Porez na dohodak - Porezni obveznik
Broj klase:410-01/01-01/1030
Urudžbeni broj:513-07/02-3
Zagreb, 11.02.2002
Oporezivanje dohotka inozemnih fizičkih osoba na radu u Republici Hrvatskoj
Temeljem vašeg upita, vezanog za oporezivanje dohotka inozemnih fizičkih osoba zaposlenih u Republici Hrvatskoj, dajemo slijedeće mišljenje.
Temeljem odredbi članka 2. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine", broj 127/00.), tuzemnim poreznim obveznikom smatra se fizička osoba koja ima prebivalište ili uobičajeno boravište u Hrvatskoj. Člankom 3. istoga Zakona propisano je da poreznu osnovicu tuzemnog poreznog obveznika čini ukupni iznos dohotka ostvarenog u tuzemstvu i inozemstvu (načelo svjetskog dohotka), umanjen za preneseni gubitak i umanjen za osobni odbitak. S tim u skladu, određuje se porezna osnovica na koju se primjenjuju porezne stope propisane u članku 5. Zakona o porezu na dohodak.
Inozemni porezni obveznik je, temeljem članka 2. istoga Zakona, fizička osoba koja u Hrvatskoj nema ni prebivalište ni uobičajeno boravište, te podliježe isključivo oporezivanju dohotka ostvarenog u tuzemstvu (načelo tuzemnog dohotka). Ako inozemne fizičke osobe rade i borave u Hrvatskoj u trajanju dužem od 183 dana u godini, u skladu sa odredbama domaćeg zakonodavstva smatrat će se tuzemnim poreznim obveznicima.
Republika Hrvatska primjenjuje preuzeti Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu sa Talijanskom Republikom ("Narodne novine", broj 53/91.), koji čini dio unutarnjeg zakonodavstva i jače je pravne snage od domaćih zakona te su njegove odredbe obvezujuće.
Obveze poreza na dohodak inozemnih fizičkih osoba u Hrvatskoj zavise od njihovog statusa koji je potrebno utvrditi za svaku fizičku osobu pojedinačno.
Člankom 4. ("Rezident") Ugovora određuje se rezidentnost fizičke osobe, temeljem prebivališta, boravišta ili nekog drugog sličnog obilježja propisanog domaćim zakonom. Određivanje rezidentnosti od ključne je važnosti za primjenu Ugovora, jer rezident države ugovornice podliježe obvezi plaćanja cjelokupnog svjetskog dohotka. Kada fizička osoba ima prebivalište ili boravište u obje države (što je, prema podacima navedenima u upitu, slučaj sa djelatnicima društva "A" d.d.) država rezidentnosti će se odrediti temeljem kriterija navedenih u stavku 2. toga članka Ugovora. Tako bi se, primjerice, osoba sa prebivalištem (stanom u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili dvije kalendarske godine) i stalnim mjestom stanovanja u obje države, smatrala rezidentom one države u kojoj ima središte životnih interesa. Središte životnih interesa određuje uz koju su državu vezani obiteljski i društveni odnosi osobe, zanimanje, političke i kulturne djelatnosti, mjesto poslovanja i slično. Prema tome, ako je središte životnih interesa fizičke osobe u Hrvatskoj, smatrat će se tuzemnim poreznim obveznikom i obrnuto, ako je u Italiji, smatrat će se inozemnim poreznim obveznikom.
U članku 15. ("Nesamostalni rad") stavku 1. utvrđeno je opće pravilo da se dohodak od nesamostalnog rada oporezuje u državi u kojoj se nesamostalni rad stvarno obavlja. Tako bi osoba za koju se primjerice utvrdi da je talijanski rezident, u potpunosti podlijegala obvezi plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada u Hrvatskoj u skladu sa odredbama Zakona o porezu na dohodak. Obveza prireza propisana je samo za tuzemne porezne obveznike s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u Hrvatskoj. Ako će se u konkretnom slučaju fizičke osobe smatrati, u skladu s odredbama članka 4. Ugovora, talijanskim rezidentima, odnosno inozemnim poreznim obveznicima u Hrvatskoj, neće podlijegali obvezi plaćanja prireza na porez na dohodak. Također, prema članku 29. stavku 8. Zakona i članku 50. stavku 10. Pravilnika o porezu na dohodak ("Narodne novine", broj 54/01.), inozemnim poreznim obveznicima može se kao osobni odbitak odbiti doprinos za zdravstveno osiguranje plaćen isključivo u tuzemstvu. Glede vašeg pitanja podliježu li isplaćene naknade plaćanju doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, upućujemo vas na nadležna državna tijela, od kojih, kao što je vidljivo iz dokumentacije koju ste nam priložili, očekujete odgovor. U svezi korištenja automobila u privatne svrhe, korištenja stana ili kuće, temeljem članka 12. stavka 3. Zakona o porezu na dohodak riječ je primicima po osnovi nesamostalnog rada koje porezni obveznici umjesto u novcu ostvaruju u naravi, koji sačinjavaju dohodak koji podliježe oporezivanju. Na tako ostvarene primitke, ukoliko su ostvareni od strane talijanskih rezidenata, ne plaća se prirez na porez na dohodak.
Inozemni porezni obveznici mogu, u skladu sa člankom 29. stavak 8. Zakona o porezu na dohodak, odbiti osnovni osobni odbitak. Obveze poslodavca glede izvješćivanja, evidencije o dohotku od nesamostalnog rada i porezne kartice propisane su u člancima 18. do 25. Pravilnika o porezu na dohodak.
Povratak na prethodnu stranicu