Porez na dodanu vrijednost - Razdoblje oporezivanja, obračunavanje poreza, postupak oporezivanja i plaćanje poreza
Broj klase:410-19/06-01/193
Urudžbeni broj:513-07-21-01/07-2
Zagreb, 13.04.2007
Knjiženje prihoda i obračuna poreza na dodanu vrijednost na usluge posredovanja u osiguranju

 

Predmetnim dopisom dostavili ste nam upit Udruženja posrednika u osiguranju HGK o načinu knjiženja prihoda i obračunavanja i plaćanja poreza na dodanu vrijednost na usluge posredovanja u osiguranju u kojem navode da osiguratelji posrednicima u osiguranju odobravaju proviziju iz premije osiguranja koja je plativa od strane osiguratelja tek nakon što klijent osiguratelju plati premiju osiguranja ili dio premije, ako se premija plaća u ratama. Premija osiguranja često se plaća u kvartalnim obrocima, tako da posrednici u osiguranju izdaju račune za svoju proviziju kvartalno. Obračun provizije i izdavanje faktura regulirano je ugovorom između osiguratelja i posrednika osiguranja.

Između posrednika i osiguranika - klijenta postoji pismeni nalog za sklapanje osiguranja izdan od strane osiguranika - klijenta, ali može postojati i ugovor o pružanju posredničkih usluga kojim je ugovorena naknada posredniku izravno od osiguratelja. Ukoliko klijent iz bilo kojeg razloga ne plati premiju osiguranja polica se otkazuje i posrednik nema pravo na proviziju.

 

Na postavljena pitanja odgovaramo u nastavku.

 

1. Prema odredbi članka 8. stavak 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, od broja 47/95 do 90/05) osnovica poreza na dodanu vrijednost je naknada za isporučena dobra ili obavljene usluge. Naknadom se smatra sve ono što primatelj dobara ili usluga treba dati ili platiti za isporučena dobra i obavljene usluge, osim poreza na dodanu vrijednost. U poreznu osnovicu ulazi i sve ono što neka druga osoba, a ne primatelj dobara ili usluga, treba dati ili platiti poduzetniku za isporučena dobra ili obavljene usluge.

Prema odredbi članka 17. stavak 3. Zakona poduzetnik koji je obveznik poreza na dohodak porez na dodanu vrijednost obračunava prema primljenim (naplaćenim) naknadama (računi R-2) a porezna obveza, prema članku 7. stavak 7. Zakona, nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojem je naknada primljena ili naplaćena.

U skladu s odredbom članka 7. stavak 1. Zakona pri obračunu poreza na dodanu vrijednost prema izdanim računima (R-1) porezna obveza za isporuke dobara i obavljene usluge nastaje istekom obračunskog razdoblja, iz članka 16. stavak 2. Zakona, u kojem su obavljene.

Prema odredbi članka 42. stavak 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, od broja 60/96 do 153/05) usluge su obavljene u trenutku završetka njihovog korištenja. Ako se neka usluga obavlja stalno (kontinuirano) u dva obračunska razdoblja, porezna obveza nastaje po proteku drugog obračunskog razdoblja. Ako se usluga obnavlja stalno (kontinuirano) kroz više obračunskih razdoblja, porezna obveza nastaje po proteku svakog obračunskog razdoblja, bez obzira je li usluga zaračunana ili nije.

Usluga posrednika u osiguranju ne obavlja se stalno (kontinuirano) kroz više obračunskih razdoblja (za razliku od usluge osiguranja). Stoga porezna obveza posrednika osiguranja u skladu s navedenim zakonskim odredbama nastaje po proteku obračunskog razdoblja u kojem je obavljena usluga, a na navedeno nemaju utjecaja ugovoreni rokovi plaćanja premije osiguranja.

Nepriznavanje dijela obavljene usluge u slučaju kada klijent iz bilo kojeg razloga ne plati premiju osiguranja, te se polica osiguranja otkaže i posrednik nema pravo na proviziju od strane primatelja usluge - osiguratelja predmet je obvezno-pravnog odnosa između isporučitelja i primatelja usluga.

 

2. U članku 5. stavak 1. Zakona o porezu na dobit (Narodne novine br. 177/04, 90/05 i 57/06), propisano da je porezna osnovica dobit koja se utvrđuje prema računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, uvećana i umanjena prema odredbama toga Zakona. U članku 9. stavak 1. Pravilnika o porezu na dobit (Narodne novine br. 95/05), propisano je da se prihodima razdoblja za koje se utvrđuje porez (porezno razdoblje), sukladno članku 5. stavak 1. Zakona, smatraju bruto povećanja gospodarstvenih koristi za isporučena dobra, obavljene usluge i po drugim osnovama u obliku priljeva ili povećanja imovine ili smanjenja obveza, što ima za posljedicu povećanje kapitala do kraja toga razdoblja. U članku 33. stavak 1. Zakona propisano je da se porezna osnovica utvrđuje na temelju podataka evidentiranih u poslovnim knjigama koje se vode u skladu s propisima o računovodstvu i financijskim izvješćima koja se sastavljaju na temelju tih propisa (bilanca, račun dobiti i gubitka), što znači primjenu Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja, MSFI-a i Međunarodnih računovodstvenih standarda, MRS-a, ako Zakon ne određuje drukčije.

 

Prema temeljnim pretpostavkama navedenim u točki 22. Okvira MSFI-a, financijski izvještaji sastavljaju se na temelju računovodstvenog načela nastanka poslovnog događaja. Po toj osnovi učinci transakcije i ostalih događaja priznaju se kada nastanu, a ne kada se primi ili isplati novac ili njegov ekvivalent, i evidentiraju se u računovodstvenim evidencijama i uključuju u financijske izvještaje razdoblja na koja se odnose.

 

skladu s navedenim, prihod od usluge posredovanja u osiguranju iskazuje se u poreznom razdoblju u kojemu je posredovanje obavljeno, neovisno o razdoblju koje pokriva polica osiguranja za koju je posredovano. Prema tome, kada je zaključena polica osiguranja na temelju usluge posrednika, tada je i ostvaren prihod od posredovanja, bez obzira kada će biti naplaćen. Analogno vrijedi i za priznavanje troškova osiguravatelja.

 

Povratak na prethodnu stranicu