerovnika ili državnih tijela, te temeljem pravorijeka donesenog u zakonski utvrđenom arbitražnom postupku i nagodbe u zakonski utvrđenom postupku mirenja.
 Rok za podnošenje tužbe nije propisan, što znači da se priznaje tužba podnesena do dana podnošenja porezne prijave, odnosno do roka zastare ako je taj rok prije dana podnošenja porezne prijave.
Iznimno, priznaje se otpis potraživanja koja su zastarjela i koja u svakom pojedinom poreznom razdoblju ne prelaze 5.000,00 kuna po pojedinom dužniku koji nije fizička ili povezana osoba. Svota od 5.000,00 kuna godišnje može se otpisati po pojedinom dužniku koji nije fizička ili povezana osoba u slučaju kada pojedinačno zastarjelo potraživanje (pojedini račun ili druga isprava koja ima značenje računa), ne glasi na iznos veći od te svote. Ako su zastarjela potraživanja po više računa koji glase na manji iznos od 5.000,00 kuna po pojedinom dužniku, porezno se priznaje otpis najviše do 5.000,00 kuna.
U fizičke osobe spadaju i obrtnici i ostali nositelji samostalnih djelatnosti. Iznimno, ako je fizička osoba obveznik poreza na dobit, a to je bila i u vrijeme nastanka potraživanja, tada je u pravu otpisa izjednačena s pravnom osobom.
Otpis potraživanja koja su zastarjela i koja u svakom pojedinom poreznom razdoblju ne prelaze 5.000,00 kuna po pojedinom dužniku koji nije fizička ili povezana osoba primjenjuje se na sva zastarjela potraživanja, dakle i ona koja su zastarjela prije 1. siječnja 2015. godine, uz propisane uvjete.
Ako porezni obveznik ima evidentirana zastarjela potraživanja koja u pojedinom poreznom razdoblju prelaze svotu od 5.000,00 kuna, porezno se ne priznaje djelomični otpis po računima koji su pojedinačno veći od te svote. U takvom slučaju porezno se priznaje otpis samo ako su ispunjeni propisani uvjeti iz članka 9. stavka 3. Zakona.
 
Posebni slučajevi otpisa za koje se ne povećava porezna osnovica:
 
a) Otpisi kreditnih institucija
Iznimno od naprijed navedenoga, kreditne institucije mogu uz poštivanje određenih kriterija kao porezno priznati rashod utvrditi iznos otpisa potraživanja temeljem kamata iskazanih u prihodima bez pokretanja radnji koje se smatraju pažnjom dobrog gospodarstvenika te bez utvrđivanja uvjeta iz članka 10. stavka 1. Zakona i dio kredita (plasmana). Kao porezno priznati rashod porezni obveznik će utvrditi iznose otpisa potraživanja od nepovezane:
1. fizičke osobe, u skladu s kriterijima i postupcima kreditne institucije, po osnovi odobrenih stambenih kredita te dospjele kamate iskazane u prihodima do trenutka otpisa, ako je utvrđeno da je otpis proveden s ciljem olakšanja otplate kredita korisnicima kojima iznos mjesečne otplatne rate ugrožava osnovne životne potrebe, odnosno kako bi se spriječilo provođenje ovrhe od strane kreditne institucije nad jedinom stambenom nekretninom u kojoj korisnik kredita ima prijavljeno prebivalište i u kojoj trajno boravi
2. fizičke osobe i iz drugih ekonomskih, odnosno gospodarskih i socijalno opravdanih razloga, u skladu s kriterijima i postupcima kreditne institucije, pod uvjetom da ih primjeni na isti način na sve korisnike stambenih kredita
3. pravne osobe poduzetnika ili fizičke osobe koje je poduzetnik, odnosno obveznik plaćanja poreza na dobit ili dohotka po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti, u skladu s kriterijima i postupcima kreditne institucije, po osnovi odobrenih poduzetničkih kredita te dospjele kamate iskazane u prihodima do trenutka otpisa, ako je utvrđeno da obveze po odobrenim kreditima značajno ugrožavaju razvoj investicijskih projekata ili značajno ugrožavaju nastavak poduzetničke aktivnosti odnosno dovode do prestanka obavljanja djelatnosti.
Porezni obveznici koji su ujedno i kreditne institucije i koji namjeravaju izvršiti otpise prema članku 9. stavcima 5., 6. i 7. Zakona dužni su usvojiti, u skladu sa svojom kreditnom politikom, i kriterije i postupke za primjenu navedenih članaka. Porezno priznati rashod otpisa potraživanja od socijalno ugroženih građana korisnika stambenih kredita ili poduzetnika u teškoćama utvrditi će se prema članku 33. stavku 5. Pravilnika u kojemu je navedeno kako kreditna institucija donosi odnosno usvaja kriterije i postupke za primjenu članka 9. stavaka 5., 6. i 7. Zakona, ukoliko isti nisu sadržani u usvojenoj kreditnoj politici u svezi restrukturiranja plasmana ili obnavljanja plasmana, a prema kojima se provode:
1. otpisi potraživanja, u skladu s člankom 9. stavkom 5. Zakona, radi ublažavanja socijalnih rizika kod korisnika stambenih kredita, odnosno stoga što otplatne rate kredita ugrožavaju osnovne životne potrebe korisnika kredita ili stoga što se otpisom sprečava provođenje ovrhe nad jedinom stambenom nekretninom korisnika kredita,
2. otpisi potraživanja, u skladu s člankom 9. stavkom 6. Zakona, od svih korisnika stambenih kredita iz određenih gospodarskih i socijalnih razloga,
3. otpisi potraživanja, u skladu s člankom 9. stavkom 7. Zakona, iz razloga što obveze prema kreditnoj instituciji značajno ugrožavaju razvoj investicijskih projekata ili bitno ugrožavaju nastavak poslovanja poduzetnika
Porezno priznati rashod otpisa potraživanja utvrditi će se ukoliko je iznos otpisa utvrđen u skladu s kriterijima i uvjetima koje donosi svaki porezni obveznik koji je kreditna institucija.
 
b) predstečajana nagodba
Prema članku 85. stavku 4. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Narodne novine, broj 108/12, 144/12, 81/13 i 112/13) i članku 62. Stečajnog zakona (Narodne novine, broj 74/15)  vrijednosna usklađenja po osnovi ispravka vrijednosti potraživanja utvrđuju se kao porezno priznati rashod u iznosu otpisa potraživanja prema nagodbi odobrenoj u skladu s tim Zakonima.
Slijedom navedenoga, iznos otpisanog potraživanja u postupku predstečajne nagodbe je porezno priznati rashod.
 
c) Konverzija kredita prema Zakonu o kreditnim institucijama 
Člankom 357.h stavcima 1. i 2. Zakona o kreditnim institucijama propisano je da se učinak konverzije iz članka 357.e stavka 7. toga Zakona koji rezultira rashodom u poslovnim knjigama kreditne institucije, porezno priznaje kao rashod kreditne institucije u smislu posebnog propisa o porezu na dobit, vodeći se načelom izbjegavanja dvostrukog oporezivanja i načelom izbjegavanja dvostrukog umanjenja porezne osnovice. Kreditna institucija dužna je uz prijavu poreza na dobit koja se podnosi za razdoblje u kojem je u poslovnim knjigama evidentiran rashod iz stavka 1. toga članka, dostaviti kumulativni sažetak izračuna konverzija iz članka 357.e toga Zakona temeljem kojeg je evidentirala rashod u poslovnim knjigama, kao i dokaz iz kojeg nedvojbeno proizlazi da je rashod porezno tretiran u skladu sa stavkom 1. toga članka. Člankom 357.h stavku 6. Zakona o kreditnim institucijama propisano ja da se odredbe stavaka 1. do 4. toga članka na odgovarajući način primjenjuju i na rashod temeljem povrata preplate iz članka 357.c stavka 1. točke 5. podtočaka 1. i 2. toga Zakona i povrata iz članka 357.c stavka 2. toga Zakona.
Slijedom navedenoga, iznos učinka konverzija odnosno otpisanog potraživanja ili povrata koji nastane zbog primjene odredbi glave XXVIII.a Zakona o kreditnim institucijama, je porezno priznati rashod sukladno tom Zakonu.
 
d) Konverzija kredita prema Zakonu o potrošačkom kreditiranju
Člankom 19.h stavcima 1. i 2. Zakona o potrošačkom kreditiranju propisano je da se učinak konverzije iz članka 19.e stavka 7. toga Zakona koji rezultira rashodom u poslovnim knjigama vjerovnika, porezno priznaje kao rashod vjerovnika u smislu posebnog propisa o porezu na dobit, vodeći se načelom izbjegavanja dvostrukog oporezivanja i načelom izbjegavanja dvostrukog umanjenja porezne osnovice. Vjerovnik je dužan uz poreznu prijavu poreza na dobit za razdoblje u kojem je u poslovnim knjigama evidentiran rashod iz stavka 1. toga članka, dostaviti kumulativni sažetak izračuna konverzija iz članka 19.e toga Zakona temeljem kojeg je evidentirao rashod u poslovnim knjigama, kao i dokaz iz kojeg nedvojbeno proizlazi da je rashod porezno tretiran u skladu s odredbama stavka 1. toga članka. Stavkom 5. članka 19.h Zakona o potrošačkom kreditiranju propisano je da se odredbe stavaka 1. do 4. toga članka na odgovarajući način primjenjuju i na rashod temeljem povrata preplate iz članka 19.c stavka 1. točke 5. podtočaka 1. i 2. toga Zakona i povrata iz članka 19.c stavka 2. toga Zakona.
Slijedom navedenoga, iznos učinka konverzija odnosno otpisanog potraživanja ili povrata koji nastane zbog primjene odredbi glave IV.a Zakona o potrošačkom kreditiranju, je porezno priznati rashod sukladno tom Zakonu.
 
Redni broj 21: Svota vrijednosnog usklađenja zaliha koja nije porezno priznati rashod
 
Na ovom rednom broju iskazuje se svota vrijednosnog usklađenja zaliha koja nije porezno priznati rashod prema odredbama članka 10. Zakona i članka 34. Pravilnika.
Prema članku 10. Zakona rashodi smanjenja vrijednosti zaliha i financijske imovine priznaju se u razdoblju u kojemu je imovina prodana ili na drugi način uporabljena. Rashodi zaliha po osnovi manjkova zaliha priznaju se u visini utvrđenoj odlukom Hrvatske gospodarske komore odnosno Hrvatske obrtničke komore u smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost.
U članku 34. Pravilnika propisano je da se rashodima po osnovi vrijednosnog usklađenja zaliha iz članka 10. Zakona smatraju gubici od vrijednosnog usklađenja zaliha u poreznom razdoblju u kojemu su zalihe utrošene, prodane, na drugi način otuđene ili uništene. To znači da se porezno priznaju samo realizirani gubici od smanjenja vrijednosti zaliha.
 
Redni broj 22: Svota vrijednosnog usklađenja financijske imovine koja nije porezno priznata
 
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos povećanja porezne osnovice utvrđen na način propisan u članku 10. Zakona i u članku 35. Pravilnika.
Prema članku 10. Zakona rashodi smanjenja vrijednosti zaliha i financijske imovine priznaju se u razdoblju u kojemu je imovina prodana ili na drugi način uporabljena. U slučaju sklapanja nagodbe, odnosno otpisa potraživanja prema članku 9. stavcima 5., 6. i 7. Zakona, obzirom da se u konkretnom slučaju radi o financijskoj imovini u pojavnom obliku plasmana odnosno kredita te u slučaju iz članka 85. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi i članka 62. Stečajnog zakona iznos otpisa financijske imovine je porezno priznati rashod.
U članku 35. Pravilnika propisano je da se nerealizirani dobici ili gubici od vrijednosnog usklađenja financijske imovine isključuju iz porezne osnovice u skladu s odredbom članka 6. stavkom 1. točkom 2. i članka 7. stavkom 1. točkom 1. Zakona, osim u slučaju iz članka 13. stavka 3. Pravilnika.
Ako se nerealizirani gubici iskazuju u računu dobiti i gubitka, tada se za njihov iznos povećava porezna osnovica.
Porezni obveznik dužan je voditi analitičku evidenciju svoje financijske imovine po vrsti ulaganja i njihovoj početnoj vrijednosti, te po svim realiziranim i nerealiziranim promjenama. Nije dopušteno kompenziranje povećanja i smanjenja za različite vrste ulaganja.
 
Redni broj 23: Svota troškova rezerviranja koja se porezno ne priznaje
 
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 11. Zakona i u članku 36. Pravilnika.
Porezna osnovica povećava se za rashode rezerviranja iznad svote propisane člankom 11. Zakona kojim je propisano koja se rezerviranja porezno priznaju i koji uvjeti moraju biti ispunjeni.
Priznaju se kao rashod rezerviranja za rizik i troškove na temelju zakona ili drugog propisa i rezerviranja koja su uvjetovana ugovorima (rezerviranja za otpremnine, rezerviranja za troškove obnavljanja prirodnih bogatstava, rezerviranja za troškove u jamstvenim rokovima i rezerviranja za troškove po započetim sudskim sporovima).
Rezerviranja za otpremnine sukladno članku 36. stavku 5. Pravilnika, priznaju se prema utvrđenom planu za slijedeće porezno razdoblje, što znači da se kao porezno priznati rashod ne mogu rezervirati sredstva za nekoliko budućih poreznih razdoblja nego samo za slijedeće, npr. u 2015. samo za planirane otpremnine u 2016. godini.
Rezerviranja za troškove u jamstvenim rokovima jesu rezerviranja za troškove otklanjanja nedostataka u jamstvenim rokovima u visini utvrđenoj na temelju ugovora i prijašnjih iskustvenih spoznaja u svakoj od djelatnosti, ako ne postoji pravni temelj da se takvi izdaci naplate od treće osobe. Rezerviranja po toj osnovi ukidaju se u poreznom razdoblju u kojem istječu jamstveni rokovi.
Pod prijašnjim iskustvenim spoznajama razumijevaju se, uz iskustva poreznog obveznika i iskustva drugih u sličnim djelatnostima i sličnim uvjetima. Ako nema iskustvenih spoznaja tada se rashodi rezerviranja utvrđuju na temelju pretpostavljenih budućih troškova, ovisno o vrijednosti i rokovima danih jamstava.
Rezerviranjima za troškove po započetim sudskim sporovima, prema članku 11. stavku 2. Zakona, smatraju se rezerviranja za pokrenute sudske sporove protiv poreznog obveznika do petnaestog dana prije dana podnošenja porezne prijave, u visini utužene svote uvećane za pripadajuće troškove spora, osim kamata na utuženu svotu. Na odgovarajući način u rashode poreznog razdoblja priznaju se i rezerviranja po započetim, zakonski utvrđenim arbitražnim postupcima i postupcima mirenja. Rezerviranja po toj osnovi ukidaju se u poreznom razdoblju u kojem je donesena pravomoćna presuda, pravorijek arbitražnog izbranog suda ili nagodba u postupku mirenja.
Porezna osnovica se povećava za rashode rezerviranja za godišnje odmore ako tijekom poreznog razdoblja nije postupljeno sukladno članku 11. stavcima 6. i 7. Zakona.
 
Redni broj 24: Svota povećanja porezne osnovice za sve druge rashode koji nisu izravno u svezi s ostvarivanjem dobiti
 
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1. točci 13. Zakona i u članku 31. Pravilnika.
U članku 31. Pravilnika propisano je da se porezna osnovica povećava za sve druge rashode iz članka 7. stavka 1. točke 13. Zakona koji nisu izravno u svezi s ostvarivanjem dobiti i druge svote povećanja koje nisu bile uključene u poreznu osnovicu u prethodnim poreznim razdobljima.
To je opća odredba koja uvjetuje priznavanje rashoda nastalih u svezi s obavljanjem djelatnosti, odnosno rashoda potrebnih za ostvarivanje prihoda kao i porezno nepriznavanje rashoda za koje ne postoje vjerodostojne isprave.
 
Redni broj 25: Povećanje dobiti za ostale prihode
 
 Na ovom rednom broju iskazuju se:
- povećanja dobiti ili smanjenja gubitka za prihode koji nisu iskazani u računovodstvenoj dobiti, a uključuju se u poreznu osnovicu
- dobit ostvarena od poslovnih jedinica u inozemstvu
- povećanja porezne osnovice od revalorizacijske pričuve koja se koristi kao kapital
- povećanje porezne osnovice prema članku 17. stavcima 5., 6., 7. i 8. Zakona.
 
 Na ovom rednom broju iskazat će se i povećanje porezne osnovice za iznos utvrđen člankom 6. stavkom 8. Zakona i člankom 12.a stavcima 9. i 10. Pravilnika o porezu na dobit, u slučaju kada nije izvršen ispravak prijave poreza na dobit prema članku 12.a stavku 3. Pravilnika ili prema članku 66. Općeg poreznog zakona (u roku od dvanaest mjeseci od isteka roka za podnošenje porezne prijave), dakle u slučaju kada se ospori pravo na reinvestiranu dobit te se stoga povećava porezna osnovica.
 
Redni broj 26: UKUPNA SVOTA POVEĆANJA DOBITI ILI SMANJENJA GUBITKA
 
Na ovom rednom broju iskazuje se ukupni iznos od rednog broja 5 do rednog broja 25 za koji se povećava dobit ili smanjuje gubitak.
 
III. SMANJENJE DOBITI / POVEĆANJE GUBITKA
 
Redni broj 27: Prihodi od dividendi i udjela u dobiti
 
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 6. stavku 1. točci 1. Zakona i u članku 12. Pravilnika. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos prihoda od primljenih ili obračunatih dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu, koji je kao prihod iskazan na rednom broju 1. (prihodi) te je tako utjecao na dobitak iskazan na rednom broju 3 (dobit) ili 4 (gubitak) Obrasca PD.
 
U smislu navedenih odredbi, prihodom od dividendi i udjela u dobiti smatraju se prihodi:
a) čiji je isplatitelj obveznik plaćanja poreza na dobit prema Zakonu ili istovjetne vrste poreza, i
b) čiji je isplatitelj osnovan kao društvo čiji je pravni oblik usporediv s društvom kapitala, trgovačkim društvom odnosno društvom ili drugom osobom čiji je pravni oblik i način obračuna i plaćanja poreza usporediv s obveznicima poreza na dobit prema Zakonu, i
c) koji isplatitelju nisu porezno priznati rashod odnosno odbitak.
 
 Ukoliko je isplatitelj dividendi i udjela u dobiti rezident EU, smatra se da ispunjava uvjete iz članka 6. stavka 1. točke 1. podtočke 1.1. a) Zakona ako je obveznik plaćanja poreza na dobit prema odredbama Zakona ili istovjetne vrste poreza prema popisu u Dodatku F, koji je sastavni dio Pravilnika te da ispunjava uvjete iz članka 6. stavka 1. točke 1. podtočke 1.1. b) Zakona ako je osnovan kao društvo pravnog oblika navedenog u Dodatku E, koji je sastavni dio Pravilnika.
 
 Porezni obveznik koji u godišnjoj prijavi poreza na dobit iskazuje umanjenje porezne osnovice po osnovi primljenih dividendi i udjela u dobiti, sukladno članku 12. stavku 2. Pravilnika, uz prijavu poreza na dobit dostavlja: 
1. dokaz o stečenom udjelu u kapitalu isplatitelja,
2. evidenciju o danim zajmovima povezanim osobama i iznosima iskazanih prihoda po osnovi danih zajmova,
3. ako je isplatitelj nerezident, dokaz da isti  ispunjava uvjete navedene u članku 6. stavku 1. točki 1. podtočki 1.1. a) i 1.1. b) Zakona,
4. dokaz o rezidentnosti isplatitelja, osim ako je isplatitelj rezident Republike Hrvatske i
izjavu isplatitelja da te prihode od dividendi i udjela u dobiti koje je isplatio poreznom obvezniku nije u zemlji svoje rezidentnosti iskazao kao porezno priznati rashod.
Napomena: Navedena dokumentacija dostavlja se samo jednom, osim ako dođe do promjene podataka.
 
 Evidencija o danim zajmovima povezanim poduzetnicima je potrebna kako bi se utvrdilo da li davatelj zajmova možebitno umjesto prihoda od kamata iskazuje prihode od dividendi i udjela u dobiti.
 
Porezni obveznik koji za ulaganja u druga društva primjenjuje metodu udjela te po toj osnovi na ovom rednom broju iskazuje umanjenje porezne osnovice za obračunate dividende i udjele u dobiti, a koje je kao prihode iskazao na rednom broju 1. Obrasca PD, dužan je prikupiti svu naprijed navedenu dokumentaciju, odnosno kao da je dividenda u poreznom razdoblju i isplaćena.
 
 Dakle, da bi se poreznom obvezniku utvrdilo pravo na umanjenje porezne osnovice na ovom rednom broju, potrebno je utvrditi da se porezna osnovica umanjuje za prihode od dividendi i udjela u dobiti, odnosno potrebno je utvrditi je li dividendu ili udio u dobiti isplatilo odnosno obračunalo, društvo organizacija ili neki drugi pravni oblik, koji je u mogućnosti isplatiti dividendu ili udio u dobiti. Kada je riječ o isplatitelju koji je rezident EU taj postupak utvrđivanja isplatitelja je olakšan i utvrđuje se temeljem popisa iz dodatka E i F Pravilnika, a porezni obveznik je dužan dostaviti dokaze o ispunjenju uvjeta.
 Kada je isplatitelj dividendi i udjela u dobiti rezident zemlje izvan EU, tada je kao dokaz iz članka 12. stavka 2. točke 3. Pravilnika, potrebno dostaviti od nadležnih institucija potvrdu ili drugu vjerodostojnu ispravu kojom se dokazuje način plaćanja poreza i pravni oblik isplatitelja.
 Ukoliko je isplatitelj dividendi i udjela u dobiti obveznik poreza po tonaži broda, smatra se, sukladno članku 12. stavku 6. Pravilnika, da je isti u mogućnosti isplatiti dividendu ili udio u dobiti.
 
Redni broj 28: Reinvestirana dobit
           
  Na ovom rednom broju upisuje se iznos za koji se sukladno članku 6. stavku 1. točci 6. Zakona, osnovica poreza na dobit može umanjiti za iznos reinvestirane dobit, osim ako nije ostvarena iz bankarskog odnosno financijskog nebankarskog sektora.
 
Zakonom o izmjenama o dopunama Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, broj 143/14), izvršene su izmjene u uvjetima i načinu korištenja porezne olakšice za reinvestiranu dobit, a čije odredbe se primjenjuju, prvi put, pri podnošenju prijave poreza na dobit za 2015. godinu. Tako se, sukladno stavku 5. članka 6. Zakona, reinvestiranom dobiti smatra ostvarena dobit poreznog razdoblja iskorištena za povećanje temeljnog kapitala sukladno posebnim propisima, koja je jednaka iznosu izvršenih investicija u dugotrajnu imovinu s ciljem očuvanja postojećih radnih mjesta i za koju se rashodi u cijelosti utvrđuju kao porezno priznati u skladu s odredbama Zakona. Nadalje, člankom 6. stavkom 7. Zakona, propisano je kako je porezni obveznik koji je izvršio reinvestiranje dobiti, dužan zadržati broj radnika utvrđenih na početku poreznog razdoblja za koje se iskazuje umanjenje porezne osnovice temeljem reinvestirane dobiti, i to najmanje dvije godine nakon proteka toga razdoblja. Prema navedenom, pored uvjeta koji su se primjenjivali u razdoblju od 2012. do 2014. godine i koji će dalje biti u primjeni, propisana su dva nova uvjeta, a to su: obveza investiranja u dugotrajnu imovinu koja mora zadovoljiti određene kriterije i obveza zadržavanja postojećih radnih mjesta.
 
Članak 12.a Pravilnika detaljnije propisuje postupak i način korištenja porezne olakšice za reinvestiranu dobit. Sukladno stavku 1. navedenog članka Pravilnika, umanjenje porezne osnovice za reinvestiranu dobit, prema članku 6. stavku 1. točki 6. i stavku 5. Zakona, mogu ostvariti porezni obveznici koji su u poreznom razdoblju ostvarili dobit prije uvećanja i umanjenja prema članku 5. stavku 1. Zakona ukoliko je:
1. tijekom poreznog razdoblja za koje se podnosi porezna prijava, izvršeno investiranje u dugotrajnu imovinu prema članku 6. stavku 5. Zakona,
2. tijekom poreznog razdoblja za koje se podnosi porezna prijava, te u trenutku podnošenja prijave poreza na dobit ili podnošenja druge vjerodostojne dokumentacije, zadržan broj radnika utvrđen na početku toga razdoblja,
3. dobit ili dio dobiti poreznog razdoblja za koje se podnosi prijava poreza na dobit uporabljena za povećanje temeljnog kapitala, a minimalno u iznosu izvršenih investicija u dugotrajnu imovinu tijekom toga poreznog razdoblja,
4. u sudskom registru, sukladno posebnim propisima, upisano povećanje temeljnog kapitala u visini reinvestirane dobiti odnosno minimalno u visini izvršenih investicija,
5. dobit ostvarena izvan bankarskog odnosno financijskog nebankarskog sektora.
 
Posebni propisi iz članka 6. stavka 5. Zakona o porezu na dobit i članka 12.a stavka 1. Pravilnika pretpostavljaju primjenu Zakona o trgovačkim društvima (Narodne novine, broj 152/11 – pročišćeni tekst, 111/12, 68/13 i 110/15), posebice odredbe o uvjetima za isplatu dobiti, promjenama u temeljnom kapitalu uz druge postupke koje nalaže Trgovački sud. 
 
Porezni obveznik koji na ovom rednom broju iskazuje umanjenje porezne osnovice za reinvestiranu dobit dužan je, sukladno članku 6. stavku 1. točki 6. Zakona, u roku od šest mjeseci nakon isteka roka za podnošenje prijave poreza na dobit dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave dokaz da je izvršio povećanje temeljnog kapitala i to ostvarenom dobiti poreznog razdoblja za koje je iskazao smanjenje porezne osnovice, a minimalno u iznosu izvršenih investicija u dugotrajnu imovinu, tijekom poreznog razdoblja za koje se podnosi porezna prijava. U konkretnom slučaju, riječ je o prekluzivnom zakonskom roku, a upis povećanja temeljnog kapitala u sudski registar ima konstitutivni učinak.
 
Porezni obveznik, uz dokaz o povećanju temeljnog kapitala reinvestiranom dobiti (minimalno u iznosu izvršenih investicija), ukoliko nije dostavljen uz podnošenje prijave poreza na dobit, dostavlja odluku o uporabi dobiti ostvarene u poreznom razdoblju za koje se podnosi prijava poreza na dobit, uključivo i dobit koja se reinvestira, te pregled stanja kapitala i rezervi nakon što je u sudskom registru proveden postupak povećanja temeljnog kapitala reinvestiranom dobiti.
 
Za potrebe korištenja porezne olakšice za reinvestiranu dobit, sukladno članku 12.a stavku 6. Pravilnika, dugotrajnom imovinom smatra se materijalna i nematerijalna imovina utvrđena prema računovodstvenim standardima, upisana u poslovnim knjigama i stavljena u uporabu, te ukoliko se rashodi po osnovi korištenja te imovine utvrđuju kao porezno priznati rashodi u skladu s odredbama Zakona. Dakle, to ne može biti imovina za koju je Zakonom propisan poseban porezni tretman u smislu priznavanja rashoda s osnove korištenja te imovine, kao što je imovina iz članka 7. stavka 1. točke 4. Zakona, odnosno ako se radi o investicijama u motorna vozila i druga sredstva za osobni prijevoz (osobni automobil, plovilo, helikopter, zrakoplov i sl.) poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba, neovisno da li se po osnovi korištenja te imovine utvrđuje plaća. Međutim, ukoliko je riječ o osobnim automobilima ili sredstvima za osobni prijevoz koja se koriste za izravno obavljanje djelatnosti iz članka 25. stavka 2. Pravilnika, obzirom da se za takva vozila rashodi priznaju u cijelosti, ta imovina može biti osnovica za utvrđivanje porezne olakšice za reinvestiranu dobit. Zakon, člankom 12. stavcima 16. do 21., propisuje posebne uvjete priznavanja rashoda amortizacije s osnove korištenja plovila, zrakoplova, apartmana i kuća za odmor. Stoga, ako se utvrdi mogućnost priznavanja rashoda amortizacije s osnove korištenja te imovine, ista se može smatrati investiranjem u dugotrajnu imovinu u smislu reinvestirane dobiti.
 
Uvažavajući računovodstvene standarde, člankom 12. Zakona propisan je porezni tretman dugotrajne imovine koja uključuje i zemljište. Investicija u zemljište, ukoliko su zadovoljeni drugi propisani uvjeti, je porezno priznati rashod poslovanja, neovisno o tome što ne podliježe amortizaciji sukladno članku 12. stavku 4. Zakona, odnosno neovisno o činjenici kada se utvrđuju porezno priznati rashodi po osnovi nabave tog zemljišta. Međutim, za potrebe utvrđivanja porezne olakšice za reinvestiranu dobit investiranje u zemljište za neke buduće aktivnosti ne može biti temeljem za utvrđivanje iznosa porezne olakšice.
 
Nadalje, za priznavanje porezne olakšice za reinvestiranu dobit dugotrajna imovina mora biti stavljena u uporabu do kraja poreznog razdoblja, a iznimno prema članku 12.a stavku 7. Pravilnika, ukoliko imovina u koju je investirano u razdoblju za koje se podnosi porezna prijava i u kojoj je iskazano umanjenje porezne osnovice za reinvestiranu dobit, nije stavljena u upotrebu na zadnji dan poreznog razdoblja ili do podnošenja porezne prijave zbog toga što je investicija poreznog obveznika u tijeku, može se pod propisanim uvjetima iz toga članka priznati pravo na umanjenje porezne osnovice. Porezni obveznik je dužan dostaviti svu vjerodostojnu dokumentaciju vezenu za nabavu te imovine, a te investicije ne može uključiti u reinvestiranu dobit u idućem poreznom razdoblju.
 
Iznimno, investicija u zemljište koje još nije u uporabi može biti temelj za utvrđivanje porezne olakšice za reinvestiranu dobit ukoliko je zemljište sastavni dio određene investicije te je porezni obveznik na tom zemljištu započeo investiranje koje još nije dovršeno, odnosno ulaganja su u tijeku, npr. u tijeku je investiranje u zemljište koje će se koristi za proizvodnju poljoprivrednih proizvoda ili je porezni obveznik nabavio zemljište i započeo izgradnju poslovnog objekta te investiciju prati paralelno s ulaganjem u poslovni objekt. Početkom investiranja na zemljištu smatra se početak poljoprivrednih radova (priprema zemljišta, sadnja, sjetva) ili početak građevinskih radova na poslovnom objektu. Samo kupnja zemljišta i pripremni radovi poput dobivanja dozvola i provedbe pripremnih studija izvedivosti ne smatraju se početkom ulaganja za potrebe korištenja porezne olakšice za reinvestiranu dobit u određenom poreznom razdoblju.
 
Slijedeći uvjete iz članka 6. stavka 9. Zakona, dugotrajna imovina mora biti kupljena po tržišnim uvjetima. Nabava dugotrajne imovine od povezane pravne osobe nije prepreka za korištenje porezne olakšice za reinvestiranu dobit. Međutim, nabava dugotrajne imovine koja je osnovica za utvrđivanje porezne olakšice za reinvestiranu dobit, kao i u svim drugim slučajevima kada je riječ o povezanim osobama zahtjeva posebnu pozornost, obzirom da cijene moraju biti tržišne. Pored navedenoga za potrebe korištenja porezne olakšice za reinvestiranu dobit imovina ne može biti stečena vlastitom izradom ili izgradnjom, odnosno mora biti kupljena.
 
 Nadalje, porezni obveznici koji koriste poreznu olakšicu iz članka 43.a Pravilnika ne mogu temeljem istih izvršenih investicija u dugotrajnu imovinu koristiti poreznu olakšicu za reinvestiranu dobit.
 
U slučaju investiranja u dugotrajnu materijalnu imovinu, određena imovina neće biti priznata kao investiranje za svrhe priznavanja porezne olakšice za reinvestiranu dobit ako ne zadovoljava propisane uvjete u svezi svrhe nabave i priznavanja rashoda s osnove korištenja te imovine, kupnje odnosno nabave po tržišnim uvjetima, stavljanja u uporabu ili primjene propisa o poticanju ulaganja.
 
Pored uvjeta koje mora zadovoljiti određena dugotrajna imovina, člankom 6. stavkom 7. Zakona porezni obveznik koji je izvršio reinvestiranje dobiti, dužan je zadržati broj radnika utvrđenih na početku poreznog razdoblja za koje se iskazuje umanjenje porezne osnovice temeljem reinvestirane dobiti, i to najmanje dvije godine nakon proteka toga razdoblja. Nadalje, prema članku 6. stavku 8. Zakona, umanjenje porezne osnovice za reinvestiranu dobit neće se priznati u slučaju smanjenja temeljnog kapitala povećanog reinvestiranom dobiti ili u slučaju smanjenja broja radnika prije proteka razdoblja iz stavka 7. istoga članka.
 
Porezni obveznik koji ne dostavi dokaz o povećanju temeljnog kapitala u propisanom roku ili smanji broj radnika (članak 6. stavak 7. Zakona), obvezan je izvršiti ispravak prijave poreza na dobit za razdoblje u kojem je iskazao umanjenje porezne osnovice.
 
Za utvrđivanje prava na korištenje porezne olakšice za reinvestiranu dobiti, u obzir se uzima samo broj radnika s kojima je poslodavac sklopio pravovaljani ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme sukladno Zakonu o radu, a taj broj radnika mora biti zadržan u promatranom razdoblju. Sukladno članku 10. stavku 1. i 2. Zakona o radu, radni odnos zasniva se ugovorom o radu. Ako poslodavac s radnikom sklopi ugovor za obavljanje posla koji, s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca, ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu.
 
 Dakle, ukoliko porezni obveznik, kojemu je porezno razdoblje jednako kalendarskoj godini, temeljem izvršenih investicija u dugotrajnu imovinu iskaže umanjenje porezne osnovice za reinvestiranu dobit u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2015. godinu, dužan je broj radnika utvrđenih na dan 1. siječnja 2015. godine kontinuirano zadržati do kraja 2017. godine uz uvjet da s tim radnicima ima sklopljene ugovore o radu sukladno Zakonu o radu. Pri utvrđivanju broja radnika na početku poreznog razdoblja, odnosno 1. siječnja 2015. godine,  ne uzimaju se u obzir radnici koji na taj dan imaju sklopljene ugovore o radu na određeno vrijeme po osnovi kojih koriste prava temeljem radnog odnosa iz prethodne godine.
 
 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit (Narodne novine, broj 137/15) donio je izmjenu u odnosu na uputu koju je izdao Središnji ured Porezne uprave, Klasa: 410-10/15-01/2750, Urbroj: 513-07-21-01/15-01 od 14. listopada 2015., u svezi primjene porezne olakšice za reinvestiranu dobit, te se, sukladno Pravilniku, u broj radnika uračunavaju i oni radnici s kojima je sklopljen pravovaljani ugovor o radu na određeno vrijeme.
 
Prema članku 12.a stavku 8. Pravilnika, u smislu članka 6. stavka 1. točke 6. Zakona, bankarski odnosno financijski nebankarski sektor obuhvaća porezne obveznike koji su osnovani u skladu s posebnim propisima i koji su od nadležnih tijela dobili odobrenje za pružanje bankovnih i/ili financijskih usluga ili većinu prihoda stječu od obavljanja financijskih usluga, kao što su: kreditne institucije, financijske institucije, kreditne unije, investicijska društva, društva za osiguranje i reosiguranje, leasing društva, institucije za platni promet i institucije za elektronički novac i druge pravne osobe koje obavljaju financijske usluge ili usluge vezane za osiguranje i sl. Stoga, poreznu olakšicu za reinvestiranu dobit ne mogu koristiti porezni obveznici koji obavljaju djelatnost iz područja bankarskog i financijskog nebankarskog sektora, iako nisu osnovani ili registrirani kao neko od navedenih društava. Međutim, pravo na umanjenje porezne osnovice za reinvestiranu dobit priznati će se poreznim obveznicima koji su registrirani ili osnovani radi obavljanja djelatnosti iz područja bankarskog i financijskog nebankarskog sektora ako se utvrdi da stvarno ostvaruju prihode odnosno dobit obavljanjem djelatnosti od koje je moguće ostvariti pravo na korištenje porezne olakšice za reinvestiranu dobit.
 
Primjer: Umanjenje porezne osnovice za reinvestiranu dobit
Porezni obveznik XY d.o.o. obavlja djelatnost izrade namještaja, te je ostvario tijekom poreznog razdoblja dobit utvrđenu kao razliku prihoda i rashoda prije uvećanja i umanjenja u iznosu od 10.000.000,00 kuna (redni broj 3. PD-obrasca). Na dan 1. siječnja 2015. godine zapošljavao je 44 radnika. Porezni obveznik je tijekom poreznog razdoblja izvršio ulaganja u dugotrajnu materijalnu imovinu, i to strojeve za obradu drveta te ih stavio u uporabu 24. studenoga 2015. Od dobavljača koji su u sustavu PDV-a primio je račune za isporučeni stroj, prijevoz, montažu i druge troškove koji se izravno mogu pripisati dovođenju imovine na mjesto i u radno stanje za namjeravanu upotrebu u iznosu od 10.000.000,00 kuna s PDV-om. Članovi društva su dvije fizičke osobe, rezidenti, i drže po 50% udjela u kapitalu društva. U skladu s ZTD-om, donesena je odluka o reinvestiranju dobiti u iznosu od 8.000.000,00 kuna (nema nepokrivenih gubitaka). Porezni obveznik ima i druga uvećanja i umanjenja porezne osnovice. Porezna osnovica nakon uvećanja i umanjenja te umanjenja za reinvestiranu dobit iznosi 2.000.000,00 kuna. Porezna obveza je 400.000,00 kuna. Dobit nakon oporezivanja iznosi 9.600.000,00 (VI.1. Bilanca), međutim porezni obveznik je obvezan temeljni kapital uvećati za 8.000.000,00 kuna.
  Reinvestira se dio dobiti poreznog razdoblja
Prihodi
25.000.000,00
Rashodi
 15.000.000,00
Dobit
10.000.000,00
Uvećanja porezne osnovice
200.000,00
Umanjenje porezne osnovice
8.200.000,00
Reinvestirana dobit
8.000.000,00
Ostala umanjenja
200.000,00
Porezna osnovica
2.000.000,00
Poreza obveza
400.000,00
Dobit nakon oporezivanja
9.600.000,00
Upis u Trgovačkom sudu
8.000.000,00
 
Porezni obveznik sukladno članku 12. a stavku 1. Pravilnika uz prijavu poreza na dobit dostavlja vjerodostojnu dokumentaciju o izvršenoj investiciji, odnosno presliku računa od dobavljača za nabavljene strojeve te za druge troškove koji se uključuju u nabavnu vrijednost stroja: računi za montažu i drugi troškovi (članak 12. Zakona, primjena prema HSFI broj 6 ili MRS 16). Ukoliko u bruto bilanci koja se dostavlja uz prijavu poreza na dobit nije moguće utvrditi stavljanje stroja u uporabu, porezni obveznik može dostaviti obrazloženje o tome kada je imovina stavljena u uporabu te za koje se svrhe koristi. Porezni obveznik dostavlja i izjavu o tome je li po osnovi nabave te dugotrajne imovine (strojeva) korisnik poreznih poticaja iz članka 43.a Pravilnika. Na dan podnošenja prijave poreza na dobit mora zapošljavati 44 radnika.
 
Ukoliko porezni obveznik nije dostavio uz prijavu poreza na dobit, obvezan je najkasnije u roku od šest mjeseci nakon isteka roka za podnošenje prijave poreza na dobit dostaviti rješenje nadležnog Trgovačkog suda o upisu povećanja temeljnog kapitala reinvestiranom dobiti (minimalno u iznosu izvršenih investicija) koje vrijedi od dana upisa u sudskom registru, te pregled stanja kapitala i rezervi sastavljenog nakon upisa povećanja temeljnog kapitala u sudskom registru. Porezni obveznik može, umjesto bilance sastavljene nakon što je upisano povećanje temeljnog kapitala na nadležnom Trgovačkom sudu, dostaviti neformalan pregled stanja kapitala i rezervi, međutim taj neformalan oblik treba sadržavati stavke kapitala i rezervi koje su promijenjene uslijed postupka reinvestiranja dobiti, odnosno iz navedenog pregleda treba biti razvidno da je dobit poslovne godine u cijelosti ili djelomično iskorištena za povećanje temeljnog kapitala. Na dan podnošenja navedenih dokaza, u konkretnom primjeru porezni obveznik također mora imati najmanje 44 radnika.
 
U bitnome, pregled stanja kapitala i rezervi može sadržavati:
- stanje kapitala i rezervi na zadnji dan poreznog razdoblja i nakon provedenog postupka reinvestiranja (Bilanca pasiva, A-062),
- stanje temeljnog kapitala na zadnji dan poreznog razdoblja i nakon provedenog postupka reinvestiranja (Bilanca pasiva, A-063, razlika je iznos reinvestirane dobiti, ako nije bilo drugih promjena),
- dobit poreznog razdoblja (Bilanca pasiva A-076, naknadno 0,00) i iznos zadržane dobiti  nakon provedenog postupka reinvestiranja (može biti povećan/ promijenjen) i iznos rezervi iz dobiti,
- druge podatke ovisno o načinu uporabe dobiti.
  
Pregleda stanja kapitala i rezervi može biti i bilanca ili dio bilance:
PREGLED STANJA KAPITALA I REZERVI NAKON PROVEDENOG POSTUPKA REINVESTIRANJA
PASIVA
 
 
 
 
 
 
31.12.2015.
1.8.2016.
A)  KAPITAL I REZERVE (063+064+065+071+072+075+078)
062
23.700.000
23.700.000
I. TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL
063
14.000.000
22.000.000
II. KAPITALNE REZERVE
064
 
 
III. REZERVE IZ DOBITI (066+067-068+069+070)
065
0
0
1. Zakonske rezerve
066
 
 
2. Rezerve za vlastite dionice
067
 
 
3. Vlastite dionice i udjeli (odbitna stavka)
068
 
 
4. Statutarne rezerve
069
 
 
5. Ostale rezerve
070
 
 
IV. REVALORIZACIJSKE REZERVE
071
100.000
100.000
V. ZADRŽANA DOBIT ILI PRENESENI GUBITAK (073-074)
072
 
1.600.000
1. Zadržana dobit
073
 
1.600.000
2. Preneseni gubitak
074
 
 
VI. DOBIT ILI GUBITAK POSLOVNE GODINE (076-077)
075
           9.600.000
1. Dobit poslovne godine
076
9.600.000
 
2. Gubitak poslovne godine
077
 
 
VII. MANJINSKI INTERES
078
 
 
 
Kada u slučaju iz navedenog primjera porezni obveznik ima vjerodostojnu dokumentaciju o nabavi dugotrajne imovine, npr. račun za isporučeni stroj i račun za prijevoz, pri čemu strojevi još nisu montirani i stavljeni u uporabu do 31.12.2015., a primljeni računi od dobavljača iznose 7.900.000,00 + 1.975.000,00 PDV = 9.875.000,00 kuna, porezni obveznik bi mogao donijeti odluku o reinevestiranju dobiti u iznosu od 7.900.000,00 kuna, te umanjiti osnovicu poreza na dobit u prijavi poreza na dobit za 2015. godinu za taj iznos. Međutim dužan je dostaviti vjerodostojnu dokumentaciju o nabavi imovine, a u slijedećem poreznom razdoblju, u 2016. godini, nakon što imovinu stavi u uporabu s nabavnom vrijednošću od 8.000.000.00 kuna, moći će koristi poreznu olakšicu za reinvestiranu dobit samo u iznosu od 100.000,00 kuna.
 
Člankom 12.a stavkom 9. Pravilnika propisano je da umanjenje porezne osnovice za reinvestiranu dobit neće biti priznato ako se naknadno smanji temeljni kapital koji je povećan reinvestiranom dobiti i izvrši isplate članovima društva i/ili ako se smanjenje temeljnog kapitala izvrši radi povećanja ili smanjenja drugih stavki kapitala i rezervi koje u budućim poreznim razdobljima omogućavaju isplatu dobiti, ili smanji broj radnih mjesta prije isteka roka iz članka 6. stavka 7. Zakona.
 
Odredbe o očuvanju temeljnog kapitala primjenjuju se i ako naknadno dođe do nastanka promjena iz članka 18. i 19. Zakona i/ili u slučaju promjene strukture vlasništva. Porezni obveznik koji je izvršio reinvestiranje i njegov pravni slijednik, obvezni su Poreznoj upravi dostaviti obavijest o smanjenju temeljnog kapitala i to najkasnije do podnošenja prijave poreza na dobit za porezno razdoblje u kojem je izvršeno smanjenje temeljnog kapitala. Pored navedenoga propisano je, a što je u skladu s općim poreznim načelom, da se porezna olakšica neće priznati ako je postupak reinvestiranja proveden s ciljem utaje poreza ili izbjegavanja plaćanja poreza.
 
Prema članku 31. stavku 11. Zakona, porez po odbitku na dividende i udjele u dobiti ne plaća se kada se dobit koristi na način propisan člankom 6. stavkom 1. točkom 6. toga Zakona, odnosno ako se reinvestira. Međutim, prema članku 49. stavku 10. Pravilnika obveza poreza po odbitku može nastati ako naknadno dođe do smanjenja temeljnog kapitala, odnosno kada se prema članku 12.a ovoga Pravilnika ne ostvaruje pravo korištenja porezne olakšice za reinvestiranu dobit.
 
Prema članku 30. stavku 13. Zakona o porezu na dohodak, dohodak od kapitala ne utvrđuje se po osnovi dividendi i udjela u dobiti, ako su dividende i udjeli iskorišteni za uvećanje temeljnog kapitala društva.
 
Nakon što porezni obveznik u jednom poreznom razdoblju iskoristi pravo na umanjenje osnovice poreza na dobit temeljem reinvestirane dobiti, potrebno je pratiti stanje temeljnog kapitala, broja radnih mjesta poreznog razdoblja u kojemu je izvršeno reinvestiranje dobiti i dvije godine nakon, obzirom da se ova porezna olakšica odobrava uvjetno, a promjene mogu rezultirati obvezom plaćanja poreza na dobit, poreza po odbitku ili poreza na dohodak.
 
Stanje temeljnog kapitala je potrebno zadržati i u slučaju preoblikovanja društva, statusnih promjena ili promjene vlasništva, dakle obveze o očuvanju temeljnog kapitala se prenose na pravnog slijednika. U slučaju navedenih promjena porezne obveze se utvrđuju počevši od obveza društva, odnosno obveze poreza na dobit te potom obveza dioničara i članova društva.
 
Ako nakon provedenog postupka reinvestiranja dobiti dođe do statusne promjene, npr. do razdvajanja društva pri čemu se temeljni kapital dijeli razmjerno udjelima članovima društva na nova društva (bez isplate iz temeljnog kapitala ili prijenosa u druge stavke kapitala) ili promjene vlasništva, u tom trenutku ne dolazi do primjene članka 9. Pravilnika o porezu na dobit, već u trenutku kada dođe do smanjenja temeljnoga kapitala koji je povećan reinvestiranom dobiti. Dakle, neovisno da li se temeljni kapital koji sadrži reinevestiranu dobit smanjuje kod pravnog prednika ili sljednika. Ako nakon provedenog postupka reinvestiranja društvo promijeni vlasnika (dioničar, član društva) koji naknadno smanji temeljni kapital, obračunat će se obveza poreza na dobit (ispravak porezne prijave ili povećanje porezne osnovice), a ovisno o tome tko je novi vlasnik, odnosno dioničar ili imatelj udjela, moguće i obveza poreza na dohodak ili poreza po odbitku.
 
Redni broj 29: Prihodi od naplaćenih otpisanih potraživanja
 
Na ovom rednom broju iskazuju se prihodi od otpisanih potraživanja koja nisu bila porezno priznati rashod, prema članku 6. stavku 1. točci 3. Zakona.
To su prihodi na koje je u prethodnim razdobljima plaćen porez na dobit.
 
 
Redni broj 30: Iznos prihoda od nerealiziranih dobitaka i ostali rashodi prethodnih razdoblja
Na ovom rednom broju upisuje se iznos prihoda od nerealiziranih dobitaka prema članku 6. stavku 1. točki 2. Zakona utvrđen na način propisan i u članku 13. Pravilnika.  Prihodi od nerealiziranih dobitaka se ne oporezuju, jer se oporezuju samo realizirani dobici, prema članku 6. stavku 1. točci 2. Zakona i prema članku 13. Pravilnika. Ako se nerealizirani dobici iskazuju kao prihod u računu dobiti i gubitka tada se s njima postupa kao da su realizirani. To znači da porezni obveznik koji je u Računu dobiti i gubitka iskazao prihode od nerealiziranih dobitka, ne može smanjiti poreznu osnovicu.
 Realiziranim dobitkom razumijeva se ostvarena vrijednost iznad troška stjecanja ili vrijednosno usklađenje troška stjecanja, odnosno revaloriziranog troška stjecanja. Dobici od prodaje vlastitih dionica i udjela ne oporezuju se.
Na ovom rednom broju upisuju se i ostali rashodi prethodnih razdoblja prema članku 6. stavku 2. Zakona utvrđeni na način propisan u članku 20. Pravilnika. Rashodima ranijih godina za koje se može smanjiti porezna osnovica, smatraju se uvjetno nepriznati rashodi koji su bili uključeni u poreznu osnovicu u prethodnim razdobljima, a za koje su u tekućem obračunskom razdoblju ispunjeni uvjeti za njihovo priznavanje. Porezna osnovica može se umanjiti za takve rashode u poreznom razdoblju u kojemu su ispunjeni uvjeti propisani za porezno priznavanje.
Redni broj 31: Smanjenje dobiti za ostale prihode
 
Na ovom rednom broju iskazuju se:
- prihodi koji nisu iskazani u računovodstvenoj dobiti, a uključuju se u poreznu osnovicu, ili su kao porezno nepriznati rashodi bili uključeni u poreznu osnovicu,
- iznos prihoda koji je veći od iznosa porezno priznatih rashoda usklađenja iz članka 357.h stavka 4. Zakona o kreditnim institucijama,
- druga povećanja prihoda i kapitala koja su bila oporeziva.
 
Redni broj 32: Iznos smanjenja dobiti zbog promjene metode utvrđivanja porezne osnovice
 
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 16. Zakona i u članku 41. Pravilnika.
U članku 41. Pravilnika propisan je postupak pri prijelazu obveznika poreza na dohodak na porez na dobit, koji treba obaviti pri sastavljanju prve prijave poreza na dobit. Obveznik poreza na dohodak koji postaje obveznikom poreza na dobit dužan je na dan 1. siječnja kalendarske godine za koju utvrđuje porez na dobit sastaviti početnu bilancu i nastaviti voditi poslovne knjige prema Zakonu o računovodstvu.
Na kraju prvoga poreznog razdoblja za koje utvrđuje osnovicu poreza na dobit, utvrđena dobit uvećava se (+) i umanjuje se (-) za u nastavku navedene pozicije iz početne bilance.
Na ovom rednom broju podatak upisuje fizička osoba koja je od poreznog obveznika poreza na dohodak postala obveznik porez na dobit, za ispravak porezne osnovice utvrđen prema članku 16. Zakona i prema članku 41. Pravilnika, za stavke koje su bile uključene u poreznu osnovicu poreza na dohodak odnosno za stavke koje umanjuju osnovicu poreza na dobit:
- obveze prema dobavljačima za robu i usluge
- obveze za primljene predujmove od kupaca za robu i usluge
- pasivna vremenska razgraničenja
- dugoročna rezerviranja
- obveze za porez na promet i istovrsne poreze
 Obveze prema dobavljačima za robu i usluge, te obveze za primljene predujmove od kupaca za robu i usluge iskazuju se bez poreza na dodanu vrijednost.
Napominjemo da je Središnji ured Porezne uprave donio Uputu o postupanju pri promjeni metode utvrđivanja porezne osnovice – prijelaz s obveznika poreza na dohodak na porez na dobit, Klasa:410-10/05-01/72, Ur.broj:513-07-21-01/05-1 od 15. prosinca 2005. godine.
 
Redni broj 33: Trošak amortizacije koji nije ranije bio priznat
 
Na ovom rednom broju upisuje se podatak o iznosu amortizacije koja nije bila porezno priznata zbog odstupanja od metode i propisanih amortizacijskih stopa.
Prema odredbama članka 6. stavka 1. točke 4. Zakona porezna osnovica smanjuje se za svotu amortizacije koja nije bila porezno priznata u ranijim razdobljima do vrijednosti propisane u članku 12. Zakona.
 
Redni broj 34: UKUPAN IZNOS DRŽAVNIH POTPORA I OLAKŠICA
 
 Na ovom rednom broju iskazuje se, sukladno članku 6. stavku 1. točci 5. Zakona ukupan iznos državnih potpora za obrazovanje i izobrazbu te za istraživačko razvojne projekte (redni broj 34.1. + redni broj 34.2.).
 
Redni broj 34.1.: Državna potpora za obrazovanje i izobrazbu
 
Na ovom rednom broju iskazuje se, sukladno članku 14. Pravilnika, ukupan iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu utvrđen na način propisan Zakonom o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu (Narodne novine broj 109/07, 152/08 i 14/14).
 Prema članku 2. stavku 1. točkama c., d., i e. Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, korisnici državne potpore, u smislu toga Zakona, jesu pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost te sudjeluju u prometu roba i usluga. Sukladno tom Zakonu, poduzetnicima se smatraju poduzetnici razvrstani sukladno odredbama propisa kojim se uređuje poticanje razvoja malog gospodarstva, a poduzetnicima se smatraju i veliki poduzetnici. Pod kategorijom veliki poduzetnik, podrazumijeva se poduzetnik čiji su: broj radnika, promet/poslovni prihod i ukupna aktiva viši od mjerila utvrđenih u propisu kojim se uređuje poticanje razvoja malog gospodarstva.
 Dakle, sukladno tome, veličina poduzetnika utvrđuje se u skladu s člankom 3. Zakona o poticanju i razvoja malog gospodarstva (Narodne novine, br. 29/02, 63/05 i 53/12), koji poduzetnike dijeli na mikro, male i srednje.
U skladu s člankom 3. Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, korisnik državne potpore koji se smatra mikro, malim, srednjim ili velikim poduzetnikom može osnovicu za obračun poreza na dobit umanjiti do 60% opravdanih troškova u slučaju općeg obrazovanja i izobrazbe radnika te do 25% opravdanih troškova u slučaju posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika. Iznimno od odredbe stavka 1. toga članka korisnik državne potpore koji se smatra mikro, malim i srednjim poduzetnikom može osnovicu za obračun poreza na dobit umanjiti do 80% opravdanih troškova na način da se smanjenje porezne osnovice iz stavka 1. toga članka uveća za:
1. 20 postotnih bodova ako se smatra mikro ili malim poduzetnikom,
2. 10 postotnih bodova ako se smatra srednjim poduzetnikom.
Poduzetnik iz stavka 1. i 2. toga članka te članka 4. i 5. toga Zakona koji je po drugoj osnovi ostvario potporu za opće obrazovanje i izobrazbu radnika te posebno obrazovanje i izobrazbu radnika, može osnovicu za obračun poreza na dobit temeljem istih opravdanih troškova umanjiti samo do visine najvišeg intenziteta potpore iz stavka 1. i 2. toga članka. Ukupan iznos smanjenja osnovice za obračun poreza na dobit niti s jedne osnove ne može biti veći od predviđenog stavcima 1. i 2. toga članka te članka 4. istoga Zakona.
Sukladno tome, korisnici državne potpore odnosno obveznici poreza na dobit koji se smatraju mikro ili malim poduzetnikom mogu, temeljem Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, osnovicu poreza na dobit umanjiti za 80% opravdanih troškova u slučaju općeg obrazovanja i izobrazbe radnika, dok oni koji se smatraju srednjim poduzetnicima osnovicu poreza na dobit mogu umanjiti za 70% opravdanih troškova u slučaju općeg obrazovanja i izobrazbe radnika. Kada je riječ o posebnom obrazovanju i izobrazbi radnika porezni obveznici koji se smatraju mikro ili malim poduzetnikom mogu osnovicu poreza na dobit umanjiti za 45% opravdanih troškova posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika dok oni koji se smatraju srednjim poduzetnicima osnovicu poreza na dobit mogu umanjiti za 35% opravdanih troškova posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika. Poduzetnici koji se smatraju velikim poduzetnicima, poreznu osnovicu mogu umanjiti samo do 60% opravdanih troškova u slučaju općeg obrazovanja i izobrazbe radnika te do 25% opravdanih troškova u slučaju posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika. Međutim, prilikom utvrđivanja iznosa umanjenja porezne obveze potrebno je u skladu s člankom 3. stavkom 3. Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, utvrditi je li porezni obveznik prethodno po drugoj osnovi ostvario potporu za opće obrazovanje i izobrazbu radnika te posebno obrazovanje i izobrazbu radnika obzirom da se osnovica za obračun poreza na dobit ili dohodak od samostalne djelatnosti može umanjiti temeljem istih opravdanih troškova samo do visine najvišeg intenziteta potpore iz stavaka 1. i 2. članka 3. Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu.
Prema članku 5. stavku 1. Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, korisnik državne potpore može smanjenje porezne osnovice poreza na dobit iz članka 3. stavaka 1. i 2. toga Zakona uvećati za 10 postotnih bodova u slučaju općeg obrazovanja i izobrazbe radnika u nepovoljnom položaju te posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika u nepovoljnom položaju. Međutim, obzirom da je člankom 3. stavkom 1. Zakona utvrđeno da se porezna osnovica može maksimalno umanjiti do 80% opravdanih troškova, porezni obveznici koji se smatraju mikro ili malim poduzetnicima neće moći koristiti dodatno umanjenje u slučaju općeg obrazovanja i izobrazbe radnika u nepovoljnom položaju jer bi im tada iznos umanjenja iznosio 90%. Dakle, dodatno umanjenje porezne osnovice u svezi opravdanih troškova općeg obrazovanja i izobrazbe radnika u nepovoljnom položaju mogu koristiti veliki i srednji poduzetnici. Dodatno umanjenje porezne osnovice za opravdane troškove posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika u nepovoljnom položaju mogu koristiti mikro, mali, srednji i veliki poduzetnici.
U skladu s člankom 4. Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, korisnik državne potpore koji obavlja djelatnost pomorskog prijevoza može, iznimno od odredbi toga Zakona, osnovicu za obračun poreza na dobit umanjiti i do 100% opravdanih troškova za obrazovanje i izobrazbu, bez obzira na to odnose li se ti troškovi na opće obrazovanje i izobrazbu ili na posebno obrazovanje i izobrazbu, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: obrazovanje se mora provoditi na brodovima koji su upisani u Hrvatski registar brodova i osoba koja se usavršava ne može biti djelatni već pričuvni član posade. Dakle, za poduzetnike koji obavljaju djelatnost pomorskog prijevoza, porezna osnovica se može umanjiti maksimalno za 100% opravdanih troškova obrazovanja i izobrazbe.
Prema članku 6. Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, poduzetnik u čijim se pogonima ili radionicama izvodi praktična nastava i vježbe naukovanja za zanimanja u sustavu vezanih obrta može osnovicu za obračun poreza na dobit umanjiti za iznos isplaćenih nagrada učenicima u vrijeme pohađanja praktične nastave i vježbi naukovanja. Poduzetnik iz stavka 1. toga članka koji je po bilo kojoj drugoj osnovi ostvario potporu male vrijednosti može osnovicu za obračun poreza na dobit umanjiti do gornje granice potpore male vrijednosti u skladu s odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednosti uzimajući u obzir i ograničenje iz stavka 5. toga članka. Poduzetnik kod kojega su na praktičnoj nastavi i vježbama naukovanja jedan do tri učenika može poreznu osnovicu iz stavka 1. toga članka umanjiti za 5%. Poduzetnik kod kojeg su na praktičnoj nastavi i vježbama naukovanja više od tri učenika može postotak umanjenja porezne osnovice iz stavka 3. toga članka povećati za jedan postotni bod po svakom učeniku, a najviše do 15% porezne osnovice. Iznos umanjenja osnovice poreza na dobit iz stavaka 2. i 3. toga članka ne može biti veći od godišnjeg neoporezivog iznosa nagrada učenicima za vrijeme izvođenja praktične nastave i vježbi naukovanja po svakom učeniku. Neoporezivi iznos nagrada učenicima za vrijeme izvođenja praktične nastave i vježbi naukovanja iz stavka 5. toga članka utvrđuje se sukladno propisima o oporezivanju dohotka.
 Ovisno o tome koju djelatnost obavljaju porezni obveznici, pravila o potporama male vrijednosti pretpostavljaju primjenu:
- Uredbe Komisije (EU) br. 1407/2013 od 18. prosinca 2013. (SL L 352/1 od 24.12.2013.), koju primjenjuju porezni obveznici koji obavljaju djelatnosti osim poljoprivrede, ribarstava i akvakulture,
- Uredbe Komisije (EU) br. 1408/2013 od 18. prosinca 2013. (SL L 352/9 od 24.12.2013.) koju primjenjuju porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede,
- Uredbe Komisije (EU) br. 717/2014 od 27. lipnja 2014. (SL L 190/45 od 28.06.2014.) koji primjenjuju porezni obveznici koji obavljaju djelatnost ribarstava i akvakulture.
 
Primjer:
Veliki poduzetnik B ima tijekom 2015. godine ukupne troškove općeg obrazovanja i izobrazbe u iznosu od 80.000,00 kuna (u koje su uključeni i troškovi općeg obrazovanja i izobrazbe radnika u nepovoljnom položaju). Navedeni poduzetnik imao je ukupne troškove posebnog obrazovanja i izobrazbe u iznosu od 20.000,00 kuna (u koje su uključeni i troškovi posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika u nepovoljnom položaju). Poduzetnik zapošljava ukupno 3 radnika od kojih je jedan radnik u nepovoljnom položaju. Troškovi općeg obrazovanja i izobrazbe radnika u nepovoljnom položaju iznose 4.000,00 kuna, a troškovi posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika u nepovoljnom položaju iznose 1.000,00 kuna. Veliki poduzetnik ima dozvolu (licencu) Hrvatske obrtničke komore za izvođenje praktičnog dijela naukovanja, a u 2015. godini isplatio je jednom naučniku nagradu u iznosu od 13.000,00 kuna za vrijeme naukovanja. Dobit poduzetnika prije uvećanja i umanjenja porezne osnovice (na rednom broju 3. Obrasca PD) iznosi 180.000,00 kuna.
 
Br.
Pregled troškova
Iznos
Iznos umanjenja
postotak
1.1.
Troškovi općeg obrazovanja i izobrazbe
76.000,00
45.600,00
60%
 
Troškovi općeg obrazovanja i izobrazbe radnika u nepovoljnom položaju
4.000,00
2.800,00
70%
 
Ukupno – opće obrazovanje
 
48.400,00
 
1.2
Troškovi posebnog obrazovanja i izobrazbe
19.000,00
4.750,00
25%
 
Troškovi posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika u nepovoljnom položaju
1.000,00
350,00
35%
 
Ukupno – posebno obrazovanje
 
5.100,00
2.
Iznos isplaćenih nagrada naučniku
13.000,00
13.000,00
 
Iznos dodatnog umanjenja, ako je ostvarena dobit 180.000,00 kuna
9.000,00
9.000,00
 
Ukupno umanjenje temeljem isplaćenih nagrada naučniku
 
22.000,00
3.
Sveukupno umanjenje porezne osnovice
 
75.500,00
 
Gornja granica potpore male vrijednosti, u skladu s odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednost utvrđuje se u bilo kojem razdoblju od tri fiskalne godine pri čemu iznosi na bazi povezanih poduzetnika (pojam „jedan poduzetnik“ u smislu Uredbi Komisije) ne smiju prijeći:
a) 200.000,00 eura za poduzetnike koji djeluju u svim sektorima osim onih koji djeluju u sektoru ribarstva i akvakulture te sektoru poljoprivrede odnosno do 100.000,00 eura za poduzetnike koji obavljaju cestovni prijevoz tereta za najamninu ili naknadu,
b) 30.000,00 eura za poduzetnike koji djeluju u sektoru ribarstva i akvakulture,
c) 15.000,00 eura za poduzetnike koji djeluju u sektoru poljoprivrede.
 
Redni broj 34.2.: Državna potpora za istraživačko-razvojne projekte
 
 Na ovom rednom broju iskazuje se, sukladno članku 15. Pravilnika, iznos državne potpore za istraživačko-razvojne projekte utvrđen na način člancima 111.a do 111.f Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, broj 123/03, 105/04, 174/04, 46/07, 63/11, 94/13 i 139/13) i sukladno Pravilniku o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte (Narodne novine broj 116/07).
 Pravo na korištenje državne potpore za istraživačko-razvojne projekte kroz umanjenje osnovice poreza na dobit temeljem opravdanih troškova određenog istraživačko-razvojnog projekta mogu ostvariti samo porezni obveznici kojima je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta izdalo potvrdu da određeni projekt ima karakteristike znanstvenog, temeljnog, primijenjenog i razvojnog istraživanja. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta izdaje potvrdu poreznom obvezniku – korisniku državne potpore na temelju Obrasca 1, odnosno temeljem dostavljenog zahtjeva za odobrenje državne potpore za određeni istraživačko-razvojni projekt. Potvrdom se određeni projekt razvrstava na temeljno, primijenjeno ili razvojno istraživanje o čemu ovisi iznos umanjenja osnovice poreza na dobit.
 Ovisno o tome kako je određeni projekt razvrstan, osnovica poreza na dobit se može umanjiti za:
- 150% opravdanih troškova projekta za temeljna istraživanja,
- 125% opravdanih troškova projekta za primijenjena istraživanja,
- 100% opravdanih troškova projekta za razvojna istraživanja.
 
 Porezni obveznici opravdane troškove istraživačko-razvojnog projekta utvrđene člankom 111.d. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju iskazuju na Obrascu 2. i to za svaki odobreni projekt posebno. U Obrascu 2. se iskazuju opravdani troškovi za porezno razdoblje na koje se troškovi odnose, te kumulativni podaci o troškovima od početka projekta do kraja obračunskog poreznog razdoblja za koje se Obrazac 2. podnosi.
Opravdanim troškovima određenog istraživačko-razvojnog projekta koji se iskazuju na Obrascu 2 sukladno članku 111.d Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju smatraju se: 1. plaće zaposlenika i naknade osobama koje izravno sudjeluju u istraživanjima; 2. materijalni troškovi za istraživanja, a to su: utrošene sirovine i materijal uključujući ambalažu i sitni inventar, utrošena energija, rezervni dijelovi korišteni ili potrošeni tijekom istraživanja; utrošeni materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje objekata i opreme koji se koriste neposredno za istraživanja; 3. troškovi usluga korištenih tijekom istraživanja, kao što su intelektualne usluge vezane uz istraživanja te sve druge usluge koje su uvjet za ostvarivanje istraživanja; 4. troškovi amortizacije nekretnina, postrojenja i opreme u dijelu u kojem se ta sredstva koriste za istraživanja kod onih poreznih obveznika koji sami obavljaju istraživanja, a rashodi amortizacije utvrđuju se na način propisan člankom 12. Zakona o porezu na dobit; 5. troškovi amortizacije nabavljenih patenata i licencija koji se koriste za konkretno istraživanje, a rashodi amortizacije utvrđuju se na način propisan člankom 12. Zakona o porezu na dobit; 6. opći troškovi, pod kojima se razumijevaju samo oni troškovi koji su nužni za istraživanja i koji se mogu rasporediti na razumnoj i dosljednoj osnovi na tu djelatnost, kao što su premije osiguranja procesa, odgovornosti i opreme za istraživanja te najamnine i članarine stručnih udruga za istraživanja.
Procjenu vjerodostojnosti opravdanih troškova, prema potrebi, obavlja Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta na način utvrđen člankom 5. Pravilnika o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte, odnosno Porezna uprava može pisanim putem korisniku potpore dostaviti zahtjev za provjerom opravdanosti troškova projekta za koje je umanjena porezna osnovica, a u tom slučaju, korisnik potpore obvezan je zatražiti provjeru opravdanosti troškova projekta od nadležnog Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
Prema članku 2. stavku 2. Pravilnika o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte obveznici poreza na dobit dužni su, u svrhu ostvarenja državne potpore, podatke o opravdanim troškovima iz članka 111.d Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, evidentirati u poslovnim knjigama posebno za svaki projekt te obračunavati posebno za svako porezno razdoblje u kojem su troškovi nastali.
Ukupan iznos državnih potpora koji porezni obveznik može ostvariti po svim osnovama koje se dodjeljuju temeljem Zakona o znanstvenoj djelatnosti i drugim propisima utvrđen je člankom 111.a navedenog Zakona.
 Kako bi se utvrdilo pravo na korištenje porezne olakšice za istraživačko-razvojne projekte porezni obveznik je dužan uz prijavu poreza na dobit priložiti presliku Obrasca 1, potvrdu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Obrazac 2. za svaki projekt posebno te izračun državne potpore za istraživačko-razvojne projekte. Iznimno, porezni obveznici koju su za određeni istraživačko-razvojni projekt u prethodnom poreznom razdoblju dostavili potvrdu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i Obrazac 1., mogu za taj projekt dostaviti samo Obrazac 2.
 
Primjer:
Poduzetnik C u 2015. godini ima opravdane troškove projekta za primijenjena istraživanja u iznosu od 100.000,00 kuna. Projekt je započeo 1. siječnja 2013. godine.
Poduzetnik može umanjiti dobit (redni broj 3. Obrasca PD) odnosno uvećati gubitak (redni broj 4. Obrasca PD) za iznos od 125.000,00 kuna (100.000,00 * 125%), a taj iznos upisat će pod redni broj 34.2. Obrasca PD.
 
U ovom primjeru, poduzetnik, pri izračunu državne potpore, primjenjuje postotak iz članka 111.c stavka 1. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju odnosno može umanjiti dobit odnosno uvećati gubitak za 125% opravdanih troškova za primijenjena istraživanja.
 
Uz izračun, mali poduzetnik je obvezan uz Obrazac PD dostaviti i presliku Obrasca 1, potvrdu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, te Obrazac 2.
 
Redni broj 35: UKUPNA SVOTA SMANJENJA DOBITI ILI POVEĆANJA GUBITKA
 
Na ovom rednom broju iskazuje se ukupni iznos od rednog broja 27 do rednog broja 34 za koji se smanjuje dobit ili povećava gubitak.
 
 
 
IV. POREZNA OSNOVICA
 
Redni broj 36: Dobit / gubitak nakon povećanja i smanjenja
 
Na ovom rednom broju iskazuje se podatak o poreznoj dobiti ili poreznom gubitku nakon što su podaci s rednih brojeva 3 i/ili 4 povećani i/ili smanjeni.
Porezna dobit dobije se tako da se rednom broju 3 pribroji redni broj 26 i oduzme redni broj 35 (redni broj 3 + redni broj 26 – redni broj 35). Ako je predznak pozitivan, postoji porezna dobit.
Porezna dobit postoji i ako se dobije svota s pozitivnim predznakom nakon što se računovodstveni gubitak s rednog broja 4 smanji za redni broj 26 i poveća za redni broj 35 (redni broj 4 – redni broj 26 + redni broj 35).
 
Redni broj 37: Preneseni gubitak
 
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos poreznog gubitka utvrđenog u skladu s odredbama članka 17. Zakona i članka 38. Pravilnika.
Ako se u postupku utvrđivanja porezne osnovice utvrdi negativna osnovica, porezni obveznik ima porezni gubitak koji se prenosi i nadoknađuje umanjivanjem porezne osnovice u sljedećih pet godina, ako Zakon ne odredi drugačije.
Pravo na smanjenje porezne osnovice prema članku 17. stavku 2. Zakona može se prenositi i nadoknaditi tijekom pet godina nakon godine u kojoj je gubitak utvrđen.
Dobit ostvarena u poreznom razdoblju, prvenstveno se koristi za pokriće prenesenih gubitaka iz prethodnih razdoblja i to tako da se pokrivaju gubici onim redoslijedom kojim su ostvareni odnosno porezna osnovica se smanjuje najprije za gubitke starijega datuma.
U poreznoj prijavi poreza na dobit za 2015. godinu najstariji gubitak koji je moguće prenijeti je porezni gubitak za 2010. godinu.
U slučaju statusnih promjena, neiskorišteno pravo do pet godina prenosi se na pravnog slijednika.
Ako se prenosi pravo za nadoknadu gubitka pri spajanjima, pripajanjima i podjelama na pravne slijednike, pravo na prijenos gubitka počinje teći u razdoblju u kojemu je pravni slijednik stekao pravo na prijenos gubitka, a prenesene porezne gubitke iz prethodnih razdoblja pravni slijednik prenosi i nadoknađuje umanjivanjem porezne osnovice u razdoblju od pet godina počevši od godine nastanka poreznog gubitka kod pravnog prednika. Pri smanjenju porezne osnovice zbog gubitka iz prethodnih poreznih razdoblja, porezna se osnovica smanjuje najprije za gubitke starijega datuma.
Ako je statusna promjena nastala tijekom poreznog razdoblja, pravni prednik utvrđuje prijenos poreznog gubitka kao da se radi o kraju godine, a pravni slijednik ima pravo na prijenos poreznoga gubitka pravnog prednika kao da se radi o prijenosu poreznoga gubitka iz prethodne godine, a nadalje prenesene porezne gubitke iz prethodnih razdoblja pravni slijednik prenosi i nadoknađuje umanjivanjem porezne osnovice u razdoblju od pet godina (poreznih razdoblja) počevši od razdoblja nastanka poreznog gubitka kod pravnog prednika. Ako se u postupku podjele prenosi gospodarska cjelina u kojoj je porezni gubitak nastao, pravo na prijenos poreznog gubitka prenosi se na pravnog slijednika te gospodarske cjeline.
Ako u razdoblju prava na prijenos gubitka porezni obveznik promijeni porezno razdoblje, a prijelazno razdoblje do novog razdoblja kraće je od šest mjeseci, tada se novo i prijelazno razdoblje računa kao jedna godina.
Ukoliko porezni obveznik iskazuje iznos prenesenog gubitka na rednom broju 37 Obrasca PD, tada je dužan, između ostalog, priložiti i pregled neiskorištenih poreznih gubitaka po godinama, uz Obrazac PD koji predaje neposredno u ispostavi Porezne uprave ili preporučeno poštom.
Prema mišljenju Središnjeg ureda Porezne uprave, Klasa:410-10/06-01/37, Ur.broj:513-07-21-01/06-2 od 14. srpnja 2006. godine, dobit ostvarena u poreznom razdoblju, prvenstveno se koristi za pokriće prenesenih gubitaka iz prethodnih razdoblja i to tako da se pokrivaju gubici onim redoslijedom kojim su ostvareni odnosno porezna osnovica se smanjuje najprije za gubitke starijega datuma.
 
Primjer:
Porezni obveznik „α - β - γ“ d.o.o. ostvario je tekući gubitak u 2008. godini u iznosu od 100.000,00 kuna, a u 2009. godini u iznosu od 40.000,00 kuna. U 2010. godini, porezni obveznik je ostvario dobit u iznosu od 15.000,00 kuna, a u 2011. godini u iznosu od 7.000,00 kuna. U 2012. godini, porezni obveznik je ostvario tekući gubitak u iznosu od 10.000,00 kuna, u 2013. godini dobit u iznos od 5.000,00 kuna, dok je u 2014. godini ostvario tekući gubitak u iznosu od 23.000,00 kuna. Porezni obveznik je u 2015. godini ostvario dobit u iznosu od 35.000,00 kuna.
 
Pregled poreznih gubitaka po godinama:
 
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
2015.
Preneseni gubitak
-
100.000
140.000
125.000
118.000
128.000
50.000
33.000
Dobit u posl. godini
-
-
15.000
7.000
-
5.000
-
35.000
Gubitak u posl. godini
100.000
40.000
-
-
10.000
-
23.000
-
Prijenos gubitka u naredno porezno razdoblje
100.000
140.000
125.000
118.000
128.000
50.000
33.000
0,00
 
Iz primjera proizlazi:
- u prijavi poreza na dobit za 2010. godinu, iskazana dobit dostatna je za pokrivanje dijela gubitka iz 2008. godine u iznosu od 15.000,00 kuna. Ostatak nepokrivenog gubitka iz 2008. godine u iznosu od 85.000,00 kuna i nepokriveni gubitak iz 2009. godine u iznosu od 40.000,00 kuna prenose se u 2011. godinu.
100.000,00 – 15.000,00 = 85.000,00
85.000,00 + 40.000,00 = 125.000,00
- u prijavi poreza na dobit za 2011. godinu, iskazana dobit dostatna je za pokrivanje dijela gubitka iz 2008. godine u iznosu od 7.000,00 kuna. Ostatak nepokrivenog gubitka iz 2008. godine u iznosu od 78.000,00 kuna i nepokriveni gubitak iz 2009. godine u iznosu od 40.000,00 kuna prenose se u 2012. godinu.
85.000,00 – 7.000,00 = 78.000,00
78.000,00 + 40.000,00 = 118.000,00
- u prijavi poreza na dobit za 2012. godinu, iskazan je gubitak za tekuću godinu u iznosu od 10.000,00 kuna i preneseni gubitak iz 2011. godine u iznosu od 118.000,00 kuna, stoga se u prijavi poreza na dobit za 2013. godinu može iskazati ukupni preneseni gubitak u iznosu od 128.000,00 kuna.
- u prijavi poreza na dobit za 2013. godinu, iskazana dobit u iznosu od 5.000,00 kuna dostatna je za pokrivanje dijela gubitka iz 2008. godine. Međutim, gubitak iz 2008. godine ne može se više prenositi u 2014. godinu, stoga se u prijavu poreza na dobit za 2014. godinu prenosi nepokriveni gubitak iz 2009. godine u iznosu od 40.000,00 kuna i nepokriveni gubitak iz 2010. godine u iznosu od 10.000,00 kuna.
40.000,00 + 10.000,00 = 50.000,00
- u prijavi poreza na dobit za 2014. godinu, iskazan je gubitak za tekuću godinu u iznosu od 23.000,00 kuna. Međutim, nepokriveni gubitak iz 2009. godine u iznosu od 40.000,00 kuna ne može se više prenositi u 2015. godinu, stoga se u prijavu poreza na dobit za 2015. godinu prenosi nepokriveni gubitak iz 2012. godine u iznosu od 10.000,00 kuna i gubitak iz 2014. godine u iznosu od 23.000,00 kuna.
10.000,00 + 23.000,00 = 33.000,00
- Iskazana dobit u prijavi poreza na dobit za 2015. godinu u iznosu od 35.000,00 dostatna je za pokrivanje prenesenog gubitka iz 2012. godine u cijelosti, te prenesenog gubitka iz 2014. godine u cijelosti.
- U prijavi poreza na dobit za 2016. godinu porezni obveznik neće iskazivati preneseni gubitak na rednom broju 37. Obrasca PD.
 
Na rednom broju 37. Obrasca PD za 2015. godinu – preneseni gubitak, porezni obveznik iskazat će iznos od 33.000,00 kuna.
 
Prijenos gubitka pri statusnim promjenama
Prema odredbama članka 17. Zakona i članka 38. Pravilnika, neiskorišteno pravo na smanjenje porezne osnovice temeljem gubitka do pet godina, u slučaju statusnih promjena iz članka 19. Zakona, prenosi se na pravnog slijednika.
Napominjemo da pravnom predniku prestaje pravo na prijenos poreznoga gubitka ako pravni prednik već dva porezna razdoblja prije statusne promjene ne obavlja djelatnosti, ili ako tijekom dva porezna razdoblja od nastanka statusne promjene bitno promijeni djelatnost pravnog prednika, te je isti dužan uvećati poreznu osnovicu za iznos iskorištenog gubitka. Isto se primjenjuje i u slučaju kada se u poreznom razdoblju struktura vlasništva poreznog obveznika promijeni za više od 50% u odnosu na strukturu vlasništva na početku poreznog razdoblja. Međutim, navedeno se ne primjenjuje ako se bitno promjeni djelatnost zbog očuvanja radnih mjesta ili sanacije poslovanja.
U slučaju statusnih promjena tijekom poreznog razdoblja, pravni prednik utvrđuje prijenos poreznog gubitka kao da se radi o kraju godine, a pravni slijednik ima pravo na prijenos poreznoga gubitka pravnog prednika kao da se radi o prijenosu poreznoga gubitka iz prethodne godine, a prenesene porezne gubitke iz prethodnih razdoblja pravni slijednik prenosi i nadoknađuje umanjivanjem porezne osnovice u razdoblju od pet godina (poreznih razdoblja) počevši od razdoblja nastanka poreznog gubitka kod pravnog prednika. 
Ako se preuzimaju preneseni porezni gubici koji se iskazuju u prijavi poreza na dobit za 2015. godinu pri statusnim promjenama ili promjenama vlasništva za više od 50%, potrebno je uz prijavu priložiti i pregled takvih gubitaka.
Na primjer, društvo A pripojilo se društvu B s danom 1. listopada 2015. Društvo A sastavilo je poreznu prijavu za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2015. i iskazalo porezni gubitak za prijenos u iznosu od 8.000,00 kuna, a nije imalo prenesenih poreznih gubitaka iz ranijih razdoblja. Društvo B, pravni slijednik društva A sastavilo je prijavu poreza na dobit za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2015. u kojoj je umanjilo poreznu osnovicu za 3.000,00 kuna preuzetog gubitka, a ostatak od 5.000,00 prenosi u slijedeće porezno razdoblje. Smatra se da je društvu B prva godina prava na prijenos gubitka 2015., te stoga razliku od 5.000,00 kuna može prenositi još četiri godine. Napominjemo da ako Društvo B tijekom dva porezna razdoblja od statusne promjene bitno promjeni djelatnost društva A, ali ne očuva radna mjesta ili ne mijenja djelatnost radi sanacije poslovanja, tada će izgubiti pravo na prijenos poreznog gubitka i povećat će poreznu osnovicu za iznos iskorištenog poreznog gubitka. Isti uvjeti o ograničavanju prava na prijenos poreznog gubitka primjenjivali bi se i u slučaju promjene strukture vlasništva za više od 50%.
Napomena: Pri prijelazu s utvrđivanja dohotka na dobit porezni obveznik fizička osoba u prijavi poreza na dobit ne može iskazati prenesene porezne gubitke iz poreznih razdoblja u kojima je po osnovi samostalnih djelatnosti utvrđivao dohodak.
 
Redni broj 38: Porezna osnovica
 
Na ovom rednom broju iskazuje se porezna osnovica koja se dobije tako da se redni broj 36 smanji za redni broj 37, a rezultat ima pozitivan predznak (redni broj 36 – redni broj 37).
 
V. POREZNI GUBITAK
 
Redni broj 39: Dobit / gubitak nakon povećanja i smanjenja
 
Ovaj redni broj može imati pozitivan predznak - porezna dobit.
Na ovom rednom broju iskazuje se podatak ako postoji porezni gubitak te ako je preneseni gubitak na rednom broju 40 veći od porezne osnovice nakon povećanja i smanjenja (redni broj 3 + redni broj 26 – redni broj 35 ili redni broj 4 – redni broj 26 + redni broj 35).
 
Redni broj 40: Preneseni gubitak
 
Na ovom rednom broju iskazuje se preneseni gubitak prema članku 17. koji se utvrđuje na isti način kao i preneseni gubitak na rednom broju 37. Obrasca PD.
 
Redni broj 41: Porezni gubitak za prijenos
 
Porezni gubitak za prijenos postoji ako redni broj 39 ima negativan predznak te ako ima pozitivan predznak, ali je manji od rednog broja 40 (redni broj 39 – redni broj 40).
 
VI. POREZNA OBVEZA
 
Redni broj 42: Porezna osnovica
 
Porezna osnovica - iskazuje se podatak s rednog broja 38.
 
Redni broj 43: Porezna stopa
 
Prema odredbama članka 28. Zakona, porez na dobit plaća se po stopi 20% na utvrđenu poreznu osnovicu.
 
Redni broj 44: Porezna obveza
 
Porezna obveza dobije se kada se redni broj 42. pomnoži sa stopom na rednom broju 43. (redni broj 42 × redni broj 43).
 
VII. POREZNE OLAKŠICE, OSLOBOĐENJA I POTICAJI
 
Redni broj 45: Ukupne olakšice i oslobođenja za potpomognuta područja i područje Grada Vukovara
 
 Na ovom rednom broju iskazuje se iznos ukupnih olakšica i oslobođenja za porezne obveznike koji obavljaju djelatnost na potpomognutom području i području Grada Vukovara (redni broj 46. + redni broj 47.) odnosno ukupni iznos za koji se smanjuje porezna obveza poreznim obveznicima na tim područjima prema članku 28.a Zakona. Iznos na ovome rednom broju kao i iznosi na rednim brojevima 46. i 47. ne mogu biti veći od porezne obveze iskazane na rednom broju 44.
 
 Porezna olakšica temeljem obavljanja djelatnosti na potpomognutim područjima i području Grada Vukovara ostvaruje se temeljem članka 28.a Zakona i 42. Pravilnika, a postupak odobravanja porezne olakšice, koja je potpora male vrijednosti, utvrđen je Pravilnikom o načinu ostvarivanja porezne olakšice za obavljanje djelatnosti na području Grada Vukovara i na potpomognutim područjima (Narodne novine broj 157/14; u daljnjem tekstu: PGVPP).
 
 Prema članku 28.a stavcima 1. i 2. Zakona, porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (dalje: I. skupina) i na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara, a koji zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i borave na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave, odnosno na području Grada Vukovara, ne plaćaju porez na dobit. Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u II. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (dalje: II. skupina), a koji zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i borave na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave, odnosno na području Grada Vukovara, plaćaju 50% od propisane stope poreza.
 
Smatra se, u skladu s člankom 28.a stavkom 4. Zakona, da porezni obveznik zapošljava na neodređeno vrijeme zaposlenika ako je isti proveo u radnom odnosu kod poreznog obveznika i imao prebivalište i boravio na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave, odnosno na području Grada Vukovara najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju.
 
 Područje Grada Vukovara utvrđeno je Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, br. 86/06, 125/06, 16/07, 95/08, 46/10, 145/10, 37/13, 44/13, 45/13 i 110/15).
 
 Potpomognuta područja odnosno jedinice lokalne samouprave razvrstane u I. i II. skupinu prema stupnju razvijenosti utvrđene su Zakonom o regionalnom razvoju (Narodne novine, broj 147/14) i Odlukom o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (Narodne novine, broj 158/13)
 
 Prema stavku 3. članka 28.a Zakona, iznos oslobođenja od plaćanja poreza na dobit iz stavaka 1. i 2. toga članka Zakona utvrđuje se u skladu s odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednosti. Zbog ograničenja određenih posebnim pravilima o potporama male vrijednosti, porezna olakšica se odobrava na način utvrđen prema PGVPP-u.
 
 Ovisno o tome koju djelatnost porezni obveznik obavlja, pravila o potporama male vrijednosti pretpostavljaju primjenu:
- Uredbe Komisije (EU) br. 1407/2013 od 18. prosinca 2013. (SL L 352/1 od 24.12.2013.), koju primjenjuju porezni obveznici koji obavljaju djelatnosti, osim primarne poljoprivredne proizvodnje, ribarstava i akvakulture,
- Uredbe Komisije (EU) br. 1408/2013 od 18. prosinca 2013. (SL L 352/9 od 24.12.2013.) koju primjenjuju porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede,
- Uredbe Komisije (EU) br. 717/2014 od 27. lipnja 2014. (SL L 190/45 od 28.06.2014.) koju primjenjuju porezni obveznici koji obavljaju djelatnost ribarstava i akvakulture.
 
 Gornja granica potpore male vrijednosti, u skladu s odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednosti i prema članku 7. stavku 1. PGVPP-a  izračunava se na bazi „jednoga poduzetnika“.  U smislu pravila o potporama male vrijednosti, pojam „jedan poduzetnik” obuhvaća sva poduzeća koja su u najmanje jednom od sljedećih međusobnih odnosa:
a) jedno poduzeće ima većinu glasačkih prava dioničara ili članova u drugom poduzeću,
b) jedno poduzeće ima pravo imenovati ili smijeniti većinu članova upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela drugog poduzeća,
c) jedno poduzeće ima pravo ostvariti vladajući utjecaj nad drugim poduzećem prema ugovoru sklopljenim s tim poduzećem ili prema odredbi statuta, odnosno društvenog ugovora toga poduzeća,
d) jedno poduzeće koje je dioničar ili član u drugom poduzeću, kontrolira samostalno, u skladu s dogovorom s drugim dioničarima ili članovima toga poduzeća, većinu glasačkih prava dioničara, ili glasačkih prava članova u tom poduzeću.
Poduzeća koja su u bilo kojem od navedenih odnosa preko jednog ili više drugih poduzeća smatraju se jednim poduzetnikom.
 
 Gornja granica potpore male vrijednosti, u skladu s odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednost utvrđuje se u bilo kojem razdoblju od tri fiskalne godine pri čemu iznosi (na bazi povezanih poduzetnika) ne smiju prijeći:
a) 200.000,00 eura za poduzetnike koji djeluju u svim sektorima (uključujući preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda) osim onih koji djeluju u sektoru ribarstva i akvakulture te sektoru primarne poljoprivredne proizvodnje odnosno do 100.000,00 eura za poduzetnike koji obavljaju cestovni prijevoz tereta za najamninu ili naknadu,
b) 30.000,00 eura za poduzetnike koji djeluju u sektoru ribarstva i akvakulture,
c) 15.000,00 eura za poduzetnike koji djeluju u sektoru primarne poljoprivredne proizvodnje..
 
Naprijed navedene Uredbe Komisije se bitno razlikuju od Uredbi Komisije koje su bile na snazi do 2014. godine (Odluka o objavi pravila o potporama male vrijednosti, Narodne novine br. 45/07) stoga što je uveden pojam „jednog poduzetnika“ te se pri dodjeli potpore male vrijednosti uzimaju u obzir i potpore koje su primili povezani poduzetnici.
 
Obzirom da se iznos porezne olakšice utvrđuje u skladu s pravilima o potporama male vrijednosti, porezni obveznici su dužni postupiti sukladno PGVPP-u, prema kojemu gornju granicu potpore male vrijednosti odnosno maksimalni iznos porezne olakšice iz članka 28.a stavka 3. Zakona, utvrđuje Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, dok za porezne obveznike koji obavljaju djelatnost primarne poljoprivredne proizvodnje, ribarstva i akvakulture to utvrđuje Ministarstvo poljoprivrede.
 
Zbog zahtjeva naprijed navedenih Uredbi Komisije, kojima se definiraju različita pravila o potporama male vrijednosti, porezni obveznici koji na području Grada Vukovara ili potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. i II. skupinu obavljaju više djelatnosti za koje se primjenjuju različita pravila o potporama male vrijednosti, a namjeravaju koristiti poreznu olakšicu, dužni su, neovisno o sjedištu ili prebivalištu na tom području, osigurati posebno porezno knjigovodstveno praćenje svake djelatnosti za koju se primjenjuju različita pravila o potporama male vrijednosti.
 
 Korisnik potpore koji nema prebivalište ili sjedište na području Grada Vukovara ili na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u  I. i II. skupinu, a obavlja djelatnost na tom području, može koristiti poreznu olakšicu temeljem ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti na tom području, pod uvjetima propisanim člankom 28.a Zakona, ukoliko osigura posebno porezno knjigovodstveno praćenje dobiti ostvarene na tom području, na način utvrđen člankom 4. PGVPP-a.
 
 Porezni obveznici koji namjeravaju koristiti poreznu olakšicu temeljem članka 28.a Zakona, dužni su radi utvrđivanja maksimalnog iznosa porezne olakšice odnosno gornje granice potpore male vrijednosti, sukladno članku 8. PGVPP-a, Prijavu za korištenje prava na poreznu olakšicu dostaviti Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije i/ili Ministarstvu poljoprivrede, najkasnije do 15. ožujka 2015. godine.
 
Prijava za korištenje prava na poreznu olakšicu sadrži:
 
1. podatke o poreznom obvezniku: tvrtka/naziv, OIB/MBO, adresa sjedišta, datum početka obavljanja djelatnosti, kontakt podaci,
2. popis djelatnosti razvrstanih prema odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednosti iz članka 2. stavka 3. PGVPP-a, koje obveznik poreza na dobit obavlja na području Grada Vukovara i/ili na području jedinica I. i/ili području jedinica  II. skupine,
3. iznos potpore male vrijednosti za svaku djelatnost za koju su dodijeljene te potpore u tekućoj fiskalnoj  godini i u prethodne dvije fiskalne godine te naziv davatelja potpore male vrijednosti,
4. podatke o broju zaposlenih na neodređeno vrijeme, njihovom mjestu prebivališta i boravišta te razdoblju od kada su zaposleni kod korisnika potpore,
5. izjavu korisnika potpore, danu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću, o iznosu primljenih potpora male vrijednosti tijekom tekuće fiskalne godine i tijekom prethodne dvije fiskalne godine od svih davatelja potpora male vrijednosti uzimajući u obzir uvjete propisane za „jednog poduzetnika“ i uzimajući u obzir iznos potpore male vrijednosti, koji se za isto porezno razdoblje ostvaruje i iskazuje u godišnjoj poreznoj prijavi, za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja za zanimanja u sustavu vezanih obrta ili po osnovi obavljanja djelatnosti u slobodnim zonama,
6. iznos dobiti ili dohotka utvrđenog temeljem obavljanja djelatnosti na području Grada Vukovara i/ili na području jedinica I. i/ili na području jedinica II. skupine, razvrstano prema djelatnostima te utvrđeni iznos porezne olakšice, odnosno potpore male vrijednosti prema članku 6. stavku 1. odnosno članku 6. stavku 1. odnosno članku 6. stavku 2. PGVPP-a,
7. druge vjerodostojne isprave koje smatraju bitnima za dokazivanje opravdanosti primitka potpore. 
 
Porezni obveznici dostavljaju navedenu prijavu Ministarstvu poljoprivrede ukoliko djeluju u sektoru poljoprivrede, odnosno ako se bave primarnom proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda i obvezno primjenjuju Uredbu Komisije (EU) 1408/2013 ili ukoliko obavljaju djelatnost ribarstava i akvakulture i obvezno primjenjuju Uredbu Komisije (EU) br. 717/2014.
 
 Porezni obveznici koji obavljaju i druge djelatnosti, pored djelatnosti primarne poljoprivredne proizvodnje, ribarstva i akvakulture, prijavu za korištenje prava na poreznu olakšicu dostavljaju Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Ministarstvu poljoprivrede.
 
  Napominjemo da je primarna poljoprivredna proizvodnja utvrđena člankom 1. Uredbe Komisije (EU) 1408/2013, a načelno obuhvaća porezne obveznike koji su prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti razvrstani u skupine 01.1., 01.2., 01.3., 01.4., 01.5. i 01.6.
 
 Temeljem dostavljenih prijava, nadležna ministarstva utvrđuju ima li porezni obveznik pravo, obzirom na prethodno primljene potpore male vrijednosti, primiti i potporu male vrijednosti iz članka 28.a Zakona, koja je u konkretnom slučaju porezna olakšica. Dakle, nadležna ministarstva utvrđuju usklađenost prijava s odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednosti, odnosno uvjeta iz članka 28.a stavka 3. Zakona, te o istome obavještavaju Poreznu upravu najkasnije do 30. travnja 2016. godine.
 
 Uzimajući u obzir da Ministarstvo poljoprivrede, temeljem posebnih propisa vezanih za dodjelu državnih potpora i potpora male vrijednosti vodi evidenciju o svim dodijeljenim potporama male vrijednosti, za primarnu poljoprivrednu proizvodnju te sektor ribarstva i akvakulture, Ministarstvo poljoprivrede neće korisnicima potpore izdavati potvrdu o stjecanju prava na korištenje porezne olakšice već će elektronskim putem do 30. travnja 2016. godine, dostaviti Poreznoj upravi popis poreznih obveznika, s utvrđenom gornjom granicom potpore male vrijednosti, što će u konkretnom slučaju biti maksimalni iznos porezne olakšice.
 
 Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije dostaviti će Poreznoj upravi elektronskim putem najkasnije do 30. travnja 2016. godine popis poreznih obveznika, korisnika potpora male vrijednosti, kojima je:
1. izdana potvrda o stjecanju prava na poreznu olakšicu s utvrđenim maksimalnim iznosom porezne olakšice,
2. utvrđeno prekoračenje gornje granice potpore male vrijednosti ili ne ostvaruju pravo na potporu male vrijednosti. 
 
 Porezni obveznik koji namjerava koristiti poreznu olakšicu iz članka 28.a Zakona, uz godišnju poreznu prijavu dostavlja presliku dokumentacije dostavljene Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije i/ili Ministarstvu poljoprivrede. Na temelju dostavljene dokumentacije nadležne ispostave Porezne uprave utvrđuju pravo korištenja porezne olakšice prema članku 28.a stavcima 1., 2. i 4. Zakona. Iznos utvrđene porezne olakšice, neovisno o zadovoljavanju uvjeta prema navedenim stavcima Zakona, ne može biti veći od iznosa kojega je utvrdilo nadležno ministarstvo.
 
 Ukoliko korisnici potpore ne dostave ministarstvima potrebnu dokumentaciju iz članka 8. stavka 4. PGVPP-a ili ne usklade iskazane iznose u godišnjoj poreznoj prijavi prema obavijesti nadležnog ministarstva, smatra se da isti ne zadovoljavaju uvjete propisane odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednosti, odnosno da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 28.a Zakona o porezu na dobit te stoga u godišnjoj poreznoj prijavi ne mogu iskazati umanjenje porezne obveze.
 
 Stoga su nadležne ispostave Porezne uprave dužne usporediti iznose iskazanog umanjenja porezne obveze prema prijavi poreza na dobit s gornjom granicom potpore male vrijednosti odnosno maksimalnim iznosima porezne olakšice koju je utvrdilo nadležno ministarstvo i elektronskim putem dostavilo Poreznoj upravi. Ukoliko se utvrdi da je iznos iskazanog umanjenja porezne obveze u prijavi poreza na dobit veći od onoga kojega je utvrdilo ministarstvo ili ukoliko se utvrdi da porezni obveznik ne zadovoljava uvjete iz članka 28.a stavka 1. i/ili 2. i stavka 4. Zakona, porezni obveznik je dužan ispraviti poreznu prijavu.
 
 Dakle, neovisno o ispunjenju uvjeta iz članka 28.a stavka 1., 2. i 4. Zakona, porezni obveznik neće moći ostvariti pravo na poreznu olakšicu ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 3. toga članka, odnosno ukoliko ne zadovoljava uvjete vezane uz pravila o potporama male vrijednosti.
 
 Napomena: Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost, osim poljoprivrede, ribarstva i akvakulture, odnosno oni koji prijavu podnose Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, istu dostavljaju na obrascu „Porezna olakšica za obavljanje djelatnosti na potpomognutim područjima i području Grada Vukovara – Obrazac POOD-PPGV“ koji je dostupan na internetskim stranicama toga ministarstva.
 
Redni broj 46: Područje I. skupine i područje Grada Vukovara
 
Na ovome rednom broju podatak iskazuju, sukladno članku 28.a stavku 1. Zakona i sukladno članku 42. Pravilnika, porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području I. skupine.
 
 Prema članku 28.a stavku 1. Zakona, porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara, a koji zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i borave na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave, odnosno na području Grada Vukovara, ne plaćaju porez na dobit.
 
 Smatra se da porezni obveznik zapošljava na neodređeno vrijeme zaposlenika ako je isti proveo u radnom odnosu kod poreznog obveznika i imao prebivalište i boravio na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave, odnosno na području Grada Vukovara najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju.
 
Dokaz o ispunjenju uvjeta iz članka 28.a Zakona, u skladu s člankom 42. Pravilnika i člankom 8. PGVPP-a, porezni obveznik dostavlja uz poreznu prijavu, a na temelju te dokumentacije Porezna uprava utvrđuje pravo na korištenje porezne olakšice, dok se usklađenost s pravilima o potporama male vrijednosti utvrđuje prema obavijesti Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije i/ili Ministarstva poljoprivrede.
 
Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti, odnosno porezne osnovice utvrđene od obavljanja djelatnosti na navedenom području primjeni stopa 20%, uz uvjet da je taj iznos u skladu s propisima o potporama male vrijednosti. Utvrđeni iznos porezne olakšice ne može biti veći od gornje granice potpore male vrijednosti odnosno od maksimalnog iznosa porezne olakšice prema obavijesti Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije ili Ministarstva poljoprivrede.
 
Obveze poreznih obveznika i nadležnih ispostava Porezne uprave pri odobravanju predmetne porezne olakšice opisane su na rednom broju 45. Pravo na umanjenje porezne obveze mogu ostvariti porezni obveznici koji su podnijeli prijavu za korištenje prava na poreznu olakšicu nadležnom ministarstvu i kojima je isto potvrdilo da iznos olakšice ne prelazi gornju granicu potpore male vrijednosti, te ukoliko zadovoljavaju druge uvjete propisane člankom 28.a Zakona.
 
Napomena: Porezni obveznici koji namjeravaju u prijavi poreza na dobit za 2015. godinu iskazati poreznu olakšicu po osnovi obavljanja djelatnosti na području Grada Vukovara i potpomognutom području, dužni su Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije i/ili Ministarstvu poljoprivrede, sukladno PGVPP-u, podnijeti prijavu za korištenje prava na poreznu olakšicu najkasnije do 15. ožujka 2016. godine.
 
Redni broj 47: Područje II. skupine
 
Na ovome rednom broju podatak iskazuju, sukladno članku 28.a stavku 2. Zakona i sukladno članku 42. Pravilnika, porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području II. skupine.
 
 Prema članku 28.a stavku 2. Zakona, porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u II. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, a koji zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i borave na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave, odnosno na području Grada Vukovara, plaćaju 50% od propisane stope poreza. Dakle, plaćaju porez na dobit po stopi od 10%.
 
 Smatra se da porezni obveznik zapošljava na neodređeno vrijeme zaposlenika ako je isti proveo u radnom odnosu kod poreznog obveznika i imao prebivalište i boravio na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave, odnosno na području Grada Vukovara najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju.
 
Dokaz o ispunjenju uvjeta iz članka 28.a Zakona, u skladu s člankom 42. Pravilnika i člankom 8. PGVPP, porezni obveznik dostavlja uz poreznu prijavu, a na temelju te dokumentacije Porezna uprava utvrđuje pravo na korištenje porezne olakšice, dok se usklađenost s pravilima o potporama male vrijednosti utvrđuje prema obavijesti Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije i/ili Ministarstva poljoprivrede.
 
Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti, odnosno porezne osnovice utvrđene od obavljanja djelatnosti na navedenom području primjeni stopa 10%, uz uvjet da je taj iznos u skladu s propisima o potporama male vrijednosti. Utvrđeni iznos porezne olakšice ne može biti veći od gornje granice potpore male vrijednosti odnosno od maksimalnog iznosa porezne olakšice prema obavijesti Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije ili Ministarstva poljoprivrede.
 
Obveze poreznih obveznika i nadležnih ispostava Porezne uprave pri odobravanju predmetne porezne olakšice opisane su na rednom broju 45. Pravo na umanjenje porezne obveze mogu ostvariti porezni obveznici koji su podnijeli prijavu za korištenje prava na poreznu olakšicu nadležnom ministarstvu i kojima je isto potvrdilo da iznos olakšice ne prelazi gornju granicu potpore male vrijednosti, te ukoliko zadovoljavaju druge uvjete propisane člankom 28.a Zakona.
 
Napomena: Porezni obveznici koji namjeravaju u prijavi poreza na dobit za 2015. godinu iskazati poreznu olakšicu po osnovi obavljanja djelatnosti na području Grada Vukovara i potpomognutom području, dužni su Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije i/ili Ministarstvu poljoprivrede, sukladno PGVPP-u, podnijeti prijavu za korištenje prava na poreznu olakšicu najkasnije do 15. ožujka 2016. godine.
 
 
Redni broj 48: Ukupne olakšice i oslobođenja za porezne obveznike u slobodnim zonama
 
Na ovom rednom broju upisuje se iznos za koji se umanjuje porezna obveza za porezne obveznike korisnike slobodnih zona koji djelatnost obavljaju u slobodnim zonama prema članku 43. Pravilnika odnosno za porezne obveznike korisnike slobodnih zona koji koriste porezne olakšice i oslobođenja sukladno člancima 36. i 37.a Zakona o slobodnim zonama (Narodne novine broj 44/96, 92/05 i 85/08), te sukladno Pravilniku o načinu izračuna izvršenih ulaganja i iskorištenih potpora za ulaganje i o načinu ostvarenje porezne povlastice za korisnike slobodnih zona (Narodne novine broj 122/08, 33/10 i 52/10 - ispravak).
Porezne olakšice mogu koristiti samo porezni obveznici – korisnici slobodnih zona kojima je nadležno Ministarstvo poduzetništva i obrta (prije: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva) izdalo potvrdu o statusu nositelja porezne povlastice za izvršena ulaganja korisnika slobodne zone odnosno potvrdu o statusu nositelja porezne povlastice za korisnika slobodne zone, a preslike  takvih potvrda obvezno se prilažu uz prijavu poreza na dobit.
Prilikom utvrđivanja iznosa predmetne porezne olakšice za 2015., obzirom da nije moguće izvršiti izmjene poreznih olakšica propisanih Zakonom o slobodnim zonama i dalje se primjenjuje Karta regionalnih potpora (Narodne novine broj 52/08). U svezi navedenoga, Ministarstvo poduzetništva i obrta izdalo je obrazloženje, Klasa:410-01/13-01/11, Ur.broj:516-03-01-02-02/1-13-3 od 17. prosinca 2013. u kojemu je navedeno: „Vezano uz Zakon o slobodnim zonama (Narodne novine, br. 44/1996, 92/2005, 85/2008 i 148/2013), ističemo kako je korištenje poreznih olakšica za korisnike slobodnih zona kroz tri trogodišnja prijelazna razdoblja (tzv. phasing-out) do zaključno 31. prosinca 2016. godine vezano uz pravila korištenja potpora minimalne vrijednosti te je, sukladno navedenom u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnim zona koji je stupio na snagu 29. srpnja 2008. godine, isto sadržano u Ugovoru o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji i kao takvo ostaje na snazi do iskorištenja.
 Napominjemo da je Pravilnikom o načinu izračuna izvršenih ulaganja i iskorištenih potpora za ulaganje i o načinu ostvarenje porezne povlastice za korisnike slobodnih zona, u članku 4. stavku 3., propisano da korisnici slobodnih zona,  koji namjeravaju koristiti pravo na oslobođenje plaćanja poreza na dobit prema navedenim propisima, a do sada nisu, Prijavu za ostvarenje porezne povlastice za korisnike slobodnih zona s pripadajućim obrascima za 2015. godinu mogu podnijeti nadležnom ministarstvu do 31. ožujka 2016. ako nisu do sada stekli pravo na oslobođenje.
Godišnje izvješće o korištenju potpora za korisnika slobodne zone dostavlja se i nadležnom Ministarstvu poduzetništva i obrta do 30. travnja tekuće godine za prethodnu godinu, te Ministarstvu financija – Poreznoj upravi, nadležnoj ispostavi uz prijavu poreza na dobit.
Napominjemo da pravo korištenja ove porezne olakšice utvrđuje nadležno Ministarstvo poduzetništva i obrta u okviru svoje nadležnosti, te Ministarstvo financija – Porezna uprava pri obradi prijave poreza na dobit.
Dobiveni iznosi na ovom rednom broju i pojedinim rednim podbrojevima (redni broj 48.1 + redni broj 48.2 + redni broj 48.3) ne mogu biti veći od porezne obveze iskazane na rednom broju 44. 
U slučaju da je iznos ukupnih olakšica i oslobođenja iskazanih na ovom rednom broju veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44, tada porezni obveznik sam odlučuje i u prijavu poreza na dobit unosi iznose olakšica i oslobođenja koje želi koristiti, a koje su njemu u korist.
Iznos olakšice ne može biti veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44., a neiskorišteni dio olakšice ne može se prenositi u naredna razdoblja.
 
Redni broj 48.1.: Svota olakšice za korisnike slobodne zone prema članku 43. Pravilnika
 
Prema članku 43. Pravilnika na ovom rednom broju upisuju podatak korisnici slobodnih zona koji su gospodarsku djelatnost u zoni obavljali do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnim zonama (Narodne novine broj 85/08), a koji plaćaju porez na dobit ovisno o prostornoj jedinici za statistiku II razine u kojoj se zona nalazi prema Nacionalnoj klasifikaciji prostornih jedinica za statistiku – NKPJ sukladno članku 37.a Zakona o slobodnim zonama (Narodne novine broj 44/96, 92/05 i 85/08).
Korisnici zona koje se nalaze u prostornoj jedinici za statistiku II razine – središnja i istočna (Panonska) Hrvatska (HR 02) i jadranska Hrvatska (HR 03) i koji plaćaju porez na dobit u visini 75% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju od 2014. do 2016. godine odnosno porez na dobit plaćaju po stopi 15%, iznos olakšice izračunavaju tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti na navedenom području primjeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj.
Iznos olakšice na ovom rednom broju korisnici slobodnih zona, prema Zakonu o slobodnim zonama, utvrđuju prema pravilima o potporama male vrijednosti.
 
Redni broj 48.2.: Svota oslobođenja za korisnike slobodne zone za izvršena ulaganja prema članku 43. Pravilnika
 
Prema članku 43. Pravilnika, a sukladno članku 36. Zakona o slobodnim zonama (Narodne novine broj 44/96, 92/05 i 85/08), na ovome rednom broju upisuju podatak o iznosu olakšice korisnici slobodnih zona koji su do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnim zonama (Narodne novine broj 85/08), uložili u gradnju ili sudjelovali  izgradnji objekata ulaganjem više od 1.000.000,00 kuna, a pri tome nisu iskoristili gornju granicu dopuštenog intenziteta potpore za ulaganja propisane kartom regionalnih potpora i ostvaruju pravo na oslobođenje od plaćanja poreza na dobit do godine u kojoj će iskoristiti gornju granicu dopuštenog intenziteta potpore za ulaganje, propisane kartom regionalnih potpora, ali najdulje do 31. prosinca 2016. godine. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti na navedenom području primjeni propisana stopa poreza na dobit 20% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj.
 
Redni broj 48.3: Svota oslobođenja za korisnike slobodne zone na području Grada Vukovara prema članku 43. Pravilnika
 
Prema članku 43. Pravilnika, a sukladno članku 37.a Zakona o slobodnim zonama (Narodne novine broj 44/96, 92/05 i 85/08), na ovome rednom broju upisuju podatak korisnici slobodnih zona na području Grada Vukovara koji su gospodarsku djelatnost u zoni obavljali do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnim zonama (Narodne novine broj 85/08), te koji plaćaju porez na dobit u visini 75% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju od 2014. do 2016. godine odnosno plaćaju porez na dobit po stopi 15%. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti na navedenom području primjeni propisana stopa poreza na dobit 5% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj.
Iznos olakšice na ovom rednom broju korisnici slobodnih zona, prema Zakonu o slobodnim zonama, utvrđuju prema pravilima o potporama male vrijednosti.
 
Redni broj 49: Poticanje investicija prema Zakonu o poticanju ulaganja
 
Temeljem članka 43.a stavka 1. i 2. Pravilnika, na ovom rednom broju iskazuje se ukupan iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit nositelju poticajnih mjera utvrđena sukladno članku 8., 9., 25. i 26. Zakona o poticanju ulaganja (Narodne novine, broj 102/15). To znači da na ovom rednom broju porezni obveznik može umanjiti obvezu poreza na dobit u visini, na način i pod uvjetima propisanim:
1. Zakonom o poticanju ulaganja i
2. Zakonom o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja („Narodne novine“, br. 111/12 i 28/13), a sukladno člancima 25. i 26. Zakona o poticanju ulaganja.
 
Poreznu olakšicu temeljem članka 8. ili 9. Zakona o poticanju ulaganja odnosno članka 8. ili 9. Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog unapređenja mogu koristiti, isključivo porezni obveznici koji su stekli status nositelja poticajnih mjera i ako su izvršili investicije u skladu s tim Zakonima.
 
Status nositelja poticajnih mjera utvrđuje se prema potvrdi Ministarstva gospodarstva (veliki poduzetnici) ili Ministarstva poduzetništva i obrta (ostali poduzetnici), dakle ovisno o veličini poduzetnika. Veličina poduzetnika utvrđuje se sukladno članku 3. Zakona o poticanju ulaganja u skladu s kriterijima Uredbe Komisije (EU) br. 651/2014 od 17. lipnja 2014. ukoliko porezni obveznik poreznu olakšicu koristi prema članku 8. ili 9. Zakona o poticanju ulaganja. Kada porezni obveznik poreznu olakšicu koristi, u skladu s člankom 25. i 26. Zakona o poticanju ulaganja, prema članku 8. ili 9. Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja, veličina poduzetnika se utvrđuje prema članku 3. Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja, a u skladu s kriterijima iz Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva (Narodne novine, broj 29/02, 63/07, 53/12 i 56/13).
 
 Porezni obveznici koji namjeravaju koristiti poreznu olakšicu temeljem Zakona o poticanju ulaganja, uz prijavu poreza na dobit obvezno dostavljaju:
1) presliku potvrde o statusu nositelja poticajnih mjera i
2) godišnje pisano izvješće o izvršenju investicijskog projekta, prihvatljivim troškovima, korištenju poticajnih mjera te očuvanju predmetne investicije i otvorenih radnih mjesta povezanih s tom investicijom.
 
Iznos porezne olakšice ne može se utvrditi samo temeljem potvrde nadležnog ministarstva već se iznos porezne olakšice utvrđuje za svako porezno razdoblje, ovisno o izvršenju investicijskog projekta, očuvanju predmetne investicije, broju otvorenih radnih mjesta povezanih s tom investicijom ili, ukoliko se porezna olakšica koristi temeljem Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja, broju očuvanih radnih mjesta u slučaju modernizacije tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili pogona, odnosno ovisno o ispunjenu uvjeta propisanih Zakonom o poticanju ulaganja i/ili Zakonom o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja. Stoga se ovisno o ispunjenju propisanih uvjeta, obveza poreza na dobit utvrđuje primjenom porezne stope od 10%, 5% ili 0%.
 
Napomena: Zakonom o poticanju ulaganja, u članku 24., propisano je donošenje Uredbe iz članka 17. stavka 8. toga Zakona te da Uredba o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja (Narodne novine, broj 40/13) ostaje na snazi do donošenja nove Uredbe. Dakle, ukoliko do podnošenja prijave poreza na dobit nova Uredba ne bude objavljena, a porezni obveznik stekne status nositelja poticajnih mjera, godišnje izvješće o korištenju poticajnih mjera porezni obveznici sastavljaju prema propisanom sadržaju u članku 16. Uredbe o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja.
 
Prema članku 16. stavku 1. Uredbe o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja godišnje izvješće o korištenju poticajnih mjera za investicije koje se podnosi nadležnom ministarstvu i Ministarstvu financija – Poreznoj upravi, obvezno sadrži sljedeće: ispunjeni obrazac GI-1; izvještaj u tekstualnom obliku s opisom realizacije investicijskog projekta po svim stavkama ulaganja (dugotrajna imovina/troškovi plaća); godišnja izvješća o poslovanju za proteklu godinu, račun o dobiti i gubitku i bilancu uz prijavu poreza na dobit; analitičke kartice konta osnovnih sredstava s označenim stavkama ulaganja u dugotrajnu imovinu povezanim s investicijskim projektom; podatke o visini investicije u izvještajnom razdoblju izraženu u kunama; podatke o unosu nove opreme – vrsta i vrijednost; podatke o broju zaposlenih na početku i na kraju izvještajnog razdoblja; podatke o vrsti i korištenju poticajnih mjera u izvještajnom razdoblju; obračun dobiti i iznosa porezne povlastice koju nositelj poticajnih mjera koristi, a sukladno odredbama članka 9. točke 5. Zakona; ostale podatke značajne za korištenje poticajnih mjera, odnosno poreznih i carinskih povlastica.
 
Godišnje pisano izvješće obvezno se dostavlja i nadležnom ministarstvu, Ministarstvu gospodarstva (veliki poduzetnik) ili Ministarstvu poduzetništva i obrta (ostali poduzetnici). Pravo korištenja ove porezne olakšice utvrđuju nadležna Ministarstva u okviru svoje nadležnosti, te Ministarstvo financija – Porezna uprava pri obradi prijave poreza na dobit.
 
Napominjemo da je prilikom utvrđivanja iznosa porezne olakšice potrebno obratiti pozornost i na iznos maksimalnog intenziteta potpore. Maksimalni intenzitet potpore utvrđuje nadležno ministarstvo.
 
Dobiveni iznosi na ovom rednom broju i pojedinim rednim podbrojevima (redni broj 49.1. + redni broj 49.2. + redni broj 49.3. + redni broj 49.4.) ne mogu biti veći od porezne obveze iskazane na rednom broju 44.
 
Iznos olakšica ne može biti veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44., a neiskorišteni dio olakšica ne može se prenositi u naredna razdoblja.
 
U slučaju da je iznos ukupnih poticaja iskazanih na ovom rednom broju veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44, tada porezni obveznik sam odlučuje i u prijavu poreza na dobit unosi iznose poticaja koje želi koristiti, a koji su njemu u korist.
 
Redni broj 49.1.
 
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit mikropoduzetnicima, korisnicima porezne olakšice prema Zakonu o poticanju ulaganja i/ili Zakonu o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja, na način da se za investicije u visini protuvrijednosti kuna od minimalno 50.000 eura, nositeljima poticajnih mjera, mikropoduzetnicima, stopa poreza na dobit umanjuje za 50% od propisane stope poreza na dobit te porez na dobit plaćaju po stopi od 10 % u razdoblju do pet godina od godine početka investicije:
a) uz uvjet otvaranja najmanje tri nova radna mjesta povezana s projektom ulaganja odnosno investicijskim projektom, i to unutar razdoblja od godine dana nakon početka investicije, ili
b) bez otvaranja novih radnih mjesta uz uvjet provođenja modernizacije tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili pogona i očuvanja jednakog broja radnih mjesta utvrđenih u trenutku podnošenja prijave, tijekom cijelog razdoblja korištenja poticajnih mjera, a ne kraće od tri godine od početka korištenja poticajnih mjera, što je propisano Zakonom o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja ukoliko se provodi modernizacija tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili pogona.
 
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa 10%, a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.
 
Redni broj 49.2.
 
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit na način  da se za investicije u visini protuvrijednosti kuna od minimalno 150.000,00 eura do 1 milijun eura, nositeljima poticajnih mjera, prema Zakonu o poticanju ulaganja i/ili Zakonu o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja, stopa poreza na dobit umanjuje za 50% od propisane stope poreza na dobit te porez na dobit plaćaju po stopi od 10% u razdoblju do 10 godina od godine početka investicije:
a) uz uvjet otvaranja najmanje pet novih radnih mjesta povezanih s projektom ulaganja odnosno investicijskim projektom ili
b) bez otvaranja novih radnih mjesta uz uvjet provođenja modernizacije tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili pogona i očuvanja jednakog broja radnih mjesta utvrđenih u trenutku podnošenja prijave, tijekom cijelog razdoblja korištenja poticajnih mjera, a ne kraće od tri godine od početka korištenja poticajnih mjera, što je propisano Zakonom o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja ukoliko se provodi modernizacija tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili pogona.
 
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa 10%, a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.
Redni broj 49.3.
 
  Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit na način da se za investicije u visini protuvrijednosti kuna od 1 do 3 milijuna eura, nositeljima poticajnih mjera, prema Zakonu o poticanju ulaganja i/ili Zakonu o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja, stopa poreza na dobit umanjuje za 75% od propisane stope poreza na dobit te porez na dobit plaćaju po stopi od 5% u razdoblju do 10 godina od godine početka investicije:
a) uz uvjet otvaranja najmanje 10 novih radnih mjesta povezanih s projektom ulaganja odnosno investicijskim projektom ili
b) bez otvaranja novih radnih mjesta uz uvjet provođenja modernizacije tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili pogona i očuvanja jednakog broja radnih mjesta utvrđenih u trenutku podnošenja prijave, tijekom cijelog razdoblja korištenja poticajnih mjera, a ne kraće od tri godine od početka korištenja poticajnih mjera, što je propisano Zakonom o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja ukoliko se provodi modernizacija tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili pogona.
 
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa 15%, a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.
Redni broj 49.4.
 
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit na način da se investicije u visini protuvrijednosti kuna preko 3 milijuna eura, nositeljima poticajnih mjera, prema Zakonu o poticanju ulaganja i/ili Zakonu o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja, stopa poreza na dobit umanjuje za 100% od propisane stope poreza na dobit te porez na dobit plaćaju po stopi od 0% u razdoblju do 10 godina od godine početka investicije:
a) uz uvjet otvaranja najmanje 15 novih radnih mjesta povezanih s projektom ulaganja odnosno investicijskim projektom ili
b) bez otvaranja novih radnih mjesta uz uvjet provođenja modernizacije tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili pogona i očuvanja jednakog broja radnih mjesta utvrđenih u trenutku podnošenja prijave, tijekom cijelog razdoblja korištenja poticajnih mjera, a ne kraće od tri godine od početka korištenja poticajnih mjera, što je propisano Zakonom o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja ukoliko se provodi modernizacija tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili pogona.
 
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa 20% i dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.
 
Redni broj 50: Poticanje ulaganja temeljem članka 25. Zakona o poticanju ulaganja
 
Temeljem članka 43.a stavka 3. Pravilnika, na ovom rednom broju upisuje se i ukupan iznos porezne olakšice temeljem stečenih prava prema članku 25. Zakona o poticanju ulaganja sukladno kojemu se mogu koristiti i poticaji, odnosno porezne olakšice utvrđene u skladu s Zakonom o poticanju ulaganja (Narodne novine broj 138/06 i 61/11) i/ili Zakonom o poticanju ulaganja (Narodne novine broj 73/00).
 
a) Na ovom rednom broju upisuje se ukupan iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit utvrđena sukladno članku 4. Zakona o poticanju ulaganja (Narodne novine broj 138/06 i 61/11) na način utvrđen Uredbom o poticanju ulaganja (Narodne novine broj 64/07).
Poreznu olakšicu temeljem Zakona o poticanju ulaganja (Narodne novine broj 138/06 i 61/11) mogu koristiti isključivo porezni obveznici koji su stekli status nositelja poticajnih mjera i ako su izvršili ulaganja u skladu s tim Zakonom.
Status nositelja poticajnih mjera utvrđuje se prema potvrdi Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva (sada Ministarstvo gospodarstva ili Ministarstva poduzetništva o obrta).
Porezni obveznici koji namjeravaju koristiti poreznu olakšicu temeljem navedenoga Zakona o poticanju ulaganja uz prijavu poreza na dobit obvezno dostavljaju:
1) presliku potvrde o statusu nositelja poticajnih mjera i
2) godišnje pisano izvješće o izvršenim ulaganjima, korištenju poticajnih mjera te očuvanju predmetnog ulaganja i otvorenih novih radnih mjesta povezanih s tim ulaganjem
Iznos porezne olakšice ne može se utvrditi samo temeljem potvrde nadležnog ministarstva već se iznos porezne olakšice utvrđuje za svako porezno razdoblje, ovisno o izvršenim ulaganjima, korištenju poticajnih mjera te očuvanju predmetnog ulaganja i otvorenih novih radnih mjesta povezanih s tim ulaganjem, odnosno ovisno o ispunjenu uvjeta propisanih navedenim Zakonom o poticanju ulaganja. Stoga se ovisno o ispunjenju propisanih uvjeta, obveza poreza na dobit utvrđuje primjenom porezne stope od 10%, 7%, 3% ili 0%.
Godišnja izvješća koja se podnose nadležnoj ispostavi Porezne uprave uz prijavu poreza na dobit i nadležnom ministarstvu, sukladno članku 13. točki 5. Zakona o poticanju ulaganja (Narodne novine broj 138/06 i 61/11) i članku 13. Uredbe o poticanju ulaganja obvezno sadrže sljedeće podatke: 1. godišnja izvješća o poslovanju za proteklu godinu, račun o dobiti i gubitku i bilancu uz prijavu poreza na dobit, 2. visina ulaganja u izvještajnom razdoblju u kunama, 3. unos nove opreme vrsta i vrijednost, 4. broj zaposlenih na početku i na kraju izvještajnog razdoblja, 5. vrsta i korištenje poticajnih mjera u izvještajnom razdoblju, 6. obračun dobiti i iznosa porezne povlastice koju nositelj poticajnih mjera koristi, a sukladno odredbama članka 4. točke 5. Zakona o poticanju ulaganja, 7. ostale podatke značajne za korištenje poticajnih mjera, odnosno poreznih i carinskih povlastica.
Napominjemo da je prilikom utvrđivanja iznosa poreze olakšice potrebno obratiti pozornost i na iznos maksimalnog intenziteta potpore.
 Godišnje pisano izvješće obvezno se dostavlja i nadležnom ministarstvu, Ministarstvu gospodarstva (veliki poduzetnik) ili Ministarstvu poduzetništva i obrta (ostali poduzetnici). Veličina poduzetnika se utvrđuje u skladu s kriterijima iz Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva (Narodne novine, broj 29/02, 63/07, 53/12 i 56/13). Pravo korištenja ove porezne olakšice utvrđuju nadležna Ministarstva u okviru svoje nadležnosti, te Ministarstvo financija – Porezna uprava pri obradi prijave poreza na dobit.
 
b) Na ovom rednom broju upisuje se i ukupan iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit utvrđena sukladno članku 6. Zakona o poticanju ulaganja (Narodne novine, broj 73/00) i  sukladno Uredbi o sadržaju izvješća za korištenje poticajnih mjera, poreznih i carinskih povlastica, te načinu njihova ostvarivanja (Narodne novine broj 53/01).
          Napomena: Porezna olakšica utvrđena prema Zakonu o poticanju ulaganja (Narodne novine broj 73/00) uključuje i primjenu članka 26. stavka 1. Zakona o porezu na dobit (Narodne novine broj 177/04 i 90/05).
Poreznu olakšicu temeljem Zakona o poticanju ulaganja (Narodne novine broj 73/00) mogu koristiti porezni obveznici koji su stekli status nositelja poticajnih mjera ako su izvršili ulaganja u skladu s tim Zakonom.
Status nositelja poticajnih mjera utvrđuje se prema potvrdi Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva (sada Ministarstvo gospodarstva ili Ministarstvo poduzetništva i obrta).
Porezni obveznici koji namjeravaju koristiti poreznu olakšicu temeljem navedenoga Zakona o poticanju ulaganja uz prijavu poreza na dobit dostavljaju:
1) presliku potvrde o statusu nositelja poticajnih mjera i
2) godišnje pisano izvješće o izvršenim ulaganjima, korištenju poticajnih mjera te očuvanju predmetnog ulaganja i otvorenih novih radnih mjesta povezanih s tim ulaganjem
Iznos porezne olakšice ne može se utvrditi samo temeljem potvrde nadležnog ministarstva već se iznos porezne olakšice utvrđuje za svako porezno razdoblje, ovisno o izvršenim ulaganjima, korištenju poticajnih mjera te očuvanju predmetnog ulaganja i otvorenih novih radnih mjesta povezanih s tim ulaganjem, odnosno ovisno o ispunjenju uvjeta propisanih navedenim Zakonom. Stoga se, ovisno o ispunjenju propisanih uvjeta, obveza poreza na dobit utvrđuje primjenom porezne stope od 10%, 7%, 3% ili 0%.
Godišnja izvješća koja se podnose nadležnoj ispostavi Porezne uprave uz prijavu poreza na dobit i nadležnom ministarstvu, sukladno članku 10. stav¬cima 3. i 4. Zakona o poticanju ulaganja (Narodne novine broj 73/00) i sukladno članku 5. Uredbe o sadržaju izvješća za korištenje poticajnih mjera, poreznih i carinskih povlastica, te načina njihova ostvarivanja, obvezno sadrže sljedeće podatke: 1. godišnje financijsko izvješće za proteklu godinu; 2. ukupan godišnji promet ulagača; 3. visina ulaganja u izvještajnom razdoblju u kunama; 4. unos nove opreme/vrsta i vrijednost; 5. broj zaposlenih na početku i na kraju izvještajnog razdoblja; 6. vrsta i korištenje poticajnih mjera u izvještajnom razdoblju; 7. obračun dobiti ulagača iskazan prema posebnim propisima; 8. ostale podatke značajne za korištenje poticajnih mjera, odnosno poreznih i carinskih povlastica. Uz godišnje izvješće nositelj poticajnih mjera, poreznih i carinskih povlastica obvezan je priložiti i dodatne isprave kojima se iskazani podaci dokazuju.
Napominjemo da je prilikom utvrđivanja iznosa porezne olakšice potrebno obratiti pozornost i na iznos maksimalnog intenziteta potpore.
 Godišnje pisano izvješće obvezno se dostavlja i nadležnom ministarstvu, Ministarstvu gospodarstva (veliki poduzetnik) ili Ministarstvu poduzetništva o obrta (ostali poduzetnici). Veličina poduzetnika utvrđuje se u skladu s kriterijima iz Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva (Narodne novine, broj 29/02, 63/07, 53/12 i 56/13). Pravo korištenja ove porezne olakšice utvrđuju nadležna Ministarstva u okviru svoje nadležnosti, te Ministarstvo financija – Porezna uprava pri obradi prijave poreza na dobit.
Dobiveni iznosi na ovom rednom broju i pojedinim rednim podbrojevima (redni broj 50.1. + redni broj 50.2. + redni broj 50.3. + redni broj 50.4) ne mogu biti veći od porezne obveze iskazane na rednom broju 44.
Iznos olakšica ne može biti veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44., a neiskorišteni dio olakšica ne može se prenositi u naredna razdoblja.
U slučaju da je iznos ukupnih poticaja iskazanih na ovom rednom broju veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44, tada porezni obveznik sam odlučuje i u prijavu poreza na dobit unosi iznose poticaja koje želi koristiti, a koji su njemu u korist.
 
 Redni broj 50.1.
 
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit:
a) sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (Narodne novine, broj 138/06 i 61/11)  pri čemu se nositeljima poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 300.000,00 eura do 1,5 milijuna eura, stopa poreza na dobit umanjuje za 50% od propisane stope poreza na dobit te plaćaju porez na dobit po stopi od 10% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 10 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka ulaganja. U slučaju ulaganja iz članka 11. Zakona o poticanju ulaganja, za ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 100.000,00 eura do 1,5 milijuna eura, nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje se za 50% od propisane stope poreza na dobit te plaćaju porez na dobit po stopi od 10% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 5 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera, odnosno početka ulaganja i/ili
b) sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (Narodne novine, broj 73/00) uz primjenu članka 26. stavka 1. Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, broj 177/04 i 90/05) pri čemu nositelji poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u iznosu od najmanje 4 milijuna kuna uz zapošljavanje najmanje 10 zaposlenika plaćaju porez na dobit po stopi od 10% u razdoblju do 10 godina počevši od isteka prve godine ulaganja.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa 10%, a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.
 
Redni broj 50.2.
 
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit:
a) sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (Narodne novine, broj 138/06 i 61/11)  pri čemu se nositeljima poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 1,5 do 4 milijuna eura, stopa poreza na dobit umanjuje za 65% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi od 7% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 30 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka ulaganja. U slučaju ulaganja iz članka 11. Zakona o poticanju ulaganja za ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 1,5 do 4 milijuna eura  nositeljima poticajnih mjera, stopa poreza na dobit umanjuje se za 65% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi od 7% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 15 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera, odnosno početka ulaganja i/ili
b) sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (Narodne novine, broj 73/00) pri čemu nositelji poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u iznosu od najmanje 10 milijuna kuna uz zapošljavanje najmanje 30 zaposlenika plaćaju porez na dobit po stopi od 7% u razdoblju do 10 godina počevši od isteka prve godine ulaganja
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa 13%, a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.
 
Redni broj 50.3. 
 
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit:
a) sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (Narodne novine, broj 138/06 i 61/11) pri čemu se nositeljima poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 4 do 8 milijuna eura,  stopa poreza na dobit umanjuje za 85% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi od 3% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 50 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka ulaganja. U slučaju ulaganja iz članka 11. Zakona o poticanju ulaganja, za ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 4 do 8 milijuna eura nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje se za 85% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi od 3% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 25 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka ulaganja i/ili
b) sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (Narodne novine, broj 73/00), pri čemu nositelji poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u iznosu od najmanje 20 milijuna kuna uz zapošljavanje najmanje 50 zaposlenika plaćaju porez na dobit po stopi od 3% u razdoblju do 10 godina počevši od isteka prve godine godina ulaganja i/ili.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa 17%, a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.
 
Redni broj 50.4.
 
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit:
a) sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (Narodne novine, broj 138/06 i 61/11) pri čemu se nositeljima poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od preko 8 milijuna eura, stopa poreza na dobit umanjuje za 100% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi od 0% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 75 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka ulaganja. U slučaju ulaganja iz članka 11. Zakona o poticanju ulaganja, za ulaganja u visini protuvrijednosti kuna preko 8 milijuna eura nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje se za 100% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi od 0% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 50 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera, odnosno početka ulaganja i/ili
b) sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (Narodne novine, broj 73/00), pri čemu nositelji poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u iznosu od najmanje 60 milijuna kuna uz zapošljavanje najmanje 75 zaposlenika plaćaju porez na dobit po stopi od 0% u razdoblju do 10 godina počevši od isteka prve godine ulaganja i/ili.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa 20%, a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.“.
 
Redni broj 51.
 
Na ovom rednom broju iskazuje se ukupni iznos poticanja investicija i ulaganja iskazanih na rednom broju 49. i na rednom broju 50.
 
Redni broj 52: Ukupna svota olakšica, oslobođenja i poticaja
 
Na ovom rednom broju iskazuje se zbroj rednih brojeva 45., 48. i 51. za koji se smanjuje porezna obveza (redni broj 45. + redni broj 48. + redni broj 51.).
Iznos ukupne svote olakšica, oslobođenja i poticaja iskazane na ovom rednom broju, ne može biti veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44, što znači da se međusobno isključuju iznosi iskazani na rednim brojevima 45., 48. i 51.
Ako su iznosi pojedinih olakšica, oslobođenja ili poticaja, iskazanih na rednim brojevima 45., 48. i 51., a koje kumulativno koristi porezni obveznik, veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44, tada porezni obveznik sam odlučuje i u prijavu poreza na dobit unosi iznose olakšica, oslobođenja ili poticaja koje želi koristiti, a koje su njemu u korist.
 
VIII. POREZNA OBVEZA NAKON ODBITKA OLAKŠICA, OSLOBOĐENJA I POTICAJA
 
Redni broj 53: Porezna obveza
 
Na ovom rednom broju iskazuje se porezna obveza koja se utvrđuje tako da se od rednog broja 44. oduzme redni broj 52. (redni broj 44. – redni broj 52.).
 
Redni broj 54: Uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu
 
Na ovom rednom broju upisuje se iznos plaćenog poreza u inozemstvu utvrđen na način propisan u članku 30. Zakona i u članku 52. Pravilnika.
Ako je porezni obveznik ostvario prihode ili dobit poslovanjem u inozemstvu (izravno ili putem poslovne jedinice) i na njih platio porez na dobit ili njemu istovrsni porez, plaćen porez u inozemstvu može se uračunati u tuzemni porez najviše do iznosa poreza na dobit koji bi za tako ostvarene prihode ili na tako ostvarenu dobit platio u tuzemstvu, ako su prihodi ili dobit na koju je plaćen porez u inozemstvu uključeni u poreznu osnovicu.
Iznos poreza na dobit koji se može uračunati u tuzemni porez utvrđuje se tako da se na prihode ili dobit ostvarenu u inozemstvu primijeni stopa za uračunavanje.
Stopa za uračunavanje izračunava se tako da se stavi u odnos ukupna porezna obveza utvrđena prije dodatnih umanjenja porezne osnovice i ukupno ostvarena dobit samo iz tuzemnog poslovanja.
Budući da je propisana samo jedna stopa za oporezivanje dobiti, to je ujedno i stopa za uračunavanje inozemnog poreza.
Iznos inozemnog poreza koji se može uračunati u tuzemni porez izračunava se tako da se na prihode ili dobit ostvarenu u inozemstvu primijeni tuzemna porezna stopa, a tako dobiveni iznos predstavlja najviši iznos koji se može uračunati.
Ako je u inozemstvu porez plaćen po stopi nižoj od 20%, tada se u tuzemni porez uračunava stvarno plaćeni porez.
U svrhu korištenja prava na uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu, uz poreznu prijavu porezni obveznik prilaže dokaz o porezu plaćenom u inozemstvu.
Porezni obveznik podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave i ovjerenu presliku porezne prijave podnesene u inozemstvu (ovjerava je inozemno porezno tijelo ili ovlašteni inozemni porezni savjetnik), ovjereni prijevod iste te dokaz o plaćenom porezu u inozemstvu.
Pri tome je bitno da se radi o istom poreznom obvezniku, o istoj vrsti poreza i da je porez plaćen.
Ako se dokaz ne može pribaviti do dana podnošenja porezne prijave, porezna prijava se ispravlja po pribavljenom dokazu u skladu s člankom 66. Općeg poreznog zakona (Narodne novine broj 147/08, 18/11, 78/12, 136/12, 73/13 i 26/15).
Ako se dokaz o plaćenom porezu ne može pribaviti, podmiruje se porezna obveza u punom obračunanom iznosu.
Ako porezni obveznik naknadno dostavi dokaz o plaćenom porezu, ispravlja se porezna prijava u skladu s navedenom odredbom članka 66. Općeg poreznog zakona.
Ako sa državom u kojoj je porezni obveznik ostvario dobit nije zaključen Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, postupak uračunavanja poreza plaćenog u inozemstvu provodi se prema tuzemnim propisima na sljedeći način:
c) ako je porezni obveznik u inozemstvu platio više poreza nego što proizlazi po tuzemnom obračunu, priznaje mu se samo iznos do visine tuzemne porezne stope
d) ako je porezni obveznik u inozemstvu platio manje poreza nego što proizlazi prema tuzemnom obračunu, obvezan je uplatiti razliku.
 
Redni broj 55: Porezna obveza za uplatu
 
Na ovom rednom broju upisuje se iznos porezne obveze ako je redni broj 53. veći od rednog broja 54., odnosno ako je porezna obveza veća od iznosa poreza koji se uračunava (redni broj 53. – redni broj 54.).
Ako je iznos na rednom broju 54. veći od iznosa na rednom broju 53. tada se upisuje iznos od 0,00 kuna i ne može se iskazati iznos s negativnom predznakom odnosno porez plaćen u inozemstvu može se uračunati samo do visine porezne obveze po tuzemnim propisima.
 
Redni broj 56: Uplaćeni predujmovi
 
Na ovom rednom broju iskazuje se svota uplaćenih predujmova do 4. veljače 2016. godine, pod uvjetom da porezni obveznik nema nepodmirenih obveza poreza na dobit, po osnovi duga i kamata iz prethodnih razdoblja.
Ako postoje nepodmirene obveze iz ranijih razdoblja, uplatama se, najprije, podmiruju zatezne kamate, zatim dug po starosti i tek na kraju obveze po osnovi predujmova za 2015. godinu, u skladu s odredbama Općeg poreznog zakona.
Zato se na ovaj redni broj unosi podatak o plaćenom predujmu ustanovljenom na opisani način, što podrazumijeva usklađenje evidencija s podacima o plaćenom porezu na dobit između poreznog obveznika i Porezne uprave.
 
Redni broj 57: Razlika za uplatu
 
Na ovom rednom broju iskazuje se podatak ako je redni broj 55. veći od rednog broja 56. odnosno ako je porezna obveza veća od iznosa uplaćenih predujmova (redni broj 55. –  redni broj 56.).
 
Redni broj 58: Razlika za povrat
 
Na ovom rednom broju iskazuje se podatak ako je redni broj 56. veći od rednog broja 55. odnosno ako je porezna obveza manja od iznosa uplaćenih predujmova (redni broj 56. – redni broj 55.).
Porezni obveznik koji je ostvario razliku za povrat pismeno se očituje nadležnoj ispostavi Porezne uprave o načinu korištenja razlike odnosno da li porezni obveznik više plaćeni porez želi koristiti kao predujam za naredno razdoblje ili želi povrat više plaćenog poreza.
 
Redni broj 59: Predujmovi za sljedeće porezno razdoblje
 
Predujmovi za sljedeće porezno razdoblje izračunavaju se tako da se osnovica za izračun predujma poreza na dobit podijeli s brojem mjeseci poslovanja u poreznom razdoblju za koje se podnosi prijava poreza na dobit. Osnovica za izračun predujma izračunava se tako da se iznos iskazan na rednom broju 42. uveća za iznos iskazan na rednom broju 28. i rednom broju 34.1. i pomnoži sa poreznom stopom od 20%, te se od toga iznosa oduzme iznos iskazan na rednom broju 52.
Nakon podnošenja porezne prijave, porezni obveznik plaćati će predujmove poreza na dobit za 2016. godinu u visini utvrđenoj po poreznoj prijavi.
Porezni obveznici koji su po poreznoj prijavi za 2014. godinu plaćali predujmove, a u 2015. godini ostvarili su porezni gubitak, poslije podnošenja porezne prijave nisu obvezni plaćati predujmove za 2016. godinu osim ako predujmovi nisu utvrđeni zbog korištenja poreznih olakšica.
Porezni obveznici nisu dužni uplaćivati razlike predujmova za razdoblje od siječnja do ožujka 2015. godine.
Porezni obveznici koji tijekom godine nisu morali plaćati predujmove jer su po poreznoj prijavi za 2014. godinu ostvarili gubitak, a za 2015. godinu ostvare dobit, počinju uplaćivati predujmove za 2016. godinu po predaji porezne prijave, odnosno za travanj 2016. godine najkasnije do kraja svibnja 2016. godine.
Dakle, prvi predujam za 2016. godinu po prijavi za 2015. godinu, plaća se za mjesec u kojemu je prijava predana Poreznoj upravi, ako je predana prije 1. travnja 2016. godine.
 
IX. OBVEZA DOPRINOSA PO OSNOVI OBAVLJANJA DRUGE DJELATNOSTI
 
Podatke pod rednim brojevima 60. do 69. popunjava fizička osoba obveznik doprinosa te obveznik obračunavanja i obveznik plaćanja doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti koji od te djelatnosti utvrđuje dobit iz članka 183. stavka 1. Zakona o doprinosima i ima iskazan iznos dobiti na rednom broju 3.
 
Redni broj 60: Razdoblje obavljanja samostalne djelatnosti
 
Na ovom rednom broju upisuju se podaci o razdoblju u kojem je obveznik doprinosa obavljao samostalnu djelatnost.
 
Redni broj 61: Razdoblje obavljanje druge djelatnosti.
 
Na ovom rednom broju upisuju se podaci o razdoblju u kojem je obveznik doprinosa samostalnu djelatnost obavljao istodobno uz osiguranje po osnovi radnog odnosa ili po bilo kojoj od osnova obveznih osiguranja.
 
Redni broj 62: Broj mjeseci obavljanja samostalne djelatnosti.
 
Na ovom rednom broju upisuje se broj mjeseci obavljanja samostalne djelatnosti u koji se računa svaki puni mjesec u kojemu je obveznik doprinosa obavljao samostalnu djelatnost uvećan za posljednji mjesec, bez obzira na broj dana obavljanja samostalne djelatnosti u posljednjem mjesecu te bez umanjenja za mjesece u kojima je djelatnost privremeno obustavljena i mjesece u kojima je korišteno pravo na privremenu nesposobnost za rad.
 
Redni broj 63: Broj mjeseci obavljanja druge djelatnosti.
 
Na ovom rednom broju upisuje se broj mjeseci obavljanja druge djelatnosti u koji se računa svaki puni mjesec druge djelatnosti uvećan za posljednji mjesec, bez obzira na broj dana obavljanja druge djelatnosti u posljednjem mjesecu te bez umanjenja za mjesece u kojima je djelatnost privremeno obustavljena i mjesece u kojima je korišteno pravo na privremenu nesposobnost za rad.
 
Redni broj 64: Iznos dobiti od druge djelatnosti.
 
Na ovom rednom broju upisuje se iznos dobiti (r. br. 3.) razmjeran broju mjeseci obavljanja druge djelatnosti (r. br. 63.) u odnosu na broj mjeseci obavljanja samostalne djelatnosti (r. br. 62.).
 
Redni broj 65: Iznos najviše osnovice za mjesece obavljanja druge djelatnosti.
 
Na ovom rednom broju upisuje se dio propisane najviše godišnje osnovice za obveznika doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti od koje utvrđuje dobit za godinu za koju se obveza utvrđuje razmjerna broju mjeseci obavljanja druge djelatnosti (r. br. 63.). Najviša godišnja osnovica za obveznika po osnovi obavljanja druge djelatnosti od koje utvrđuje dobit za 2015. godinu iznosi 61.955,40 kuna.
 
 
 
Redni broj 66: Iznos osnovice za obračun doprinosa.
 
Na ovom rednom broju upisuje se iznos dobiti od druge djelatnosti (r. br. 64.) ako je jednak ili manji od iznosa najviše osnovice za mjesece obavljanja druge djelatnosti (r. br. 65.), a ako je veći upisuje se iznos najviše osnovice za mjesece obavljanje druge djelatnosti (r. br. 65.).
 
Redni broj 67: Iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti.
 
Na ovom rednom broju upisuje se umnožak iznosa osnovice za obračun doprinosa (r. br. 66.) i stope za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti propisane člankom 13. Zakona o doprinosima (za 2015. godinu 20% ili 15% ako je osiguranik obveznik mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje).
 
Redni broj 68: Iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje.
 
Na ovom rednom broju upisuje se umnožak iznosa osnovice za obračun doprinosa (r. br. 66.) i stope za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje propisane člankom 17. Zakona o doprinosima (za 2015. godinu 5%).
 
Redni broj 69: Iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje.
 
Na ovom rednom broju upisuje se umnožak iznosa osnovice za obračun doprinosa (r. br. 66.) i stope za obračun doprinosa za zdravstveno osiguranje propisane člankom 14. Zakona o doprinosima (za 2015. godinu 15%).
 
Primjer 1.:
Osiguranik je obavljao djelatnost obrta u razdoblju od 01.01.2015. do 31.12.2015. U istom razdoblju bio je u radnom odnosu te i obvezno osiguran po toj osnovi. Dobit od obavljanja samostalne djelatnosti iskazana na rednom broju 3. Obrasca PD iznosi 85.000,00 kn. Obveznik je osiguranik II stupa.
U navedenom primjeru razdoblje obavljanja djelatnosti je od 01.01.2015. do 31.12.2015. odnosno cijela kalendarska godina. Kako je kroz čitavo navedeno razdoblje obveznik bio i u radnom odnosu i po toj osnovi obvezno osiguran, razdoblje druge djelatnosti je od 01.01.2015. do 31.12.2015., te se obveza doprinosa utvrđuje na slijedeći način:
 
 
IX. OBVEZA DOPRINOSA PO OSNOVI OBAVLJANJA DRUGE DJELATNOSTI
60. Razdoblje obavljanja samostalne djelatnosti
61. Razdoblje obavljanja druge djelatnosti
Od
01.01.2015.
Do
31.12.2015.
Od
01.01.2015.
Do
31.12.2015.
Od
 
Do
 
Od
 
Do
 
Od
 
Do
 
Od
 
Do
 
Od
 
Do
 
Od
 
Do
 
Od
 
Do
 
Od
 
Do
 
62.
Broj mjeseci obavljanja samostalne djelatnosti
[1]
1
2
63.
Broj mjeseci obavljanja druge djelatnosti
[2]
1
2
64.
Iznos dobiti od druge djelatnosti  (r.br. 63. ÷ r.br. 62. × r.br. 3.)
 
 
 
 
 
 
8
5
0
0
0
0
0
65.
Iznos najviše osnovice za mjesece obavljanja druge djelatnosti
[3]
 
 
 
 
 
 
6
1
9
5
5
4
0
66.
Iznos osnovice za obračun doprinosa
[4]
 
 
 
 
 
 
6
1
9
5
5
4
0
67.
Iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (r.br. 66. × propisana stopa iz članka 13. Zakona o doprinosima)
 
 
 
 
 
 
 
9
2
9
3
3
1
68.
Iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (r.br. 66. × propisana stopa iz članka 17. Zakona o doprinosima)
 
 
 
 
 
 
 
3
0
9
7
7
7
69.
Iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje (r.br. 66. × propisana stopa iz članka 14. Zakona o doprinosima)
 
 
 
 
 
 
 
9
2
9
3
3
1

 
[1] Računa se svaki puni mjesec u kojemu je djelatnost obavljana uvećan za posljednji mjesec, bez obzira na broj dana obavljanja djelatnosti u tom mjesecu te bez umanjenja za mjesece u kojima je djelatnost privremeno obustavljena i mjesece u kojima je korišteno pravo na privremenu nesposobnost za rad.
[2] Računa se svaki puni mjesec druge djelatnosti uvećan za posljednji mjesec, bez obzira na broj dana obavljanja druge djelatnosti u tom mjesecu te bez umanjenja za mjesece u kojima je djelatnost privremeno obustavljena i mjesece u kojima je korišteno pravo na privremenu nesposobnost za rad.
[3] Iskazani iznos na r.br. 63. ÷ 12 × iznos propisane godišnje osnovice za obveznika doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti za godinu za koju se obveza utvrđuje.
[4] Ako je iznos iskazan na r.br. 64. ≤ iznosu iskazanom na r.br. 65. upisuje se iznos iskazan na r.br. 64., a ako je iznos iskazan na r.br. 64. > od iznosa iskazanog na r.br. 65. upisuje se iznos iskazan na r.br. 65.

 
Primjer 2.:
Osiguranik je obavljao samostalnu djelatnost obrta u razdoblju od 01.01.2015. do 31.10.2015., a u radnom odnosu je bio 15.01.2015. do 17.03.2015., od 20.04.2015. do 02.05.2015., od 07.06.2015. do 28.09.2015., te od 01.10.2015. do 31.12.2015. temeljem kojeg je bio osiguran. Dobit od obavljanja samostalne djelatnosti iskazana na rednom broju 3. Obrasca PD iznosi 51.600,00 kn. Obveznik je osiguranik II stupa.
U navedenom slučaju razdoblje obavljanja djelatnosti je od 01.01.2015. do 31.10.2015., a razdoblja druge djelatnosti su: od 15.01.2015. do 17.03.2015., od 20.04.2015. do 02.05.2015., od 07.06.2015. do 28.09.2015., te od 01.10.2015. do 31.10.2015., te se obveza doprinosa utvrđuje na slijedeći način:
 
 
IX. OBVEZA DOPRINOSA PO OSNOVI OBAVLJANJA DRUGE DJELATNOSTI
60. Razdoblje obavljanja samostalne djelatnosti
61. Razdoblje obavljanja druge djelatnosti
Od
01.01.2015.
Do
31.10.2015.
Od
15.01.2015.
Do
17.03.2015.
Od
 
Do
 
Od
20.04.2015.
Do
02.05.2015.
Od
 
Do
 
Od
07.06.2015.
Do
28.09.2015.
Od
 
Do
 
Od
01.10.2015.
Do
31.10.2015.
Od
 
Do
 
Od
 
Do
 
62.
Broj mjeseci obavljanja samostalne djelatnosti
1
0
63.
Broj mjeseci obavljanja druge djelatnosti
 
7
64.
Iznos dobiti od druge djelatnosti  (r.br. 63. ÷ r.br. 62. × r.br. 3.)
 
 
 
 
 
 
3
6
1
2
0
0
0
65.
Iznos najviše osnovice za mjesece obavljanja druge djelatnosti
 
 
 
 
 
 
3
6
1
4
0
6
5
66.
Iznos osnovice za obračun doprinosa
 
 
 
 
 
 
3
6
1
2
0
0
0
67.
Iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (r.br. 66. × propisana stopa iz članka 13. Zakona o doprinosima)
 
 
 
 
 
 
 
5
4
1
8
0
0
68.
Iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (r.br. 66. × propisana stopa iz članka 17. Zakona o doprinosima)
 
 
 
 
 
 
 
1
8
0
6
0
0
69.
Iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje (r.br. 66. × propisana stopa iz članka 14. Zakona o doprinosima)
 
 
 
 
 
 
 
5
4
1
8
0
0
 
Na kraju Obrasca PD za istinitost i vjerodostojnost podataka iskazanih u prijavi poreza na dobit vlastitim potpisom jamči porezni obveznik / opunomoćenik / ovlašteni porezni savjetnik.
 
Povratak na prethodnu stranicu